Online Tržište

Koji je najčitaniji članak na Wikipedia?

Uspoređujući ono što ljudi smatraju zanimljivim je fascinantna međukulturalna vježba. Kad želimo saznati nešto više o nekoj temi, vjerovatno ćemo prvo otići na Wikipedia, upravo zato je interesantno izvješće o najčitanijim Wikipedia člancima u 2012 godini.

Jučer je na Toolserver.org, Wikipedia servis u Njemačkoj, objavio listu Top 100 najčitanijih članaka u 2012 godini. Data mining uradio je Johan Gunnarsson, student informatike u Švedskoj. On je objavio podatke za 35 lokalne verzije popularne online enciklopedije.

Englesko govorno područje interesira tehnologija i zabava. Facebook je najgledanija stranica sa 32,6 milijuna pregleda, slijedi Wiki strana sa 29,6 milijuna pregleda. Engleski “boy bend” One Direction nalazi se na četvrtoj poziciji ali je važno naglasiti da se ova glazbena grupa našla na svakoj europskoj listi.

Korisnike Arapske verzije Wikipedia najviše interesira povijest, vjerske i političke figure, dok Ruse najviše interesiraju YouTube, društvene mreže i online pornografija. Portugalsko govrno područje najviše interesiraju informacije o sportu, glazbenicima i društvenim mrežama.

U Japanu su najpopularnije Wikipedia stranice o glumicama i ženskim glazbenim pop grupama dok Kinezi prvenstveno čitaju članke o tehnologiji i poslovanju.

Što se tiče našeg regiona, jedino su dostupne liste za Hrvatsku i Sloveniju. Liste sadrže 100 najčitanijih Wikipedia članaka.

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Hrvatskom jeziku su:

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Slovenačkom jeziku su:

Kompletni liste možete pronaći na sajtu Wikipedia Toolserver.

Wikipedia je pokrenula još jedan veliki foto-konkurs kako bi povećala broja besplatnih fotografija u Wikimedia Commons koje bi takođe bile na raspolaganju za ilustrovanje Wikipedia priča.

Wiki Loves Monuments 2012 je foto-konkurs koji se održava na globalnom nivou od 1. do 30. septembra i fokusiran je na fotografije istorijskih lokacija širom sveta.

Prošlogodišnji konkurs rezultirao je sa 168.000 fotografija prikupljenih od 5.000 fotografa iz 18 Evropskih zemalja.

Ove godine u projektu će učestvovati volonteri iz više od 30 zemalja među kojima je i Srbija.

Cilj ovog takmičenja je podsticanje ljudi da slikaju nepokretna kulturna dobra i da ih postave na Internet pod Creative Commons licencom, kako bi omogućili drugima slobodan pristup i raspolaganje ovim fotografijama i podelili ih sa svetom. Na ovaj način obogaćuje se multimedijalna baza nepokretnih kulturnih dobara, kojih u našoj zemlji ima trenutno zavedenih oko 2.400. Učestvovati može svako, bez ikakvih troškova i bez obzira na zanimanje, starost, pol, rasu i religiju. Iskoristi priliku, zabavi se i doprinesi svojoj globalnoj zajednici,

stoji u pozivu za takmičenje na stranici Wikimedija Srbija.

Wikipedia Commons je već jedna od najvećih svetskih riznica besplatnih fotografija, sa 13,6 miliona medijskih datoteka. Međutim, Lodewijk Gelauff, jedan od organizatora prvog Wiki Loves Photos takmičenja održanog 2010 godine u Holandiji, ističe da postoje značajne praznine u bazi podataka. Nema besplatnih fotografija mnogih svetskih baština, kulturno značajnih spomenika i značajnih objekata širom sveta.

Wiki Loves Monuments je važan način za volontere širom sveta da prikažu kulturno nasleđe u svojim zemljama i da podele ove fotografije sa svima preko Wikipedia,

naglašava Lodewijk Gelauff.

Sve prispele fotografije će biti dodat na Commons, što znači da će svako moći da ih koristi za bilo koju namenu, s tim da ime fotografa mora biti navedeno. Deset finalista i osvajač jedne velike nagrade će biti objavljen u decembru, a pobednik će dobiti putovanje u Hong Kong , u sklopu foto-turneje Wikimania 2013.

Wikimedia aplikacija je dostupna na Google Play Store tako da učesnici mogu da je koriste za lociranje spomenika od interesa i unos fotografija na konkursu, direktno iz svojih Android pametnih telefona.

Nova studija sugerira da Wikipedia ima bolju vidljivosti na Google-u nego na Bing-u. Prema studiji, Wikipedia se pojavljuje na prvoj stranici Google u 46 posto, a na drugoj stranici, 25 posto pretraživanja.

Što se tiče Bing-a, Wikipedia se na prvoj strani pojavljuje u 31 posto pretraživanja, a na drugoj strani u samo pet posto.

U svojoj ažuriranoj studiji kompanija Conductor je napravila komparaciju 2.000 informativnih i transakcijskih ključnih riječi različite duljine. Navigacijske ključne riječi nisu bile uključene jer je Conductor otkrio vrlo malu vidljivost Wikipedia za tu vrstu ključnih riječi.

Grafikon prikazuje vidljivost Wikipedia na Google (plava) i Bing (zelena) za 2.000 kombiniranih ključnih riječi, kao i za posebne informativne i transakcijske ključne riječi.

Ne može se reći da Bing ne voli Wikipedia, on to samo radi drugačije od Google-a. Studija kompanije Conductor otkriva zanimljiv trend, iako se Wikipedia češće pojavljuje na prvoj stranici Google-a ipak, kad se pojavi na prvoj strani Bing-a, to je onda najčešće na samom vrhu rezultata.

Kad se Wikipedia pojavi na prvoj strani onda je to u 83 posto slučajeva među prva ti na Bing, a u 65 posto slučajeva među prva tri na Google-u.

Conductor otkriva da kada je u pitanju upit od jedne riječi, Wikipedia će se pojaviti za oko 10 posto češće na Google-ovoj prvoj strani nego na prvoj strani Bing-a.

Enciklopedija Britannica objavila je da će nakon 244 godine prestati sa objavljivanjem štampanih izdanja.

Enciklopedija Britannica tradicionalno objavljuje novi set tomova svake 2 godine međutim, kompanija je odlučila da će izdanje iz 2010 godine biti i posljednje tiskano izdanje popularne enciklopedije. Britannica će prodati preostalih 4.000 primjeraka enciklopedije, a zatim se potpuno okrenuti svom online izdanje koje je na bazi pretplate koja košta 70 dolara godišnje (postoji i verzija za aplikacije koje će vas koštati dva dolara mjesečno).

Pojavom Interneta a pogotovu Google-a i Wikipedia, interesovanje za kupovinu Enciklopedija Britannica je sve više opadalo. Treba reći da je tiskano izdanje enciklopedije u zadnje vrijeme učestvovalo sa samo 1% u ukupih prihodima kompanije Britannica. Sa online izdanjima to predstavlja još uvijek vrlo skromnih 15 posto od ukupnih prihoda. Velika većina prihoda kompanije Britannica (85 posto) dolazi od prodaje obrazovnih proizvoda kao je Britannica online alat za učenje. Kompanija Britannica navodi da će u skorije vrijeme početi sa većom ponudom besplatnih informacija svojim pretplatnicima.

Izvršni direktor kompanije Britannica, Jorge Cauz, priopćio je da je kompanija do sada prodala 7 milijuna setova enciklopedije i da je došao dan za promjene, za prilagođavanje novom dobu.

Neki ljudi će se osjećati tužno i nostalgično zbog gašenja tiskanog izdanja Enciklopedije Britannica, no, mi sad imamo bolji alat. Naš web sajt se kontinuirano se ažurira, sada je on mnogo širi i sadrži multimediju,

priopćio je Jorge Cauz.

Svima je poznato da je Wikipedia izuzetno dobro rangirana na Google-u, ali da li ste znali da se Wikipedia stranice pojavljuju na Google-ovoj prvoj stranici u 99 posto pretraživanja?

Intelligent Positioning je objavio vrlo zanimljivo istraživanje ovaj tjedan u kom su objavljeni podaci na temelju nalaza pretraživanja 1.000 jedinstvenih kjučnih riječ kreiranih korištenjem slučajnog generatora imenica na Google UK i povezanog pomoću Google Chrome u Incognito modu.

Rezultati istraživanja su zapanjujući:

• Wikipedia stranice se pojavljuju na prvoj stranici Google-a u 99 posto pretraživanja
• Wikipedia stranice su na poziciji 1 u Google-u u čak 56 posto pretraživanja
• U 96% pretraživanja Wikipedia stranice se nalaze među prvih 5 pozicija na Google-u
• Samo 8 ključnih riječi (mail, news, trainers, national, sweets, wardrobe, phone, flight) se nije pojavilo na prvoj stranici.

Treba naglasiti da Wikipedia ima vjerojatno najbolji SEO na webu.

Jedinstven i detaljn sadržaj napisan od strane korisnika koji ima Wikipedia, nema nitko. Za primjer uzmimo stranicu Wikipedia Turkey koja sadrži 12,536 riječi na toj jednoj stranici i čiji se sadržaj proteže na 70 milijuna indeksiranih stranica na Google-u i na preko 10 jezika!

Svaka stranica pojedinačno napisana je oko primarnog pojma pretraživanja, a zbog činjenice da se radi o jakom domenu i stranici, stranica će biti dobro rangirana i za primarne pojmove pretraživanja ali i za pojmove duže od tri rijeći (long tail).

Wikipedia također radi veliki posao sa kontekstualnim internim linkovanjem, čime širiti snagu domena.

Treba uzeti u obzir i autoritet sajta. Wikipedia je tržišni lider u prostoru online enciklopedija pa kao takva podrazumjeva se da generira i linkove i citate iz visoko kvalitetnih izvora.

Ako pogledate spomenutu Wikipedia Turkey stranicu, ona ima više od 20 tisuća linkova koji vode direktno na nju od koji su mnogi sa autoritativnih sajtova kao što su BBC, Telegraph i NASA.

Kombinirajući ovo sa tako snažnim domenom kakav je Wikipedia, svakako da rezultira sa izuzetno visokim rangiranjem.

Zamračenja sajta koje je napravila Wikipedia kao čin online prosvjeda protiv novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) kao i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (Protect IP Act, PIPA), naišao je na dosta kritike a među najglasnijim je bio Dick Costelo iz Twitter-a koji je to nazvao čistom gluposti.

Wikipedia je iskoristila svoj položaj da sa ovakvim dramatičnim potezom skrene pozornost i podigne svijest ljudi o tome kakve opasnosti se kriju iza ovog zakona.

Wikimedia je mogla sebi da priušti ovakav potez, čak bi se kasnije moglo ispostaviti da bi zbog njega mogla i profitirati je Wikimedia Foundation nema prihoda, ona živi od donacija, ali koliko bi izgubile ostali web sajtovi da su napravili istu stvar?

Ako bi samo pogledali neke od najvećih web sajtova, uzeli u obzir njihovu godišnju online zaradu i zamislili da su i oni poput Wikipedia zamračili svoje sajtove samo na jedan dan, izgubljena online zarada bi bila višemilijunska.

Google na primjer zarađuje oko tri milijarde dolara mjesečno od oglašavanja, od kojih većinu donose tekstualni oglasi. To se onda svodi na to da bi Google izgubio oko 100 milijuna dolara da je zamračio svoj sajt na 24 časa. Stoga i ne čudi što to nije uradio već je svoje neslaganje sa SOPA pokazao tako što je postavio link podrške protestu na svojoj početnoj stranici.

Što se tiče Facebook-a, prema nekim predviđanjima njegova zarada u 2011 godini bila je oko 4 milijardi dolara, što znači da bi u slučaju zatvaranja na jedan dan izgubili gotovo 11 milijuna dolara, i ne samo to, ono što bi bilo možda još gore jeste da bi tim potezom dobili milijune ljutih korisnika.

Twitter bi izgubio najmanje novca da je zamračio svoj sajt danas. S obzirom na njegov godišnji prihod od oko 140 milijuna dolara, Twitter-ov gubitak bi bio oko 400.000 dolara.

eBay je u 2011 godini zaradio oko 10 milijardi dolara što znači da bi samo on ima gubitak od gotovo 27 milijuna dolara, ne uzimajući u obzir gubitke koje bi imao svaki online prodavac pojedinačno.

Gigant online prodaje, Amazon, zaradio je oko 30 milijardi dolara prošle godine, tako da je imao oko 80 milijuna razloga zašto nije zamračio svoj sajt.

Posljedni financijski podaci kompanije Yahoo pokazuju da je njihova online zarada u trećem kvartalu iznosila 1,07 milijardi dolara. Na temelju toga, Yahoo bi za jedan dan izgubio oko 11,8 milijuna dolara, ali sigurni smo da o tome nisu ni razmišljali s obzirom na nova dešavanja u nekadašnjem gigantu Interneta, naime danas je suosnivač Yahoo-a Jerry Yang napustio kompaniju.

Neka rana predviđanja navode da bi Groupon ove godine trebao da zaradi oko 2,5 milijardi dolara. To znači, da je danas uradio isto što i Wikipedia, njegova online zarada bi bila manja za oko 7 milijuna dolara.

Sve u svemu, kada se pogledaju ove brojke mnogo je jasnije zašto se ostali nisu odlučili na ovaj dramatičan akt protesta koji je danas napravila Wikipedia.

Wikimedia Foundation se nalazi u procesu dodavanja značajke za ocjenjivanje svih članaka na engleskom jeziku koji se nalaze na Wikipedia, tako da sada čitatelji mogu ocijeniti njihovu kvalitetu na temelju nekoliko kriterija.

Značajka, službeno nazvana Article Feedback, nalazi se u fazi ispitivanja od kraja prošle godine. Zadnji put je bila proširena u svibnju sa oko 100.000 članaka.

Ovaj vikend, Wikimedia Foundation je počela sa dodavanjem značajke za ocjenjivanje u oko 370.000 članaka dnevno, te planira ovim tempom da nastavi sve dok ova nova značajka ne bude na raspolaganju za svih, gotovo 3,7 milijuna članaka na engleskom jeziku koji se trenutno nalaze na Wikipedia.

Ljudi će je vidjeti na stranicama u dijelu pod naslovom "Rate this Page". Ova značajka omogućuje čitateljima da ocijene članak na skali od nula do pet zvjezdica, uzimajući u obzir koliko je pouzdan, objektivan, potpuno i dobro napisan članak.

Wikimedia Foundation nastoji postići nekoliko ciljeva sa ovim alatom za ocjenjivanje članaka, osim očitog, prikupljanje povratnih informacija o percipiranju kvalitete Wikipedia članaka.

Na primjer, organizacija vjeruje da ovaj alat može da se iskoristi za poticanje angažmana među čitateljima, čime se povećava vjerojatnost da će i na druge načine sudjelovati na sajtu, kao što je uređivanje članaka, kreiranje Wikipedia računa ili popunjavanje anketa.

Također, podaci ocjenjenih članaka će biti na raspolaganju svima zainteresiranim za njihovo analiziranje.

Wikimedia Foundation, neprofitna udruga koja stoji iza nekoliko projekata od kojih je najponzatiji Wikipedia, objavila je da je uspjela sakupiti 16 milijuna dolara za održavanje operativnih troškova.

Kako bi ostala bez reklama, operativni troškovi Wikimedia potrebni za ovu godinu iznose 16 milijuna dolara, stoga je Jimmy Wales putem bannera objavio poziv čitateljima da doniraju novac.

Wikimedia je objavila podatak da je 2009 godine 230 tisuća ljudi širom svijeta doniralo novac dok je to sada uradilo preko 500 tisuća ljudi. Sue Gardner, izvršni direktor Wikimedia istaknuo je kako je Wikipedia jedina velika stranica na svijetu koja ne sadrži reklame i financira se isključivo od strane čitatelja i korisnika.

Za uspjeh, Jimmy Wales je istaknuo kako je ova podrška stigla od tisuća običnih ljudi iz svih aspekta života što je dokaz ovog duhovnog pokreta.

Wikipedia je javni resurs koji je stvoren i koji održava na tisuće volontera i na koji se oslanja 400 milijuna ljudi, te je donacija stigla od pola milijuna ljudi. Tako da je Wikipedia zaista stvorena, podržavana i održavana od strane korisnika,

istakao je Jimmy Wales.

Osnivač Wikipedia-e Jimmy Wales, izjavio je juče da plaćene aplikacije poput onih na iPhone-u, Android-u i iPad-u, mogu finansijski da pomognu organizacijama koje se bave vestima ali nije imao ništa pozitivno da kaže o naplaćivanju za sadržaj na Internetu.

S druge strane, on nije optimista po pitanju ostlih planova vezanih za mikroplaćanje u kojima će publikacije naplaćivati korisnicima pristup individualnim člancima jer trenutno ne postoji centralizovani i široki sistem plaćanja kao što je to slučaj sa Apple-ovim uslugama (iTunes, iBooks i App Store) ili Android Market.

Apple već ima razrađen model plaćanja i tvorac svake aplikacija može da koristi Apple-ov sistem za naplaćivanje svoje aplikacije,

navodi Jimmy Wales.

To je jedan od razloga zašto Wales veruje da prodavnice aplikacija mogu biti korisne za industriju vesti. Modeli aplikacija kao što su iPad aplikacije ili Kindle, pružaju nove i interesantne prilike za novine, dodao je Jimmy Wales.

Wikipedia nije komercijalna firma ali novi poduhvat Jimmy Wales-a, Wikia, podržava oglase.

Suosnivač Wikipedije Jimmy "Jimbo" Wales je pokrenuo “brišući” rat protiv "pornografskih slika" hostovanih na Wikimedia, što je izazvalo brisanje stotina slika i mnogobrojne žalbe.

Obrisane datoteke sadrže fotografije kao i grafika genitalija te seksualnog čina a obuhvataju suvremene, kao i povijesne slike. Wikimedijin Odbor povjerenika je podržao potez nakon što su činjenice ali i bezbroj Wikifiddlers doveli u pitanje da li Wales ima moć da napravi ovu vrstu de facto promjene politike, pozivajući se na uklanjanje sa svojim osnivačkim privilegijama na Wikipediji i njenim srodnim stranicama. Wikifiddlers, vjeruju ne samo u slobodu razmjena informacija, obećavajući stavljanje zbroja svih ljudskih znanja on-line, ali u nekakvu demokraciju u kojoj ni jedan čovjek ne može odlučivati što je izazovno a što nije.

Poznato je da Wales smatra sebe za Wikipedijinog "duhovnog vođu". No, u nedjelju, nakon pritužbi na njegovo brisanje on je odustao od svojih osnivačkih privilegija. Čini se da to znači da će u budućnosti on prvo razgovarali o uređivačkoj politici prije nego bilo šta uradi. Ali on I dalje čvrsto stoji iza svoje porno političke promjene.

Njegova odluka o uklanjanju pornografskog sadržaja je očit odgovor kolegi osnivaču Wikipedije Larry Sanger, koji je nedavno prijavio Zakladu Wikimedija FBI-ju za hosting onoga što on naziva "dječja pornografija". Sanger je napustio Wikipedia projekat 2002 godine zbog "nesuglasica oko uređivačke politike i upravljanja", dok Wales voli misliti o sebi kao jedinom osnivaču Wikipedije.

Wikipedija administratori koji žele ukloniti sve slike koje su od male ili nikakve obrazovne vrijednosti tj. obrisati sve pornografske slike, imaju moju potporu. Trebamo imati obrazovne slike o seksualnosti, puka golotinja nije pornografije, ali kao i kod svih naših projekata, uređivački kvalitet mora biti donesen i biti će, prikladan i dobrog ukusa. Ja ovdje navodim svoju javnu podršku administratorima koji su spremni provoditi standarde kvalitete I osloboditi nas od velike količine onoga što se može okarakterizirati kao osobna zbirka pornografije,

napisao je Wales

Federalni zakon (18 USC 2258A) kaže da ako je davatelj elektroničkih usluga svjesan dječje pornografije na svojim serverima, mora to prijaviti CyberTipline kojim upravlja Nacionalni Centar Za Nestalu i Zlostavljanu Djecu (NCMEC).