Online Tržište

Istraga Europske Komisije oko navodne Google-ove zlouporabe dominirajućeg položaja na tržištu koja traje više od šest godina uskoro bi mogla dobiti epilog. Prema posljednjim informacijama Europska Komisija sprema rekordnu kaznu od oko 3 milijarde eura.

Istraga se bazirala na navode da Google zlorabi dominantan položaj na tržištu promovirajući svoju online uslugu kupovine u okviru Internet pretraživanja na štetu konkurentskih alternative koje su svoje prigovore ranije podnijeli i US Federal Trade Commission (FTC). Google se optužuje da je nepravedno kanalisao korisnike prema svojoj usluzi Google Places na štetu konkurenata kao što su Yelp i TripAdvisor. Naime, Google Places se pojavljuje na vrhu rezultata pretraživanja za skoro svako lokalno pretraživanje, bez obzira da li je to najbolji rezultat.

Slučaj, koji traje od 2010. godine, bliži se kraju a kompanija Google je u međuvremenu navodno odbila tri pokušaja na dogovor sa oštećenim kompanijama. Prema posljednjim informacijama kazna će biti objavljenja do lipnja.

Plaćanje ove velike kazne neće značiti kraj Google-ovim probleme sa Europskom Unijom. Ovaj slučaj je samo jedan u niz kontroverzi između kompanije i Europske Unije. Naime, Google se suočava sa optužbama za monopolsko ponašanje sa svojim mobilnim operacijskim sustavom Android. U optužbama se navodi da su proizvođači telefona primorani da pre-instaliraju Google aplikacija na svojim uređajima ako žele da koriste Android. Osim toga, nekoliko europskih zemalja od kompanije Google zahtijeva plaćanje milijardi dolara utajenog poreza.

Kao posljednji u nizu problema je optužba kompanije Getty Images da se Google bavi “promicanjem piratstva” na svojoj tražilici slika.

Kompanija Microsoft kažnjena je s 561 milijun eura (731 milijun dolara) od strane Europske Unije zbog toga što potrošačima nije ponudio izbor preglednika na korištenje već je njegov Internet Explorer bio zadani preglednik.

Europske Komisija novčano je kaznila Microsoft zato što 14 mjeseci nakon nadogradnje na Windows 7 potrošačima nije ponudio izbor preglednika na korištenje.Europska Unija navodi da kompanija Microsoft nije ispunila ono na što se obvezala 2009 godine, da će europskim potrošačima dati izbor da koriste preglednik koji žele.

Važno je reći da je kompanija Microsoft, kako je i obećala, za Europsko tržište kreirala "zaslon za izbor preglednika", kako bi potrošači mogli birati između Internet Explorer-a, Google Chrome-a, Mozilla Firefox-a, Safari-a ili Opera. Međutim, problem je taj da se sa Microsoft-ove strane pojavila "tehnička pogreška", koja je trajala 14 mjeseci, i koja je spriječila da taj zaslon bude dio Windows 7 Service Pack 1 pa su korisnici i dalje po default-u imali Internet Explorer.

Prema ranijim izvješćima kompaniji Microsoft je prijetila kazna čak u visini do 7,9 milijardi dolara zbog te "tehničke greške", ali ipak je sve završilo sa mnogo manjom kaznom.

Sve u svemu, 561 milijun dolara kazne će svakako djelovati kao upozorenje drugim tech kompanijama koje bi mogle pokušati da izigraju pravila Europske Unije.

Kompanija Google objavila je da je ponovo napravila promjene u svom algoritmu za pretraživanje uvodeći novu varijablu: obavjest o kršenju autorskih prava. Sada ako Google primjeti da je neka web stranica veliki kršitelj autorskih prava, ta stranica bi moga biti kažnjeni sa mnogo lošijim pozicioniranjem na Google-ovim stranicama sa rezultatima pretraživanja.

Google će gledati koliko česti su izvještaji da neki sajt krši autorska prava. Glavni metod za izvještavanje o povredi prava je kroz najeve o uklanjanju, u kojima vlasnik autorskih prava traži od Googlea da taj sajt ukloni iz svojih rezultata pretraživanja.

Kompanija Google dobiva veliki broj zahtjeva iz Hollywooda i muzičke industrije da sa svojih stranica sa rezultatima pretraživanja ukloni sadržaj koji krši autorska prava. Prema rječima dopredsjednika kompanije Google, Amit Singhal, kompanija je dobila 4,3 milijuna obavijesti o kršenju autorskih prava i t samo u posljednjih mjesec dana.

Iako će ovaj potez svakako imati utjecaj na piratstvo, Google navodi da njegov fokus uopće nije usmjeren na pirate, kompanija navodi da je mnogo važniji rezultat taj što će korisnik dobiti informacije koje želi mnogo brže i uz manje napora. To što će ovaj potez utjecati i na piratstvo, to je samo nuspojava toga, priopćio je Google.

Sa ovim potezom kompanija će ušutkati vlasnike autorskih prava koji već duže vrijeme tvrde da Google ne čini dovoljno kako bi se oni zaštitili a prekršioci adekvatno kaznili.

Europska Komisija danas je priopćila da je od Europskog Suda Pravde zatražila kažnjavanje Belgije, Nizozemske, Poljske, Portugala i Slovenije za ne implementiranje takozvanog Cookie Zakona u svoje nacionalne zakone. Službeni rok za to bio je 25. svibanj prošle godine.

Ovaj Europski Cookie Zakon je dio šireg Zakonskog okvira EU Directive 2009/136/EC, poznatog je i kao e-Privacy Directive, i usmjeren je na zaštitu privatnosti korisnika na Internetu. Ova Evropska Direktiva od kompanija također zahtijeva da obavijeste korisnike o svakoj povredi bezbjednosti podataka bez nepotrebnog odgađanja kao i da se korisnicima omogući promjena fiksnog ili mobilnog operatera bez potrebe za promjenom broj telefona i to u roku od jednog radnog dana.

Međutim, glavna točka ovog Zakonskog paketa je Article 5(3), koji se odnosi na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies. To podrazumjeva da web kompanije moraju dobiti “izričit pristanak” od korisnika prije instaliranja Cookies.

Cookies su mali programi koji se instaliraju na računala korisnika kako bi pratili njihovo ponašanje na Web-u, pamtili korisnička imena i lozinke, i druge postavke koje se odnose na određenu web stranicu. No, oni se također mogu koristiti za ciljanjo oglašavanje na temelju povijesti pregledavanja.

Mnoge kompanije nisu voljne implementirati ova pravila po kojima moraju od korisnika tražiti suglasnosti za instaliranje Cookies, jer se boje da će izgubiti učinkovit metod pračenja informacija na svojim web stranicama. Jedina iznimka u ovom pravilu je da se od korisnika ne mora tražiti suglasnost ako su Cookies nužni za uslugu koja je izričito zatražena od strane korisnika, na primjer, kad korisnik klikne na gumb “dodaj u košaricu” prilikom procesa kupnje na web stranici.

Europska Komisija danas je zatražila kaznu za ne implementiranje ovog zakona u visini od 13.063 do 112.190 evra dnevno, za svaki dan ne primjenjivanja ovog Zakona. Točna visina kazne bi ovisila od težine prekršaja i veličine dotične države članice.

Europska Komisija ističe da će odustati od kažnjavanja ako ovih pet zemalja pokažu da poduzimaju odgovarajuće korake kako bi ispravili situaciju.

Francuski Privredni Sud je proglasio kompaniju Google krivim za zloupotrebu dominantnog položaja njegove aplikacije Google Maps, naloživši kompaniji da plati kaznu i naknadu štete Francuske kompaniji Bottin Cartographes koja se bavi kartografijom tj. mapiranjem.

Nakon dvogodišnje borbe, Privredni Sud u Parizu je potvrdio žalbu za nelojalnu konkurenciju koju je podnela kompanija Bottin Cartographes protiv Google France i njene matične kompanije Google Inc., zbog pružanje besplatnih usluga Web mapiranja nekim kompanijama.

Sud je naložio kompaniji Google da mora da plati naknadu štete u visini od 500.000 evra, troškove tužioca i 15.000 evra kazne.

Francuska kompanija Bottin Cartographes ima nekoliko velikih klijenata kao što su Louis Vuitton, Airbus i nekoliko proizvođača automobila i pruža iste usluge kao i Google s tim što za to naplaćuje odgovarajuću naknadu dok se prema njihovim tvrdnjama Google poslužio strategijom koja je bila usmerena na podrivanje konkurenata privremenim ne naplaćivanjem svojih usluga dok se ne stekne kontrola na tržištu.

Portparol kompanije Google France navodi da pravnici kompanije sada proučavaju ovu odluku i analiziraju moguće opcije.

Kompanija Google i dalje stoji na stanovištu da je besplatna kvalitetna alatka za mapiranje kakva je naša Google Maps, od velike koristi i Internet korisnicima i web sajtovima,

naglasio je portparol kompanije Google France.

Nazivajući je "prekomernom" i “nezasluženom”, kompanija Microsoft je na žalbenom saslušanju održanom danas, kritikovala kaznu od 899 miliona evra izrečenu pre tri godine od strane EU antimonopolskog regulatora.

Kaznom od 899 miliona evra ili 1,35 milijardi dolara 2008 godine (ekvivalent sadašnjem iznosu od 1,27 milijardi dolara), kompanija Microsoft je kažnjena zato što nije željela da obezbedi informacije koje bi omogućile da i proizvodi drugih kompanija rade sa Microsoft softverom, a kazna se posebno odnosila na stope koje je Microsoft naplaćivao za licenciranje njegovog interoperatibilnog protokola i patenata trećim stranama.

U to vreme, ova kazna je bila najveća koju je EU ikada donela protiv jedne kompanije, i Microsoft je tako postao prva kompanija koja je ikada kažnjena novčanom kaznom od strane Evropskih regulatora. Kritikujući ovu kaznu, Microsoft-ov advokat je u raspravi rekao da je EU morala biti preciznija u vezi stopa koje očekuje da kompanije naplaćuje.

Nazivajući ovu kaznu "prekomernom" i “nezasluženom”, Microsoft-ov advokat Jean Francois Bellis je na Sudu rekao da "ovaj slučaj ne bi postojao da je Evropska komisija bila eksplicitna po pitanju stopa koje je željela da kompanija Microsoft naplaćuje kao što je to bio slučaj sa svim ostalim uslovima licenciranja koje je predložio Microsoft.

Apelacionom Sudu obično treba oko šest meseci do godinu dana da donese presudu, ali dosadašnja praksa je pokazala da Sud obično ne želi da poništi odluke Evropske Komisije.

U slučaju protiv New York-škog vlasnika web stranice, Department of Homeland Security (DHS), tvrdi da je samo linkanje na zaštićeni materijal zločin. DHS, uz Immigration i Customs Enforcement (ICE), zaplijenio je domen Brian McCarthy-a, channelsurfing.net, krajem siječnja.

Stranica je sada zamijenjena sa upozorenjem vlasti:

Ovaj domen je zaplijenjen od strane ICE – istrage domovinske sigurnosti, specijalni agent zadužen, ured u New Yorku. Protuzakonito je reproduciranje zaštićenog materijala, kao što su filmovi, glazba, software ili igre, bez odobrenja. Prijestupnici osuđeni za kazneno krivično djelo iz autorskog prava će se suočiti sa kaznom do pet godina u saveznom zatvoru, restitucijom i oduzimanjem.

Advokatska grupa Demand Progress tvrdi da McCarthy nikada nije reproducirao materijal zaštićen autorskim pravima i da je njegova web stranica jednostavno linkala na druge stranice.

Na temelju mojeg sudjelovanja u istrazi koja je vođena do veljače 2011 godine, znao sam da je Channelsurfing.net “linkovani” web sajt. Na temelju mog treninga i iskustva, znam da “linkovani” web sajt općenito samo skuplja linkove na datoteke koje se nalaze na web stranicama trećih osoba i koje sadrže ilegalne kopije sadržaja zaštićenog autorskim pravima, uključujući sportske događaje i Pay-Per-View događaje,

napisao je agent Daniel Brazier u tužbi.

Specijalni agent je naveo 17 sportskih programa zaštićenih autorskim pravima koje je bio u mogućnosti gledati "klikajuči na linkove" koji su se nalazili na channelsurfing.net. Iako se u kaznenoj prijavi navodi da je McCarthy sudjelovao u "reprodukciji i distribuciji" zaštićenog materijala, ipak to nije potvrđeno.

"Po ovome, svatko tko je poslao link na YouTube video zaštićen autorskim pravima je kriminalac," upozorava advokatska grupa Demand Progress, nazvavši optužbe "zaokretom" u načinu na koji Vladinom odnosu prema Internetu.

Vlasti očigledno žele da Bryan McCarthy koristi kao primjer svim ostalima. Netko tko ne posjeduje materijala zaštićen autorskim pravima, ne emitira materijal zaštićen autorskim pravima i ne duplicira materijal zaštićen autorskim pravima, biva uhapšen i prijeti mu zatvorska kazna od 5 godna, samo zato što njegov sajt pokazuje na neki sajt čiji vlasnik posjeduje, umnožava i reprodukuje materijal potencijalno zaštićen autorskim pravima koji zabranjuje drugim da ga gledaju.

Dva učenika su suspendovana a jedan učenik je izbačen, zbog više negativnih Facebook postova uperenih protiv njihovog učitelja. Učenici pohađaju sedmi razred, Chapel Hill Middle School, što znači da imaju 12 ili 13 godina. Deca su optužena za kršenje dela koda koji škola smatra najtežim prekršajem a to je “falsifikovanje, pogrešno tumačenje, izostavljanje ili pogrešno izvještavanje”.

Alejandra Sosa, nagrađivana učenica, navodi da joj je žao zbog Facebook posta u kom naziva svog nastavnika pedofilom. Ona je suspendovana na 10 dana.

Samo sam se izražavala svoje mišljenje na Facebook-u i nisam imala namere da upropastim njegov ugled,

navela je u svojoj izjavi učenica Alejandra Sosa.

Alejandra Sosa takođe navodi da je njena direktorka škole, Jolene Morris, prekršila njenu privatnost tako što joj je naredila da se prijavi na Facebook nalog na računaru u školskoj biblioteci. Direktorka Morris je tada navodno pročitala uvredljivi post i odgovore koji su stigli od njenih prijatelja a zatin naredila da se poruka izbriše. Čak 15 učenika je učestvovalo u razgovoru vezanom za nastavnika na Facebook-u, ali njihove kazne nisu bile tako drakonske, večina je kažnjena sa jednim danom suspenzije iz škole.

Taylor Tindle je isključen iz škole zbog poruke na Facebook-u u kojoj nastavnika opisuje kao manijakalnu osobu. Učenikova majka ističe da je kazna drakonska i da njeno dete nije dobilo šansu ni da se izvini nastavniku pre nego što izbačeno iz škole.

Najmanje dve porodice kažnjenih učenika planiraju da angažuju advokate. Školski zvaničnici navode das u tri učenika povredila disciplinski pravilnik, ali da ne mogu više od toga da komentarišu jer njihovi roditelji planiraju da se borbe protiv toga. Studenti mogu da se suoče čak i sa oštrijim kaznama, uključujući i premeštanje u školu za decu sa problematičnim ponašanjem.

Visoki Sud Velike Britanije donio je odluku da EMI Music nema pravo na iskorištavanje pojedinih snimaka putem web-a ili bilo kojeg drugog načina distribucije bez pristanka Pink Floyd-a,

prema navodima British Broadcasting Corporation-a.

EMI negira da odluka suda znaći zaustavljanje prodaje Pink Floyd-ovih pojedinih pjesama na iTunes, Amazon-u ili bilo kojem drugom web glazbenom servisu.

Današnja presuda ne zahtijeva od EMI-ja da prekine izradu Pink Floyd-ovog kataloga, dostupnog i za prodaju pojedinačnih pjesama u obliku download-a. EMI će i dalje prodavati Pink Floyd-ovu glazbu u svim formatima,

navodi se u priopćenju EMI-ja.

Ostaje nejasno da li se, slavni rok bend, poznat po albumima kao što su The Wall (iz 1979 godine) ili Dark Side of the Moon (iz 1973 godine), protivi prodaji pojedinih pjesama na web-u ili što to EMI radi bez njegove dozvole. Ono što je također nejasno je koliko ova odluka može utjecati na slične slučajeve u budućnosti.

Visoki sud novčano je kaznio EMI sa 60.000 dolara, a Pink Floyd je također prigovorio načinu na koji EMI plaća autorske naknade za downloads.