Online Tržište

Nakon višemesečnog čekanja i pravnog manevrisanja, predloženo Google Books poravnanje sa izdavačima i autorima vredno 125 miliona dolara, koje bi otvorilo put Google-u da skenira, digitalizuje i distribuira milione radova,  odbačeno je od strane suda. Danas je Sudija Denny Chin odbacio poravnanje, složivši se sa protivnicima da bi to dalo nepravednu prednost kompaniji Google.

Udruženje autora je podnelo tužbe protiv kompanije Google još 2005 godine za "masovno" kršenje autorskih prava sa svojim projektom skeniranja knjiga. Obe strane su 2008 godine, nakon nekoliko saslušanja, postigle dogovor o vansudskom poravnanju. Poravnanje poziva pisce koji su bili uključeni u tužbu da se isključe (opt-out) ili da budu obavezani na njegove uslove. Ta opt-out dimenzija poravnanja je izgleda najviše uznemirila Sudiju.

Sudija Denny Chin je izneo svoje mišljenje u sudskom dokumentu, "Iako bi digitalizacija knjiga i stvaranje univerzalne digitalne biblioteke imalo mnogo koristi, ASA (Izmene i dopune ugovora o poravnanju) su jednostavno otišle predaleko. Ovo dozvoljava dugoročan poslovni dogovor koji kompaniji Google daje značajna prava da koristi cele knjige, bez dozvole vlasnika autorskih prava. Zaključujem da ASA nije fer, adekvatno niti razumno rešenje.

Google još uvek nije dao svoje višenje ove odluke Sudije Denny China. Verovatno da će kompanija Google da se žali na ovu odluku ali to će se znati nakon što Google da svoj zvaničan odgovor.

Google je dodelio million dolara istraživačima Georgia Tech, ako da mogu da razviju jednostavne alate za otkrivanje Internet proporcionalnosti, cenzura Vlada i drugih problema "transparentnosti".

Ovaj novac pokriva dve godine rada na Georgia Tech, uz dodatnih 500.000 dolara ako Google bude želio dodatnu godinu razvoja. Na kraju projekta, Georgia Tech tim se nada da će obezbediti "Web paket alata za merenje Interneta kojem će korisnici širom sveta pristupati besplatno. Uz pomoć ovih alata, korisnici će moći da odrede da li je njihov ISP pruža uslugu koju plaćaju, i da li podaci koje šalju i primaju preko njihove mreže izmenjeni od strane Vlade ili ISP-a ".

Wenke Lee, profesor računarskih nauka i glavni istraživač, navodi d će ovaj rad stvoriti "ekosistem transparentnosti" na Internetu.

navodi profesor Wenke Lee.

Georgia Tech tim takođe planira da napravi alata i za vlasnike smartphone i tablet uređaja.

Kinesko Ministarstvo Inostranih Poslova je odbacilo tvrdnje kompanije Google da je Peking uzrok problema pristupa njegovom e-mail servisu u zemlji.

“Ovo je neprihvatljiva optužba,” izjavio je portparol ministarstva Jiang Yu na redovnoj konferenciji za novinare.

Prošle godine, Google je izjavio da je bio žrtva sajber-napada iza kojih stoji Kineska Vlada koja je nameravala da hakira Gmail naloge Kineskih boraca za ljudska prava. Incident je izazvao tenzije između Kine i SAD i doveo do Google-ovog smanjenja prisustva na Kineskom tržištu. Peking je uvek negirao bilo kokvu umešanost države u sajber-napade, nazivajući takve optužbe “neosnovanim”.

Sada još jedan potencijalni front, Kina je pokrenula nacionalnu kampanju za eliminaciju nelegalnih online usluge mapiranje, a Državni Zavod Kartografiju poziva na kažnjavanje prekršilaca, navodi se u najnovijim izveštajima.

Kineski web sajtu sa vestima Xinhua izveštava da Državni Zavod za Popis i Kartografiju radi sa 13 vladinih agencija u kampanji za borbu protiv ilegalnih online servisa koji pružaju usluge mapiranje. Vladin zvaničnik navodi da veća kršenja uključuju, nedozvoljeno otkrivanje poverljivih informacija o kartama, kao i greške u crtanju granica zemlje, posebno u slučaju ostrva i primorskim područjima.

Državni Zavod Kartografiju traži i kažnjavanje za teške povrede, uključujući zatvaranje web sajtova, neodobrene publikacije da se povuku a mape sa velikim greškama da se unište. Situacija se pripisuje nedovoljnoj svesti javnosti o nacionalnoj bezbednosti, velikoj zavisnosti industrije od stranih satelitskih slika i odsustvo politike nadzora ili tehnologije.

U izveštaju se navodi da je samo u online mapiranju registrovano preko hiljadu povreda od 2008 godine, načinjenih od strane 14.000 web sajtova koji pružaju takve usluge. S druge strane, Kineske usluge online mapiranja očekuju da će generisati skoro 3 milijarde juana ( 457 miliona dolara) prihoda do 2012 godine, otkriva izveštaj.

Kina je u maju prošle godine donela novi zakon koji zahteva da provajderi online mapiranja imaju licence kako bi mogli legalno da rade. Rok za dobijanje licence traje do kraja ovog meseca. Od sredine februara, licence su dodeljene za 105 sajtova širom zemlje, uključujući Baidu, Sina, Nokia i China Mobile. Još nema informacija o tome da li je kompanija Google dobila licencu.

Probase je projekt Microsoft Research-a opisan kao “tekući projekt koji je usmjeren na stjecanje znanja i posluživanje znanja”. Njegov primarni cilj je da se “omogući strojevima da razumiju ljudsko ponašanje i ljudsku komunikaciju.” Može se uporediti sa Cyc, DBpedia ili Freebase u smislu da pokušava sastaviti masivnu kolekciju strukturiranih podataka koji se mogu koristiti za input aplikacija umjetne inteligencije.

Iza projekta Probase stoji nova graph baza podataka pod nazivom Trinity, koja je također projekt Microsoft Research-a. Ni jedan ni drugi projekt nisu još uvijek dostupni za javnosti.

Ovi a i ostali projekti bacaju svijetlo na Microsoft-ove velike ambicije u pravcu pretraživanja i podataka.

Probase

Na sajtu projekta se tvrdi da je Probase bogatija od ostalih ontološko/taksonomskih baza znanja poput gore navedenih, jer strukturira podatake u skladu sa tri dimenzije: koncept, podaci i odnos dimenzija. Njegov pojam koncepta sadrži oko 2,7 milijuna koncepata. Prema Probase sajtu, Freebase sadrži 1450 koncepata DBPedia sadrži 259 i ResearchCyc sadrži oko 120.000. Pogledaj kompletan post »

Google optužuje Kinesku Vladu da blokira njegov Gmail servis u zemlji, sa metodama koje se čine kao da je problem pristupa u Google-u.

U posljednjih nekoliko tjedana, korisnici Interneta u Kini su prijavili velike poteškoće sa posjetom Gmail stranici, postujući na microbloging servisima da je e-mail usluga ili spora ili nedostupna.

Google je odgovorio optužbama da je Kineska Vlada odgovorna za problem sa pristupom.

Ne postoji tehnički problem na našoj strani. Izvršili smo sve provjere i utvrdili da Vlada blokada naš servis tako da izgleda kao da je problem na našoj strani,

izjavio je glasnogovornik kompanije Google.

Blokiranje Gmail-a se podudara sa nedavnim Kineskim naporima na suzbijanju bilo kakvog pominjanja "Jasmine Revolution", koji je počeo kao online poziv Kineskom narodu na prosvjede protiv Vlade.

Iako Kineska Vlada redovito blokira politički osjetljiv sadržaj, stručnjaci navode da je cenzura pojačana u posljednjih nekoliko tjedana. Riječ "Jasmine" i pojmovi koji se odnose na protuvladine prosvjede na Bliskom Istoku više se ne mogu tražiti sa mikroblogova u zemlji. Kineska Vlada je također odgovorila uhićenjam aktivista, uznemiravanjem stranih novinara i uvođenjem jakih policijskih snage kako bi se spriječili mogući nemiri.

Kompanija Google odavno ima probleme sa Kineskom Vladom, uzrokovani Google-ovim odbijanjem da se povinuje njihovom zakonu o cenzuri, što je uzrokovalo da svoju tražilicu premjesti u Hong Kong kako bi izbjegli cenzuru.

Trenutni problemi sa pristupom Gmail-u sa dodati na rastući popis Google proizvoda koji su blokirani ili djelomično blokiran u zemlji. Korisnici više nemogu pristupiti YouTube ili Blogger-u. Google Maps-u također prijete sankcije Kineske Vlade ako tražilica ne dobije sve potrebne dozvole do kraja srpnja.

Google trenutno ima 19,6 posto udjela na tržištu što je pad sa 35 posto koliko je imao krajem 2009 godine. Ostale društvene mreže kao što su Facebook i Twitter su također blokirani. Kao rezultat toga, Kineski korisnici su prešli na domaće društvene mreže koje podliježu strogim Kineskim pravilima cenzure.

AT&T je upravo objavio da je postigao konačan dogovor sa Deutsche Telekom oko kupovine T-Mobile SAD za 39 milijardi dolara u gotovini i dionicama. U priopćenju za tisak, AT&T je naveo da je ugovor odobren od strane Borda Direktora obje tvrtke.

Ako posao dobije regulatorno odobrenje, AT&T će postati najveći wireless provider u Sjedinjenim Američkim Državama. Tvrtka navodi da će ova transakcija omogućiti da prošire svoju 4G LTE mrežu na 95% stanovništva u Sjedinjenim Državama.

Američke patriotske će biti zadovolne sa ovom objavom da će T-Mobile USA i biti američka tvrtka, a ne Njemačka telekom tvrtka koja se ironično naziva T-Mobile USA. Međutim, ako želite koristiti GSM telefon, nećete imati mnogo izbora ako se ovaj posao ostvari. U priopćenju za tisak kompanije AT&T se naglašava kako će američko tržište će i dalje biti konkurentno, čak i nakon ovog posla:

Američka wireless industrija je jedno od najvažnijih i najkonkurentnijih tržišta u svijetu i tako će i ostati nakon ovog posla. SAD je jedna od rijetkih zemalja u svijetu gdje velika većina potrošača može birati između pet ili više bežičnih usluga na lokalnom tržištu. Na primjer, u 18 od prvih 20 američkih lokalnih tržištima, postoji pet ili više wireless usluga. Lokalno tržišno natjecanje eskalira među većim kompanijama, onima sa nižim cijenama i nekoliko regionalnih bežični igrača koji imaju šire nacionalne planove. Ova intenzivna konkurencija samo raste sa gradnjom novih 4G mreža i dolaskom novih tržišnih sudionika.

Kina je u proteklih šest godina zatvorila više od 130.000 ilegalnih Internet kafića u cilju da se uvede kontrola tog djela tržišta, navodi se u izvještaju Kineske Vlade.

Internet kafići u Kini su prioritetno regulirani od strane Vlade, koja može da im izda ili ukine licence za rad. Vlasti u regulativi navode da je protuzakonito da Internet kafići dozvole maloljetniku mlađem od 18 godina da koristi Internet, iz razloga jer bi web sadržaj mogao ugroziti njihovu dobro vaspitanje.

U travnju prošle godine, Ministarstvo kulture je izdalo nova pravila izjavljujući da će Internet kafići biti zatvoreni ako se utvrdi da služe maloljetnike.

Ministar kulture je u intervjuu Kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua priopćilo da će ministarstvo i dalje promovirati lance Internet kafića, a provođenje pravila služe da bi se zaustavilo osnivanja samostalno pokrenutih Internet kafića.

Promicanje lanca Internet kafića omogućava Vladi da ima veću kontrolu jer se svi Internet kafići pridržavaju istih standarda usluge i sigurnosti,

izjavio je Yu Yi, analitičar Pekinške istraživačke tvrtke Analysys International.

Oko trećina Kineske Internet populacije surfuje web-om u Internet kafićima. Ministarstvo culture navodi da e broj korisnika Internet kafića u Kini dosegao brojku od 163 milijuna u 2010 godini. Ukupna Internet populacije Kine je 457 milijuna korisnika. U Kini trenutno ima 144.000 Internet kafića i blizu 30 posto njih rade u sistemu lanca.

Web stranice ili sadržaj koji se smatra politički osjetljivim biva blokiran ili skinut od strane državnih cenzora. To uključuje i teme koje se odnose na "Jasmine Revolution", termin anonimne skupine aktivista koji se upotrijebljava u posljednjih nekoliko tjedana kako bi pozvao Kineski narod u prosvjeda protiv Vlade. Vlasti su brzo reagirale sprečavanjem pretraživanja termina na microblogging platformama, kao i uhićenjem Kineskih aktivista i uvođenjem policijske ophodnje u gradovima diljem zemlje.

Oko polovice ljudi koji koriste Internet kafiće u Kini su od 18 do 25 godina starosti, navodi se u istraživanju Analysys International. Devet posto korisnika su mlađi od 18 godina. Istovremeno, 60 posto korisnika ima mjesečni prihodi manji od 3000 juana (manje od 456 dolara).

Kina ima najveće svjetsko tržište Internet kafića. Državni vrh već neko vrijeme pokušava da ih stavi pod svoju regulativu i ove aktivnosti oko zatvaranja onih Internet kafića koji ne poštuju propise u cilju standardizacije su način na koji to oni rade,

istakao je Yu Yi.

Na sastanku odbora u Silicijumskoj dolini, ICANN je odobrio novi top-level domen za porno sajtove. URL adrese koje završavaju sa .xxx će sadržavati seksualno orijentisan sadržaj za zabavu odraslih za koji je utvrđeno da nije lažan niti nelegalan.

Advokati su pokušavali da dobiju ovo odobrenje od 2003 godine, ali pokret za .xxx top-level domen je imao mnogo kontroverzi, kao i većina dešavanja oko porno industrije.

Novi nazivi domena će biti registrovani putem ICM registra. Skoro 230.000 URL adresa je već rezervisano a ICM očekuje da će URL adrese da se prodaju za oko 60 dolara svaka. Vlasnici porno sajtova neće biti primorati da se odreknu svojih .com ili drugih URL adresa niti će .xxx domen biti obavezan za sajtove koji nude sadržajem za odrasle. Prodaja .xxx domena bi trebala da počne u drugom kvartalu 2011 godine.

Pored obećanja korisnicima porno sadržaja na Internetu da će biti kvalitetnije zaštićeni od online prevara (uključujući e-​​mail prevare, phishing i spam), i dečje pornografije, ICM takođe navodi da će i webmasteri sa novim domenom imati veći promet i veći profit. ICM takođe navodi da će novi domen vrlo brzo postati pouzdan brend za porno sladokusce.

Pored .xxx URL adrese, ICM nagoveštava i jedinstvenu platformu za mikro-plaćanje pornografskog sadržaja na Internetu, navodeći da će novi sistem biti "bezbedan i anoniman" i da bi trebao da otvori nove mogućnosti za prihode u porno industriji.

Suosnivač Digg-a Kevin Rose fokusira svoje napore u novom smjeru. Nakon izvješća da je Kevin Rose podnio ostavku u Digg-u, Rose je potvrdio na Twitter-u da on zaista radi na novom projektu, ali da "nastavlja savjetovanje Digg-a na Bordu Direktora" kao i da će učestvovati u snimanju epizoda Diggnation. Što se tiče novog projekta, Rose je naveo da će ga uskoro otkriti.

Kevin Rose se odrekao dužnosti Digg-ovog privremenog izvršnog direktora u kolovozu prošle godine nakon što je popunjavao četvoromjesečnu rupu nastalu nakon odlaska Jay Adelson-a, koji je bio izvršni direktor kompanije pet godina. Rose-a je zamijenio Matt Williams, koji nastavlja s radom na dan-za-dan operacijama.

Glasnogovornica kompanije Digg, Erin Walsh, na prva izvješča da je Kevin Rose napustio Digg, ošto je negirala takve navode, međutim još uvijeg nije komentarisala ovu njegovu potvrdu na Twitter-u.

Prije nego što se pojavio tweet Kevin Rose-a o njegovih planovima, velika većina zaposlenika Digg-a nisu vjerovali navodima koji su se pojavili o njegovom odlasku iz kompanije smatrajući to običnim izmišljotinama.

Osim Digg-a, Kevin Rose je također bio suosnivač Pownce, koji je ugašen nedugo nakon što ga je preuzeo Six Apart. On također ima ulaganja u nekoliko tvrtki, uključujući Twitter, Gowalla, Foursquare, Ngmoco, Square, Zynga i Facebook. Jedno od posljednjih ulaganja Kevin Rose-a je Foundation, privatni newsletter i video servis koji pretplatnici mogu plaćati 3,99 dolara mjesečno za njihovo primanje.

Digg je dosada imao nekoliko ponuda za prodaju, jedna od njih je ponuda od 100 milijuna dolara od bivšeg potpredsjednika Amerike, Al Gore, koji je želio da Digg postane dio negove Current Media. Tu je također i ponuda Google-a iz 2008 godine koja je kompaniju procjenika da vrijedi negdje oko 200 milijuna dolara. Google je navodno odustao u završnoj fazi pregovora. Ostale ponude u to vrijeme su dolazile od kompanije Microsoft i dvije neidentificirane medijske kuće.

Od tada, kompanije Digg je proživljavala teške dane, udva navrata su morali da otpuštaju svoje zaposlenike, prvi put početkom siječnja 2009 godine otpustili su 10 posto svog osoblja, a drugi put u listopadu prošle godine kada je otpušteno čak 37 posto zaposlenih.

Sama web stranica je također pretrpjela velike kritike korisnika nakon redizajna u kolovozu koji je uglavnom ocenjen kao nepotreban od dugogodišnjih korisnika, od kojih su mnogi napustili Digg i otišli na druge društvene stranice.

The New York Times će početi sa naplaćivanjem za neograničen pristup svom sajtu i mobilnim uslugama ovaj mesec. Online čitaoci su proteklih 15 godina mogli besplatno da uživaju u sadržaju trećih po veličini američkih novina, sada je tome došao kraj.

The New York Times će naplaćivati 15 dolara mjesećno ili 195 dolara godišnje, za čitanje više od 20 članaka mesečno na njihovom sajtu. Ta naknada obuhvata i pretplatu za njihov softver kako bi mgli da uživate čitajući sadržaj na svojim smartphone uređajima.

Čitaoci koji žele neograničen pristup sajtu i softver za Apple iPad Tablet računar morat će da plati 20 dolara mesečno ili 260 dolara godišnje. Digitalna lozinka koja pokriva sajt i obe mobilne opcije će koštati 35 dolara mesečno ili 455 dolara godišnje.

Pretplatnici štampanog izdanje će ipak dobiti digitalni pristup besplatano, dok će drugi čitaoci biti ograničeni na 20 besplatnih članaka na sajtu mesečno. Ljudi koji koriste mobilne aplikacije će besplatno moći videti odeljak "Top vesti".

Dugoočekivani sistem plaćanja objavljen je juče i on je pokušaj The New York Times da se suprotstavi padu oglašavanja u štampanom izdanju. Godišnji prihod izdavača pao je 27 odsto, sa 3,3 milijardi dolara u 2006 godini, na 2,4 milijarde dolara prošle godine, iako je povećanje cene štampanih izdanja donelo veći prihod od čitalaca. Iako raste, prihodi d digitalnih oglasa nisu dovoljno veliki da nadoknade gubitke u štampanom oglašavanju.

Novine se nadaju se da će na ovaj način dobiti više prihoda od čitalaca bez izazivanja reakcije koja bi umanjila njihov web promet i usporila njihovu brzo rastuću prodaju Internet oglasa.

Ostali novinski izdavači će pomno pratiti reakciju čitalaca koja bi im pomogla pri odluci da li da i oni uvedu naplatu svog online sadržaja. The New York Times je postao drugi veliki američki izdavač koji je ovog meseca uveo online plaćanje, pridruživši se Dallas Morning News koja je u vlasništvu A.H. Belo Corp.

izjavio je Rob Grimshaw, generalni direktor FT.com, koji je uveo plaćanje za neograničen pristup digitalnom izdanju The Financial Times, 2007 godine.

Nakon 20 besplatnih članaka, ljudi će i dalje moći da pročitaju neograničen broj članaka besplatno ako uspeju da ih pronađu preko pretraživača Bing i Yahoo ili preko linkova objavljenih preko sajtova za deljenje sadržaja kakvi su Facebook i Twitter. The New York Times nameće dnevni limit od pet članaka za spromet koji dolaze sa Google-a, koji obrađuje oko dve trećine svih Internet upita.

Uvođenje sistema naplate odražava samopouzdanje koje ima The New York Times u kvalitet svojih novina, koje su osvojile više od 100 Pulicerovih nagrada. Smatraju da je njihova prepoznatljivost dovoljna da se ubedi čitaoci da umesto vesti koje su im na raspolaganju na stotinama sajtova, uključujući i neke koje su kopirane informacije iz njihovih izdanja i drugih novina, da plate pretplatu i uzivaju u kvalitetnom i orignalnom sadržaju.

Nedavno istraživanje koje je sproveo Pew Internet & American Life Project , u koje je bilo uključeno 755 odraslih američkih korisnika Interneta pokazalo je da tipičan korisnik plaća u proseku 10 dolara mesečno za online sadržaj međutim, samo 18 odsto ispitanika bi platio za digitalne novine, časopis ili članak. Ne baš obećavajuće za The New York Times, ostaje da se vidi reakcija korisnika.