Online Tržište

Telekom Slovenije uspostavio je prvu nacionalnu komercijalnu mobilnu mrežu pete generacije (5G) na postojećim baznim stanicama i u postojećem frekvencijskom spektru od 2600 MHz, koju koristi i za mrežu četvrte mobilne generacije (4G).

Preporučamo članak: Rad od kuće u vrijeme pandemije COVID-19

Telekom Slovenije navodi da će u nadograđenoj 4G/5G mreži korisnici već u ovom razvojnom koraku moći postići veće brzine prijenosa podataka nego u LTE/4G mreži, a puni potencijal 5G tehnologije bit će dostupan nakon dodjele dodatnih spektralnih opsega. Kompanija navodi da je do sada nadogradila 150 baznih stanica, što osigurava oko 25% pokrivenosti mrežom 4G/5G a do kraja godine očekuje da će pokrivenost biti veća od 35 posto.

Među glavnim prednostima 5G mreže istaknuli su puno veće brzine prijenosa podataka u oba smjera (od korisnika do korisnika) i puno kraće vrijeme odziva, s krajnje malim kašnjenjem od nekoliko milisekundi.

Kolika je razlika u brzini prijenosa podataka pokazuje naš test: Prijenos datoteku veličine 100 MB putem 4G mreže trajao je 7 sekundi. Što je mora se priznati dosta hitro. Kada smo je prabaciji na 5G mrežu, datoteka iste veličine prenesena je u samo 2 sekunde!

Mobilna mreža 5G donosi učinkovitu povezanost velikog broja uređaja (više od milijun), što omogućava razvoj pametne industrije, pametnih gradova i zajednica te kroz mogućnost rezanja mreže uvođenje mnogih virtualnih namjenskih tj. kampus mreža, koja će gospodarstvu omogućiti daljnju digitalizaciju.

Telekom Slovenije planira da njegova mobilna 5G mreža bude u obliku kampus mreža, u kojoj će unutar jedne fizičke infrastrukture biti omogućene virtualne namjenske mreže za razne vertikale, poput energije, prometa, logistike, industrije, pametnih gradova, zdravstva, itd..

Trenutno 5G mreža u Sloveniji radi na istim frekvencijskim opsezima kao i postojeće mobilne mreže. Važno je reći da nova 5G mreža djeluju s minimalnom snagom odašiljanja, da li zbog napredne tehnologije ili možda zato jer je Slovensko zakonodavstvo u području utjecaja na okoliš jedno od najstrožih na svijetu.

Također, Kineska tvrtka Huawei, koja se posljednjih mjeseci bori sa sve većim pritiskom zapadnih zemalja i Sjedinjenih Država, nije bila uključena u uspostavljanje 5G mreže u Sloveniji. Za ovaj posao slovenci su angažirali kompaniju Ericcsson.

Prema najnovijem izveštaju kompanije Akamai, brzina Internet na globalnom nivou se značajno povećala. Naime, prosečna globalna brzina Interneta sada je 5,1 Mb/s što je rast od 14% u odnosu na prošlu godinu. Nažalost, poslednje istraživanje kompanije Akamai pokazuje da samo pet odsto korisnika ima brzinu veću od 25 Mb/s.

Kompanija Akamai u svom najnovijem izveštaju beleži rast prosečne brzine Interneta u 126 zemalja. Najniži rast od 0,2 odsto zabeležen je u Japanu a najviši od 147 odsto u Kongu.

Južna Koreja i dalje prednjači sa najbržom prosečnom brzinom Interneta od 20,5 Mb/s a slede je Švedska sa 17,4 Mb/s, Norveška sa 16,4 Mb/s i Švajcarska sa 16,2 Mb/s.

Iako je Južna Koreja i dalje lider ono što je svakako zanimljivo istaći jeste da je njena prosečna brzina Interneta pala za čak 19 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Što se tiče ponude najvećih brzina, tu je Singapur na prvom mestu sa brzinom Interneta od 135,4 Mb/s. Na drugom i trećem mestu su Hong Kong koji nudi 101,1 Mb/s i Južna Koreja koja nudi maksimalnih 86,6 Mb/s.

U izveštaju kompanije Akamai nema Srbije niti zemalja našeg regiona. Međutim, u vrlo zanimljivom izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije, objavljenom početkom meseca, Srbija se nalazi na 51. mestu liste zemalja sa najboljom Internet konekcijom. Međunarodna unija za telekomunikacije takođe je imenovala Južnu Koreju kao zemlju sa najbržim Internetom.

Važno je reći da je ovaj izveštaj sam po sebi vrlo interesantan i sveobuhvatan a samo rangiranje zemalja dosta specifično jer se vrši na osnovu specijalnog “ICT Development Index (IDI)” koji zavisi od brzine Internet konekcije, obima osnovnih pretplatnika na 100 stanovnika i procenta domaćinstava koja poseduju računar. Maksimalna IDI ocena je 10.

Sa IDI ocenom 8,93 Južna Koreja se prvi put našla ispred Danske, koja je prethodnih nekoliko godina bila na vrhu liste. Island je treći dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska na četvrtom i petom mestu. Na listi 167. zemalja poslednje mesto zauzima Čad sa ocenom 1,17.

Što se tiče našeg regiona Slovenija i dalje ima najbrži Internet. Prema izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije Slovenija je na 33. mestu, Hrvatska na 42., Mađarska na 48., Bugarska na 50., Srbija na 51., Rumunija na 59., Makedonija na 60., Crna Gora na 65. a Bosna i Hercegovina na 77. mestu.

Prema ovom izveštaju Međunarodne unije za telekomunikacije, Bosna i Hercegovina i Albanija su najgore rangirane zemlje u Evropi.

Prema najnovijim podacima iz Speedtest.net, 95 zemalja svijeta ima brži Internet od Hrvatske. Također, brži Internet od Hrvatske imaju Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija!

Speedtest.net je prije nekoliko dana objavio ažuriranje popisa zemalja na osnovu brzinu preuzimanja sa Interneta izraženog u Mbps (megabit po sekundi) što je jedinica za prijenos podataka. Na popisu je 186 zemalja svijeta koji imaju prosječnu brzinu Interneta 16,2 Mbps.

Popis će vjerojatno iznenaditi mnoge. Pa tako, SAD, zemlja koja je izumila Internet i čija tech industrija i tech kompanije spadaju u vodeće u svijetu, nalazi se tek na 31. mjestu zemalja po brzini Interneta. Ispred nje su zemlje koje skoro da i nemaju tech industriju, kao što su na primjer Moldavija i Urugvaj.

Hong Kong je na vrhu popisa sa prosječnom brzinom Interneta od 71,22 Mbps. Na drugom i trećem mjestu su Singapur i Rumunjska sa brzinom od 52,75 Mbps i 50,26 Mbps.

Što se tiče našeg okruženja, Hrvatska ima brži Internet jedino od Crne Gore!

Od zemalja regiona Slovenija ima najbrži Internet 14,6 Mbps i nalazi se na 47.mjestu. Iza nje je Makedonija sa prosječnom brzinom Interneta od 11,13 Mbps što je stavlja na 64. mjesto. Srbija je 82. zemlja na svijetu po brzini Interneta sa prosječnom brzinom od 7,93 Mbps. Italija je 92. sa brzinom od 6,96 Mbps. Bosna i Hercegovina je na 93. mjestu sa brzinom od 6,74 Mbps. Hrvatska je 96. sa brzinom Interneta od 6,58 Mbps. Crna Gora je 99. u svijetu sa brzinom Interneta od 6,36 Mbps.

Treba reći da se ovi rezultati mjerenja prosječne brzine Interneta u zemljama diljem svijeta značajno razlikuju od rezultata kompanije Akamai objavljenih početkom godine.

Iza dobro poznatog sajta Speedtest stoji kompanija Ookla, tvorac aplikacija za širokopojasno testiranje i Web mrežnu dijagnostiku. Kompanija tvrdi da su gotovo svi Internet provajderi u svijetu usvojili njena rješenja, te da njena mjerenja brzine i kvalitete idu daleko izvan onoga što većina usluga za testiranje brzine trenutno nudi.

Kompanija navodi da je popis sačinjen na temelju brzine preuzimanja podataka korisnika. Prikazane vrijednosti označavaju brzinu propusnosti izraženu u Mbps u proteklih 30 dana, gdje je prosječna udaljenost između klijenta i servera manja od 500 kilometara.

Kompanija Akamai objavila je svoje “State of the Internet” izvješće koje se odnosi na posljednji kvartal 2012 godine, nudeći pregled brzina širokopojasnog Interneta po zemljama.

Što se tiče našeg regiona, Slovenija ima najveću prosječnu brzinu Interneta od 5,177 Mb/s.

Među zanimljivim podacima objavljene su i brojke koje se odnose na DDoS napade.

Prema izvještaju kompanije Akamai, prosječna globalna brzina Interneta porasla je za 5 posto, na 2,9 Mb/s.

Prve tri pozicije i dalje drže Južna Koreja (14 Mb/s), Japan (10,8 Mb/s) i Hong Kong (9,3 Mb/s).

Što se tiče regiona, prosječna brzina Interneta izgleda ovako:

• Slovenija – 5,177 Mb/s
• Hrvatska – 3,279 Mb/s
• Makedonija – 3,061 Mb/s
• Srbija – 3,054 Mb/s
• Bosna i Hercegovina – 2,454 Mb/s

U svom izvješću Akamai se također osvrće na mobilne Internet konekcije. Prosječna brzina mobilnog Interneta je 4,5 Mb/s. Generalno, mobilni promet podataka u svijetu porastao je za 28 posto u četvrtom kvartalu 2012 godine što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.

Konačno, Akamai u suradnji sa 19 različitih agencija za provedbu zakona i zaštitu na Internetu daje malo bolji uvid na DDoS napade u posljednjem kvartalu 2012 godine. Svakako da ne čudi podatak da je Kina izvor za 41 posto svih cyber napada u svijetu u četvrtom tromjesečju 2012 godine što je više od ostatka liste deset zemalja iz kojih dolazi najviše cyber napada. Na ovoj listi SAD se nalaze na drugoj poziciji sa 10 posto, Turska je na trećoj poziciji sa 4,7 posto, Rusija na četvrtoj sa 4,3 posto a Tajvan na petoj sa 3,7 posto.

Akamai navodi da su njegovi korisnici u 2012 godini prijavili 768 DDoS napada što je 200 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Kao jedna od najvećih svjetskih Internetskih mreža za isporuku sadržaja, koje su odgovorne za posluživanje između 15 i 20 posto Web prometa, Akamai je u stanju da prikupi ogromnu količinu informacija o mnogim metrikama. “State of the Internet” izvješće donosi uvid i o drugim područjima kao što su usvajanje širokopojasnih konekcija, povezivanje / dostupnost / problem latencije, rast usvajanja IPv6 standarda, te drugi parametri prometa na Webu.

Ove godine je po prvi put u Adex istraživanje IAB Europe uključena i Srbija.  Nakon preliminarnih procena koje su rađene za potrebe predstavljanja istraživanja Adex 2011 na Interact kongresu u organizaciji IAB Europe, IAB Serbia (koja je nacionalni IAB osnovan 2011 godine sa ciljem da promoviše i radi na razvoju lokalnog digitalnog i interaktivnog tržišta) je objavila za Srpsko tržište zvanični izveštaj o potrošnji na digitalno i interaktivno oglašavanje u 2011 godni.

U izveštaju je napravljen osvrt na 2010 godinu sa ciljem poređenja i određivanja stope rasta ukupne vrednosti tržišta ali i pojedinačnih kategorija koje su uticale na taj rast.

IAB kao institucija pruža referentne podatke o veličini i obimu tržišta digitalnog oglašavanja na globalnom nivou. IAB Mobile Marketing Center of Excellence u SAD, Evropi i IAB IHS Screen Digest, udružili su se kako bi utvrdili veličinu mobilnog tržišta oglašavanja na globalnom i regionalnom nivou. Treba reći da je ovo prva takva inicijativa koja donosi da je globalno mobilno oglašavanje u 2011 godinini vredelo 3,8 milijardi evra. Gledajući regionalne procente to izgleda ovako:

• Evropa 25,9%
• Severna Amerika 31,4%
• Latinska Amerika 3,5%
• Azija-Pacifik 35,9%
• Bliski Istok i Afrika 3,2%

Gledajući detaljnije u potrošnju na različite formate mobilnog oglašavanja to izgleda kao na slici gore.

Prema rezultatima izveštaja Adex 2011, ukupna vrednost Srpskog tržišta digitalnog i interaktivnog oglašavanja u 2011 godini procenjena je na 12.210.000 evra, što je uprkos ekonomskoj krizi povećanje od 36,12% u odnosu na godinu dana ranije kada je ovo tržište procenjeno na 8.970.000 evra.

Najveći rast zabeležen je u kategoriji prikazivanja oglasa (display advertising) od 54% čime ovaj segment doprinosti ukupnoj vrednosti tržišta u 2011 godini sa 57%. Pored display advertising-a, veliki rast od 36% beleži i oglašavanje na Internet pretraživačima ili search-engine marketing, od kojih apsolutnu dominaciju na Srpskom tržištu ima Google.

Srpsko tržište mobilnog oglašavanja u 2011 godini procenjeno je na samo 50.000 evra, iako mnogi opravdano očekuju veliki rast ovoga tržišta zbog sve veće popularnosti pametnih telefona (smartphone).

IAB Serbia navodi da su podaci korišćeni u ovom izveštaju rezultat kalkulacija, istraživanja i procene tima stručnjaka. Pokriveni segmenti tržišta uključuju kategorije:

• Display advertising
• Search-engine marketing (oglašavanje na Internet pretraživačima)
• Plaćeno oglašavanje
• Mobilni marketing

Takođe, uključena je i kategorija “Ostalo” koja obuhvata:

• Kontekstualno oglašavanje
• Marketing na društvenim mrežama
• Oglašavanje na Facebook-u,
• Affiliate marketing
• Content marketing (marketing sadržaja)
• E-mail i newsletter marketing
• Optimizaciju za Internet pretraživače (SEO)

Izveštaj za Evropu možete pogledati u obliku PDF prezentacije.

Narednih nekoliko godina u Srbiji bi trebalo da se zaposli nekoliko desetina hiljada IT stručnjaka, barem po najavama investitora u dva velika projekta u Novom Sadu i Inđiji. Softverska kompanija “Telvent DMS” otvorila je juče SMART GRID poslovni centar u Novom Sadu. U sam objekat, razvojni centar i razvojni program za savremene “smart grid” tehnologije uloženo je više od sto miliona evra.

Telvent DMS je srpska softverska IT kompanija koja je razvila svoj originalni proizvod DMS softver. Osnovna svrha ovog softvera jeste da se da se korišćenjem vrhunskog ekspertskog znanja iz oblasti energetike i softverskog inžnjeringa, na najracionalniji način iskoriste svi raspoloživi elektroenergetski kapaciteti u električnim distributivnim sistemima i na taj način ostvare milionske uštede.

Dugogodišnja saradnja sa Španskom kompanijom Telvent krunisana je 2008. godine otvaranjem nove zajedničke kompanije Telvent DMS. Sa ovim partnerom do sada je realizovano preko 50 projekata na svih šest kontinenata. U ovom trenutku, softver kompanije Telvent DMS pokriva oko 200 miliona ljudi, kao i električne sisteme većih svetskih centara, kao što su Toronto, Vankuver i još nekoliko gradova Amerike.

Predstavnici kompanije juče su izjavili da će ovaj projekat omogućiti zapošljavanje više od 1.000 mladih stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija. Kompanija Telvent DMS trenutno ima nešto više od 500 zaposlenih, 250 stipendista i sarađuje sa oko 100 stručnjaka sa Fakulteta Tehničkih Nauka u Novom Sadu.

Direktor kompanije Telvent DMS Dragan Popović izjavio je juče da otvaranje vrata Evropske Unije za kompaniju znači još više poslova uz konstataciju da je Telvent DMS “lider ne samo u našem regionu već i u svetu”.

Treba reći i da je u februaru ove godine potpisan novi “joint venture” ugovor sa Francuskom kompanijom “Schneideir Electric“, koja je proglasila Novi Sad za svoj glavni kompetitivni razvojni centar za “smart grid” IT tehnologije. To je otvorilo prostor za zapošljavanje preko 1.000 mladih stručnjaka u ovom novosadskom razvojnom centru.

Na taj način su stvoreni realni uslovi da Srbija i Novi Sad postanu svetski centar za proizvodnju specijalizovanog softvera za “smart grid” i upravljanje distributivnim mrežama. Sa odgovrajućim odnosom prema tom softverskom proizvodu, on bi se mogao nametnuti kao novi svetski standard u upravljanju velikom sistemima. Time bi bio otvoren širok prostor za zapošljavanje velikog broja visoko obrazovanih mladih stručnjaka u Srbiji.

Osim otvaranja SMART GRID poslovnog centra u Novom Sadu Novog Sada, danas je u Inđiji Indijska kompanija "Embassy Group" položila kamen temeljac za izgradnja IT parka u koji će biti uloženo 600 miliona evra.

Realizacija ovog velikog projekta izvodiće se u više faza koje će se odvijati u skladu sa jednim od najvažnijih svetskih standarda u ovoj oblasti, LEED Green Building Gold Certification, a prva faza bi trebala da bude završena u drugom kvartalu 2013. godine.

Na konferenciji za novinare generalni direktor Embassy Group, Jitu Virwani, izjavio je da projekat uključuje izgradnju kancelarijskog prostora „A" klase, od ukupno 25.000 m2, smeštenih u četiri poslovne zgrade. Predviđeno je da se ovaj park u narednih pet godina proširi do 250.000 m2 poslovnog prostora. Nakon realizacije prve faze biće otvorena mogućnost za zapošljavanje oko 1.000 ljudi, a po okončanju finalne faze projekta očekuje se zapošljavanje 25.000 IT stručnjaka sa odgovarajućim kvalifikacijama.

Jitu Virwani navodi da će ovaj IT park u Inđiji biti najveći centar ovakve namene u Evropi, i koji će imati potencijal da privuče velike svetske IT korporacije u Srbiju. Prema nekim ranijim najavama u Inđiji bi trebalo da se stacioniraju multinacionalne korporacije poput IBM, Microsoft, Hewlett Packard, Mercedes-Benz, Vodafone i Yahoo, s obzirom na to da su ove kompanije već deo ostalih IT parkova Indijske kompanije.

Embassy Group bavi se investicijama u nekretnine od 1985. godine i do sada je izgradila oko 2,8 miliona kvadratnih metara prvoklasnog komercijalnog, rezidencijalnog i veleprodajnog prostora u Indiji i Maleziji.

Nakon nepune 3 nedelje od kada je Ivan Minić na svom „blogu za pobjedu“ objavio pomalo intrigantan članak u obliku biznis lekcije  usmjeren ka onima koji ne znaju, ne smiju ili govore da ne mogu, kako ga on zove „srpski spin-off“ članka mađara Andor Jakaba, je izazvao veliku pažnju javnosti kako u Srbiji tako i šire. Čak su štampana izdanja srpskih dnevnih listova Kurir i Vreme oštro napali Minića i njegovu retoriku i uvrede koje je uputio u pravcu različitih persona.

U znak podrške Miniću je stala i srpska blogosfera, sa različitim stajalištima koja u principu podržavaju njegov stav, iako sa biranim riječima i fokusom na druge probleme. Sa druge strane komentari čitalaca su podjeljeni, od nekih koji ga osuđuju za poticaj mobinga do nekih koji čvrsto stoje iza njegovog stava.

Činjenica je da u ovoj raspravi svaka perspektiva ima svoje argumente koje smatra da su opravdani, što vjeroatno i jesu uzimajući u obzir perspektivu. Ono što nedostaje su argumenti iz perspektive državne aparature. Država je konstanta u ovoj priči a svi tvrde da je to sistem koji se ne može zaobići, koji se ne može promjeniti. Istini za volju, stvari se sa novom garniturom politčara/stranaka nebi izmjenile, jer porez i nameti su glavni metod kojim svaka država finansira svoj aparat. Neke države svojim gradjanima nude ustupke, štite ih bilo gdje u svijetu, dok države iz regiona uzimaju a ne nude ništa značajno za uzvrat, izuzev povoljnu ali ne toliko i kvalitetnu zdravstveno-socijalnu skrb. Takve  državne aparate neki zaobilaze na “legalan” i ilegalan način, bez nekih moralnih poteškoća. Većina praktikuje neplaćanje poreskih obaveza što se u svakoj državi strogo kažnjava, dok legalan način koriste samo oni veliki koji “izvoze” zvoje profite off-shore.

S obzirom da se približava kraj godine, Google je objavio svoj novi Zeitgeist 2011 u kojoj je na famozan način i vizualizaciju predstavio najbrže-rastuće pojmove internet pretrage u 2011 godini sortirane po top listama, zemljama i regionima. Interesatno za naš region je da je Srbija po prvi put uvrštena u Zeitgeist, što je jedan pokazatelj da internet kao medij uzima značajan medijski prostor i u regionu, te predstavlja značajan iskorak u odnosu na druge medije. Ovo je definitivno dobar znak za budućnost ovog medija u regionu, te će sigurno dodatno skrenuti pažnju stranim investitorima da je rat u našem regionu već odavno završen.

Za one koji ne znaju, Google Zeitgeist (njem. Duh Vremena) je analiza Google pretraga u toku godine koji se objavljuje krajem svake godine i predstavlja presjek najtraženijih pojmova sortiranih po raznim top listama i kategorijama, što istovremeno predstavlja godišnji presek događaja i aktuelnosti koje su bili popularni većini Google korisnika. Za ovu godinu Google je pripremio modernu prezentaciju i način vizualizacije te samim tim promovisao nove tehnologije (HTML5).

Ono što je svakako izazvalo našu pažnju jeste uvrštavanje pretraga iz Srbije u ovaj izvještaj, a iz navedenih lista se može doći do interesantnih zaključaka. Bitno je napomenuti da većina lista je bazirana na najbržem rastu u odnosu na prošlu godinu, te se po kolonama dijagrama da zaključiti koji od pojmova pretrage je imao i najveći broj pretraga.

Evo i nekih zaključaka, a top liste možete i sami pogledati na Srbija Google Zeitgeist 2011:

1. Najbrže-rastući pojam pretrage  je zabilježila Prva TV, ali ne i po obimu pretrage, koji je u toj top listi pripao Parovi-ma.
2. Ličnost koja je najbrže napredovala u pretrazi je Ratko Mladić, ispred Amy Winehouse i Novaka Đokovića, ali je Mladić svakako i ličnost za koju je i najbrže opala pretraga, dok su celebi poput Đokovića i Nataše Bekvalac držali internet vrućim gotovo cijelu godinu.
3. Nokia, iako propada, u Srbiji je i dalje najtraženiji produkt, a očigledno modno su osveštena nacija, tako da se prate cipele, satovi i haljine.
4. Đoković je u vestima ispred Kosova, a Facebook ispred Srbije, dok i Google sada dokazuje da je i Blic ispred B92, a Real Madrid se više traži od Parizana i Zvezde?!
5. Kurizitet je da je tragično preminuli pevač Darko Radovanović najbrže-rastući pojam pretrage u kategoriji Zabava, ispred Amy Winehouse i Velikog Brata 4, ali sa daleko nižim brojem pretraga gdje dominiraju pojmovi: Nicija zemlja, Conquizdator i Prva TV.
6. Srbi definitivno najvise vole da putuju u susedne zemlje, tako da se najviše raspituju o Budimpesti i Beču, ali i o ekskluzivnijim destinacijama poput New York, Dubai i Las Vegas. Na 6.-om mestu je i Jahorina, ali ne i Kopaonik. U toku leta su dominirale turske destinacije Kusadasi i Marmaris.

Po ovom prikazu Vukajlija je jedan od sajtova koji je sa svojim posterima dobio dobar broj pretraga, te je samim tim skrenuo i pažnju Google analitičara. Sve pohvale sjajnom vođenju sajta i implementaciji viralnih postera. Što se tiče najbrže-rastućih pretraga, zlato je odnela debitantica Rebecca Black, dok je MySpace pojam koji je najbrže pao u toku godine, zajedno sa drugim fosilnim socijalnim mrežama Hi5 i Mebo. Mobilni i prenosivi uređaji su zabilježili ovu godinu u kategoriji korisničke elektronike, gdje je Amazonov Kindle Fire  definitivno pobudio najviše interesovanja preko noći, ispred Appleovih iPhone 4S i iPad 2.

Liste najbrže-rastućih pojmova za same osobe su zabilježili smrtni slučajevi poznatih ličnosti, iako jedina pozitivna osoba je nosilac te top liste mlada pevačica i Youtube zvezda Rebecca Black, dok je prate pokojnici Ryan Dunn (preminuli Jackass stundman), jedan od navjecih enterprenera i inovatora novog veka Steve Jobs, kontroverzna pevačica Amy Winehouse i zločinački um Osama Bin Laden. Fukushima nas je sve najviše iznenadila u vestima pa smo išli da tražimo šta se to tamo desilo, kao i da li je Gaddafi stvarno ubijen?

Ostaje da vidimo kakvi će biti trendovi u narednoj godini, koja nosi predznak godine katastrofa i loših predviđanja. Po trenutnoj situaciji i ekonomskim, kulturološkim i ekološkim zbivanjima širom sveta, biće sigurno godina puna iznenađujućih događaja i dešavanja.

Where, medijska kompanija bazirana na lokaciji, kupila je kopaniju LocalGinger, koja upravlja dnevnim dobrim pogodbama/servisom za grupnu kupovinu sa istim imenom. LocalGinger svoje aktivnosti socijalne trgovine fokusira na sekundarnom tržištu, koje joj je dozvolilo da izgradi jake sledbenike u odabranim gradovima.

Where-ovo sticanje kompanije LocalGinger je očigledno pojačavanje njene oglasne ponude. Kompanija navodi da je njena Where oglasna platforma omogućena za 50 miliona ljudi a sa integrisanjem LocalGinger, lokalne kompanije će moći da koriste alate za kreiranje ponuda i da dobiju pristup trgovini u realnom vremenu na visokom lokalnom nivou.

Sa LocalGinger platformom, Where Ads premošćuju jaz između usluga kao što su Groupon i AdSense. Kombinovanjem ovih usluga podržava s naša misija dostavljanja relevantnog i vrednog sadržaja Where publici, kao i publici naših izdavača partnera. Na Where Ads, trgovci zainteresovani za just-in-time pogodbe grupne kupovine će imati n araspolaganju platformu na korišćenje kao i publiku koja ce da stiže putem Where-a,

istakao je direktor kompanije Where, Walt Doyle.

Uslovi kupovine nisu objavljeni. Where, koji se konkuriše na tržištu sa kompanija kao što su Loopt i Foursquare, podigao je 18,5 miliona dolara investicija do sada, od investitora kao što su Venrock i Kodiak Venture Partners.