Online Tržište

Britanska analitička kompanija Musicmetric objavila je prvo izdanje Digital Music Index-a, izvješća koje tvrdi da je najdublja studija koja je ikada provedena o temi digitalne glazbe. Izvješće kompanije Musicmetric adresira SAD kao zemlju koja u svjetu najviše preuzima glazbu putem BitTorrent.

Digital Music Index oslanja se na mnoštvo metrike uključujući i popularnost licenciranih usluga poput Spotify, Pandora i iTunes, kao i kako se razni glazbenici povezuju sa svojim obožavateljima na društvenim mrežama. No, ono što je privuklo najviše pažnje jesu nalazi koji se odnose na korišćenje BitTorrent-a na globalnom nivou.

Kompanija Musicmetric pratila je 750.000 glazbenika tijekom svoje studije koja je trajala šest mjeseci i koja je završena u lipnju 2012 godine. Otkriveno je da je u tom vremenskom razdoblju preuzeto 405 milijuna izdanja. Na vrhu popisa zemalja koje najviše preuzimaju glazbu putem BitTorrent-a nalaze se Sjedinjene Američke Države sa gotovo 97 milijuna preuzimanja. Velika Britanija zauzela je drugo mjesto sa nešto više od 43 milijuna preuzimanja dok su Italija, Kanada i Brazil popunili prvih pet mjesta sa 33,2, 23,9 i 19,6 milijuna preuzimanja.

Interesantno je i da je Musicmetric objavio što je to što je svaka od prvih 5 zemalja najviše preuzimala preko BitTorrent-a:

• SAD: Drake, “The Motto,” Single
• Velika Britanija: Ed Sheeran, “Plus,” Album
• Italija: Laura Pausini, “Inedito,” Single
• Kanada: Kanye West, “Watch the Throne,” Album
• Brazil: Billy Van, “The Cardigan,” EP

Treba reći da je najpopularniji ilegalno preuzeti album u svijetu Rihanna “Talk that talk”. Također, studija je pokazala da glazbeni albumi čine 78 posto glazbenih torrent-a.

Ovdje su top 20 skidanje nacije prema Musicmetric Digital Music Index:

1. SAD 96.868.398
2. Velika Britanija 43.314.568
3. Italija 33.226.258
4. Kanada 23.953.053
5. Brazil 19.677.596
6. Australija 19.104.047
7. Španjolska 10.306.829
8. Indija 8.965.271
9. Francuska 8.400.869
10. Filipini 8.351.260
11. Meksiko 7.522.865
12. Nizozemska 6.671.428
13. Portugalija 5.597.198
14. Poljska 5.059.204
15. Grčka 4.919.567
16. Mađarska 4.470.948
17. Čile 4.210.641
18. Rumunjska 4.152.252
19. Švedska 4.074.594
20. Belgija 3.880.900

Ako uzmemo da je prosječna cijena za singl 1,29 dolara a za album 7,99 dolara i pogledamo samo ovih 20 zemalja koje najviše preuzimaju ilegalnu glazbu vidjećemo da je glazbena industrija izgubila nekoliko desetine milijuna dolara.

Unatoč tome što je piratstvo značajno pogađa glazbenu industriju ipak, prihodi izdavačkih kuća od digitalne glazbe porasli su za osam posto u 2011 godini, na 5,2 milijarde dolara.

Tražite li online recenzije proizvoda prije nego što se odlučite za kupnju? Smatrate li da su ta mišljenja objektivna i iskrena te da nisu dirigovana od strane kompanija?

Kompanija Gartner koja se bavi istraživanjem tržišta navodi da će se korporativna potrošnja na pozitivne kritike korisnika na društvenim medijima nastaviti i u budućnosti. Gartner predviđa da će u dvije do tri godine, 10 do 15 posto svih online recenzije biti kupljene i plaćene od strane kompanija.

S obzirom da se sve veći broj potrošača oslanjaja na društvene mreže po pitanju preporuka i recenzija, sve više i više takvog sadržaja, uključujući i Facebook Like, će biti plaćeno od strane kompanija.

Važno je reći da nisu sve plaćene recenzije laži, mnoge od njih su plaćene sa ciljem da se oni neodlučni potaknu na kupnju ili neku akciju. Često puta, kompanije nude kupcima kupone, uzorke svojih proizvoda ili neke druge oblike motivacije za njihovu ocjenu i mišljenje o proizvodu ili brandu. Problem sa ovim pristupom je taj što kompanije traže kupce koji će ostaviti dobre kritike dok nikako ne žele da oni nezadovoljni iznose svoje mišljenje na društvenim medijima. Poticaji u vidu kupona, uzoraka i slično, imaju za cilj da mišljenje i ocjenu korisnika oboje što pozitivnijim sjajem.

Iako je teško procijeniti moć online recenzija, ona se zasigurno značajna. Prošlogodišnje istraživanje kompanije Cornell pokazalo je da negativne online recenzije mogu odvratiti značajan broj potencijalnih kupce od kupovine proizvoda ili usluge. Naime, istraživanje kompanije Cornell, Online Influence Trend Tracker 2011, pokazalo je da četiri od pet potencijalnih kupaca mjenja svoju odluku o kupnji proizvoda ili usluge zbog negativnih online recenzija.

Da li ćete i vi potražiti mišljenje drugih kada razmišljate o kupnji nekog proizvoda i da li je ono presudno za vašu odluku?

Velika je vjerojatnoća da se prati svatko tko koristi servis za razmjenu datoteka BitTorrent za preuzimanje najnovijih filmova ili glazbe.

Studija Sveučilišta u Birminghamu ukazuje da će svako ilegalno preuzimanje popularnih sadržaja biti zabilježeno od strane nadzorne kompanije u roku od tri sata. Znanstvenici su postavili lažni server i vrlo brzo shvatili da netko vrši praćenje šta se preuzima sa servera i tko to radi. Ovaj tim znanstvenika navodi da se samo 100 najpopularnijih torrenta prati.

Tim znanstvenika sproveo je trogodišnji istraživanje sa vlastitim softverom koji imitira BitTorrent file-sharing klijent i sve veze koje su napravljene na njega. BitTorrent je metoda za dobivanje datoteke preuzimanjem od više korisnika istodobno.

Znanstvenici su otkrili da ovo praćenje ne pravi razliku između onih “velikih” ilegalnih preuzimatelja i onih relativno malih i povremenih.

Tom Chothia sa Sveučilišta u Birminghamu predstavio je ovo otkriće na ovotjednoj konferenciji SecureComm u Padovi, Italija.

Istraživanje je identificiralo desetak različitih nadzornih kompanija od kojih je većina prepoznata kao organizacije koje zastupaju interese raznih nosilaca autorskih prava, sigurnosnih kompanija pa čak i drugih istraživačkih laboratorija. No, šest najvećih izvora praćenja bilo je izuzetno teško identificirati jer kompanije koje stoje iza njih koriste hosting kompanije trećih strana preko kojih se obavlja monitoring sadržaja koji se preuzima.

Također je otkriveno da veliki broj ovih kompanija koje prate koji se sadržaj najviše preuzima, tko ga preuzima, iz kog djela svijeta i sl., ove podatke prodaju podatke vlasnicima autorskih prava. Neki vlasnici autorskih prava u Europi i SAD-u koriste IP adrese prikupljene praćenjem ovih kompanija kako bi zatražili Sudske naloge koji bi obvezali Internet provajdere da predaju fizičke adrese povezane s njima. Nakon što ih dobiju oni se obraćaju tim korisnicima tražeći da im se plati određeni iznos uz prijetnju Sudskim sporom.

No, naučnici smatraju da dokazi prikupljeni na ovaj način ne smiju biti prihvaćeni od strane Suda jer sve ove kompanije vrše monitoring na način da se povezuju sa onima koji dijele datoteke te potvrđuju da oni koriste BitTorrent softver, ali one zapravo ne prikupljaju nikakve podatke o točnim datotekama koje se dijele.

Nakon više od tri godine od svog debija, Windows 7 je napokon uspjeo da pretekne Windows XP i postane najviše korišten operativni sustav na svijetu. Ovo su najnoviji podaci kompanije Net Applications.

Tržišni udio deset godina starog operativnog sustava Windows XP postupno je padao s 61,91% u rujnu 2010 godine na 42,52% u kolovozu 2912 godine. Net Application navodi da je za isto razoblje Microsoft Windows 7 je povećao svoj globalni tržišni udio sa 17,64% na 42,76% i tako za malo nadmašio desetljeće stari Windows XP.

Tijekom ovog istog razoblja od dvije godine, globalni tržišni udio Windows Vista više se nego prepolovio, sa 13,75% na 6,15%.

Apple-ov kombinirani udio na tržištu operativnih sustava, računajući verzije 10.4 i nakon OS X, sada je 7,13%, tako da je uspjeo po prvi put da nadmaši veoma mnogo osporavani operativno sustav Windows Vista. Važno je reći da dva najnovija Apple izdanja, OS X 10.8 Mountain Lion i OS X 10.7 Lion, pojedinačno i dalje imaju veoma skromne tržišne udjele od 1,41% i 2,45%.

Sve u svemu, Microsoft kontrolira 91,77% globalnog tržišta operativnih sustava, OS X 7,13%, a Linux samo 1,1%.

Kompanija Net Applications također navodi da je njeno istraživanje pokazalo da Apple iPad ima 3,37% Web prometa a Apple iPhone 2,42%, dok Android operativni sustav računa na samo 1,71% Web prometa.

Virtuelno maltretiranje je svako namerno, ponavljano i agresivno ponašanje pojedinca ili grupe koji upotrebljavaju informatička ili telekomunikaciona sredstava za namerno povređivanje ili ponižavanje drugih osoba. S obzirom da je ovo sve prisutnije u današnjem društvu, posebno među mladim ljudima, zakonodavni organi i mnoge druge organizacije pozivaju na borbu protiv virtuelnog maltretiranja.

Prema nedavnoj studiji kompanije McAfee, Teen Internet Behavior, 25% mladih navodi da su bili meta virtuelnog maltretiranja dok dve trećine navodi da su bili svedoci okrutnog ponašanje na Internetu. Međutim, samo 10% roditelja je znalo da su njihova deca meta ovakve vrste maltretiranja.

Jednostavan oblik virtuelnog maltretiranje predstavlja konstanto slanje email-ova nekome ko nas je obavestio da ne želi dalje da kontaktira sa nama, a koji sadrže pretnje, govor mržnje i slično. Takođe, veoma česta je pojava da se žrtva na društvenim medijima (Facebook, YouTube, blogovi forumi i ostalo) ismeva i ponižava.

McAfee navodi da se maltretiranje iz školskog dvorišta preselilo na Facebook, nešto više od 92% mladih navodi da se okrutno ponašanje odvija na najvećoj društvenoj mreži na svetu.

Online nasilnici mogu na društvenim medijima da obelodane žrtvine lične podatke(npr. pravo ime, adresu itd.) a mogu i da se predstave kao žrtva radi objavljivanja materijala u njihovo ime koji ih omalovažavaju i ismevaju.

Loše ponašanje dece jedni prema drugima počinje već od drugog razreda. Istraživanja pokazuju da dečaci počinju sa bezobraznim online aktivnostima pre devojčica međutim, u srednjim školama, devojčice će pre da stupe u virtuelno maltretiranje nego dečaci. Bilo da je nasilnik devojčica ili dečak, njihov cilj je da namerno ismevaju druge, maltretiraju, zastrašuju ili da prete jedni drugima. Ovo maltretiranje se dešava preko email-ova, SMS poruka, objavama na Facebook-u i drugim društvenim medijima.

Nasuprot fizičkom maltretiranju, elektronski nasilnici mogu da ostanu virtuelni anonimusi koristeći trenutne email naloge, pseudonime, šalju SMS poruke preko telefona i koriste druge Internet mogućnosti da se prikrije njihov pravi identitet.

Jedan od najvećih problema je taj što mladi vrlo često znaju više o kompjuterima i mobilnim telefonima nego njihovi roditelji što im daje mogućnost korišćenja tehnologije bez opasnosti da će roditelji otkriti njihovo iskustvo sa virtuelnim maltretiranjem (bilo da su žrtve ili napadači).

Takođe, problem je i taj što virtuelno maltretiranje probija tu sigurnost doma, koji je tradicionalno mesto gde žrtve mogu da potraže spas od nasilništva. Ovaj upad u kućni život žrtve koja ni tu ne može biti sigurna može ovesti do neželjenih posledica. Kod mladih osoba koje su postale žrtve online nasilnika to može izazvati efekat ekstremnih samo-izolacija.

Jedna potencijalna prednost koju žrtve virtuelnog maltretiranja imaju u odnosu na tradicionalno malatretiranjem je ta što ovaj vid maltretiranjamože može da se izbegne tako što se neće odlaziti na Facebook, e-mail adrese i telefonski brojevi mogu se promeniti i ostalo.

Mada, ovo ne štiti od svih formi maltretiranja jer je postavljanje pogrdnih materijala o nekoj osobi na Internetu izuzetno teško sprečiti. Česta pojava je da se objavljuju vrlo neukusne fotografije (većinom su lažne) kako bi se žrtva što lošije prikazala.

Mnoga istraživanja pokazuju ozbiljne posledice na žrtvama virtuelnog maltretiranja pa tako žrtve imaju niže samopouzdanje, emocionalne odgovore: osvete, osećaj straha, frustracije, ljutitosti i potištenosti. Jedna od najopasnijih posledica je da žrtva počne da izbegava prijatelje i različite društvene aktivnosti.

Nedavno istraživanje kompanije McAfee pokazuje da će kada vide da je u toku virtuelno maltretiranje neke osobe, 40% mladih stati u njenu zaštitu, 20,7% će prijaviti starijim osobama dok će njih 6,3% da se pridruži maltretiranju. Isto tako, kada postanu meta, 65,8% mladih će odgovoriti na napade a neke od online konfrontacija se prenose i u stvarni gde se 4,5% mladih fizički obračunava sa online siledžijama, dok njih oko 15% počne da izbegava odlazak u školu.

Ogroman rast prodaje Apple i Samsung uređaja u drugom tromjesečju nije bilo dovoljan da se anulira pad viđen kod većine u ovoj industrij. Poznata kompanija za istraživanje tržišta u najnovijem izvješču donosi podatke o padu globalnog tržišta mobilnih telefona za 2,3 posto.

Kompanija Gartner danas je objavila svoje izvješće o prodaji mobitela širom svijeta, u kom se navodi da je krajnim korisnicima u drugom tromjesečju 2012 godine prodano nešto manje od 420 milijuna mobitela.

Kompanija Gartner ističe da su kompanije Apple i Samsung u ovom drugom tromjesečju 2012 godine ostvarili najveći napredak u odnosu na isti period prošle godine. Kompanija Gartner navodi da je Apple prodao oko 29 milijuna iPhone-a, što je značajan rast u odnosu na nešto manje od 20 milijuna u istom tromjesečju prošle godine. S druge strane, Samsung je imao fantastičnu prodaju u ovom tromjesečju. Kompanija je prodala nešto više od 90 milijuna mobilnih telefona što je za skoro 30% više u odnosu na oko 70 milijuna prodatih mobitela u drugom tromjesečju 2011 godine.

Pored Apple i Samsunga, jedine kompanije koje su imale rast prodaje u drugom tromjesečju 2012 godine su Huawei i ZTE, svi ostali proizvođači imali su pad prodaje u odnosu na prošlu godinu, uključujući i HTC koji je prodao u 9.3 milijuna telefona u odnosu na 11 milijuna u drugom tromjesečju prosle godine. Proizvođač Blackberry-a, kompanija RIM, doživjela je pad prodaje od čak 37 posto u odnosu na prošlu godinu, prodali su samo 8 milijuna mobitela.

Što se tiče tržišta mobilnih OS, Android je ojačao svoju lidersku poziciju povećanjem tržišnog udjela za 20,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Iako tržišni udio Apple iOS tek neznatno porastao u odnosu na prošlu godinu (0,6 posto), ipak je on manji za 3,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a Gartner kao razlog za to navodi da korisnici čekaju dugo najavljivani iPhone 5.

Analitičari kompanije Gartner predviđaju da će dolazak iPhone 5 doneti mnogo veću prodaju jer se očekuje novi dizajn sa većim zaslonom i nekoliko drugih mogućih stilskih promjena.

Online oglašavanje je u poređenju sa ostalim medijima za oglašavanje (televizija, radio, novine i ostalo) jedan od najmanjih po pitanju generisanja prihoda, ali je zato i dalje onaj koji se najbrže razvija. Poznata analitička kompanija Nielsen objavila je nove podatke koji se odnose na prvi kvartal ove godine koji pokazuju da su oglašivači potrošili 12,1 odsto više na Internet oglase nego pre godinu dana. Podaci kompanije Nielsen pokazuju i da je Internet jedini medij za oglašavanje koji je imao dvocifreni rast u ovom kvartalu.

Nielsen Global AdView Pulse izveštaj obuhvata sedam kategorija, televiziju, radio, oglašavanje putem bilborda i slično, novine, časopise, Internet i bioskop. Važno je reći da su časopisi jedini medij koji je imao manje prihode od oglašavanja u poslednjih godinu dana (1,4 odsto).

Nielsen navodi da je televizija imala najmanji rast ali je i dalje medij koji ima najveće prihode od oglašavanja. Kompanija nije navela cifre ali neke ranije procene govore da će prihodi od Internet oglašavanja u 2012 godini biti 98.2 milijardi dolara , što predstavlja 16 odsto ukupnih prihoda od oglašavanja.

Geografski, Evropa je imala snažan rast u prvom kvartalu koji odgovara ukupnom rastu od 12,1% međutim, tržišta u razvoju imala su još veći rast. U Latinskoj Americi, potrošnja na oglašavanje na Internetu porasla je impresivnih 31,8%, a na Bliskom Istoku i Africi još impresivnijih 35,2%.

Gledajući Kinu ne može se ne primetiti snažan rast prihoda od oglašavanja u bioskopima koji su u celom regionu porasli za čak 27,1 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Prema istraživanju koje je sproveo Gazelle, jedan od vodećih Američkih sajtova za prodaju potrošačke elektronike (www.gazelle.com), korisnici obožavaju Apple iPhone. Rezultati istraživanja, objavljeni u čast iPhone-ovog petog rođendana 29. lipnja pokazuju koliko velik utjecaj je ovaj uređaj imao na mnoge aspekte života potrošača, od njihovog ponašanja pri kupovini gadgeta, društvenog aspekta pa sve do seksa.

Više od 1.000 Gazelle korisnika sudjelovalo je u ovoj online anketi koja je pokazala nekoliko interesantnih rezultata:

• iPhone je nešto bez čeka korisnici ne mogu a ne Facebook. Na pitanje, bez kog uređaja ili platforme ne bi mogli živjeti, većina (65%) izabrala je iPhone, dok je samo nekoliko (1%) navelo da nebi moglo bez Facebook-a. Gotovo 15% ispitanika izjavilo je da bi se radije odrekli seksa nego da za vikend budu bez svog iPhone-a.
• Gotovo 40% učesnika online ankete navelo je da je veći ekran nešto što bi najviše željeli vidjeti u sljedećoj iPhone verziji.
• Zahvaljujući iPhone-u, korisnici su mogli prestati koristiti neke uređaje. Gotovo 70% ispitanika izjavilo je da su kupovinom iPhone-a prestali koristiti iPod ili mp3 player. Pedeset i pet posto prestalo je koristiti foto-aparat, a preko 40% više ne koristi GPS uređaj osim na iPhone-u.
• Više od 25% učesnika online ankete navodi da “gotovo uvijek” koristi svoj iPhone za vrijeme obroka, dok je na zabavi i sl. iPhone nije samo promijenio način na koji komuniciramo i pristupamo informacijama, on je je također u potpunosti promijenila živu društvenu interakciju. 58% ispitanika navelo je da koristi svoje iPhone u društvenom okruženju ili “često” ili “ponekad”, dok je samo 17% ispitanika navelo da u takvoj situaciji koristi iPhone “rijetko” ili “nikada”.
• Gotovo 85% ispitanika navelo je da je koristilo svoj iPhone čak i u kupaonici. Možda je još zabrinjavajući nalaz da je gotovo 4% ispitanika koristilo svoj iPhone za vrijeme seksa.

Najnovije izvješće kompanije Flurry, koja se bavi analitikom i oglašavanjem, pokazuje koliko su developeri još uvijek posvećeni Apple platformi. Naime, u svom izvješću Flurry navodi da je u prvom kvartalu 2012 godine napravljeno 69% novih aplikacija za iOS a samo 31% za Android.

Kompanija Flurry mjerila je “pokretanje novih projekata” praćenjem koliko developeri preuzimaju i implementiraju njen analitički SDK sa ciljem pokratanja novog projekta. Budući da developeri inače integriraju analitiku nešto prije samog pokretanja aplikacije, ovi brojevi su zapravo dobar pokazatelj na kojoj platformi će novi proizvodi biti pokrenut.

Postoji nekoliko čimbenika koji prema kompaniji Flurry doprinose da se novi projekti radije pokreću na iOS umjesto na Androidu. Vjerojatno jedan od ključnih je zarada. Flurry naglašava da developeri zarađuju četiri puta više sa iOS aplikacijom nego sa Android aplikacijom.

Drugi ključni razlog je razlika u fragmentaciji Android hardvera i softvera. Praveći listu 20 najpopularnijih Android uređaja za mjesec svibanj 2012 godine, kompanjija Flurry došla je do saznanja da samo jedan od njih (Samsung Galaxy S II) ima udio veći od 10%, do njih 17 ima udio do 6 posto. Ovo pokazuje koliko je developerima aplikacija teško da pruže podršku za toliko široku lepezu uređaja, pogotovu ako se radi o igrama jer one imaju specifične hardverske zahtjeve.

Također, Flurry smatra da je problem također i činjenica da kompanija na svojoj mreži još uvijek ima skoro 70% uređaja koje pokreće Gingerbread, Androidov operativni sustav star skoro dvije godine.

Ovo znači samo još jedan problem za developere jer ne mogu održati nove korisničke konvencije i značajke koje su dobili sa kasnijim verzijama Android OS. Developeri su time limitirani ovim starijim OS što ih sprječava da ponude najbolje iskustvo u svojim aplikacijama. Poređenja radi, 75% korisnika iOS već je prešlo na iOS 5 +, koji je uveden tek ove godine.

Kompanija Flurry navodi da je za potrebe ovog izvješća koristila podatke prikupljene od 70.000 kompanija i više od 185.000 mobilnih aplikacija koje koriste njen Flurry Analytic. Također, svakodnevno je praćeno više od 1,2 milijarde sesija krajnjih korisnika na više od 100 milijuna uređaja.

Više od polovice korisnika računala priznalo je u nedavnom istraživanju da koristi piratski softver. Business Software Alliance, lobistička grupa softverske industrije posvećena borbi protiv digitalnog piratstva, nedavno je objavila svoje deveto godišnje globalno istraživanje softverskog piratstva (Global Software Piracy Study). Po prvi put u izvješću se nalaze rezultati istraživanja koji uključuju 15.000 korisnika računala korisnika iz 33 zemalje širom svijeta. Najveća stopa digitalnog piratstva u zemljama u okruženju je u Crnoj Gori 79% a najmanja u Sloveniji 46%.

Učesnicima Global Software Piracy Study bili su izravno upitani: “Koliko često nabavljate piratski softver ili softver koji nije potpuno licenciran?”

Prema rezultatima ankete, 57% PC korisnika iz cijelog svijeta piratira softver, obično tako što instalira više kopija nego što im licenca dozvoljava, odnosno preuzimanjem softvera preko BitTorrent ili drugih mreža za dijeljenje datoteka. Ovo je značajno povećanje u odnosu na 42 posto iz 2011 godine.

Business Software Alliance naglašava da ovo veoma rašireno digitalno piratstvo sada košta softversku industriju 63,4 milijarde dolara godišnje.

Ovogodišnje istraživanje nalazi da su osobe koje su priznale da uvjek nabavljaju piratski softver, većinom ili povremeno spadaju u grupu korisnika koji na svojim računarima koriste najviše softvera korisnici. Ova grupa ima instalirano 55 posto više programa svih vrsta na svojim računalima od korisnika koji ne koriste piratski softver, što im daje ogroman utjecaj na globalnu stopu digitalnog piratstva. Još je interesantnija razlika u ponašanju između korisnika u ekonomijama u razvoju i korisnika u razvijenom svijetu. Korisnici koji često dobavljaju piratski softver u ekonomijama u nastajanju instaliraju gotovo četiri puta više programa na računala od onih u razvijenom svijetu. Što se tiče povremenih pirata razlika je nešto manja, oni u ekonomijama u razvoju instaliranju duplo više programa od onih u razvijenom svijetu,

navodi Business Software Alliance u svom izvješću.

Sjedinjene Američke Države, kao najveće svjetsko tržište softvera, u 2011 godini imalo je prodaju softvera vrijednu 42 milijarde dolara, uz najnižu stopu piratstva u svijetu od samo 19%. S druge strane, Kini je u 2011 godini prodala softver u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara, ali se procjenjuje da njeno ilegalnog softversko tržište vrijedi 9 milijarde dolara, što govori da je stopa piratstva u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu čak 77%.

Što se tiče stope softverske piraterije i komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera u regionu Istočne Europe kojem i mi propadamo situacija izgleda ovako:

Business Software Alliance, grupa sa članovima koji uključuju Apple, Microsoft i Adobe-a, poziva na donošenje nove Zakonske regulative kojom bi se udvostručile novčane kazne za digitalne pirate. Grupa također podržava nove Zakone sa kojima se lakše izreče zatvorska kazna za osobe za koje se utvrdi da su odgovorne za krađu softvera, kao i za one kod kojih se pronađe piratski materijal zaštićen autorskim pravima.