Online Tržište

Dvojica Rumuna priznala su da su učestvovali u hakiranju terminala za plaćanje kreditnim karticama u više od 150 Subway restorana u SAD sa kojih su ukrali podatke više od 146.000 računa i napravili štetu od 10 miliona dolara.

28-godišnji Julijan Dolan iz Craiova i 27-godišnji Cezar Butu, 27 iz Ploiesti, juče su se izjasnili krivim za učestvovanje u kompjuterskoj zaveri i prevari. Oni čine polovinu Rumunske grupe koju su Američki pravosudni organi optužili u decembru za hakeranje terminala za plaćanje kreditnim karticama u Subway restoranima.

Priznanjem krivice, priznali su učešće u zaveri koja je trajala od 2009 do 2011 godine. Ovim priznanjem Julijan Dolan pristao je da bude osuđen na sedam godina zatvora, a Cezar Butu na 21 mesec zatvora.

Vođa ove Rumunske hakerske grupe navodno je Adrian-Tiberiu Oprea koji se trenutno nalazi u pritvoru SAD gde čeka suđenje. Grupa je koristila podatke sa ukradenih kreditnih kartica za razna plaćanja ili za transfer novca na svoje račune.

Julijan Dolan daljinski je skenirao Internet u potrazi za ranjivim POS sistemima u SAD koji na sebi imaju instalirane neke specifične aplikacije za daljinsko upravljanje (RDA). Korišćenjem ovih RDA, Dolan se prijavljivao na ciljane POS sisteme preko Interneta. Ovi sistemi su često bili zaštićeni lozinkom pa je Dolan razbijao ove lozinke dobijajući administrativni pristup. Nakon toga bi prebacivao sve podatke na lokacije koje je pripremio Adrian-Tiberiu Oprea.

Julijan Dolan priznao je da je ukrao podatke 6.000 vlasnika platnih kartica i da je za to bio plaćen 7.000 dolara od Adrian-Tiberiu Oprea. Cezar Butu je priznao da je od Adrian-Tiberiu Oprea kupio podatke 140 ukradenih kreditnih kartica.

Vi već možda koristite Google Reader, Googleov Web RSS čitač, ali vjerojatno još niste shvatili sve napredne trikove kako bi dobili maksimalan učinak od ovoga besplatnog RSS sindikalnog servisa. RSS (“RDF Site Summary” ili “Really Simply Syndication”), je komunikacijski sustav baziran na feed-u koji ima podršku većine Web stranica, i koji korisnicima olakšava da prate novosti sa svojih omiljenih web sajtova samo iz jedne stranice.

Iako vam neki programi trećih strana, pa čak i neki pretraživači omogućavaju da imate svoje omiljene RSS feedove na jednom mjestu, struktura Google Reader-a znači da možete da ga postavite na jednom računalu a zatim ga otvorite bilo gdje da se prijavite na svoj Google račun.

Google Reader je jednostavan za korištenje nakon što ste ga postavite, ali prvo upoznavanje sa uslugom može biti malo zbunjujući. Stoga, evo nekoliko savjeta.

Kako početi koristiti Google Reader

Ako već imate Google račun onda je pokretanja Google Reader-a veoma jednostavna, otvorite Gmail i pod karticom “More” izaberite “Reader”. Vjerojatno ćete primijetiti da je Google Reader stranica malo prorijeđena. Google Reader je namijenjen da služi kao čitač za vaše RSS feedove, tako da ćete morati dodati neke od vaših omiljenih web sajtova kako bi dobili sadržaj.

Za dodavanje novih feedova (izvora) na svoju Google Reader stranicu, potrebno je da kliknete na Subscribe gumb na gornjem lijevom dijelu stranice. Tada će vam se otvoriti mali dijalog okvir gdje dodajete novi feed. U mnogim slučajevima, ako dodajete feed sa relativno velikog sajta, možete jednostavno uneti ime web sajta a Google Reader će vam vratiti popis RSS feedova koje ste možda tražili. Izaberite koji želite i kliknite na gumb Subscribe ispod opisa kako bi dodali feed u Google Reader.

Nakon što dodate feed-ove, Google Reader će početi učitavati sadržaj sa sajtova na koje ste se Subscribe (pretplatili), te će vam dati pristup i gumbu Explore. Kada pritisnete Explore, vidjet ćete RSS postove sajtova na koje se još niste pretplatili a za koje je Google algoritam analitičkom metodom zaključio da bi vam se mogli svidjeti.

Sučelje Google Reader-a

Po defaultu, Google Reader prikazuje članke kao kronološki popis postova, sa novijim postovima koji se pojavljuju na vrhu vašeg popisa. Ovaj sustav radi prilično dobro, ali ako imate previše novih postova svaki dan možete ih sortirati vaše feedove po datumu (npr. prvo da se prikazuju najstariji nepročitani postovi) i po “Magic”, koji rezultira da Google-ov algoritam prvo prikazuje unose za koje smatra da će vas najviše interesirati. Druga mogućnost je “condensed” pogled koji prikazuje samo naslov svakog posta, klikom na naslov otvara se cijeli post.

Google Reader značajke mogu mnogo više od pukog dodavanja i sortiranja vaših RSS feedova. Ako vam se sviđa da pretražujete Web socijalno, cijenit ćete da vam Google Reader omogućuje jednostavno dijeljenje bilo kojeg posta iz vašeg Reader-a (čitača) putem e-maila ili putem Google + društvene mreže.

Također, stavke koje smatrate zanimljivim možete obilježiti zvijezdicom. A ako ste se pretplatili na prijatelje koji također koristite Google Reader, možete vidjeti sve što su oni odabrali obilježiti zvijezdicom.

Nije loše znati da umjesto klikanja na svaki post u Google Reader možete koristiti i tipke na tipkovnici, probajte koristiti tipke J i K (ili ako vam je draže, N i P) za pomicanje gore ili dolje za jedan post.

Napredne savjeti i trikovi

Ponekad, unos imena sajta u Subscribe okvir neće rezultirati sa RSS feedom koji tražite. U tom slučaju ćete morati uneti sajtov RSS feed URL manuelno, a zatim ga staviti u svoj Google Reader. Potrebno je da kopirate URL a potom ga zalijepiti u Google Reader Subscribe okvir i tako dodate ovaj feed u svoju kolekciju.

Iako manuelno dodavanje URL-a RSS feeda može biti zamorno kada naiđete na sajtove koji ne podržavaju automatsko otkrivanje svoje RSS feedova ipak postoje situacije kada ovo mođe biti od velike koristi. Ako želite da dođete do određene stavke na eBay aukciji, možete dobiti RSS feed svakog pretraživanjima koje želite da napravite na sajtu, kao i za pojedine eBay trgovine. Nažalost, eBay je nedavno pokrenuo novo sučelje za pretraživanje koje čini pronalaženje RSS gumba znatno težim, ali kao rješenje za ovo je da se možete vratiti na staro sučelje za pretraživanje na kojem se RSS gumb pojavljuje na dnu stranice.

Ovo su samo neke od kreativnih uporaba Google Readera koje i vama mogu biti od koristi.

Kompanija Google pristala je platiti 22,5 miliona dolara kazne za instaliranje Cookies za praćenje na Safari zaobilazeći podrazumevana podešavanja privatnosti u ovom Apple-ovom pregledniku, navodi se u saopštenju Američke Federalne Trgovinske Komisije (FTC).

Komisija navodi da je ovo najveća kazna dosada izrečena nekome za kršenje njene naredbe. Komisija je takođe saopštila da će kompanija Google morati da "onemogući sve Cookies za praćenje" koji su bile predmet ove žalbe. Ovaj deo naredbe je više ceremonijalan s obzirom da je kompanija Google još u februaru onemogućila Cookies za oglašavanje, nakon tvrdnji da su oni počeli slučajno da se šire.

Nekoliko meseci u 2011 i 2012 godini kompanija Google postavljala određene Cookies za oglašavanje na računare Safari korisnika koji su posjetili sajtove u okviru Google-ove DoubleClick mreže za oglašavanje. Kompanija Google uradila je ovo iako je ranije rekla ovim korisnicima da će automatski biti isključena iz ovakve vrste praćenja, kao rezultat podrazumevanih podešavanja koje Safari pretraživač koristi na Mac, iPhone i iPad uređajima,

navodi se u saopštenju komisije.

Kompanija Google koristila je rupu u postavkama privatnosti Safari pretraživača, postavljajući privremene Cookie sa DoubleClick domena koji je otvarao vrata svim ostalim Cookies uključujući i tracker za oglašavanje "za koji je Google rekao da će biti blokiran u Safari pretraživaču." Sa lažnim predstavljanje korisnicima o tome koji Cookies će biti instalirani i šta će oni raditi kompanija Google prekršila je sporazum sa FTC koji je potpisan u oktobru 2011 godine zbog kršenja privatnosti korisnika od strane njegove društvene mreže Google Buzz.

WikiLeaks već pet dana ne funkcioniše zbog posljedica velikog DDoS napada na ovaj Web sajt. Ovo nije prvi put da je WikiLeaks meta DDoS napada. Web sajt je bio oboren četiri dana u svibnju zbog istog tipa napada.

Skupina pod nazivom AntiLeaks preuzela je odgovornost za ovo posljednje obaranje WikiLeaks sajta. Ova skupina koja sebe identificira kao "mlade građane Sjedinjenih Američkih Država" izdala je priopćenje u kom se navodi sljedeće:

Assange (Julian Assange osnivač WikiLeaks-a) je vođa nove vrste terorista. Mi ovo radimo u znak našeg protesta protiv njegovog pokušaja da bjegom u Ekvador pobjegne od pravde. To bi bio katalizator za mnogo druge poput njega, da dođu na njegovo mjesto i nastave tamo gdje je on stao. Mi nećemo prestati sa napadima a ni oni nas neće zaustaviti.

Kontroverzni sajt WikiLeaks je mnogo puta do sada objavljivao tajne podatke koji su izazivali javno mjenje na reakciju a Vlade mnogih država u vrlo neprijatne situacije. Najviše prašine se podiglo kada je WikiLeaks objavio tajne diplomatske depeše Američkog State Departmenta koje su uključivale i niz neugodnih tajnih informacija koje Američka Vlada nikako nije željela da budu otkrivene. Sve je rezultiralo hapšenjem Julian Assange i sudskim postupkom u Engleskoj. 

Nedavno je WikiLeaks objavio e-mailove iz sigurnose kompanije Stratfor koje je navodno dobio od skupine koja je hakirala ovu kompaniju. E-mail-ovi, s predpostavkom da su pravi, pokazuju rasističke interne nadimke za razne osobe i skupine, kao što su "Hizzies" za pripadnike Hezbolaha ili "Adogg " za Iranskog predsjednik Mahmoud Ahmadinejad.

U srpnju je WikiLeaks na svojim stranicama objavio “Syria Files”. Radi se o velikom broju e-mail-ova Vlade SAD-a koji pokazuju "unutarnji ustroj Sirijske Vlade."

Nizozemska je jučer usvojila ključni Zakona kojim se štiti otvorenost i sigurnost Internet u Nizozemskoj. Ovo je prva zemlja u Europi koja je implementirala neutralnost Interneta u svoj Zakon. Usvojene odredbe štitit će korisnike od isključenja i prisluškivanja od strane provajdera. Pokret za digitalna prava Bits of Freedom poziva i druge zemlje EU ali i svih ostalih u svijetu da da slijede primjer Nizozemske.

Zakon o neutralnosti Interneta zabranjuje Internet provajderima da ometaju web promet svojih korisnika. Zakon dopušta upravljanje prometom u slučajevima kada dođe do zagušenja i kada je sigurnost mreže ugrožena, i sve poduzete mjere moraju služiti interesima Internet korisnika.

U ovaj Zakon su uključene i odredbe protiv prisluškivanja korisnika koje treba da ograniče Internet provajdere da ne koriste tehnologije prisluškivanja kao što je duboka inspekcija paketa (DPI). Provajderi to mogu raditi samo pod određenim okolnostima, ili uz izričit pristanak korisnika. Također, korisnik ima mogućnost da svoj pristanak povuče u bilo koje vrijeme. Korištenje DPI privuklo je veliku pažnju kada je Nizozemska telekom kompanija KPN priznala da je analizirala promet svojih korisnika kako bi prikupila podataka o korištenju određenih aplikacija. Zakon omogućuje prisluškivanje samo uz Sudski nalog.

Treba naglasiti da ovaj Zakon sadrži i odredbu koja osigurava da Internet provajderi mogu isključiti svoje korisnike samo u vrlo ograničenom skupu okolnosti.

Pristup Internetu je veoma važan za funkcioniranje u informacijskom društvu, a provajderi trenutno mogu na temelju svojih uvjeta i odredbi korištenja da isključe svoje korisnike pozivajući se na jako veliki broj razloga. Odredba ovog Zakona omogućuje isključenje korisnika samo u slučaju prijevare ili ako korisnik ne plaćaju svoje račune.

Nizozemski pokret za digitalna prava, Bits of Freedom, smatra da je ovo povijesni trenutak za Internet slobode u Nizozemskoj i pozive i druge zemlje da slijede primjer Nizozemske.

Treba reći da su ove odredbe dio implementacije Europskih telekomunikacijskih pravila.

Wikileaks je jutros počeo sa objavljivanjem nove serije otkrića, “The Global Intelligence Files”, koji sadrže podatke uzeti iz 5 miliona e-mail poruka koje pripadaju kompaniji Stratfor.

Stratfor je prema sopstvenom opisu kompanija koja nudi usluge geopolitičke analize a prema tvrdnjama Wikileaks-a i kompanija koja nudi određene poverljive obaveštajne usluge za Lockheed Martin, Northrop Grumman, Raytheon i nekoliko Američkih Vladinih agencija među kojima je i Američko Ministarstvo za Unutrašnju Bezbednost.

Wikileaks navodi da jedan broj e-mail poruka sadrži “privilegovane informacije o napadima Američke Vlade protiv Julian Assange-a i Wikileaks kao i dokaz Stratfor-ovog sopstvenog pokušaja u podrivaju Wikileaks-a”.

Wikileaks ističe da e-mail poruke datiraju od jula 2004 do kraja decembra 2011 godine. Osim što pružaju detaljniji uvid u to kako Stratfor obavlja svoje obavještajne poslove, tu su navodno i detalji koji pokazuju visok nivo interes kompanije za Wikileaks.

Hakerska grupa Anonymous je prema svemu sudeći opet odigrala značajnu ulogu u pribavljanju ovih podataka. Prema informacijama sa Twitter-a Anonymous je odgovoran za upad u sistem kompanije Stratfor i obezbeđivanje ovih datoteka Wikileaks-u.

Do sada je Wikileaks objavio 167 datoteka i tvrdi da je za ovu novu operaciju obezbedio 25 partnera od kojih će svaki dobiti pristup informacijama. Međutim, primetno je da se na listi partnera iz nekog razloga ne nalaze The Guardian i The New York Times, koji su do sada bili partneri Wikileaks-a u objavljivanju poverljivih informacija.