Online Tržište

Svakoga decembra kompanija Google objavi svoju "Zeitgeist" listu sa kojom pokazuju šta smo to najviše pretraživali u godini na izmaku. Google tvrdi da je ovo njihova najglobalnija Zeitgeist lista do sada. Ovogodišnja Zeitgeist lista sadrži više od hiljadu “Top 10” lista u nekoliko kategorija koje pokazuju kako su ljudi pretraživali u 72 zemalje sveta.

Na globalnom nivou, ljudi su ove godine najviše želeli da saznaju o bivšem Južnoafričkom predsedniku Nelson Mendeli, koji je umro ranije ovog meseca. Glumci Paul Valker i Cori Monteith, koji su takođe tragično preminuli u ovoj godini, nalaze se na drugoj i četvrtoj poziciji liste termina koji su se najviše pretraživali ove godine u svetu. Treba reći da su pored kategorije poznatih osoba tu i kategorije koje pokrivaju oblasti film, TV emisije, događaje, potrošačku elektroniku, i drugo.

Lista 10 termina koje su ljudi najviše pretraživali 2013 godine širom sveta izgleda ovako:

1. Nelson Mandela
2. Paul Walker
3. iPhone 5s
4. Cory Monteith
5. Harlem Shake
6. Boston Marathon
7. Royal Baby
8. Samsung Galaxy S4
9. PlayStation 4
10. North Korea

Među tih 72 zemlje koje pokriva Google Zeitgeist lista 2013 nalazi se i Srbija. Ono što je interesantno pogledati jeste kako su pretraživali građani zemlja našeg regiona. Pored Srbije, od zemalja regiona Google Zeitgeist lista 2013 pokriva Hrvatsku i Sloveniju. Nažalost, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije nema, iako bi bilo jako zanimljivo pogledati šta su njihovi građani najviše pretraživali u 2013 godini.

Uglavnom, Srbi najviše vole “lako štivo”, sapunice i reality show su najtraženiji u ovoj godini. Pogledajmo kojih 5 termina su građani Srbije najviše pretraživali u 2013 godini:

Pretraživanje (generalno)

1. Kako vreme prolazi
2. Farma 5
3. Sulejman Veličanstveni
4. Paul Walker
5. Veliki Brat

Najpopularnije pesme

1. PSY – Gangam Style
2. Severina – Tarapana
3. Ceca – Poziv
4. Severina – Uzbuna
5. Saša Kovačević – Slučajno

Kako

1. Smršati
2. Smuvati devojku
3. Napisati CV
4. Rastu deca
5. Se ugojiti

Šta je

1. Tarapana
2. Ljubav
3. Nirvana
4. Instagram
5. Ovulacija

Svakako je veoma zanimljivo pogledati i ostale kategorije: “Poznate osobe”, “Dijeta”, “Najpopularniji recepti” i “Popularne sapunice”.

Hrvate zanimaju slične stvari kao i Srbe pa su sapunice definitivno najpopularnije.

Pretraživanje (generalno)

1. Sila
2. Sulejman Veličanstveni
3. Dolores Lambaša
4. Paul Walker
5. Djevojka imena Feriha

Kako

1. Kako smršaviti
2. Kako se udebljati
3. Kako zaraditi novac
4. Kako postati kadet
5. Kako izbrisati Facebook

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je tablet
4. Šta je Instagram
5. Šta je tarapana

Ostale kategorije koje pokazuju kako su Hrvati pretraživali u 2013 godini su: „Najtraženija dijeta“, „Recepti“, „Najpopularnije pjesme“, „Popularne sapunice“ i „Događaji“.

Što se tiče Slovenije Google Zeitgeist lista 2013 pokriva kategorije:

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je zvuk
4. Šta je trojka
5. Šta je gluten

Kako

1. Kako smršati
2. Kako do novca
3. Kako se srediti
4. Kako učiti
5. Kako napisati molbu za posao

Tu su još i kategorije: “Dijeta”, “Recepti” i “Popularne osobe”.

Kompletno istraživanje, po zemljama, možete pogledati klikom na Google Zeitgeist lista 2013.

Prema najnovijim podacima iz Speedtest.net, 95 zemalja svijeta ima brži Internet od Hrvatske. Također, brži Internet od Hrvatske imaju Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija!

Speedtest.net je prije nekoliko dana objavio ažuriranje popisa zemalja na osnovu brzinu preuzimanja sa Interneta izraženog u Mbps (megabit po sekundi) što je jedinica za prijenos podataka. Na popisu je 186 zemalja svijeta koji imaju prosječnu brzinu Interneta 16,2 Mbps.

Popis će vjerojatno iznenaditi mnoge. Pa tako, SAD, zemlja koja je izumila Internet i čija tech industrija i tech kompanije spadaju u vodeće u svijetu, nalazi se tek na 31. mjestu zemalja po brzini Interneta. Ispred nje su zemlje koje skoro da i nemaju tech industriju, kao što su na primjer Moldavija i Urugvaj.

Hong Kong je na vrhu popisa sa prosječnom brzinom Interneta od 71,22 Mbps. Na drugom i trećem mjestu su Singapur i Rumunjska sa brzinom od 52,75 Mbps i 50,26 Mbps.

Što se tiče našeg okruženja, Hrvatska ima brži Internet jedino od Crne Gore!

Od zemalja regiona Slovenija ima najbrži Internet 14,6 Mbps i nalazi se na 47.mjestu. Iza nje je Makedonija sa prosječnom brzinom Interneta od 11,13 Mbps što je stavlja na 64. mjesto. Srbija je 82. zemlja na svijetu po brzini Interneta sa prosječnom brzinom od 7,93 Mbps. Italija je 92. sa brzinom od 6,96 Mbps. Bosna i Hercegovina je na 93. mjestu sa brzinom od 6,74 Mbps. Hrvatska je 96. sa brzinom Interneta od 6,58 Mbps. Crna Gora je 99. u svijetu sa brzinom Interneta od 6,36 Mbps.

Treba reći da se ovi rezultati mjerenja prosječne brzine Interneta u zemljama diljem svijeta značajno razlikuju od rezultata kompanije Akamai objavljenih početkom godine.

Iza dobro poznatog sajta Speedtest stoji kompanija Ookla, tvorac aplikacija za širokopojasno testiranje i Web mrežnu dijagnostiku. Kompanija tvrdi da su gotovo svi Internet provajderi u svijetu usvojili njena rješenja, te da njena mjerenja brzine i kvalitete idu daleko izvan onoga što većina usluga za testiranje brzine trenutno nudi.

Kompanija navodi da je popis sačinjen na temelju brzine preuzimanja podataka korisnika. Prikazane vrijednosti označavaju brzinu propusnosti izraženu u Mbps u proteklih 30 dana, gdje je prosječna udaljenost između klijenta i servera manja od 500 kilometara.

Kompanija Akamai objavila je svoje “State of the Internet” izvješće koje se odnosi na posljednji kvartal 2012 godine, nudeći pregled brzina širokopojasnog Interneta po zemljama.

Što se tiče našeg regiona, Slovenija ima najveću prosječnu brzinu Interneta od 5,177 Mb/s.

Među zanimljivim podacima objavljene su i brojke koje se odnose na DDoS napade.

Prema izvještaju kompanije Akamai, prosječna globalna brzina Interneta porasla je za 5 posto, na 2,9 Mb/s.

Prve tri pozicije i dalje drže Južna Koreja (14 Mb/s), Japan (10,8 Mb/s) i Hong Kong (9,3 Mb/s).

Što se tiče regiona, prosječna brzina Interneta izgleda ovako:

• Slovenija – 5,177 Mb/s
• Hrvatska – 3,279 Mb/s
• Makedonija – 3,061 Mb/s
• Srbija – 3,054 Mb/s
• Bosna i Hercegovina – 2,454 Mb/s

U svom izvješću Akamai se također osvrće na mobilne Internet konekcije. Prosječna brzina mobilnog Interneta je 4,5 Mb/s. Generalno, mobilni promet podataka u svijetu porastao je za 28 posto u četvrtom kvartalu 2012 godine što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.

Konačno, Akamai u suradnji sa 19 različitih agencija za provedbu zakona i zaštitu na Internetu daje malo bolji uvid na DDoS napade u posljednjem kvartalu 2012 godine. Svakako da ne čudi podatak da je Kina izvor za 41 posto svih cyber napada u svijetu u četvrtom tromjesečju 2012 godine što je više od ostatka liste deset zemalja iz kojih dolazi najviše cyber napada. Na ovoj listi SAD se nalaze na drugoj poziciji sa 10 posto, Turska je na trećoj poziciji sa 4,7 posto, Rusija na četvrtoj sa 4,3 posto a Tajvan na petoj sa 3,7 posto.

Akamai navodi da su njegovi korisnici u 2012 godini prijavili 768 DDoS napada što je 200 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Kao jedna od najvećih svjetskih Internetskih mreža za isporuku sadržaja, koje su odgovorne za posluživanje između 15 i 20 posto Web prometa, Akamai je u stanju da prikupi ogromnu količinu informacija o mnogim metrikama. “State of the Internet” izvješće donosi uvid i o drugim područjima kao što su usvajanje širokopojasnih konekcija, povezivanje / dostupnost / problem latencije, rast usvajanja IPv6 standarda, te drugi parametri prometa na Webu.

Koji je najčitaniji članak na Wikipedia?

Uspoređujući ono što ljudi smatraju zanimljivim je fascinantna međukulturalna vježba. Kad želimo saznati nešto više o nekoj temi, vjerovatno ćemo prvo otići na Wikipedia, upravo zato je interesantno izvješće o najčitanijim Wikipedia člancima u 2012 godini.

Jučer je na Toolserver.org, Wikipedia servis u Njemačkoj, objavio listu Top 100 najčitanijih članaka u 2012 godini. Data mining uradio je Johan Gunnarsson, student informatike u Švedskoj. On je objavio podatke za 35 lokalne verzije popularne online enciklopedije.

Englesko govorno područje interesira tehnologija i zabava. Facebook je najgledanija stranica sa 32,6 milijuna pregleda, slijedi Wiki strana sa 29,6 milijuna pregleda. Engleski “boy bend” One Direction nalazi se na četvrtoj poziciji ali je važno naglasiti da se ova glazbena grupa našla na svakoj europskoj listi.

Korisnike Arapske verzije Wikipedia najviše interesira povijest, vjerske i političke figure, dok Ruse najviše interesiraju YouTube, društvene mreže i online pornografija. Portugalsko govrno područje najviše interesiraju informacije o sportu, glazbenicima i društvenim mrežama.

U Japanu su najpopularnije Wikipedia stranice o glumicama i ženskim glazbenim pop grupama dok Kinezi prvenstveno čitaju članke o tehnologiji i poslovanju.

Što se tiče našeg regiona, jedino su dostupne liste za Hrvatsku i Sloveniju. Liste sadrže 100 najčitanijih Wikipedia članaka.

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Hrvatskom jeziku su:

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Slovenačkom jeziku su:

Kompletni liste možete pronaći na sajtu Wikipedia Toolserver.

Mirad Hadžiahmetović, nezavisni kandidat za gradonačelnika Zenice (Bosna i Hercegovina), pripremio je neobičnu predizbornu kampanju u kojoj svojim potencijalnim glasačima ne samo da obećava kule i gradove već im nudi i porno sadržaj.

Ono što je za svaku pohvalu jeste uspjeh kampanje sa kojom je Mirad Hadžiahmetović trenutno na Internetu popularniji od većine političara u Bosni i Hercegovini!

Koliko god ovo izgledalo kontraverzno ili humoristično, Mirad Hadžiahmetović je sa svojom predizbornom kampanjom postigao fantastičan online uspjeh. Na kraju,  glasači su ti koji će valorizirati njegove ideje na izborima.

Mora se priznati da je za vrlo kratko vrijeme Mirad Hadžiahmetović postigao ono što mnogi naši političari pokušavaju godinama, da od polu-anonimusa postanu svijetski poznate ličnosti.

Mirad Hadžiahmetović na svojoj Web stranici ima dio predviđen za “Za medije” i “Za odrasle”. U dijelu predviđenom za predstavnike sedme sile, Hadžiahmetović prezentuje svoja “revolucionarna” rješenje ključnih problema za građane Zenice, poput zagađenja i grijanja kao i izgradnje objekata poput Coca-Cola tornja, stadiona “Park Robijaša”, i još mnogo toga.

Novcem od zakupa poslovnih prostora i naplate parkinga (10 miliona KM) će se finansirati NK Čelik kako bi svake godine išao u Evropu. Na taj način će se u Zenici godišnje igrati 20 međunarodnih utakmica (klupskih i reprezentacije), a gostujući navijači će u našem gradu potrošiti 40 miliona KM godišnje,

navodi u svom programu nezavisni kandidat Mirad Hadžiahmetović.

Mirad Hadžiahmetović navodi da je shvatio da jako veliki broj ljudi koristi Web u potrazi za porno sadržajem. Sekciji “Za odrasle”, potencijalni glasači mogu pristupiti nakon što daju potvrdan odgovor da imaju više od 18 godina. Potvrdan odgovor vodi do porno snimaka koji su podijeljeni u tri sekcije: “sex klipovi koji se sviđaju gradonačelniku”, “klipovi za djevojke i gayjeve” i “klipovi za momke i lezbe”.

Da bi mogli pogledati ove video snimke, potencijalni glasači moraju odgovoriti na pitanja kao što su: “Što je važnije za Zenici, stvaranja novih radnih mjesta ili punjenje općinskog proračuna?”

Također, na kraju svakog videa obratiće vam se Mirad Hadžiahmetović s riječima “Ako vam se svidio ovaj isječak, glasujte za mene”.

Mirad Hadžiahmetović je osoba koju do jučer nisu poznavale ni komšije a sada ga poznaje cijeli svijet. Za samo nekoliko časova, zahvaljujući odabiru Associated Press editora, vijest o Miradovim aktivnostima u predizbornoj kampanji dospjela je na svijetske portale poput Washington Post, CNBS, CBS, FoxNews, i još stotine drugih. Većina domaćih portala je takođe objavila njegove iznimne metode privlačenja glasača, prikazavši to sve više u nekom satiričkom obliku.

Ne ulazeći u njegova predizborna obećanja, njegove ideje za dobijanje glasača su u svakom slučaju unikatne, te predstavlja osvježenje u regionu u kojem vlada prezasićenost po pitanju političkih kampanja koje su isprazne, nekreativne i već mnogo puta viđene, te sve manje uspjevaju da aktiviraju glasačko tijelo. Bilo da se ovdje radi o lunatičkom ponašanju ili pak kreativnoj i sarkastičnoj predizbornoj kampanji, ovo svakako je najbolja viralna predizborna kampanja koju smo mogli vidjeti na našim prostorima.

Ono što je možda čudno jeste da i pored fascinantne medijske pažnje trenutno ima samo 32 Facebook prijatelja. Cjelokupna online socijalna mreža još nije prepoznala njegov online uspjeh, ali vjerujemo da će se slika narednih dana izmjeniti.

Kompanija Microsoft danas je objavila da je Windows Store, trgovina aplikacijama namenjena dolazećem Windows 8, sada otvorena za aplikacije svih developera, čime je uklanjana ranija barijera, pa sada developeri iz 120 zemalja, uključujući i pojedince, mogu submitovati svoje aplikacije na Windows Store.

Među 120 podržanih zemalja nalaze se i zemlje našeg regiona: Srbija, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. Bosne i Hercegovine i Makedonije za sada nema.

Ovaj potez predstavlja konačni korak u nastojanju kompanije Microsoft da što više developera širom sveta ima nesmetan pristup Windows Store.

Do sada je Windows Store bio otvoren samo za korisnike koji imaju račune kompanije, tako da je developerima bila potrebna posebna vrsta tokena da bi sabmitovali svoje aplikacije. Današnjom objavom, developerima su otvorena vrata za submitovanje svojih aplikacija na Windows Store i pre nego što se Windows 8 zvanično pojavi (26. oktobar).

Microsoft je takođe objavila da će njegov plaćeni Microsoft Developer Network program sada pružiti pretplatnicima omogućiti besplatnu Windows Store pretplatu za submitovanje aplikacije. DreamSpark, Microsoft-ov program za studente i BizSpark, kompanijin program za startupe, imaju isti ponudu. Za sve ostale, kotizacija je 49 dolara za pojedince i 99 dolara za kompanije.

Vredi napomenuti da će se na Windows Store nalaziti i desktop i Metro aplikacije. Developeri desktop aplikacija međutim, neće moći prodavati svoje aplikacije direktno preko prodavnice. Umesto toga, Windows Store će predstaviti desktop aplikacijw kao i Metro aplikacije, ali kada dođe do preuzimanja ili kupovine aplikacije, korisnici će biti usmereni na sajt developera.

Microsoft ističe da je Windows Store najbolja prilika za developere te naglašava da će developeri posebno ceniti mogućnost da pišu Metro aplikacije u širokom spektru jezika, uključujući HTML5 i JavaScript.

Finansijski uslovi koje Microsoft nudi developerima takođe su povoljniji od ponuda ostalih, prvenstveno Google Androida i Apple iOS, naglašavajući da će developeri dobiti uobičajenih 70 odsto od prodaje s tim da ako aplikacija dostigne prodaju od 25.000 dolara, tada će developeri dobiti 80 odsto.

Svakako da je Microsoft veoma zainteresovan za dobijanje što više zanimljivih aplikacija na Windows Store pre nego što Windows 8 postane zvanično dostupan. Microsoft je svestan da će veliki broj zanimljivih aplikacija privući mnoge da koriste Windows uređaje.

Po drugi put Budva će biti domaćin regionalne Web Fest konferencije posvećene Internet tehnologijama. Web Fest.ME je najveći regionalni Internet festival posvećen promociji i unapređenju Interneta i društva u celini. Radi se o skupu na kojem učestvuju vodeće regionalne Internet kompanije a govornici su neka od najznačajnijih svetskih imena iz oblasti Web tehnologija.

Web Fest.ME festival održava se po peti put a ove godine je to pod sloganom: LIFE IS WEB! (Život je Web).

Organizatori su za ovu godinu pripremili tri velika segmenta:

1. Web Fest.ME takmičenje za najbolji regionalni Web sajt / Web projekat
2. Web Fest.ME konferencija sa zanimljivim događajima i poznatim svetskim stručnjacima iz oblasti Web industrije koji će nastupiti kao govornici 21. i 22. septembra u hotelu Splendid, Budva
3. WebUp.ME takmičenje za najbolji regionalni startup

Organizatori su objavili da će najbolji startup WebUp.ME takmičenja dobiti priliku da predstavi svoj projekt na TechCrunch Disrupt 2013, koji će se održati u New York-u. Ovo je velika stvar za svaki startup jer će na TechCrunch Disrupt imati mogućnost da stupi u direktan kontakt sa ozbiljnim investitorima a tu je i prilika da se na TechCrunch Disrupt Battlefield takmičenju bori za glavnu nagradu od 50.000 dolara.

Dvodnevna konferencija pored regionalnih eksperata okupiće se i neka veoma poznata imena svetske Internet scene. Neki od njih su Hakon Wium Lie, izumitelj CSS-a i CTO kompanije Opera, zatim Ryan Freitas, osnivač About.me i i jedan od svetskih pionira dizajniranja Web servisa na osnovu korisničkog iskustva, Carolina Rossi iz Start-Up Chile, programa koji sarađuje i sa The Next Web-om, Brian Vong, milioner od 21 godine, osnivač Kiip.me, Ruth Burr iz kompanije SEOMoz i mnogi drugi.

Oni će sa učesnicima na konferenciji podeliti svoja iskustva, energiju i entuzijazam. Govoriće o tome kako započeti i voditi Internet poslovanje i kako se približiti korisniku.

Jedan od glavnih govornika na konferenciji Web Fest. ME 2012 biće Internet guru Ryan Freitas. Osim što je poznat kao osnivač kompanije About.me treba reči da je on predvodio dizajnerske i strateške timove na projektima poput MySpace, Turner, Plazes, Oracle, Flickr, Six Apart, BitTorrent, Foxmarks, Ning, and Socialtext tokom rada u Adaptive Path, gde je postao svetski poznat i priznat guru za interaktivni dizajn i UX koncept primjene.

Ryan Freitac će na Web Fest.ME 2012 festivalu govoriti u petak, drugog dana konferencije.

Organizatori naglašavaju da kao i do sada očekuju da će Web Fest.ME 2012 inspirisati učesnike te da će oni tu energiju uspešno preneti dalje.

Prijavljivanje za startup takmičenje WebUp.ME već je počelo i očekuju se prijave projekata iz cijelog regiona. Više informacija o festivalu i pomenutim segmentima na zvaničnom Web Fest.ME sajtu.

Više od polovice korisnika računala priznalo je u nedavnom istraživanju da koristi piratski softver. Business Software Alliance, lobistička grupa softverske industrije posvećena borbi protiv digitalnog piratstva, nedavno je objavila svoje deveto godišnje globalno istraživanje softverskog piratstva (Global Software Piracy Study). Po prvi put u izvješću se nalaze rezultati istraživanja koji uključuju 15.000 korisnika računala korisnika iz 33 zemalje širom svijeta. Najveća stopa digitalnog piratstva u zemljama u okruženju je u Crnoj Gori 79% a najmanja u Sloveniji 46%.

Učesnicima Global Software Piracy Study bili su izravno upitani: “Koliko često nabavljate piratski softver ili softver koji nije potpuno licenciran?”

Prema rezultatima ankete, 57% PC korisnika iz cijelog svijeta piratira softver, obično tako što instalira više kopija nego što im licenca dozvoljava, odnosno preuzimanjem softvera preko BitTorrent ili drugih mreža za dijeljenje datoteka. Ovo je značajno povećanje u odnosu na 42 posto iz 2011 godine.

Business Software Alliance naglašava da ovo veoma rašireno digitalno piratstvo sada košta softversku industriju 63,4 milijarde dolara godišnje.

Ovogodišnje istraživanje nalazi da su osobe koje su priznale da uvjek nabavljaju piratski softver, većinom ili povremeno spadaju u grupu korisnika koji na svojim računarima koriste najviše softvera korisnici. Ova grupa ima instalirano 55 posto više programa svih vrsta na svojim računalima od korisnika koji ne koriste piratski softver, što im daje ogroman utjecaj na globalnu stopu digitalnog piratstva. Još je interesantnija razlika u ponašanju između korisnika u ekonomijama u razvoju i korisnika u razvijenom svijetu. Korisnici koji često dobavljaju piratski softver u ekonomijama u nastajanju instaliraju gotovo četiri puta više programa na računala od onih u razvijenom svijetu. Što se tiče povremenih pirata razlika je nešto manja, oni u ekonomijama u razvoju instaliranju duplo više programa od onih u razvijenom svijetu,

navodi Business Software Alliance u svom izvješću.

Sjedinjene Američke Države, kao najveće svjetsko tržište softvera, u 2011 godini imalo je prodaju softvera vrijednu 42 milijarde dolara, uz najnižu stopu piratstva u svijetu od samo 19%. S druge strane, Kini je u 2011 godini prodala softver u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara, ali se procjenjuje da njeno ilegalnog softversko tržište vrijedi 9 milijarde dolara, što govori da je stopa piratstva u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu čak 77%.

Što se tiče stope softverske piraterije i komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera u regionu Istočne Europe kojem i mi propadamo situacija izgleda ovako:

Business Software Alliance, grupa sa članovima koji uključuju Apple, Microsoft i Adobe-a, poziva na donošenje nove Zakonske regulative kojom bi se udvostručile novčane kazne za digitalne pirate. Grupa također podržava nove Zakone sa kojima se lakše izreče zatvorska kazna za osobe za koje se utvrdi da su odgovorne za krađu softvera, kao i za one kod kojih se pronađe piratski materijal zaštićen autorskim pravima.

Važnost socijalnog umrežavanja u današnjem online iskustvu nikako nemože biti ignorirana. Socijalno umrežavanje je najpopularnija online aktivnosti u cijelom svijetu sa gotovo 1,2 milijarde korisnika širom svijeta a također ona doseže i do 82 posto svjetske Internet populacije. Naravno, Facebook sa svojih oko 800 milijuna korisnika je najpopularnija socijalna mreža na svijetu.

Ako bi se okrenuli našem regionu, popularnost Facebook-a je također velika. Prema broju Facebook korisnika, lista zemalja regiona izgleda ovako:

1. Srbija – 3 173 440
2. Hrvatska – 1 452 900
3. Bosna i Hercegovina – 1 159 960
4. Makedonija – 879 820
5. Slovenija – 671 180
6. Crna Gora – 292 700

Od zemalja regiona, na globalnoj listi Facebook korisnika Srbija sa 3 173 440 korisnika je 45 zemlja. Hrvatska je 67, Bosna i Hercegovina 75, Makedonija 84, Slovenija 88 a Crna Gora 112 na globalnoj listi zemalja po broju Facebook korisnika.

Što se tiče Srbije, statistika pokazuje da u odnosu na broj stanovnika, 43,2% stanovništva koristi Facebook tj. 74,2% svih korisnika Interneta. Broj Facebook korisnika u Srbiji u posljednjih 6 mjeseci porastao je za nešto više od 300 tisuća. Nedavno je Zavod za Statistiku Srbije objavio podatak da 91,8% Internet populacije u dobi između 16 i 24 godine ima otvorene naloge na Facebook-u ili Twitteru.

Facebook u Hrvatskoj, u odnosu na broj stanovnika, koristi 32,3% ili oko 65% od ukupnog broja korisnika Interneta. Broj Facebook korisnika u Hrvatskoj u posljednjih 6 mjeseci porastao je za nešto više od 45 tisuća. Važno je istaći da 60% Internet populacije u dobi između 18 i 34 godine koristi Facebook.   Pogledaj kompletan post »

Korisnici Android uređaja u našem regionu će konačno od sledeće nedelje moći da kupuju aplikacije u okviru Android Market-a. Naime, Google sledeće nedelje konačno proširuje listu zemalja koje će moći kupovati aplikacije na Android Market-u.

Ovo se odnosi na zemlje našeg regiona, Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju ali i na još 95 zemalja.

Ovo je jako važna vest za sve regionalne korisnike Android uređaja. Sam smisao smartphone-a (pametnih telefona) je u aplikacijama, a bez pristupa online trgovini postaju skoro kao obični telefoni, osuđeni na često loše i slabo funkcionalne besplatnih aplikacija.

Amazon, kao veoma ozbiljan konkurent Android Market-u je naterao Google da osim ove proširene liste podržanih zemalja, ponudi još nekoliko novosti. među kojima je poboljšanje interfejsa svakako najvažnije. Android Market će tako dobiti dvije nove stranice, "Trending" i "Top Grossing" liste koje će biti regionalizovane, a znatno je poboljšano filtriranje i pronalazak aplikacija. Osim toga, Android Market će dobiti i liste najboljih aplikacija koje se plaćaju ili najboljih novih aplikacija, ali će i preporučivati korisnicima nove aplikacije, na osnovu onih koje su ranije preuzimali, a od juna, Android Market dobija podršku i za velike aplikacije, do 4GB.

Google je sa ovim novostima obradovao mnogobrojne korisnike Android uređaja u regionu, koji sada ne moraju da se dovijaaju kako bi pribavili neku aplikaciju za svoj uređaj.