Online Tržište

WikiLeaks već pet dana ne funkcioniše zbog posljedica velikog DDoS napada na ovaj Web sajt. Ovo nije prvi put da je WikiLeaks meta DDoS napada. Web sajt je bio oboren četiri dana u svibnju zbog istog tipa napada.

Skupina pod nazivom AntiLeaks preuzela je odgovornost za ovo posljednje obaranje WikiLeaks sajta. Ova skupina koja sebe identificira kao "mlade građane Sjedinjenih Američkih Država" izdala je priopćenje u kom se navodi sljedeće:

Assange (Julian Assange osnivač WikiLeaks-a) je vođa nove vrste terorista. Mi ovo radimo u znak našeg protesta protiv njegovog pokušaja da bjegom u Ekvador pobjegne od pravde. To bi bio katalizator za mnogo druge poput njega, da dođu na njegovo mjesto i nastave tamo gdje je on stao. Mi nećemo prestati sa napadima a ni oni nas neće zaustaviti.

Kontroverzni sajt WikiLeaks je mnogo puta do sada objavljivao tajne podatke koji su izazivali javno mjenje na reakciju a Vlade mnogih država u vrlo neprijatne situacije. Najviše prašine se podiglo kada je WikiLeaks objavio tajne diplomatske depeše Američkog State Departmenta koje su uključivale i niz neugodnih tajnih informacija koje Američka Vlada nikako nije željela da budu otkrivene. Sve je rezultiralo hapšenjem Julian Assange i sudskim postupkom u Engleskoj. 

Nedavno je WikiLeaks objavio e-mailove iz sigurnose kompanije Stratfor koje je navodno dobio od skupine koja je hakirala ovu kompaniju. E-mail-ovi, s predpostavkom da su pravi, pokazuju rasističke interne nadimke za razne osobe i skupine, kao što su "Hizzies" za pripadnike Hezbolaha ili "Adogg " za Iranskog predsjednik Mahmoud Ahmadinejad.

U srpnju je WikiLeaks na svojim stranicama objavio “Syria Files”. Radi se o velikom broju e-mail-ova Vlade SAD-a koji pokazuju "unutarnji ustroj Sirijske Vlade."

Wikileaks je jutros počeo sa objavljivanjem nove serije otkrića, “The Global Intelligence Files”, koji sadrže podatke uzeti iz 5 miliona e-mail poruka koje pripadaju kompaniji Stratfor.

Stratfor je prema sopstvenom opisu kompanija koja nudi usluge geopolitičke analize a prema tvrdnjama Wikileaks-a i kompanija koja nudi određene poverljive obaveštajne usluge za Lockheed Martin, Northrop Grumman, Raytheon i nekoliko Američkih Vladinih agencija među kojima je i Američko Ministarstvo za Unutrašnju Bezbednost.

Wikileaks navodi da jedan broj e-mail poruka sadrži “privilegovane informacije o napadima Američke Vlade protiv Julian Assange-a i Wikileaks kao i dokaz Stratfor-ovog sopstvenog pokušaja u podrivaju Wikileaks-a”.

Wikileaks ističe da e-mail poruke datiraju od jula 2004 do kraja decembra 2011 godine. Osim što pružaju detaljniji uvid u to kako Stratfor obavlja svoje obavještajne poslove, tu su navodno i detalji koji pokazuju visok nivo interes kompanije za Wikileaks.

Hakerska grupa Anonymous je prema svemu sudeći opet odigrala značajnu ulogu u pribavljanju ovih podataka. Prema informacijama sa Twitter-a Anonymous je odgovoran za upad u sistem kompanije Stratfor i obezbeđivanje ovih datoteka Wikileaks-u.

Do sada je Wikileaks objavio 167 datoteka i tvrdi da je za ovu novu operaciju obezbedio 25 partnera od kojih će svaki dobiti pristup informacijama. Međutim, primetno je da se na listi partnera iz nekog razloga ne nalaze The Guardian i The New York Times, koji su do sada bili partneri Wikileaks-a u objavljivanju poverljivih informacija.

Uprkos činjenici da čeka izručenje u Švedsku zbog optužbi za seksualni napad, osnivač Wikileaks-a Julian Assange još uvek privlači veliko interesovanje medija.

Russia Today (RT) je napravila intervju sa Assange-om, u kom je on davao svoje viđenje političkih nemira u Egiptu i Libiji, a poseban osvrt je dat na ulogo društvenih medija u poslednjim revolucijama u obe zemlje. U ovom intervjuu, Assange se posebno fokusirao na Facebook nazivajući ga "najužasnijom špijunskom mašinom koja je ikada izmišljena".

Objašnjavajući detaljnije, Assange potvrđuje:

Prema Assange, to se ne zaustavlja na Facebook-u. On veruje da su se društvenoj mreži pridružili Google, Yahoo i druge velike američke organizacije koje imaju "izgrađen interfejs za američku obavještajnu službu":

Osnivač Wikileaks-a takođe upozorava korisnika Facebook-a, navodeći da, ako korisnik doda svog prijatelja na Facebook, on ustvari "radi besplatno za američku obaveštajnu agenciju, u izgradnji elektronske baze podataka o sebi samima".

U nedjelju 24. travnja 2011 godine, Wikileaks je počeo objavljivati ​​779 tajnih dokumenata koji se odnose na zloglasni zatvor Guantanamo. Detalji za svakog pritvorenika će biti objavljivani svakodnevno tijekom idućih mjesec dana. Novi tajnih podaci koje objavljuje Wikileaks, bacaju novo svjetlo na dokaze, kojih u nekim slučajevima i nema, protiv ljudi koje je Američka Vlada držala i drži u zatvoru Guantanamo na Kubi.

Guantanamo dokumenti, koji su označeni kao "tajni", uključuju dosjea zatvorenika i procjenu koju imaju po bezbjednost a koju su napravili vojni procjenitelji. Ovi dosijei su pisani između 2002 i 2008 godine.

Wikileaks navodi da ove datoteke uključuju detalje o prvih 201 zatvoreniku koji su držani i pušteni iz Gvantanamo tijekom ranih godina i koji "nikada ranije nisu objavljeni".

Ovo je četvrta najveća objava povjerljive dokumenata Američke Vlade datoteke od pokretanja sajta Wikileaks, početkom 2007 godine. Objava depeša State Departmenta početkom studenog 2010, koje su navodno u posjed Wikileaks-a došle zahvaljujući vojniku Bradley Manning, bile su uzrok neviđenog pritiska i neprilika koje je doživio sajt ali i njegov osnivač Julian Assange.

Puštanje Guantanamo dokumenta moglo bi da poveća pritisak na američko pravosuđe da podnese prijavu protiv vlasnika i urednika Wikileaks-a Julian Assange-a, koji se nalazi u Velikoj Britaniji gdje čeka izručenje za navodno seksualno zlostavljanje u Švedskoj.

Ovi dokupenti pokazuju da su obavještajne agencije iz Kine, Rusije i drugih represivnih režima bile pozvane da ispituju ​​zatvorenike. Čak je i novinar medijske kuće Al-Jazeera držan u skladu "pružanja informacije o … mreži al-Jazeera njenom programu obuke novinara, telekomunikacijskoj opremi i operacijama vezanim za izvještavanje." Starosna dob zatočenika je između 14 i 89 godina.

Obamina administracija je planirala da zatvori zatvor Guantanamo ali je na kraju odustala od toga nakon što su Kongres i sigurnosne agencije iznijele svoju zabrinutost oko mogućeg premještanja zatvorenika na američko tlo.

Nema sumnje da će ova nova objava tajnih okumenata ponovo otvoriti priču oko sigurnosti Inetrneta, slobodnog novinarstva, izdajnika, urote ….

Administracija američkog predsednika podržava novih zakon o pravima zaštite privatnosti podataka u cilju zaštite potrošača od neselektivnog online praćenja i prikupljanje podataka od strane oglašivača. Online privatnost je nešto što zaokuplja sve veću pažnju javnosti koja je zabrinuta činjenicama da se njihovi podaci koriste u razne svrhe bez njihove dozvole.

U svedočenju pripremljenom za Senat, pomoćnik državnog sekretara, Lawrence Strickling, navodi da Bela Kuća želi da Kongres donese zakon koji se odnosi na “osnovnu zaštitu privatnosti podataka potrošača.”

Ovakva zaštita je potrebna kako bi se zaštitili lični podaci u situacijama koje nisu pokrivene trenutnim zakonskim aktima, naglasio je Lawrence Strickling, dodajući da svaki zakon treba da bude zasnovan na fer principima dosadašnje informacijske prakse i da U.S. Federal Trade Commission ima izvršna ovlašćenja. On je takođe pozvao na stimulisanje razvoja pravila ponašanja vezanih za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije predsednika Obame po pitanju zaštite privatnosti jeod ogromnog značaja i ovo je prvi put posle 1974 godine da Američka Vlada je podržala obavezna opšta pravila o privatnosti,

izjavio je profesor Joel Reidenberg sa Pravnog Fakultetu Fordham, koji je specijalizovan za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije je vođena povišenom zabrinutošću osionog i nekontrolisanog online prikupljanja podataka koja se trenutno dešava. Strahovi su konačno dostigli značajan nivo u javnosti da je Administracija morala da reaguje. Ovo je na neki način potvrda da se podaci koriste za neke aktivnosti za koje korisnici nisu dali svoju saglasnost. Osnivač Wikileaks-a, Julian Assange čak tvrdi da je Internet največa špijunska mašinerija koju je svet ikada video, koja omogućava raznim Vladama da kontrolišu svoje građane.

Ovo je neverovatno značajno da je Bela Kuća podržala sveobuhvatni zakon o privatnosti a sama njena podrška je jasan signal važnosti ovog pitanja,

istakla je Erica Newland, analitičar centra za demokratiju i toleranciju.

Julian Assange, osnivač sada već čuvenog sajta Wikileaks, nazvao je Internet "najvećom špijunskom mašinom koju je svet ikada video", i da je ogromna prepreka za slobodu govora.

Julian Assange je studentima na Univerzitetu Kembridž govorio o tome kako su društvene mreže, naroito Vladama, omogućavaju širok spektar mogućnosti za nadzor svojih građana.

Assange je to ilustrovano pričajući o "Facebook Revoltu" koji se dešavao u Kairu pre tri ili četiri godine, nakon kojeg je Facebook korišćen da bi se svi glavni učesnici pohapsili, tukli, ispitivali i zatvorili.

Paradoksalno, za šefa organizacije koja je koristila Internet tehnologiju da razotkrije razna dešavanja i tajne mnogih svetskih vlada i drugih organizacija, Assange tvrdi da Internet pomaže u jačanju represivnih režima.

naglasio je Julian Assange.

Pozivajući se na svoje lično iskustva sa Sjedinjenim Američkim Državama, Assange tvrdi da je cenzura koju sprovidi SAD jednako opasna kao svima dobro poznata i dokumentovna cenzura koja je bila u nekadašnjem Sovjetskom Savezu.

ističe Julian Asange, pojašnjavajući studentima dešavanja sa Wikileaks-om.

Assange je takođe istakao ulogu koju je Wikileaks imao u globalnom povećanju transparentnosti, tvrdeći da je on pomogao da pobudi pobuna u arapskim državama. On je studentima rekao da je objavljivanje američkih diplomatskih depeša u vezi Tunisa delom promenilo raspoloženje u zemlji, što je dovelo do zbacivanja bivšeg predsednika zemlje, Zine al-Abidine Ben Ali.

sa ovim rečima je završio svoje predavanje studentima Kembriža Julian Assange, osnivač Wikileaks-a.

Završena je saslušanje o izručenju Julian Assange-a, a vijesti nisu dobre za osnivača Wikileaks-a, izgubio slučaj, te će biti izručen u Švedskoj u roku od 10 dana. Julian Assange ima sedam dana da uložiti žalbu na presudu.

Julian Assange je optužen za seksualno zlostavljanje dvije žene koje je upoznao u Švedskoj tijekom poslovnog putovanja u kolovozu 2010 godine. Iako su optužbe za silovanje u početku bile odbačene, slučaj je kasnije ponovno otvoren a Žalbeni Sud je potvrdio originalne optužbe.

U prosincu 2010 godine, Julian Assange se predao policiji koja ga je uhitila u Londonu, odakle vodi pravnu bitku protiv svog izručenja Švedskoj. Njegov pravni tim, je svojevremeno isticao da postoji “realan rizik” da ako Julian Assange bude izručen Švedskoj da će odmah biti prosljeđen u Sjedinjene Američke Države, gde postoji opasnost da bi bio zatvoren u Guantanano Bay ili da se čak suoči sa smrtnom kaznom.

Uhićenje Julian Assange je samo jedan od mnogih problema koji su zadesili Wikileaks i njenog osnivača. Nakon objavljivanja tajnih depeša Američkih veleposlanstva, stranica je bila žrtva DDoS napada, a nekoliko tvrtki, uključujući Amazon, PayPal, nekoliko banaka i EveryDNS.net, uskratili su svoje usluge Wikileaks-u.

Britanski advokati osnivača Wikileaks-a Julian Assange-a optužili su Švedske tužioce za "korumpirano" ponašanje u njihovim naporima da ga izruče zbog optužbi za seksualne zločine.

Njegov pravni tim, takođe navodi da postoji "realan rizik" od izručenja Švedskoj jer je vrlo izvjesno da bi u tom slučaju Assange bio poslat u Sjedinjene Američke Države, gde postoji opasnost da bi bio zatvoren u Guantanano Bay ili da se čak suoči sa smrtnom kaznom.

Julian Assange je uhapšen u Londonu 16. decembra.

Advokat Geoffrey Robertson je doveo u pitanje kredibilitet navodnih žrtava, optužujući Švedskog tužioca Marianne Ny za nelegalno ponašanje koju upozorava na činjenicu da bi Assange mogao biti poslat u Sjedinjene Američke Države, gde je praktično unapred osuđen zbog Wikileaks-ovog objavljivanja Američkih tajnih diplomatskih depeša.

Advokatski tim Julian Assange-a još jednom je istakao da su optužbe protiv njihovog klijenta produkt i kazna zbog objavljivanja tajnih dokumenata na sajtu Wikileaks.

Osnivač Wikileaks-a Julian Assange pristao je da napiše autobiografiju za koju bi dobio oko 1,3 miliona dolara.

Julian Assange otkriva da će knjiga biti objavljena u Velikoj Britaniji i SAD-u te da će dobiti 800 hiljada dolara od US izdavača Alfred A. Knopf, odel Random House, i 325 hiljada funit (502 hiljade dolara) od Canongate Books Ltd, izdavača iz Velike Britanije.

Portparol Random House, potvrdio je dogovor ali ne i iznos.

Veoma smo uzbuđeni zbog objavljivanja ove knjige. Ono što je Julian Assange uradio sa Wikileaks-om ima ogroman publicitet širom sveta,

izjavio je portparol Random House.

Assange-ovi motivi za pisanje autobiografije su prilično jasni, treba mu novac.

Ne želim da pišem ovu knjigu, ali moram. Već sam potrošio 200 hiljada funti za pravne troškove i još moram da se branim i da sačuvam Wikileaks,

izjavio je Julian Assange za Sunday Times.

Nakon što je Wikileaks počeo sa objavljivanjem preko 250 hiljada tajnih dokumenata američke vlade, sajt i njen osnivač suočili su se sa mnogim problemima. Sajt se našao pod DDOS napadima a mnoge kompanije su mu uskratile svoje usluge, kao što su PayPal, Amazon i Mastercard. Za Assange-om je izdata interoplova poternica od strane Švedske vlade za navodno počinjene seksualne zločine.  Nakon toga Julian Assange se predao Londonskoj policiji i sada se brani sa slobode.

Aktivisti hakerske grupe Anonymus počeli su da se osvećuju kompanijama, koje su se povinovale pritiscima politike, ali i finansijskim institucijama koje su prekinule dotok novca WikiLeaksu. Napadnuti su Mastercard, Visa, PayPal, Post Finance Bank i drugi.

Isplate “Mastercarda”, giganta iz sektora kreditnih kartica, su ometane, ali kompanija tvrdi da računi njihovih klijenata nisu u opasnosti. Na web stranici kompanije “Visa” također je bilo problema. Napadi su usledili nakon što su obe kompanije stopirale isplate stranici WikiLeaks. DDoS napadima hakeri su se takođe počeli osvećivati PayPal-u, koji je onemogućio donacije WikiLeaks-u, i švajcarskoj banci Post Finance, koja je uz opravdanje da je pri otvaranju računa pružio netačne informacije o sebi, zatvorila račun osnivaču WikiLeaks-a Julian Assange-u. PayPal-u su hakeri zasad uspeli srušiti samo blog, dok je servis i dalje dostupan.

Na “Twitter-u” je putem stranice Operation Payback, koju vodi grupa “Anonymus” objavljeno, da je oborena web stranica kompanije “Visa” ali je ona ipak nešto kasnije ponovo bila u funkciji. Glasnogovornik kompanije Ted Carr, izjavio je da njihova mreža zadužena za transakcije radi besprekorno.
Twitter stranica grupe “Anonymus”  je ubrzo nakon toga suspendovana.

Pre napada na “Mastercard”, član grupe “Anonymus” koji sebe naziva Coldblood, upozorio je da je spreman napasti kompanije koji su prekinule saradnju sa WikiLeaks-om, kao i one koji su napali ovu web-stranicu. Za sada jedino nisu uspeli srušiti Amazon, koji je WikiLeaks-u uskratio hosting.