Online Tržište

Europska Komisija priprema veliku reformu u Direktivi o Zaštiti Podataka, koja će se usredotočiti na način na koji se strane kompanije odnose prema podacima Europskih potrošača.

U zajedničkom priopćenju Europski povjerenik za pravosuđe Viviane Reding i Njemački savezni ministar za zaštitu potrošača Ilse Aigner su naglasili potrebu da podaci Europskih potrošača budu zaštićeni neovisno o zemlji u kojoj poslovanja obrađuju te podatke.

Promjene postojećeg zakonodavstva će biti predložena do kraja lipnja 2012 godine, a očekuje se da će imati izravan utjecaj na sve pružatelje Cloud usluga i društvene mreže koje djeluju unutar Europske Unije.

Izjava sugerira da će ova reforma zakrpiti rupu u Direktivi o Zaštiti Podataka EU koja je uočena nakon sporazuma EU i SAD. Naime, EU i SAD imaju tzv “sigurnu luku”, sporazum koji omogućava Američkim kompanijama prijenos podataka iz podružnica u EU sve dok poštivaju nekoliko načela zaštite privatnosti u koje spada i obavještavanje pojedinaca o tome kako se njihovi podaci koriste i davanje pristupa za njihove ispravke ili brisanje. Međutim, Američki zakon za zaštitu podataka, Patriot Act, tjera Američke kompanije da pružaju informacije koje su pohranjene na njihovim inozemnim poslužiteljima obavještajnim agencijama i agencijama za provedbu zakona, ako one to smatraju relevantnim za istragu u borbi protiv terorizma.

Tu je i nastao problem jer mnogi smatraju da je to direktno kršenje postojećih Europskih zakona o zaštiti podataka.

Mnogi Europski parlamentarci su mišljenja da Europska Komisija trebao da djeluje odmah i da kaže kompanijama da se one moraju ponašati u skladu sa Europskim zakonom, a također i razgovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i rješi pitanje nadležnosti nad ovom materijom.

Društvene mreže kao što su Facebook, koji su prisutne u EU, također će biti pod utjecajem reforme o zaštiti podataka jer bi kopanije trebalo da traže izričiti pristanak europskih građana prije korištenja njihovih osobnih podataka uz to da bi oni trebali imati i kontrolu nad svojim podacima.

Europsko Vijeće Ministara priopćilo je da sve zemlje Europske Unije moraju da obezbijede da 800MHz band bude slobodan za bežičnu širokopojasnu uslugu do 1 siječnja 2013 godinem kao dio ambicioznog programa koji je dogovoren u petak.

Naime, “Radio Spectrum Policy Program” je dizajniran za poticanje rasta na mobilnom širokopojasnom tržištu pomoću radio-spektra oslobođenog prelaskom s analogne na digitalni televiziju.

Ovaj potez je prvi put predložen od strane Europske Komisije a sada su i Parlament i Vijeće odobrili ovaj plan. Osim toga, ovaj novi plan podrazumjeva da će najmanje 1200MHz biti dodijeljene za promet mobitel podataka u periodu između 2013 i 2015 godine. Komisija najkasnije do 2015 godine mora ocijeniti da li postoji potreba da se uskladi dodatni spektar bandova kako bi se omogućio eksponencijalni rast prometa bežičnih podataka.

Vijeće je također podržalo amandman zastupnika o proširivanju popisa opsega postojećeg spektra između 400MHz i 6GHz kako bi se utvrdila učinkovitost i uvidjelo gdje bi se mogao poboljšati i osigurati eksponencijalni rast bežičnog prometa podataka u nekoj budućoj raspodjeli spektra .

Uređaji kao što su smartphone i Tablet su stavljaju naš trenutnu raspodjelu spektra pod velii pritisak. Najbolje iskorišteni, ovi javni resursi će osigurati naš pravi put na kojem se ove suvremene komunikacije mogu odvijati,

priopćila je Neelie Kroes, povjerenik Digital Agenda.

No, nisu svi sretni sa ovim potezom EU da se promjeni namjena korištenja 800MHz benda.

Sada je ukupan spektar koji je dostupan za digitalnu televizije sveden na sastav ispod 790MHz i time se smanjuje potencijal za buduće inovacije i razvoj digitalnih usluga kao što su na primjer: HDTV, mobilna TV i 3DTV). Osim toga, smetnje iz mobilne mreže i terminala mogu da poremete prijem digitalne televizije,

navodi u obraćanju povodom ove odluke European Broadcasting Union.

Ovoj odluci je potrebna potpora od strane industrije i Komiteta za Istraživanje i Energetiku, koja bi mogla da dođe već 10. studenoga, a potom i od Parlamenta u cjelini.

Evropska Komisija je zvanično objavila plan za ulaganje u širokopojasni Internet velike brzine na teritoriji Evropske Unije, sa ciljem da sve države članice EU imaju pokrivenost sa Internet konekcijom od najmanje 30Mb/s do 2020 godine.

Novi "Connecting Europe Facility" je pokrenut sa budžetom od 9.2 milijarde evra koji će biti potrošen između 2014 i 2020 godine. 7 milijardi evra će biti utrošeno za uvođenje brze Internet konekcije širom EU dok će ostatak biti potrošen da osiguralo da javne usluge koje su dostupne od strane pojedinih Vlada budu kompatibilne sa onima u drugim državama članicama, na primer, kompatibilnost usluga eGovernment i e-Zdravstvo u svim državama unije ili koordinisanje adekvatnih odgovora na sajber pretnje.

Naši globalni konkurenti se brzo kreću u tom pravcu i mi stoga moramo da odgovorimo kako bi održali korak sa njima. "Connecting Europe Facility" treba da stimuliše rast, transformiše privredu i pripremi naše društvo za digitalnu, inovativnu budućnost,

istakla je u svom govoru u Varšavi Neelie Kroes, Evropski Komesar Digital Agenda.

Pored investicije od 9.2 milijarde evra, Komisija se nada da će kroz usklađivanje drugih privatnih i javnih fondova, novac izdvojen za izgradnju širokopojasne infrastrukture moći generisati između 50 i 100 milijardi evra investicija.

Digital Agenda projekt Evropske Komisije ia za cilj da cela Evropu ima minimalnu Internet konekciju od 30Mb/s do 2020 godine, sa najmanje 50% domaćinstava koji su pretplaćeni na brzine od preko 100Mb/s.

Evropska Komisija je danas pokrenula istragu kako bi ispitala žalbu za navodni monopol u kojoj se navodi da neki veliki igrači na Evropskom bankarskom tržištu zabranjuju drugim kompanijama da uđu na Evropsko tržište online plaćanja.

Prema nekim informacijama grupa banaka među koima se nalaze Deutsche Bank, HSBC, Banco Santander, Barclays Bank, Credit Agricole i Intesa Sanpaolo, optužena je preko formalne žalbe upućene Evropskoj Komisiji da blokira nove kompanije na tržištu kroz praksu Saveta za Plaćanje u Evropi, koji želi da standardizuje proces elektronskog plaćanja na tržištu Evropske Unije.

Evropska komisija je otvorila istragu oko procesa standardizacije e-plaćanje navodeći da je ovaj potez podstaknut žalbom, ne želeći da identifikuje podnosioca žalbe.

Standardi treba da promovišu interoperabilnost i konkurenciju i mi moramo osigurati da ti procesi standardizacije ni na koji način ne favorizuju nekoga na tržištu, već da svi moraju imaju jednake šanse na tržištu,

navodi u saopštenju Joaquin Almunia, Evropski Komesar za Konkurenciju.

Evropska Komisija takođe navodi da isključenje novih igrača i usluga plaćanje koje ne kontrolišu banke može dovesti do povećanja cene za online trgovace i potrošače.

Saveta za Plaćanje u Evropi, koji je organ zadužen za koordinaciju i odlučivanje u Evropskoj bankarskoj industriji po pitanj plaćanja, podržava stvaranje integrisanog tržišta plaćanja u Evro zoni.

Već neko vrijeme mnogima se činilo da Europski regulatori žele da pokažu svoju moć kompaniji Google, jednostavno zato što je ona prevelika, previše moćna i dominantna. No, sada poslije nekog vremena Europski regulatori navode da svako poslovanje samo po sebi može biti pravno prihvatljivo sve dok se ne dokaže neka zlouporaba. Ipak, zlouporaba dominacije Google pretraživanja je upravo ono što se navodi od strane Microsoft-a i drugih stranaka koje su podnijeli žalbe Europskim regulatorima.

Komesar za konkurentnost Europske Unije, Joaquin Almunia, smatra da bi se sama dominacija mogla tolerirati:

Google preglednik je stvar izbora za mnoge od nas, ali dominacija nije isto što i zlouporaba dominantnog položaja. Zlouporaba je ponašanje koje štiti ili protežira dominaciju na nelegitiman način, tako da mi još uvijek moramo zaključiti da li je to slučaj sa kompanijom Google.

Prema istraživanju kompanije comScore, Google je daleko najdominantnija tražilica na većini tržišta širom svijeta. Od oko 40 zemalja u kojima je comScore vršio istraživanja, Google ima više od 50 posto tržišnog udjela u svim osim u pet zemalja. Zemlje u kojima Google tražilica nije dominantna su:

• Rusija (Yandex je dominantna tražilica)
• Japan (Yahoo)
• Kina (Baidu)
• Tajvan (Yahoo)
• Južna Koreja (Naver)

Prema istraživanju kompanije StatCounter, Google ima oko 90 posto globalnog tržišta pretraživanja, iako precizan udio varira od zemlje do zemlje.

Što se tiče Europe, zadnji podaci pokazuju da Google kontrolira 94,6 posto tržišta pretraživanja.

Bez obzira na točnost podataka, nema sumnje da Google dominira pretraživanjem, ali za sada još uvijek nema dokaza zlouporabe ili anti-konkurentnog ponašanja, tako da se kompanija s pravom nada da joj neće biti izrečene nikakve kazne od strane Europskih regulatora.

Evropski parlamentarci u odboru za pravne poslove još jednom su izrazili sumnju u efikasnost kontroverznog sporazuma za borbu protiv falsifikovanja (ACTA).

Proše sedmice ovaj odbor je zatražio mišljenje pravnog odeljenja Evropskog Parlamenta o tome da li je sporazum sa SAD i drugim zemljama u skladu sa zakonima Evropske Unije. Sporazum ima za cilj zaštitu prava intelektualne svojine, borbu protiv online piraterije i nelegalnog softvera.

Mišljenje većine evropskih parlamentaraca je da više zemalja treba da potpišu ovaj sporazum jer će tek tada on dati rezultate koji se od njega očekuju. Takođe, ogromna većina parlamentaraca izražava žaljenje što ACTA sporazum ne uključuje Kinu jer s obzirom na sve okolnosti bez Kine ovaj sporazum i ne vredi mnogo. Kao potvrda toga je i podatak da je skoro 65% falsifikovane robe koja je oduzeta od strane carine EU u 2009 godini poreklom iz Kine.

Postoji mnogo neusaglašenosti između ACTA sporazuma i zakona Evropske Unije koji negativno utiču na sam ulazak poslovanja na tržište a takođe i na njihovu konkurentnost. Evropski akademici ističu da je situacija sa ACTA sporazumom jako loša jer on krši pravo na slobodu dobijanja i širenja informacija, pravo na slobodu od nerazumnih pretraga i hapšenja, pravo na nepovredivost doma, pravo na imovinu i pravo na pravično (građansko) suđenje i ostalo.

ACTA sporazum je od samog početka bio kontroverzan, kako zbog tajnosti koju su nametnule SAD tako i zbog zabrinutost da neće moći primenjivati pravila EU o privatnosti podataka tj Direktiva o Privatnosti. Najkontroverzniji paragraf u konačanoj verziji teksta ostavlja mogućnost državama da uvedu tzv „pravilo tri udara“, koje može korisnika da odseče sa Interneta ukoliko on nakon dve opomene nastavi da preuzmima materijal zaštićen autorskim pravima, koje Vlastima daje ovlašćenje da narede Internet provajderima da otkriju lične podatke svojih korisnika.

U poslednje vreme Vlasti sve više koriste privatnost korisnika kao izgovor za uvođenje nekih mera koje im olakšavaju pristup i praćenje podataka korisnika a također i da bi se opravdalo uvođenje nekog vida cenzure.

Vlada SAD se sastala sa Evropskim zvaničnicima kako bi lobirala u ime Oracle-a tokom kupovine kompanije Sun Microsystems, navodi se u diplomatskim depešama koje su procurile u javnost.

Diplomatske depeše, koje je objavio sajt Wikileaks, otkrivaju da je Obamina administracija pratila istragu Evropske Unije oko pitanja konkurentnosti koja bi mogla nastati nakon spajanja kompanija Oracle i Sun Microsystems a potom pristupia ubeđivanju da puste da se ovaj posao završi.

EU je istraživala ovo spajanje zbog zabrinutosti za budućnost Java i Open Source MySQL baze podataka.

U jednoj depeši se navodi da predstavnici Oracle-a "nisu željeli ili nisu mogi da učine određene stvari koje bi rešile Komisiju zabrinutosti" navodeći da će bez spajanja Sun bankrotirati.

Depeša predlaže da Vlada SAD lobiral u ime kompanije Oracle kako bi se sprečilo da kompanija Sun nastavi sa gašenjem radnih mesta i da se spase obraz Antimonopolske divizije Američkog Ministarstva Pravde, koje je odobrio ovo preuzimanje nekoliko meseci ranije.

Mesec dana kasnije, još jedna depeša poslata je Američkom Državnom Sekretaru Hillary Clinton i ostalim relevantnim agencijama i odelima u kojoj se detaljnije objašnjava mišljenje komesara EU za pitanja konkurencije, vezano za Open Source softver.

Anthony Whelan, šef kabineta komesara za konkurenciju Neelie Kroes, reklao je Američkom timu koji je došao da lobira za Oracle da Neelie Kroes podržava "argumente da je open source softver po definiciji pro-konkurentan, jer bi svako trebao da može da mu pristupi i da doprinese poboljšanju open source programa ".

U depeši Anthony Whelan je i citiran "na dinamičnom, realnom tržištu Evrope, ovo spajanje svakako treba da bude predmet istrage."

Svi znaju da je Oracle-ovo preuzimanje kompanije Sun Microsystems završeno ali da su posledice toga itekako došle do izražaja poslednji nekoliko meseci kada su pokrenute brojne sudske parnice vezane za pitanje kršenja prava na korištenje patenta i intelektualne svojine. Tako da je kompanija Oracle tužila Google tražeći odštetu od 6 milijardi dolara za korištenje nekoliko Java patenata u mobilnom operativnom sistemu Android.

Facebook se suočava sa zabrinutošću njemačkih dužnosnika o zaštiti podataka koji navode da je njegovo značajka automatskog prepoznavanja lica u suprotnosti sa europskim propisima vezanim za zaštitu podataka.

Agenciji za zaštitu podataka iz Hamburga uputila je jučer pismo kompaniji Facebook u kom se navodi da bi društvena mreža trebao dobiti dobiti pristanak korisnika prije nego li se biometrijski podaci, koji se koriste za omogućavanje značajke, pohrane, priopćio je Johannes Caspar, voditelj agencije. Iako korisnici mogu isključiti značajku, agencija tvrdi da sam proces nije dovoljno jasan.

Facebook je omogućio značajku za prepoznavanje lica u prosincu za prostor SAD-a a sada je ona dostupna i u većini ostalih zemalja. Sustav daje sugestije za Tags temeljene na licima u drugim fotografijama koja su Tag-ovane. Korisnici bivaju obaviješteni tek nakon što budu Tag-ovani.

Korisnici mogu isključiti ovu značajku u postavkama privatnosti na Facebook računu. Da biste to uradili, trebali bi ići u "Prilagodi postavke" i onemogućiti "Predloži moje fotografije prijateljima." Osoba još uvijek može biti označena (tagovana) manuelno, ali samo od strane njenih prijatelja.

Johannes Caspar navodi da propisi Europske Unije koji se tiču privatnosti zahtijevaju da korisnici daju svoj pristanak prije nego što njihovi podaci budu pohranjeni, uključujući i podatke koji se koriste kako bi se omogućilo označavanje.

Potpuno je jasno je da svatko, čiji podaci će biti pohranjeni, mora dati svoj izričit pristanak,

ističe Johannes Caspar.

U svom priopćenju kompanija Facebook je navela da će uzeti u obzir ove navode koji dolaze od Njemačkih Vlasti ali da čvrsto odbacuju svaku tvrdnju da ne ispunjavaju svoje obveza prema Zakonu o zaštiti podataka Europske Unije.

Johannes Caspar navodi da njegova agencija ima dobru suradnju sa Facebook-om, sa kojim je postigla sporazum početkom ove godine oko njegove značajke "Friend Finder", ali ipak ističe da ako dvije strane ne budu mogle postići sporazum i po ovom pitanju, Facebook bi se mogao suočiti sa tužbom.

Što se tiče značajke Friend Finder, koja uvozi e-mail adrese iz korisnikovog popisa kontakata na druge e-mail usluge, a zatim šalje pozivnice onima koji nisu korisnici Facebooka da se pridruže društvenoj mreži. Agencija iz Hamburga je u ovom slučaju ustvrdila da Facebook prikupljanje e-mail adrese bez pristanka korisnika i da je korisnicima nejasno zašto primaju pozivnice.

Prema postignutom sporazumu, Facebook je prepravio svoj sustav tako da osoba koja nije registrirana na društvenoj mreži ima mogučnost da isključi buduće primanje ovakvih pozivnica.

Europska Komisija je pokrenula pravni postupak protiv 20 država članica Europske Unije koje nisu poduzele mjere za provedbu novih zakona koja štite online podatke potrošača.

Rok za provedbu u nacionalna zakonodavstva je bio 25. svibanj, ali do danas su samo Danska, Estonija, Finska, Irska, Malta, Švedska i Velika Britanija uvele nove zakone u cijelosti.

Ključna točka ovog paketa EU zakona čini se da je ePrivacy Direktive, koja ima za cilj da pruži korisnicima Interneta više informacija o podacima koji se čuvaju o njima. Prije nego što postave cookies za prikupljanje podataka sa korisničkog računala, tvrtke moraju dobiti "izričiti pristanak" korisnika. Korisnicima Interneta one također moraju dati informacije o tome koje su podatke prikupili i za što će se oni koristiti.

U mnogim slučajevima cookies se koriste za ciljano oglašavanje koje se temelji povijesti pretraživanja. Jedina iznimka u pravilu "izričitog pristanka" su situacije kada su cookies "neophodni" kao što je to slučaj kod uslugu traženih od strane korisnika, na primjer, kada korisnik klikne na gumb “dodaj u košaricu", radi kupnju proizvoda sa web stranice.

Države članice EU su imale dvije godine za provedbu revidiranih pravila protiv praćenje cookies i do sada je većina EU država članice obavijestila Komisiju da je neka vrsta zakonodavnog procesa po ovm pitanju u tijeku. Međutim, ako 20 zemalja koje je Komisija kontaktirala danas ne odgovore u roku od dva mjeseca, ili odgovor bude nezadovoljavajući, Komisija može poslati formalni zahtjev za provedbu zakona i na kraju te države dovesti pred Europski Sud Pravde.

Najbolje za sve će biti da države u potpunosti primjene potrebne procedure za usvajanje zakona, što je brže moguće, tako da Komisija ne mora nastaviti sa pravnim postupkom. To će biti najbolji ishod za zemlje članice kao i za sve potrošače koji bi mogli imati koristi od ovih zakona,

priopćio je Jonathan Todd, glasnogovornik Digital Agenda.

Zakon Evropske Unije o zaštitnom znaku odnosi se na prodaju na eBay, tako da kompanija eBay mora pomoći u identifikovanju prodavaca koji ne poštuju zakone, glasi u presudi Evropskog Sud objavljenoj juče.

Presuda Evropskog Suda je deo slučaja koji se protiv eBay vodi u Velikoj Britaniji a kojeg je pokrenuo francuski proizvođač kozmetike L'Oreal.

U ovom slučaju se pokrenulo pitanje primene EU zakona o zaštitnom znaku koje je Britaniji Visoki Sud odlučio da prosledi Generalnom Sudu, koji je najveća sudska instance EU, i koje može imati posledice na svakoga ko se bavi online prodajom proizvoda sa zaštitnim znakom bez odobrenja vlasnika brenda.

Ova odluka Suda je značajan napredak u borbi sa falsifikovanim brendovima i proizvodima na Internetu, izjavila je portparolka L'Oreal-a,putem e-maila.

Francuski proizvođač kozmetike je optužio eBay za umešanost u kršenju zakona o zaštitnom znaku koje je su počinili njegovi korisnici, i tvrdi da kompanija ne čini dovoljno da spreči prodaju falsifikovane robe.

Ali, tužba kompanije L'Oreal ne odnosi se samo na prodaju falsifikovane robe, ona takođe želi da zaustavi online prodaju određenih originalnih L'Oreal proizvoda.

Kompanija pozdravlja odluku Suda da se Nacionalnim Sudovima dozvoljava da zaustave e-commerce platforme u prodaji originalnih proizvode koje njihov proizvođačač nije planirao za prodaju u Evropskoj Uniji,

istakla je portparolka kompanije L'Oreal.

Nakon ove presude, online tržišta kao što je eBay, morati će primenjivati EU zakon o zaštitnom znaku čak i kada su prodavci izvan EU, a njihova roba i reklame namenjene potrošačima u Evropskoj Uniji.

Sud je takođe smatrao da su ovakva online tržišta odgovorna kada igraju aktivnu ulogu u prodaji koja im daje znanje o takvim detaljima, na primer kada prodavcima pomažu u optimizaciji prezentacije njihove ponude i ostalo.

Na kraju, Sud je presudio da Nacionalni Sudovi moraju biti u stanju da narede online tržištima da zaustave kršenje zakona o korištenju zaštitnog znaka, i spreče dalja kršenja, što podrazumjeva da mogu narediti online tržištima da otkriju identitet svojih korisnika koji vode neka takva poslovanja.