Online Tržište

Nekoliko zakona koji se bave sajber-kriminalom su na dnevnom redu Američkog Kongresa ove godine, uključujući i predlog koji bi omogućio predsedniku da može da ugasi delove Interneta.

Kontroverzani koncept nije toliko ekstreman kao što se čini. The Protecting Cyberspace kao Zakon o nacionalnoj imovini, bi dao predsedniku ovlašćenja da preduzme mere za hitne slučajeve, uključujući karantin ili eventualno gašenje delova na Internetu, ali samo kada postoji " ili je u toku neposredna opasnost" od sajber-napada na kritičnu nacionalnu infrastrukturu. Lideri Senata za unutrašnju bezbednost i komitet za poslove Vlade, planiraju da obnove ovaj predlog zakona, koji je zastao prošle godine.

Kritičari najviše negoduju oko dela koji se odnosi na delovanje u “hitnim slučajevima”, nazivajući to veoma širokim pojmom koji daje predsedniku u ruke prekidač za gašenje Interneta.

Zakon sadrži i planove za uspostavljanje novog nacionalnog centra za sajber bezbednost kao i prepravke postojćih propisa saveznih organa koji se odnose na sajber bezbednost.

navode predlagači ovog zakona.

Ostali zakoni koji se odnose na sajber-kriminal o kojima će se raspravljati ove godine u Američkom Senatu, uključuju i Cybersecurity Education Enhancement Act, kojim bi se utvrdili novi programi obuke na Odelu za unutrašnju bezbednost (DHS), Homeland Security Cyber and Physical Infrastructure Protection Act, koji uspostavlja nove kancelarije za sajber bezbednost u DHS. To kancelarije će se fokusirati na obezbeđenje mreža Savezne Vlade.

Kina je na putu da do 2013 godine prestigne SAD po znanstvenim dostignućima, što je mnogo ranije nego što se očekivalo. Ovo je zaključak nove studije sprovedene od stane Royal Society, Nacionalne Akademije Znanosti Velike Britanije.

Zemlja koja je izumjela kompas, barut, papir i tiskanje, je u potpunosti spremna za globalno važan povratak. Analiza objavljenih istraživanja, jedna od ključnih mjera znanstvenih napora, otkriva "osobito upečatljiv" porast Kineske znanosti koja ugrožava tradicionalnu dominaciju SAD-a, Europe i Japana.

Podaci se temelje na radovima objavljeni u priznatim međunarodnim časopisima popisanim u Scopus-u, izdavača Elsevier.

Godine 1996, prva godina analize, Amerika je objavila 292.513 radova, što je 10 puta više nego što je objavila Kina, 25.474. Do 2008 godine, SAD su zabilježile veoma mali porast, na 316.317, dok je Kineski porast bio više od sedam puta, na 184.080.

Prethodni procjene za stopu ekspanzije Kineske znanosti su sugerirale da bi Kina mogla preteći SAD negdje nakon 2020 godine. Ali ovo istraživanje pokazuje da bi Kina, nakon što je istisnula Veliku Britaniju, sa mjesta broj dva po broju istraživanja, mogla prestići SAD u samo dvije godine.

Kineska potrošnja raste 20% godišnje od 1999 godine, sada dosežu preko 100 milijardi dolara, a čak 1,5 milijuna studenata znanosti i inženjerstva je diplomiralo na Kineskom sveučilištu o 2006 godine.

Autori opisuju "dramatične" promjene u globalnom znanstvenom krajoliku i upozoravaju da to ima implikacije za nacionalnu konkurentnost. Prema izvješću, "u tom smislu znanstvena liga nije samo stvar prestiža, ona je barometar sposobnost zemlje da se natječe na svjetskoj sceni".

Uz rast Kineske ekonomije, ovo je još jedan pokazatelj da Kina izvanredno brzo raste, kao globalna sila. Međutim, izvješće ukazuje da rast volumena istraživački publikacija ne mora nužno da znači i povećanje kvalitete. Jedan ključni pokazatelj vrijednosti bilo kojeg istraživanja jeste koliko je puta citiran od strane drugih znanstvenika u njihovom radu. Iako Kina i u ovom segment bilježi rast, ipak ovde zaostaje. UK znanstveni radovi su još uvijek drugi po broju citiranosti u svijetu, odmah nakon SAD-a.

Dr. Cong Cao, izvanredni profesor na Sveučilištu Nottingham University's School of Contemporary Chinese Studies, slaže se s ocjenom da količina Kineske znanosti još nije usklađena sa kvalitetom. Također navodeći da će potrajati još nekoliko godina da neka od istraživanja dostignu zapadni standard kvalitete.

Što se tiče Kineske motivacije, dr. Cao vjeruje da postoji odlučnost da se ne ovisi o inozemstvu id a se zemlji povrati povijesna uloga kao globalno lidera u tehnologiji.

Da li nositelji autorskih prava i policija mogu pouzdano ući u trag osumnjičenima preko njihove IP adrese? Prepoznavanje osoba pomoću njihove IP adrese je postao ključni dio u borbi protiv piratstva u krivičnim istragama. Ali, koliko je u stvari pouzdana IP adresa kao dokaz?

Britanski sud nedavno je počeo da baca sumnju na njegovu valjanost. Korištenje IP adrese da bi se pojedinac povezao sa ilegalnim download-om bila je taktika ACS Law, tvrtke koja je to koristila na način da je slala pisma vlasnicima tih IP adresa, zahtjevajući naknadu od 500 funti u ime vlasnika autorskih prava koji tvrdi da je njegovo intelektualno vlasništvo pokradeno.

Na sudskoj raspravi na kojoj se našlo 27 ovakvih slučajeva, Sudac Birss QC sugerirao je da je ACS Law "materijalno pretjerao sa netestiranim zakonskim pravima" korištenjem IP adresa na taj način, i zapitao se da li proces jednostavnog identificiranja IP adrese može utvrditi kršenje autorskih prava od strane vlasnika te adrese.

naglasio je Sudac Birss QC.

Ovaj slučaju tvrtke ACS Law sugerira da je praćenje IP adrese mač sa dvostrukom oštricom, s jedne strane se zakonski može obavezati ISP da identificira kupca na osnovu IP adrese ali se tada javlja problem dokazivanja da je van svake sumnje to isti kupac koji je prekršio zakon.

Točnost praćenja
Identificiranje krajnjih korisnika putem IP adresa se temelji na pretpostavci da se svaka adresa može precizno pratiti natrag do pojedinca. Međutim, to i ne mora biti tako.

navodi Colvin iz sigurnosne tvrtke Conseal.

Na osnovu svega i dalje ostaje pitanje, da li je IP adresa validan dokaz da je vlasnik te adrese zaista i počinio nešto nezakonito i da li treba IP adresu smatrati kao neoboriv dokaz?

U svom godišnjem izveštaju, telo zaduženo za globalnu trgovinu snimljene muzike ističe da će industrija "borbit za opstanak, osim ako ne adresira fundamentalni problem piraterije." Koliko je ustvari fundamentalan problem piraterije? Ne baš toliko, pokazuju najnovija istraživanja, samo 9 odsto američkih korisnika Interneta koristiti peer-to-peer mreže uopšte, što je značajno manje nego 2007 godine.

Firma za istraživanje tržišta NPD Group, koja prati kupovinu muzike, izjavila je danas da je korištenje P2P mreža opalo sa 16 odsto svih američkih korisnika Interneta na 9 odsto u poslednje tri godine. Poslednji podaci dolaze iz četvrtog kvartala 2010 godine, kada je savezni sud ugasio LimeWire, što je donekle uticalo na brojeve, mada NDP navodi da su zato ostale P2P mreže imale povećanje svog prometa.

Takođe, prosečan broj preuzimanja po osobi je u padu, sa 35 po kvartalu u 2007 godini na 18 po kvartalu do kraja 2010 godine. Ovi podaci otprilike odgovaraju sličnim podacima prikupljenim od strane Warner Music-a koji su pokazani FCC početkom 2010 godine. U svojim podacima Warner navodi da su 13 odsto potrošača su zakleti pirati, ali takođe naglašava da čak i pirati ponekad potroše nešto novca na snimljenu muziku. Broj korisnika koji koriste P2P aplikaciju u SAD-u se opao za čak 43% u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. Prema tom postotku godišnje je zabeleženo čak 12 miliona preuzimanja manje. Iako postoje druge alternative za preuzimanje muzike, izgleda da korisnici jednostavno sve manje i manje preuzimanju muziku sa P2P servisa.

Ipak, podaci NPD-a ukazuju na to da barem što se tiče u SAD-, piraterija nije "osnovni" problem, kako se to do sada smatral. U privredama u razvoju, stopa piraterija može da dostigne čak više od 90 odsto što se tiče muzike, filmova i softvera, a kako akademaska istraživanja zaključuju to je ipak problem cene na tim tržištima koja nisu usklađena sa standardom građana na tim tržištima.

Google je najvrijedniji svjetski brand, ovo je zasnovano na osnovu popisa od 500 najboljih svjetskih brandova. BrandFinance je procijenio vrijednost Google branda na 44,2 milijarde dolara u ovoj godini, što je povećnje od 23 posto u odnosu na 36 milijarde dolara procjenjene vrijednosti iz prošle godine.

Google često pokreće projekte koji nisu nužno komercijalni ali imaju veoma pozitivan utjecaj na njegov brand rejting, koji je najviši na ovom popisu, navodi BrandFinance. Jedan od takvih primjer uključuje Google-ovu online uslugu koje pomažu spašavanju nakon prirodnih katastrofa, Google Finder, koje su primjenjene u Novom Zelandu i Japanu.

Da bi utvrdio koji je svjetski brand najvrijedniji, BrandFinance je koristio nekoliko različitih financijskih i poslovnih kriterija kako bi došao do konačnih rezultata. Ovogodišnje rangiranje je zasnovane na podacima uzetim 31. prosinca prošle godine.

Na popisu, nakon Google sljedeći je kompanija Microsoft sa vrijednošću branda od 42,8 milijardi dolara, što je povećanje u odnosu na 33,6 milijarde dolara iz 2010 godine. Komentirajući Microsoft-ovo pozicioniranje sa petog na drugo mjesto, BrandFinance ukazuje na Windows 7 i Bing, koji su napravili mnogo i donijeli mu uglavnom pozitivne recenzije.

Od ostalih tech igrača na vrhu ljestvice su IBM, na četvrtom mjestu, i britanski mobilni operater Vodafone, koji je na petom mjestu. Ali treba skrenuti pažnju na kompaniju Apple, koja je pozicionirana na 8 mjestu, što je ogroman porast u odnosu na prošlogodišnju poziciju broj 20. Vrijednost Apple branda je porasla za fantastičnih 45 posto, na 29,5 milijardi dolara, u velikoj mjeri zbog ” odanost i ljubavi” koje tvrtka promovira unutar svojih sektora, navodi BrandFinance. Pogledaj kompletan post »

Yuri Milner, osnivač Moskovske investicijeske tvrtke, Digital Sky Technologies DST, koja ima velike invsticije u Facebook-u, Groupon-u, Zynga i ostalim poznatim online poslovanjima, kupio je prilično veliku kući u Silicijskoj dolini. Prema navodima nekoliko izvora, radi se kući koja je površine 25.000 četvornih metara, izgrađena tek prije nekoliko godina, i koja se nalazi na uređenom imanju od 11 hektara. Cijena za ovo zadovoljstvo je 70 milijuna dolara, što za ruskog investitora neće prestavljati nikakav problem.

Yuri Milner investira u online poslovanja od 1999 godine. 2005 godine osniva Digital Sky Tehnologies, Limited (sada Mail.ru), koja je počela sa Internet ulaganjima sa fokusom na Ruskom govornom području. Kasnije su se ulaganja proširila na kompletno online tržište.

Yuri Milner, prema navodima još uvijek ne planira da se preseli u SAD, tako da će ovo sjajno izdanje da bude održavano i da čeka njegove povremene dolaske. Yuri Milner, naravno, nije želio komentirati ove navode o kupovini kuće, ali to zapravo i ne čudi. On je vrlo povučena osoba koja voli da svoju privatnost drži daleko od medija.

Kompanija Microsoft je uspela da kupi 666.624 IP adrese u stečajnom postupku kanadske kompanije Nortel, za 7,5 miliona dolara. Tačan spisak još uvek nije dostupan.

Kompanija Nortel, Kanadski proizvođač telekomunikacione opreme, koja je podnela zahtev za stečaj u 2009 godini, uspela je u nastojanjima da ono što poseduje kao što je IPv4 adresni blok i ostala sredstva koja mogu da se prodaju, prodati kako bi se se sa dobijenim novcem namirili njeni poverioci.

U Dow Jones Daily Bankruptcy Report od 23. marta, se navodi da je kompanija Nortel svoj adresni blok od 666.624 IPv4 prodala za 7,5 miliona dolara, što je cena od 11.25 dolara po IP adresi. Kupac adresa je kompanija Microsoft a više informacija se nalazi u podnesku kompanije Nortel stečajnom sudu Delware.

Bilo je dosta rasprave o tome da li je ovaj potez Microsoft-a dozvoljen ili ne, i koje su moguće implikacije koje on proizvodi. Da li je ovo prvi od mnogih takvih poteza, s obzirom da je sve manje IPv4 adresnog prostora koji je ostao slobodan. Mnogi su očekivanja da će ARIN da se umeša u ovaj posao i da će prodaje biti blokirana. Nakon svega, postavlja je jedno vrlo zanimljivo pitanje, da li će to cena IPv4s adresa sada biti skuplja ili jeftinija. Takođe, tu je i pitanje, šta kompanija Microsoft planira da uradi sa tim adresama?

Google je nekako u tišini pokrenuo vlastiti online magazin. Prvo izdanje tromjesečne publikacije, Think Quarterly, sadrži 68 stranica sa kojim uranjate u svijet podataka i njihov utjecaj na poslovanje. Prva stvar koju će većina ljudi primijetiti je da je vizualno vrlo zapanjujuć. To je bogata Flash aplikacija sa Google-ovim senzibilitetom i dubinom pisanja. Google-ov tromjesečni časopis je uredila i dizajnirala kreativna agencija The Church of London.

Sami članci su djelovi većih poslovnih i tehnoloških tema raznih slobodnjaka i suradnika. Google je uspjeo uloviti Simon Rogers-a (urednika Guardian-ovog Datablog), Ulrike Reinhard (urednika WE Magazine), i druge novinare za ovaj projekt. Mnogi članci su intervjui sa Google-ovim rukovoditeljima i vođama projekata. Neki od ljudi sa kojima su rađeni intervjui su izvršni director Vodafone UK, Guy Laurence, glavni ekonomist Google-a Hal Varian i poznati psiholog Peter Kruse.

U svijetu u kojem se promjene dešavaju velikom brzinom, svi trebamo vremena da razmišljanje. Think Quarterly je taj prostor za disanje u ovom veoma brzom svijetu. To je mjesto gdje trebate da predahnete i odvojite vrijeme za sebe, i razmislite što se događa oko vas i zašto je to to bitno,

izjavio je Matt Brittin, Google-ov direktor UK&Ireland operacija, na predstavljanju magazina Think Quarterly.

Postavlja se pitanje, da li Google sa svojim novim online magazinom ulazi u medijsku trku ili je to samo projekt koji treba da zadovolji neku znatiželju kompanije. Google ne opisuje svoj najnoviji projekt kao časopis ili publikaciju. Umjesto toga, on ga na svm sajtu naziva knjigom a na Twitter-u "jedinstvenim komunikacijskim alatom".

Postoji mnogo načina da se prekrši predstojeća New York Times usluga pretplate. Međutim, Times preduzima akcije kako bi zatvorio neke od mogućih rupa kao što je traženje od Twitter-a da zatvori @freenyt, nalog kreiran sa namerom da postavlja sve Times-ove članke.

Usluga plaćanja će biti potpuno aktivna od 28. marta i koja će omogućavati čitaocima da besplatno čitaju 20 članaka. Premium pristup će koštati između 15 i 35 dolara mesečno, u zavisnosti od nivoa usluge. Međutim postoji mnogo rupa u pristupu, na primer, pristup člancima objavljenim na Facebook-u i Twitter su neograničeni. Dakle, bilo je samo pitanje vremena kada će biti kreiran neki nalog kao što je ovaj na Twitter kojeg Times pokušava da zatvori. U stvari, @freenyt je kreiran odmah posle objave planova Times-a da počinje sa naplatom.

Na Times-ov zahtjev za gašenje bnaloga, @freenyt je uzvratio: "Dragi New York Times: ako ne želite da ljudi slede vaše priče na Twitter onda verovatno ne bi trebalo ni da ih postavljate na Twitter".

Times navodi da osim Twitter-a i Facebooka postoji još nekoliko rupa koje trebaju da zakrpe da zakrpe i da će preduzeti sve potrebne radnje kako bi to uradili. Jedna od njih je i NYTClean, alat, kojeg je objavio Kanadski programer koji u samo četiri jednostavne linije koda obilazi plaćanje NYT.

Čak i bez alata, čitaoci uvek mogu da obiđu plaćanje tako što će obrisati keš na pregledniku, i tako resetovati lmit. NYT je potrošio 40 miliona dolara na kreiranje ovog Zida Plaćanja a veliko je pitanje da li će on raditi onako kao očekuju jer svakim danom će se pojavljivati neki novi načini da se izbegne plaćanje.

Svi koji koriste RSA SecurID token, sa dva faktora autentifikacije, za daljinski pristup osetljivim informacijama trebalo bi da razmotre njegovo dalje korištenje dok RSA, koji je prošle nedelje priznao da je imao hakerski upad u svoju mrežu, tačno ne razjasni koje su informacije ugrožene, navodi NSS Labs, kompanija koje se bavi testiranjem sigurnosnog softvera.

U svojoj analizi, pod naslovom "RSA Breach", NSS Labs ukazuje na to da očekuje niz hakerskih upada koje će proizaći nakon ovog događaja. NSS labs takođe navodi da je ovaj hakerski upad koji je objavio izvršni direktor RSA, Art Coviello 17. marta, za hakere "strateški potez da se domognu virtuelnih ključeva RSA klijenata. Vojska, finansijske, državne i druge organizacije koje imaju osjetljivu intelektualnu svojinu, planove i finansije, su u velikoj opasnosti".

Komentare koje je davao Art Coviello u vezi ove hakerske provable su neadekvatni i ostavljaju mnoga pitanja bez odgovora. Art Coviello je to nazvao " advanced persistent threat" napad koji je rezultirao da "određene informacije", vezane za SecurID budu ukradene. Advanced Persistent Threat (APT) je termin za nečujan hakerski upad, često dugoročan a ponekad izveden i od stranih Vlada ili korporativnih rivala, koji pokušavaju da ukradu vredne informacije.

NSS Labs navodi da veruje da je moguće das u tajni ključevi ukradeni id a je integritet RSA sa dva faktora autentifikacije, ugrožen. Hakeri koji su upali u RSA mrežu, sa ovim informacijama sada mogu da naprave String potreban za uspešnu autentifikaciju, koji otklanja potrebu da znaju lozinku i PIN kod. To će omogućiti napadaču da se prijavi kao pouzdani korisnik sa odgovarajućim privilegijama pristupa.

Neke analize očekuju da će se uskoro pojaviti popravke za RSA SecurID a korisnici bi trebali da razmisle o daljem korištenju i nabavci proizvoda od RSA, dok se ne pojavi više informacija javnosti.