Arhiva za ‘Google’ Kategoriju
Google kupio Agnilux tajnog proizvođača čipova
Juče je peHub izvestio da je Google kupio tajnog proizvođača čipova Agnilux za nepoznatu sumu, što je Google i potvrdio danas. Agnilux je pokrenut od strane članova P.A. Semi tima koji su napustili brod ubrzo nakon što je Apple kupio preduzeće 2008 godine, a bilo je glasina da rade na nekoj vrsti energetski-efikasnog server procesora.
Kupovina je pokrenula neke špekulacije da bi Google mogao početi da izrađuje svoj sopstveni server procesor, i da će se možda početi takmičiti sa Apple-om izrađujući A4 “ubicu” i stavljajući ga u tablet PC. Google prati situaciju i mogućnost da bi ARM proizvodi uskoro mogli biti sastavni deo mnogih servera, tako da bi Google-u trebale ubedljive performanse u slučaju da ide na ARM sa relativno niskim volumenom da bi koristili za svoje datacentre.
Što se tiče ideje o Google-ovim tablet procesorima, nema šanse da će se Google gnjaviti pokušajima da izbaci van NVIDIA Tegra ili Snapdragon Qualcomm. Google-ova granica je njegov datacentar, i Google-tablet će doći sa činjenicom da se on na najbolji i najjeftiniji način povezuje sa tim data-centrom. Postojeća ponuda ARM ekosistema je u redu za ovu namenu.
Google je kupio firmu ne za silikonsku stručnost ili da izgradi stvarni hardver, nego za pomoć sa Google-ovim uvodjenjem platformi kao što su Chrome i Android operativni sistem za druge uređaje poput tablet PC, ili možda čak i za televizijski set-top box. Drugim rečima, Google je kupio Agnilux za svoje potrebe, a ne zato što Internet gigant planira da uđe u posao sa procesorima.
Apple kupuje proizvođača procesora ARM za 8 milijardi dolara?
Kruže glasine u vezi moguće kupnje ARM-a, proizvođača procesora, od strane Apple, Inc. Čini se da to i ima nekog smisla da Apple želi da kupi proizvođača procesora za svoje iPhone, iPad i iPod touch linije. Takav potez bi bio posebno pametan s obzirom na Google-ovu najvjerovatniju kupnju proizvođača čipova Agnilux.
Glasine također kažu da je cifra koju je Apple spreman da plati za ARM oko 8 milijardi dolara. To je jako mnogo novca, ali je Apple upravo objavio da raspolaže sa 42 milijardi dolara likvidnih sredstava. Cijena ARM-a i nije baš neki sitniš, ali je i veoma vrijedno da ARM ne završi u rukama nekoga drugog.
Tvrtka ARM trenutno proizvodi čipove za razne uređaje, uključujući i one Android.
Google u pregovorima oko akvizivije kompanije ITA Software Inc. vrijedne 1 milijardu dolara
Nema puno informacija, samo se zna da je brojka ogromna, 1 milijarda dolara.
Bloomberg-ov Businessweek izvještava da je Google u pregovorima oko kupnje ITA Software Inc, tvrtke koja djeluje kao mozak iza putničkog sajta kao što je Orbitz.
ITA Software (Cambridge, Massachusetts), je tvrtka koja je specijalizirana za softverska rješenja za zrakoplovne kompanije i putničke tvrtke. Uz Orbitz, ITA Software je korišten od strane Bing Travel, Kayak.com i CheapTickets.
Microsoft je došao do tržišnog udjela u pretrazi dijelom i zbog integracije ITA Software i sposobnost da se nađu informacije o putovanjima na Microsoft-tovim proizvodima. Sa Google-ovom provedbom koja ima više mogućnosti pretraživanja, vrlo je vjerojatno da ćemo gledati kako se Google vraća na pozicije koje je izgubio dajući vlastite rezultate o putovanjima.
Ukraden izvorni kod Google-ovog Gaia sustava za zaštitu lozinki tokom siječanjskih hakerskih napada
Trebate dobar motivator da bi koristili različite lozinke za svaki web sajt i birali lozinke koje nije lako hakovati?
Kako bi na vas uticalo saznanje da je tokom siječnja bilo povrede sigurnosti Google-ove lozinke i sigurnosnog sustava "Gaia" koji je bio izravno ugrožen od strane hakera. Google navodi da uljezi nisu uspjeli pristupiti stvarnim lozinkama i da će oni krenuti u brze popravke i pravljenje izmjena na Gaia sustavu. Činjenica je da su hakeri imali pristup Google-ovom Gaia izvornom kodu, što bi moglo predstavljati velike probleme Internetskom divu kao i korisnicima koji su nekoć vjerovali da je barem jedan Cloud sustav neprobojan.
Google proširuje AdSense program i na fotografije?
Pikazza, Google-podržan servis za označavanje fotografija koji je u odnosu na "AdSense za slike" proširio svoju uslugu i osim sajtova za zabavu sada uključuje kuće i turističke i sportske izdavače takođe.
Pikazza omogućava izdavačima da identifikuju, tag-ove i odgovarajuće proizvode nađene preko online slika na njihovim sajtovima i zatim da ih linkuju nazad na inventar Pikazza-nih online oglašivača. Servis, koji može biti integrisan u sajt tako što ćete dodati jedan red koda, omogućava korisnicima da pregledaju fotografije koje se pojavljuju na sajtu i kada pređu mišem preko njih otkrivaju informacije o cenama i sličnim proizvodima, a ako želite, možete da kliknite i na dugme za kupovinu. Pored toga, Pikazza deli prihode od oglašavanja i affiliate sa izdavačima. Više od pet miliona proizvoda je trenutno dostupno preko Pikazza servisa.
Pikazza tehnologija pokrenuta je prošle godine sa spiskom navedenih proizvoda namenjenih zabavi i modnim blogovima (Access Hollivood i OK Magazin ga koriste). Danas su objavili smanjenje svoje ogromne baze podataka o proizvodima da bi uključili slike i tag-ove koje se odnose na putovanja, dom i sportsku industriju.
Pikazza web servis trenutno ima 5 milijardi pregleda slika godišnje i više od 19 miliona jedinstvenih posetilaca mesečno, 70 odsto od njih su iz SAD-a.
Pikazza-na najveća konkurencija su Like.com, Image Space Media i GumGum.
Google blokiran u 25 od 100 zemalja u kojima nude svoje produkte
Jutros, na svom glavnom blogu, Google je objavio mali podsetnik za sve o svom pogledu na cenzuru na Internetu. Konkretno, to im se nikako ne sviđa. Oko Kineskog zahteva za cenzuru sve se zna ali je Google osim toga ponudio i nove zanimljive stvari kao što je činjenica da od 100 zemalja širom sveta u kojima Google pruža svoje usluge, u 25 je bar delimično blokiran.
Mi smo videli ove pokušaje kontrole na mnogo načina. Kina je najveći polarizacioni primer, ali nije jedini, Google proizvodi su blokirani u 25 od 100 zemalja u kojima nudimo naše usluge.
piše Google.
Open Net Initiative pokazuje zemalje širom sveta za koje zna da cenzurišu neke web sadržaj. Sve u svemu, ima nekih 40 zemalja koje danas cenzurišu Internet na neki način.
Iako se svi slažu da moraju postojati granice koje informacije bi trebalo da budu dostupne na Internetu, na primer dečija pornografija, mnoge od novijih vlada vrše ograničenja koja vidimo danas, koja ne samo da udaraju u samu srž otvorenosti Interneta, već i krše član 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Ali isto tako ne želimo da se uključimo u političke cenzure. Ovo posebno važi za zemlje poput Kine i Vijetnama koje nemaju demokratske procese kroz koje građani mogu da ospore cenzure. Mi pažljivo procenjujemo da li ili ne da uspostavimo fizičko prisustvo u zemljama u kojima su političke cenzure.
kažu u Google-u.
Prije nekog vremena, Google je primetio da je online sloboda govora u Vijetnamu pod sličnim hakerskim napadima kao što je bio slučaj i u Kini.
Google upozorava IAB da bi opt-in pravila bihevioralnog oglašavanja mogla dovesti do balkanizacije web-a
Zamislite Internet u kojem svaka web stranica koja koristi bihevioralno oglašavanje mora da traži od vas dozvolu za to. Znaći, dvostruko za oglase za koje treba prijava, ili trostruko ako stranica prodaje vaše podatke trećoj-strani. Možda ćete pomisliti da je nešto ovako prilično cool ali…
Opt-in retorički slama čovjeka, to ne može biti implementirano od strane regulatorne politike bez stvaranja brojnih nenamjernih nuspojava, od kojih se mnoge odnose na privatnost pojedinca,
upozoravaju iz Google-a.
Google-ova definicija Opt-in: "proxy za potvrdu pristanka prije prikupljanja ili korištenja informacija."
Google-ova definicija Opt-out: "proxy za prikupljanje informacija bez dobivanja prethodne suglasnosti."
Jedan veliki problem se odnosi na opt-in model koji predlaže IAB, a to je da nameće dva odlučivanja za korisnika. Prvo moraju odlučiti da li se žele zamarati tehničkim opt-in procesom a drugo, oni moraju razmišljati da li je usluga vrijedna toga. To će odvratiti manje "tehnološki-pismene" grupe ljudi da daju svoj doprinos web stranicama za koje Google smatra da su od velike društvene vrijednosti, a među njima je i Google Flu Trends, koji prati globalne aktivnosti u borbi protiv gripe pomoću Google-ovog pretraživanje podataka.
Mnogi korisnici koji bi inače imali koristi od korištenja usluga koje prikupljaju informacije mogu biti odvraćeni jednostavno, subjektivnim osjećajem ili nesposobnosti za procjenu početnih troškova ponude, ili obratno, oni mogu postati neosjetljivi na opt-in proces, bezumno potvrđivajući svaku sporazumnu korisničku stranicu.
upozorava Google.
Strogi opt-in zahtjevi moglu stavitii na stranu nijansirani sustav prikupljanja podataka između davatelja usluga i potrošača, tražeći razne vrste pristanka tijekom vremena. Da web stranice znaju da moraju dobiti dozvole za sve njihove moguće podatke o korisnicima koje prikupe, onda bi vjerojatno postavili još složeniji početni korisnički sporazum.
Korisnici će se zbog svega ovoga suočiti sa složenom odlukom kao što je odluka hoće li ili ne sudjelovati u svemu tome. Jedini mogući ograničavajući faktor je točka u kojoj se veliki gubici u sudjelovanju javljaju, drugim riječima, doći će na granicu onoga što korisnici maksimalno mogu tolerirati.
Google je također zabrinut da će zaokupljenost ovim problem ubrzati široko prihvaćanje sustava "jednog identiteta" ili "vezanog identiteta", koji omogućava korisnicima da grupišu svoje osobne podatke za korištenje na različitim federalnim sadržajima i socijalnim mrežama. U tom kontekstu, "lakoće izvršavanja, pretjerano široke primjene zakona, zahtjevi će biti daleko veći nego u režimu fragmentiranih i neovlaštenih prikupljanja podataka a stupanj ponašanja koji oglasi će biti ciljani također će biti daleko veći a i prijetnje koju predstavlja izloženost od proboja sigurnosti će se također povećati."
No, najveći potencijalni distopijski rezultat opt-in politike, od kojeg i sam Google strahuje će biti "balkanizacija" na Web-u. Kako pravila postaju sve strožija, a društvene mreže i web stranice za dijeljenje sadržaja u većini imaju autentifikaciju, to korisnika može demoralisati da istražuju nove usluge. Mobilnost će se smanjiti a potrošači će se držati stranica koje znaju i njih će dijeliti sa svojim prijateljima.
Također može doći i do širih društvenih posljedice uzrokovanih ovom balkanizacijom, čak i "teških" posljedica, pošto će se korisnik izolovati u zajednice iz ugovora.
upozorava Google.
Istraživanja su pokazala da kada skupina istomišljenika razgovara o nekim temama češće dođu do ekstremnih pogleda od skupina ljudi sa različitim pogledima. Ako opt-in služi da potaknu povećanje uporabe društvenih mreža za distribuciju sadržaja, društva bi mogla postati ekstremnija i manje je vjerojatno da će doći do mirnih društvenih rješenja za neke društvene probleme.
Google tiska letke kako bi potakao građane Velike Britanije da koriste Internet
Guardian UK izvještava da Google tiska letke, sa ciljem pridobivanja što više stanovnika Velike Britanije na Internetu.
Google je pokrenuo kampanju u Velikoj Britaniji pod nazivom Race Online 2012.
Ako želite da privolite ljude koji nisu na Internetu da se zainteresiraju za Internet, onda vjerojatno morate raditi neku offline kampanju,
izjavio je Google-ov glasnogovornik.
Letci će biti distribuirani putem različitih izvora, uključujući pamflete, promotivne knjižice i dr.
Ovo nije prvi put da tehnološki div poseže za tradicionalnim sredstvima. Neki od vas možda se sjećaju pokretanja Chrome preglednika, koji je bio najavljen u stripu.
Letak će imati koegzistentnu web stranicu za podršku, koji će objasniti zamisao oko Race Online 2012, i Google-ove ciljeve sa tim. Trenutno, više od 10 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji nikada nije bilo na Internetu, a oko 4 milijuna od njih su obrazovane odrasle osobe.
Cilj Race Online 2012 služi u mnoge svrhe, pa i za spas UK vlade. Prema Guardianu, u nedavnom izvješću PwC procjenjuje ekonomsku korist od pridobivanja svih u Velikoj Britaniji da koriste Internet u visini od 22 milijarde funti, dok bi britanskoj vladi moglo pripasti barem 900 miliona funti godišnje. To je pod uslovom da sve digitalno isključene odrasle osobe budu on-line i naprave barem samo jedan elektronički kontakt mjesečno.
Google Suggestion u borbi protiv nepismenosti od sada orjentisan lokalno
Google se orijentiše na lokalnu pretragu, posebice sa mobilnim uređajima. Google sada gura sve više lokalnog pretraživanja preko svog autosuggest-a na Google.com. Kada započnete upisivati ključnu riječ, sugestije koje vidite su sada usmjerene na vašu geografsku lokaciju. Ranije su to bile specifičnosti za zemlju, ali sada su to specifičnosti gradova.
Na primjer, kada unesete riječ "Central" u New Yorku, na vrhu prijedloga je "Central Park," slijedi "Central Park Zoo" i "Central Hudson."
Google je također popravio svoje pravopisne greške za imena osoba uzimajući u obzir opisne riječi za pretraživanje koje pružaju tragove o tome što osoba čini ili tko su oni. Na primjer, ako dodate "bejzbol igrač" ili "autor" to sužava izbor. Konačno, autosuggest je sada dostupan na 31 jeziku, izmeđuostalih na hrvarskom i srpskom.
Google objelodanio planove sa Cloud Štamparijom
Za ispis dokumenta oslanjate se na lokalni operativni sustav koji mora imati instaliran driver za pisač koji namjeravate da koristite. Većinom to nije problem, jer kod kuće vjerojatno imate jedan pisač, a sva vaša računala imaju potrebne driver-e.
Stvari su malo složenije kada želite ispisati nešto iz mobilnog uređaja, kao npr. iPad, ili laptop baziran na Google Chrome OS, koji se oslanja u potpunosti na web aplikacije i usluge. To je razlog zašto Google radi na Google Cloud Print, servis koji omogućava da bilo koja aplikacija (web, desktop, ili mobilna) na bilo kojem uređaju uradi ispis dokumenata na bilo kojem pisaču.
Google Cloud Print je još uvijek u razvitku, ali Google je napravio kod i dokumentaciju kao dio Chromium i Chromium OS projekta. Dokumentacija otkriva kako Google planira riješiti neka od pitanja sa kojim će se neizbježno suočiti.
Evo kako to vide u Google-u:
Idealno iskustvo za vaš pisač je da ima normalnu podršku za spajanje na Cloud Print uslugu. Prema ovom modelu, pisač nema potrebe za računalom vezom bilo koje vrste ili za upravljačkim programom (driver-om) pisača. Pisač je jednostavno registriran sa jednim ili više Cloud Print usluga i čeka da odradi svoj posao. Cloud-svjesni pisači još ne postoje, ali jedan od naših glavnih ciljeva u izdavaštvu je da te podatke u ranoj fazi učinimo zanimljivim za industriju, da se naprave takvi svjesni pisači i neophidni otvoreni protokoli za te pisače da bi mogli da komuniciraju sa Cloud Print uslugama.
Želimo da korisnici budu u mogućnosti ispisati na pisače putem Google Print Cloud-a. Ovo je ostvareno korištenjem proxy i malim djelom PC softvera gdje je pisač instaliran. Proxy vodi brigu oko registracije pisača na Google Cloud Print i čeka poslove iz usluge. Kad posao stigne, podnosi se na pisač pomoću PC operacijskog sustava i na kraju šalje natrag radni status pisača.
Očito da postoje neke prepreke, ali to je nevjerojatna ideja. Ako se poslovi ispisa budu obavljali u Cloud-u nećete trebati driver-e, a većinu problema korisnika koji imaju sa ispisom iz uređaja kao što su smartphone i tablete će biti riješeni.