Online Tržište

Washington Post izvještava da iza Flame, iznimno sofisticiranog virusa koji je prvi put otkriven u sistemima Iranskih rafinerija, stoji Amerika i Izrael koji su pomoću njega željeli da uspore razvoj Iranskog nuklearnog programa. WP navodi da su ove informacije dobive od nekoliko zapadnih dužnosnika koji navodno imaju znanje o ovom projektu ali da također žele da ostanu anonimi.

Za mnoge, upiranje prsta u Ameriku i Izrael je potpuno očekivano. Treba reći i da je početkom mjeseca na svjetlo dana isplivala Operacija: Olimpijske Igre, američki projekt koji je koristio i neke druge sofisticirane viruse poznate kao Duqu i Stuxnet. Ovi virusi su za cilj imali Iranske SCADA sustave, a svojim kreatorima su omogućavali pristup, pa čak i kontrolu određenih aspekata Iranskih rafinerija i nuklearnih postrojenja.

Kompanija Kaspersky kao i još nekoliko sigurnosnih kompanija nedavno su otkrili da iza virusa Stuxnet i Flame stoje isti kreatori tj. Američka Vlada. Nakon što je ovo otkriće objavljeno, kao iz filmova, virus je počeo sa procesom samouništenja, žurno nestajući iz zaraženih računala.

Sigurnosne kompanije fascinirane su virusom Flame, kojeg nazivaju najsofisticiranijim sajber oružjem do sada. Virus težak čak 20 MB nosio je teret koji se mogao prenositi putem ažuriranja za sustav Windows, omogućujući mu da zarazi sva računala na istoj mreži. Tvorci su koristili MD5 collision napad, koji je do sada bio u potpunosti nepoznat i koji krivotvori Microsoft-ov digitalni potpis na lažnim sertifikatima. Sigurnosni stručnjaci ovo smatraju izuzetno fascinantinim dostignućem kreatora malware-a.

Flame također ima module koji veoma lako iskorištavaju mikrofone i web kamere zaraženih računala, prave screenshots, omogućavaju širenje putem prijenosnih medija tj. USB i na taj način pristup mrežama izoliranim od javnosti. Također, iskorištava i Bluetooth za slanje naredbi na druga računala u cilju kontrole i nadzora računala u blizini.

U prikazu neobične javne iskrenosti, Nacionalna Kontraobaveštajna Kancelarija SAD-a objavila je izveštaj u kom je etiketirana Kinu kao “najaktivnija i najupornija” zemlja u svetu kada je reč o sajber špijunaži. Rusija se takođe spominje u ovom izveštaju kao država koja je zajedno sa Kinom “najagresivniji kolekcionar” Američkih trgovinskih tajni.

Kina je javno osudila ove optužbe dok Ruski zvaničnici uopšt nisu željeli davati komentare.

Osnovna svrha ovog izveštaja je da prikaže sve veći značaj koji sajber špijunaža igra u podrivanju privatnih i Vladinog interesa. Robert Bryant, jedan od rukovodilaca Kontraobaveštajne Kancelarije tvrdi da je sajber špijunaža “nacionalna i dugoročna strateška pretnja Sjedinjenim Državama” i da “neuspeh nije opcija”, kada je reč o rešavanju ovih pitanja.

U izveštaju, postoji poseban fokus na neželjene posledice koje ukradene poslovne tajne mogu imati na SAD i partnerske ekonomije.

Što se tiče imenovanja imena, visoki obaveštajni zvaničnik izrazio je pokazujući prstom na određene zemlje treba da se uradi.

Ekonomska špijunaža je nešto što odobravaju i Kina i Rusija i ona je deo njihove nacionalne politike ekonomskog razvoja,

ističe visoki obavještajni zvaničnik SAD-a.

Kineska Vlada je više puta optužena za industrijsku špijunažu. Lista uključuje neslavni prodor na Google servere, potkrepljujuće činjenice da je inžinjer kompanije Ford radio za njih kao špijun, neovlašćen pristup serverima kompanija među kojima u Yahoo, Northrop Grumman, Adobe, Symantec, šifrirane informacija koje su stizale sa Britanskih univerziteta i još mnogo toga. Isto tako, Rusija je dobro poznata po svojoj Bot mreži i “obimnim, sofisticiranim operacijama” u domenu sajber špijuniranja.

Interesantno je napomenuti da Kina i Rusija nisu jedine zemlje koje su se proteklih godina povezivale sa averama sajber špijunaže. Izrael i Francuska su takođe optuživane za manje krađa Američkih industrijskih tajni, međutim, iz nekog razloga one nisu pominjane u ovom izveštaju.

Da li SAD i Kina vode hladni rat u digitalnom prostoru? Kineski dokumentarac koji je prikazao sposobnost vojske za sajber napad protiv SAD-a uklonjen je sa web sajta Kineske državne televizije.

Kineski dužnosnici su požurili sa demantima inzistirajući na tome da je video koji je dospio u javnost djelo nekog maštovitog producenta.

Video je dio državnog dokumentaraca o sajber ratovanju, u kom je prikazano kako nevidljivi korisnik provodi napad na web sajt iz Alabame vlasništvo duhovnog pokreta Falun Gong. U samo šest sekundi, video je ponudio ono što stručnjaci opisuju kao neobično iskren opis Kineske ofanzivne sajber sposobnosti.

Korisnici Interneta koji su juče pokušavali da pronađu ovaj dokumentarac na sajtu Kineske državne televizije u tome nisu uspjeli jer stranica na kojoj se video nalazio više ne postoji.

KineskoMinistarstvo Obrane je jučer dalo izjavu da je ovaj video proizvod maštovitog producenta i da sadržaj i sve ostalo u ovom video ne predstavljaju politiku i stav Vlade.

Kina je uvijek davala veliku važnost sigurnosti na Internetu i čvrsto se protivila bilo kakvom obliku kriminalnih aktivnosti na Internetu. Kineska vojska nikada nije sprovodila nikakav oblik sajber napada,

navodi se u priopćenju.

Kina već duže vrijeme poriče bilo kakvu odgovornost za sajber napade i online špijunažu, usprkos brojnim izvješćima o postojanju takvih aktivnosti, napadima na Google i kontroli antivirus kompanija kao i samog priznanja postojanja jedinice sajber ratnika u sklopu vojske poznatu pod nazivom Plava Armija. 

Kinezi su nemilosrdni i čini se da se uopšte ne brinu da će biti uhvaćeni. Vidjeli smo Kineske mrežne operacije unutar nekih od naših električnih mreža. Da li sam zabrinut zbog toga, i zbog sustava kontrole zračnog prometa sustava kontrole, vodoopskrbnih sustava, i tako dalje? Naravno da jesam. Naša mreža je mapirana,

priopćio je u travnju 2009 godine Joel F. Brenner, pripadnik Nacionalne Protuobavještajne službe SAD-a.

Pentagon je u svom godišnjem izvješću o Kineskoj vojsci, objavljenom prije nekoliko dana, naveo da su u 2010 godini probijeni brojni računalni sustavi diljem svijeta, uključujući i one u Sjedinjenim Američkim Državama, u napadima koji potječu iz Kine.

Kineska državna televizija više ne hostuje ovaj dokumentarac ali se on ipak još uvijek može pronaći na YouTube.

Američki State Department zvanično postavio pitanje Kineskoj Vladi o njenoj ulozi u cyber napadu koji je privremeno oborio Change.org. Napad se dogodio u travnju, ubrzo nakon što je sajt pokrenuo peticiju u kojoj se pozivaju Kineske Vlasti da oslobode umjetnika Ai Weiwei iz pritvora.

Zamjenik pomoćnika američkog tajnika Daniel Baer izrazio je zabrinutost Američke Vlada povodom napada Kineskom ministaru vanjskih poslova, navodi se u službenom pismu upućenom iz State Departmenta.

Change.org, platforma koja omogućava pokretanje online peticija, bila je žrtva DDoS napada podrijetlom iz Kine koji su se dogodili 17. travnja.

DDoS napadi se sprovode pomoću stotina ili tisuća hakiranih računala koji dovode ogroman prometa na ciljani sajt, kojeg ogroman broj podataka toliko optereti da postaje nedostupan normalnim korisnicima. Change.org navodi da je to bio prvi put da su bili metaDDoS napada. Osnivač sajta, Ben Rattray, vjeruje da je incident povezan s online peticijom koja poziva na oslobađanje Kineskog umjetnika Ai Weiwei, koji se još uvijek nalazi u pritvoru. Do napada u travnju, peticiju je privukla oko 100.000 ljudi a sada ima više od 142.000 potpisa.

Ai Weiwei je uhićen zaedno sa grupom aktivista za ljudska prava nakon što su u veljači počeli da poziva ti ljude putem Interneta na “Jasmine revolution” protiv Kineske Vlade.

U posljednje vrijeme na sceni je pravi cyberwar između SAD i Kine koja je označena kao zemlja koja stoji iza većine cyber napada koji su se dogodili širom svijeta. Posljednji se odnosi na pokušaj provale u Gmail račune čiji su vlasnici državni dužnosnici, politički aktivist i vojno osoblje raznih zemalja. Kompanija Google je izjavila da su napadi podrijetlom iz grada Jinan, Kina.

Nakon toga usljedio je pravi obračun u kom je Kina demantirala svoju umješanost u cyber napade, optužujući SAD za pokretanje cyber rata kojem je cilj rušenje stranih Vlada kao što je bio slučaj sa Afričkim zemljama. Potom dolazi do potvrde postojanja Plave Armije, Kineske specijalne jedinice sastavljene od IT eksperata a SAD donosi kontraverznu cyberspace strategiju u kom se navodi da se može i vojno intervenisati protiv zemlje iz koje bi došli cyber napadi na ključnu državnu infrastrukturu.

SAD i Rusija su okončali hladni rat prije dvadeset godina a posljednja dešavanja nas izgleda uvode u novi, ovaj put između SAD i Kine, i to u digitalnom prostoru.

Kineski vojni vrh je optužio SAD za pokretanja globalnog "Internet rata" sa kojim ruši Arapske i druge vlade, a pažnju preusmjera tvrdnjama o Internetskim napadima na zapadne ciljeve koji su navodno podrijetlom iz Kine.

Optužbe Kineski vojnog vrha dolaze nakon tvrdnji da su ovaj tjedan računalni hakeri iz Kini pokušali ugroziti osobne Gmail račune nekoliko stotina ljudi, uključujući vladine dužnosnike, vojno osoblje i političke aktiviste.

Google je locirao podrijetlo napada izjavivši da se radi o gradu Jinan u kome se inače nalazi sjedište Kineske Vojne Škole čija su se računala povezivala sa izuzetno sofisticiranim napadom na Google sustave prije 17 mjeseci. Kina je zanijekala odgovornost za ova dva napada.

Glasnogovornik State Department-a, Mark Toner, priopćio je kako su Sjedinjene Države podigle nivo svoje zabrinutosti, koja se odnos na Kinu, nakon ovih najnovijih optužbi. On je naveo da su ove optužbe veoma ozbiljne ali nije želio komentirati izvješća o Kineskom sudjelovanju.

Kineski mediji navode kako su nedavni računalni napadi i incidenti na Internetu dio strategije Američke Vlade koja treba da posluži za promicanje promjene režima u Arapskim zemljama.

U posljednje vrijeme, Internet tornado je protutnjao svijetom, šokirajući svijetsku javnost. Iza svega što se desilo stoji sjena Amerike. Suočeni sa ovim očitim zagrijavanjem za Internet rat, svaka nacija i vojska ne može ostati pasivna već mora ubrzano da se pripreme za borbu u ovom Internet ratu. I dok je nuklearni rat bio strategiju industrijske ere, Internet rat je proizvod informacijskog doba. Ovakvi sukobi mogu biti iznimno destruktivni, prijeteći nacionalnoj sigurnosti i samom postojanju države. Kina mora reći cijelom svijetu da stoji iza svog načela o održivosti Internet granica i zaštiti svog Internet suvereniteta, ujediniti sve napredne snage kako bi se ušlo u eru mirnodopske uporabe Interneta, i Internet svijetu vratilo zdravo, uređeno okruženje,

navodi se u jednom od članaka, koji je potpisan od strane Ye Zheng i Zhao Baoxian, identificiranih kao pitomci Kineske Akademije Vojnih Nauka.

Kina već filtrira sadržaj i blokira brojne inozemne web stranice, sustavom poznatim kao "Great Firewall of China". Policija zapošljava velike snagu za monitoring Interneta, koje pretražuju web u potrazi za nezakonitim ili subverzivnim sadržajem. Oni korisnicima koji prenose ove osjetljive kontakte mogu biti optuženi za propagandu ili druga kaznena djela.

Brojne strane Vlade navode da su bile na meti hakerskih napada iz Kine, a zvanični Peking sve te navode rutinski negira navodeći da je i sam žrtva takvih aktivnosti.

Američka državna tajnica Hillary Clinton priopćila je novinarima da su napadi poput ovog posljednjeg navodnog napada na Google, primarni razlog zašto je State Department pokrenuo stvaranje cyberspace strategije.

Američki senator blokirao kontroverzni nacrtu zakona kojim bi se ISP-ovi, tražilice, kreditni procesori i drugi poslovni subjekti natjerali da blokiraju pristup web stranicama koje navodno povređuju autorska prava.

Senator Ron Wyden, demokrata iz Oregona, blokirao Zakon o Sprečavanju Realnih Online Prijetnji na Gospodarsku kreativnost i Krađu Intelektualnog Vlasništva Zakona(Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property Act), ili PROTECT IP Act, od dolaska u Senat na glasovanje.

Samo dva tjedna nakon što je ova Zakon predstavljen, kao revizija Zakona o Internet cenzuri, Pravosudni Odbor Senata jednoglasno je glasovao da se PROTECT IP Act nađe na glasanju u Senatu. Po pravilima Senata, jedan Senator može zadrži, blokira Zakon, iako se ta blokada može skinuti dvotrećinskom većinom.

PROTECT IP omogućava Ministarstvu Pravde SAD-a da zatraži Sudski nalog kojim se od ISP i tražilica zahtijeva da obustave slanje prometa na web stranice optužene za kršenje autorskih prava. Zakon također omogućava nositeljima autorskih prava da zatraže sudski nalog kojim se od procesora plaćanja i online oglasne mreže zahtijeva da prestanu poslovati sa navodno spornim web stranicama.

Legalizacija ovog zakona će napasti slobodu govora online a u mnogome će naškoditi e-commerce, izjavio je Senator Wyden.

Ja razumijem i slažem se sa ciljem ove lagalizacije koji je zaštita intelektualnog vlasništva i suzbijanje trgovine krivotvorenom robom, ali isto tako ja nisam spreman za gušenje slobode govora i inovacija kao i gospodarskog rast za postizanje ovog cilja. Kolateralna šteta ovog pristupa je govor, inovacije i integritet Interneta. U interesu je Američkog gospodarstva da se osigura da je Internet održiv kao način za Američke inovacije, trgovinu i napredak naših ideala koje osnažuju ljude diljem svijeta. Ustupanjem kontrole Interneta korporacijama putem privatnih prava na tužbu, te vladinim agencijama koje se ne razumiju dovoljno u vrijednost Interneta, ovaj Zakon predstavlja prijetnju za našu gospodarsku budućnost i naše međunarodne ciljeve,

naveo je u svom priopćenju Senator Wyden.

Kritičari Zakona navode da će njegova primjena dovesti do više stotina Sudskih slučajeva vlasnika autorskih prava protiv online poslovanja. Zakon će dovesti do crne liste Internet sajtova i kompromitovanja Internet sistema naziva domena.

Oni koji podržavaju ovaj zakon navode da je ova nova metoda potrebna za borbu protiv kršenja autorskih prava od strane web stranica koje nisu na teritoriji SAD-a.

Kršenje autorskih prava i prodaja krivotvorene robe može koštati Američke tvrtke milijarde dolara, i rezultirati sa stotinama tisuća izgubljenih radnih mjesta,

izjavio je Senator Patrick Leahy, demokrata, jedan od predlagača ovog Zakona.

Ostaje da se vidi da li će se uspjeti formirati dvotrećinska većina koja bi prevazišla ovu blokadu i stavila ovaj Zakon u primjenu.

Prema novom predlogu, američkog zakona o Internet cenzuri, pretraživači, Internet provajderi, kompanija za kreditne kartice i oglasne mreže će morati preseći pristup stranim “zlonamernim stranicama”, koji su pretnja za Intelektualno vlasništvo.

Što se tiče sajtova koji jednostavnom promenom naziva svog domena, nakon što su označeni kao zlonameran sajt, pokušavaju da izbegnu posledice, novi zakon će omogućiti Vladi i privatnih strankama da donose brze akcije protiv svake takve nove varijacije.

Neki izvori prenose više detalja o tkz PROTECT IP aktu, koji je akronim od ” Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property”.

Ovaj zakon je pokušaj zakonodavstva da se suprotstavi stranim sajtovima, koji su praktično nedostupni vlastima, čak i onda kada ti sajtovi izričito ciljaju Američke građane.

PROTECT IP akt ima nekoliko velikih promena u odnosu na prošlogodišnji COICA zakon. Prvo, pruža tačniju definiciju sajtova “posvećenih nelagalnim aktivnostima”. Prethodna definicija je kritikovana kao nejasna, i kao takva može da ugrozi i mnoge legitimne sajtove.

Ali ono što PROTECT IP akt daje sa jedne strane, to oduzima sa druge. Iako je definicija ciljanih sajtova sada mnogo jasnija, mere protiv takvih sajtova se šire. COICA bi primoravala kompanije za kreditne kartice, kao što su MasterCard i Visa, da prestanu da posluju sa takvim sajtovima, a takođe to isto bi se odnosilo i na oglase mreže. COICA je takođe predlagala sistem DNS blokade sajta kako bi mu bio znatno otežan pristup.

PROTECT IP akt sada dodaje još jednu stavku na ovu listu: Internet pretraživače. U obrazloženju se navodi da je ovaj dodatak “reakcija na zabrinutost da su pretraživači deo ekosistema koji usmerava korisnike Interneta i stoga treba da budu deo rešenja”.   Pogledaj kompletan post »

U zadnje vreme mnogo se govori o online bezbednosti. Da li su najveći problem hakeri ili Vlade nekih država koje stoje iza mnogih sajber napada kojih žele doći do određenih informacija koje bi mogli iskoristiti za postizanje nekih svojih ciljeva.

Slučaj Kineske kompanije Huawei Symantec je nešto što mnogi navode kao primer kako Kineska Vlada ostvaruje svoje strategijske ciljeve pomoću Američkih multinacionalnih korporacija.

Možda vam je poznato, bilo je mnogo priče o tome, da je Huawei navodno bio blokiran od strane Američkog Odbora za Strane Investicije (CFIUS) u snastojanju da stekne kompaniju 3Leaf, a takođe je i AT&T izašao u javnost i izjavio da je zvanično obeshrabren od strane Nacionalne Agencije za Bezbednost, od kupovine opreme od Kineske kompanije Huawei, kako je navedeno “zbog potencijalne pretnje nacionalnoj bezbednosti”.

Huawei je uspešno formirao zajedničku kompaniju sa Symantec-om 2007 godine pod nazivom Huawei Symantec Technologies Co Ltd. Huawei je većinski partner sa 51 odsto vlasništva a sjedište novog subjekta se nalazi u Kini.

navodi se na sajtu kompanije Huawei.

Međutim, 2008 godine korporativni brifing opisuje istoriju, sposobnosti i poslovne ciljeve kompanije, Huawei Symantec, od kojih je jedna da se “u Kini izgradi prva laboratorija za napad i odbranu na mreže i aplikacije”. Pogledaj kompletan post »

43. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, George W. Bush, sada ima Facebook profil. Čovjek koji je slavno rekao da voli "koristiti Google" jer može gledati iz zraka svoj ranč, sada je prisutan i na najdemokratskijoj zajednici u povijesti.

Do sada je reakcija bila gotovo u cijelosti pozitivna. To je zato što morate "voliti" Bush-a kako bi vam bilo dozvoljeno da komentarišete na njegovom zidu.

Biti će zanjivljivo vidjeti hoće li doživjeti ogroman rast u skorije vrijeme kako neki pretpostavljaju. Mada se neki pitaju da li ga je mozda zbunilo ovo oko privatnosti, zna li šta sada treba da radi…

Focus.com, je poslije istraživanja objavio najbolje poslove u Americi. Focus.com je prvo pregledao više od 7.000 poslova, a zatim pogledao statistike američkog Biroa za zapošljavanje. Odabrana su radna mjesta koja će rasti za 10 posto ili više u sljedećem desetljeću, u skladu sa svim statistikama.

Izuzeti su poslovi u kojem je plaća manja od 65.000 dolara a također su isključeni bilo kakavi poslovi za koje postoji manje od 10.000 radnih mjesta. Za Top 100, su također izbrisani i poslovi koji se nisu dobro pokazali za vrijeme recesije. Za Top 50, ispitano je 35.000 radnika i zamoljeni su da rangiraju svoj trenutni posao po različitim čimbenicima koji bi mogli biti opisani kao "kvaliteta života". Top 50 su zatim rangirani prema dugoročnom rastu, plaći, sigurnosti i ostalim ljudskim faktorima (kvaliteta strojeva za kavu i gnušanju nad šefovima.)

Za Top 10, Focus.com je bio puno više korjenit od žirija za Miss World. Razgovarano je sa stručnjacima u industriji i ljudima koji su zapravo nosioci tih sretanih zvanja.

Dakle, na vrhu je sustavni inženjering, zatim dolaze liječnici, dok je na trećem mjestu fakultetski profesor. Ostaje da se pitamo da li je i u zemljama našeg regiona slična situacija?