Online Tržište

Mjesecima u nazad pojavljivale su se novosti vezane za četvrtu generaciju Intel Core procesora kodnog imena Haswell, a sada je kompanija krenula sa isporukom prve skupine quad-core procesora namjenjenih prijenosnim i desktop računalima.

Što je točno Haswell? Radi se o Intel-ovoj Core arhitekturi 4. generacije koja će u 2013 godini značajno poboljšati cijelu Core i3, Core i5 i Core i7 liniju proizvoda.

Haswell čipovi, također uključuju dual-core procesore koji će biti objavljeni nešto kasnije, ugrađivat će se u desktop računala, prijenosna računala i tablete koji će biti tanji, jeftiniji i imati dulji vijek trajanja baterije.

Kompanija Intel tvrdi da će Haswell procesor poboljšati vijek trajanja baterije u prijenosnim računalima čak za 50 posto te da će u odnosu na Core procesora kodnog imena Ivy Bridge utrostručiti grafičke performanse.

Prvi Haswell quad-core procesori predstavljeni su jučer, pet Core i7 laptop procesora i 12 quad-core Core i7 i i5 desktop procesora. Očekuje se da će dual-core Haswell procesori za tanke laptope i hibride biti predstavljeni 4. lipnja na Computex Trada Show u Tajvanu.

Novi Intel-ovi čipovi trebali bi dati poticaja posrnulom tržištu PC računala. Naime, analitička kompanija IDC prošli tjedan je objavila da treba očekivati da će prodaja PC računala u 2013 godini doživjeti pad od 7,8 posto.

Intel obećava da će novi laptopi s Haswell čipom biti mnogo tanji nego što su sada a Iris grafika će podržavati 4K prikaze, koji imaju revoluciju 3840 x 2160 piksela, ili četiri puta više piksela od 1080p high-definition (HD) zaslona.

Što se tiče samog procesora, on će donijeti poboljšanja za samo 5 do 15 posto u odnosu na performanse koje pruža Ivy Bridge.

Intel-ova quad-core linija laptop čipova podjeljena je na M-seriju, koja ima tri nova procesora, i H-seriju, koja ima dva nova procesora.

U M-seriji Core i7-4800MQ i Core i7-4900MQ čipovi koji koštaju 378 i 568 dolara koriste snagu od 47 W i rade na frekvencijama od 2.7 GHz i 2.8 GHz, sa maksimalnom brzinom od 3.7 GHz i 3.8 GHz.

Najbrži čip iz M-serije je Core i7-4930MX koji košta 1.096 dolara, koristi snagu od 57 W i ima osnovnu frekvenciju od 3 GHz, dok je maksimalna na 3.9 GHz. Čipovi koriste Intel 4600 grafiku, a kompanija očekuje da će u ovoj godini pretstaviti 13 čipova M-serije.

Što se tiče H-serije mobilnih procesora oni uključuju Core i7-4850HQ koji košta 468 dolara, i koji ima osnovnu frekvenciju od 2.3 GHz dok je maksimalna 3.5 GHz. Tu je još Core i7-4950HQ koji košta 657 dolara i koji ima frekvenciju od 2.4 GHz dok mu je maksimalna frekvencija 3.6 GHz. Čipovi imaju snagu od 47 W i koriste visoko kvalitetnu Iris grafiku. Intel navodi da će u ovoj godini objaviti šest novih čipova iz H-serije.

Cijene quad-core desktop čipova kreće se od 192 do 339 dolara. Čipovi rade na frekvenciji od 3.0 GHz i 3.9 GHz, imaju do 8 MB cache memorije i imaju snagu između 35 i 84 W.Najbrži desktop čip je Core i7-4770K, otključan je i košta 339 dolara. Čip koristi snagu 84 vata i radi na 3.6 GHz i 3.9 GHz.

Svima je već dobro poznat rat između kompanija Apple i Samsung u kojem Apple optužuje Samsung za krađu dizajna i kršenje patenata korišćenih u izradi iPhone i iPad-a. Iako su u ratu ove dve kompanije su i najveći partneri s obzirom da Apple kupuje čipove kompanije Samsung koje ugrađuje u svoje proizvode.

Više od godinu dana kompanija Apple pokušava da smanji svoju zavisnost od Samsung-ove tehnologije, jer ove dve kompanije vode veliki broj Sudskih procesa širom sveta. Sada je visoki zvaničnik kompanije Samsung izjavio da im je Apple jasno stavio do znanja da ne planirate više da koristi njihovu tehnologiju.

Novi Apple A6 procesor koji se koristi u iPhone 5 u potpunosti je dizajniran od strane Apple-a i da je glavni razlog za njegov razvoj bio da se oslobodi zavisnost i uticaj Samsung-a koji je ranije učestvovao u projektovanju i razvoju čipova za Apple.

Po svemu sudeći kompanija Samsung nije više najveći partner Apple-a kojem je bez obzira na sudske sporove godinama unazad isporučivala milione svojih procesora. Mnogi se sada pitaju sa kim će Apple sklopiti partnerstvo za proizvodnju svojih vlastitih procesora? Prema nekim glasinama koje dolaze od analitičara i proizvođača čipova, Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC) će biti odgovoran za proizvodnju Apple-ove sledeće generacije sistema na čipu (System on Chip, SoC).

Treba reći da je Tajvanska kompanija TSMC najveći proizvođač čipova na svetu i mnogi analitičari veruju da će Apple raditi sa TSMC na proizvednji budućih čipova korišćenjem kompanijinog 20 nanometarskog procesa proizvodnje.

Izvori unutar Apple i Samsung navode da je odnos između ove dve kompanije toliko pogoršan da one sada samo razgovaraju o ispunjenju ugovorenih obaveza ne želeći ulaziti u pregovore o budućoj saradnji.

Tajvanski biro za krivične istrage (CIB), objavio je da je uhapsio četiri inženjera kompanije Intel zbog navodne prodaje uzoraka procesora preko eBay. Osumnjičenih, koji su potvrdili da su inženjeri u OEM fabrici na Tajvanu, pritvoreni su u gradu Taojuan.

Prema izveštaju CIB, njihovi detektivi su pratili osumnjičene od septembra a tokom hapšenja kod njih je pronađeno 178 uzoraka procesora sa procenjenom uličnom vrednosti od 82.500 dolara. Osumnjičeni su priznali da su od 2009 godine prodali više od 500 ES čipova.

Uzorci procesora, koji obično sadrže oznaku Intel Confidential i ES, smatraju se beta verzijama koje se koriste za testiranje, kvalificiranje kompatibilnosti i ostalo. Ovi procesori se takođe vrlo često šalju i raznim prodavnicama za demonstraciju i u cilju promocije komercijalne verzije. Ovakve prodavnice potpisuju ugovor da će pojavom komercijalnog izdanja ili vratiti čip ili da ga neće prodati.

Ovi uzorci procesora obično predstavljaju ono što će na kraju doći na tržište, ali treba reći da postoje i neki retki izuzeci. Osim toga ovi čipovi nisu baš tako poželjni kao što su nekada bili. Nkada su inženjerski uzorci ranijih Intel-ovih čipova kao što su Pentium 4, bili veoma traženi zbog njihove sposobnosti otključavanja čipa koja je umnogome olakšavala overclocking.

Tajvanski CIB poziva sve potencijalne kupce da izbegavaju ES procesore na eBay-u i podseća sve inženjere i oni sa vezama unutar tech kompanija da ne pokušavaju nešto slično da urade jer će se u protivnom suočiti sa kaznom zatvora u trajanju do pet godina.

Advanced Micro Devices (AMD) je prvi u PC industriji predstavio mikroprocesor sa 16 jezgri na jednom čipu.

Kompanija AMD je glavni konkurent najvećem svjetskom proizvođaču čipova, kompaniji Intel. Iako se Intel sa svojom tehnologijom inovacijama uvjek smatrao za vodeću kompaniju u ovoj industriji, ovaj put je AMD taj koji je prije Intela poudio tržištu procesore sa 16 jezgara. Cilj ovi novih procesora je da serverima omoguće bolje performanse i bolju energetsku učinkovitost.

Kompanija je predstavila AMD Opteron 6200 familiju procesora koji su nekada bili poznati pod kodnim nazivom Interlagos. Ovi novi čipovi daju kompanijama i njihovim serverim pružiti 84 posto bolje performanse, 73 posto bolju memorijsku propusnost i bolju energetsku učinkovitost sa pola snage po jezgri. Novi čipovi će uštedjeti oko dvije trećine na prostoru i oko dvije trećine u troškovima platforme.

Cilj je da se poslovanja dovedu u Cloud Computing sa više agilnosti i učinkovitosti, izjavio je Paul Struhsaker, korporativni potpredsjednik komercijalnog poslovanja u kompaniji AMD. Novi čipovi koriste AMD Bulldozer computing jezgra, koja je kompanija predstavila početkom ove godine. Kompanija AMD također je predstavila i AMD Opteron 4200 seriju, koja je nekada bila poznata pod kodnim nazivom Valencia.

Sustavi koji koriste ove nove čipovi će biti na tržištu u narednih nekoliko tjedana i doći će i kompanija Acer, Cray, Dell, Hewlett-Packard i ostalih. AMD će ciljati nove ugrađene server procesore za skladištenje, telekomunikacije i mrežne aplikacije. AMD-ov portfelje serverskih procesora sada je u rasponu od 4 do 16 jezgri.

Kompanija za proizvodnju poluprovodnika, Broadcom, objavila je danas da je sve dogovoreno oko kupovine kompanije NetLogic Microsystem. Kupovina će se obaviti po ceni od 50 dolara po akciji, što rezultira da je ukupna vrednost posla oko 3,7 milijardi dolara. Cena od 50 dolara po akciji predstavlja gotovo 57 odsto premije na cenu NetLogic akcija na zatvaranju u petak kada je cena akcija bila 31,91 dolar po akciji.

Kompanija NetLogic je u potpunosti razumna akvizicija za Broadcom. Obe kompanije se takmiče na tržištu poluprovodnika a NetLogic nudi komponente baš u onim oblastima u kojima bi Broadcom trebao da ojača svoju ponudu, uključujući višejezgarne ugrađene procesore kao i digitalne front-end procesore za wireless bazne stanice. Takođe, Broadcom čipovi se ugrađuju u smartphone uređaje, GPS prijemnike i Wi-Fi module.

U maju je kompanija Broadcom kupila izraelsku kompaniju kao ja se bavi razvojem bezbednosnog softvera, SC Square, za 41,9 miliona dolara, dok je prošlog oktobra Broadcom platio 316 miliona dolara za proizvođača 4G wireless čipova, Beceem.

Kompanije Broadcom očekuju da se ovaj posao završi u prvoj polovini naredne godine, uz odobrenje regulatora i akcionara kompanije NetLogic.

Broadcom takođe navodi da sada očekuje da njen prihod za treći kvartal bude između 1,9 milijardi dolara i 2 milijarde dolara. To je povećanje u odnosu na treći kvartal prošle godine, kada je prihod kompanije iznosio oko 1,8 milijardi dolara.

Inače, kompanija Broadcom je u 2009 godini imala 4,5 milijardi dolara prihoda i 65 miliona dolara profita. U 2010 godini imala je 6,8 miliona dolara prihoda i čak 1,08 milijardi dolara profita.

ARM Holdings se nada da će se u borbi sa Intel-om izboriti za dominaciju na tržištu prijenosnih računala i da će se u više od polovice svih tablet-a, mini-prijenosnih računala i drugih mobilnih računala prodatih u 2015 godini, biti ARM bazirani procesori, izjavio je predsjednik kompanije ARM, Tudor Brown.

Britanska kompanija, koja je licencirala svoj dizajn za korištenje u čipovima koje prave kompanije kao što su Samsung i Nvidia, vjeruje da će ovaj veliki rast zanimanje potrošača za tablet uređaje također dovesti i do velikog porasta njihovog udjela na tržištu. Chipovi temeljeni na ARM tehnologiji već se nalaze u većini vodećih tablet-a, uključujući Apple iPad, Samsung Galaxy Tab i Motorola Xoom.

priopćio je Tudor Brown, predsjednik kompanije.

ARM čipovi su sastavni dio većine smartphone uređaja koji se prodaju danas a njihovi procesori se također mogu naći i u većini standardnih mobilnih telefona.

Najveći svjetski proizvođač čipova, Intel, ostao je zatečen naglom popularnosti tablet uređaja, koje je izazvao Apple iPad, te u zadnje vrijeme pokušava to da nadoknadi. Očekuje se da će Intel krajem ovog tjedna na Computex show koji se održava u Taipei, predstaviti svoj najnoviji pokušaj osvajanja smartphone tržišta sa čipom kodnog naziva Medfield.

Šanse kompanije ARM na tržištu prijenosnih računala naglo su porasle u siječnju kada je izvršni direktor kompanije Microsoft, Steve Ballmer, izjavio da će sljedeća verzija operacijskog sustava Windows biti dostupna u verziji koja radi na ARM čipovima.

Novi ARM procesor najavljen u rujnu prošle godine, Cortex A15, obećava pet puta bolje performanse od trenutnih smartphone procesora, sa istim utroškom energije. Prvi prototip čipova temeljenih na A15 dizajnu mogu se očekivati krajem godine. A15 je trenutno baziran na 32 nm ili 28 nm proizvodnom procesu, izjavio je Tudor Brown.

Nakon Intelovog službenog predstavljanja procesora Sandy Bridge, dosta se prašine diglo oko tehnologije Intel Insider, implementirane u sam hardver procesora. Kompanija Intel navodi da će ova tehnologija u budućnosti omogućiti korisnicima legalan streaming filmova 1080p kvalitete.

Mnogi smatraju kako je naprosto riječ o hardverski implementiranom DRM-u, koji bi korisnicima trebao da onemogući pregledavanje piratskog sadržaja u HD kvaliteti. Intel ističe da Insider nije DRM i navodi da je DRM u softveru a ne hardveru te ističe kako tehnologija neće utjecati na druge korisničke sadržaje, osim onih u navedenim uslugama.

Intel tehnologiju uspoređuje sa HDCP-om, samo što u ovom slučaju nije riječ o zaštiti sadržaja između računala i monitora već pružatelja usluga streaming-a i krajnjeg korisnika. Za mnoge je Intel Insider ipak još jedna vrsta DRM-a, ovog puta implementiranog u hardveru modernih procesora.

Još jedna novost jeste da su Intel i Bang&Olufsen na sajmu Consumer Electronics Show (CES 2011) najavili suradnju na području čipova. Bang&Olufsen navode kako će kroz suradnju sa kompanijom Intel dobiti pristup najnaprednijim tehnologijama koje će mu omogućiti da ostane na tehnološkom vrhu.

Intel već neko vrijeme neuspješno pokušava da sa svojim čipovima uđe na tržište potrošačke elektronike tako da je ova suradnja sasvim logična. Bang&Olufsen također navodi da će se čipovi iz Intel-a ugrađivati u napredne digitalne televizore, ali postoji mogućnost primjene i u uređajima poput kućnih multimedijalnih poslužitelja, telefona i kućne automatizacije.

Ako imate smartphone, uočili ste koliko brzi oni mogu biti, posebno sada kada su brzine procesora od 1GHz postale standard.

ARM, kreator najmodernije mobilne procesorske arhitekture, najavljuje lansiranje svog novog mobilnog procesora, Cortex-A15 MPCore CPU kojeg će karakterisati brzine do 2.5GHz, što je u poređenju sa sadašnjim čipovima povećava performanse za pet puta.

Novi procesori će biti vrlo skalabilni, energetski i troškovno efikasni, omogućavajući kompanijama da licenciraju tehnologiju za proizvodnju 32nm i 28nm čipova.

Nesumnjivo da će proizvođači smartphone-a željeti da inkorporiraju ovu novu tehnologiju u svoje telefone a sam procesor će također biti savršen za korišćenje u Tablet-ima i uređajima za kućnu zabavu.

Možete li zamisliti da koristite smartphone koji ima processor brzine 2.5GHz. To je ekvivalent dva i po Nexus One-a. Biće interesantno videti kako će se baterije ponašati u napajanju jednog ovakvog procesora.

Danas IBM isporučuje svoj prvi Aquasar superkompjuter, koji ima vodeno hlađenje, Švajcarskom tehnološkom institutu. Sistem treba 40% manje energije za pokretanje nego mašine koje se hlade vazduhom, a i hlađenje vodom može da se iskoristi za zagrevanje zgrade.

Sistem funkcioniše zahvaljujući mikro-kanalu tečnog hladnjaka koji je direktno vezan za processor. IBM navodi da je voda 4.000 puta efikasnija u uklanjanju toplote nego vazduh. U prošlosti, voda je često korišćena za hlađenje velikih računarskih sistema, a obično je ta voda čuvana na niskim temperaturama.

Zanimljivo je da je temperatura vode koja se koristi za hlađenje Aquasar sistema oko 60 stepeni. Ovo funkcioniše, jer je još uvek dovoljno hladna da rashladi processor i da ga drži ispod njihove maksimalne temperature od 85 stepeni. Voda izlazi iz sistema sa temperaturom od oko 65 stepeni a može se koristiti za zagrevanje zgrade u kojoj se nalazi.

IBM-ova tehnologija može da pomogne u smanjivanju troškova energije centara za obradu podataka, koji koriste i do 50% svoje energije za vazdušno hlađenje procesora kako bi se sprečilo njegovo prekomerno zagrevanje.

IBM super računalo radi kao grijač korištenjem tehnike koja smanjuje potrošnju energije za 40 posto i značajno snižava ukupnu emisiju ugljika.

Utemeljen na švicarskom sveučilištu ETH Zürich i nazvan Aquasar, superračunalo hlađeno tekućinom je prezentovano u prošli četvrtak, počevši sa analizom dinamike fluida a istovremeno dajući toplinu za cijelu zgradu. U tipičnom data centru oko polovice energije se koristi za hlađenje.

Istraživači IBM-a i ETH Zurich će nadzirati sustav koji se sastoji od dva IBM BladeCenter servera u jednom stalku. Oni će prikupljati podatke o energetskim karakteristikama ali jedan od glavnih ciljeva projekta je pokažu da je hlađnje tekućinom računala moguće, kažu predstavnici IBM.

Jezgro sustava je procesor hlađen tekućinom sa malim cjevovodima nazvanim mikrokanalni hladnjaci koji su vezani za procesor. Svaki pojedinačni provod onda je spojen na cijevi stalka i veće tečne mreže. Super-računalu, koje se koristi uz ostala zračno hlađena računala, ne trebaju uobičajeni hladnjaci za hlađenje.

Kako voda kruži hladeći processor onda se ona upumpava u podno grijanje zgrade a ohlađena voda se zatim pumpama vraća da hladi servere.

Korištenje tkz otpadne topline iz data centara za zagrijavanje zgrada je već učinjeno na nekoliko mjesta. Istraživački projekat IBM-ETH Zurich je osmišljen kako bi pokazali potencijalnu učinkovitost hlađenjem procesora tekućinom.

U usporedbi sa hlađenjem servera zrakom, IBM procjenjuje da sustav sa hlađenjem tekućinom koristi 40 posto manje energije i troši oko 20 kilovata a uz grijanje prostorija, emisija ugljika će se smanjiti za 85 posto.