Online Tržište

Europska komisija jučer je od 6 zemalja članica Europske Unije zatražila objašnjenje u kašnjenju sprovođenja obvezujuće Direktive koja se odnosi na e-Novac.

Belgija, Španjolska, Francuska, Cipar, Poljska i Portugal su zemlje kojima je dat rok od dva mjeseca da obavijeste Europsko Povjerenstvo o mjerama koje planiraju poduzeti ili će se u protivnom suočiti sa rizikom pokretanja pravnog postupka i velikom kaznom.

Rok za provedbu pravila koji se odnose na e-novac bio je 30. travanj prošle godine. Većina država članica EU implementirala je ova pravila u cijelosti, no ovih šest zemalja još uvijek nije sprovelo neke od odredbi i sam proces tranzicije je dosta usporen.

Direktiva ima za cilj da olakša novim kompanijama ulazak na tržište e-novca. Ova Europska Direktiva definira e-novac kao “digitalni ekvivalent gotovini, pohranjen na elektronički uređaj ili daljinski na sarver.” Ovo pokriva širok spektar usluga poput digitalnog novčanika gdje je novac pohranjen na mobilnom telefonu ili pametnoj kartici, pre-paid debitne kartice, elektronički vaučeri burze i web usluge kao što je PayPal.

Direktiva o e-novcu također ima za cilj da stvoriti tržište koje pokriva cijelu Europsku Uniju i na kom će pravila igre biti jednaka za sve i tako da pospješi stvarnje učinkovite konkurencije između svih sudionika na tržištu na čije nadmetanje će koristiti potrošačima, poslovanjima i širem Europskom gospodarstvu.

Primjena 4G bežične veze u Europi danas je napravila korak naprijed s obzirom da je Europski Parlament odobrio plan da se oslobodi radijski frekvencijski spektar za 4G (brzi mobilni Internet) ali i druge svrhe.

Plan podrazumjeva da države članice EU do 2013 godine otvore više frekvencija za brzi mobilni Internet kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za bežičnim prijenosom podataka.

Mnogi uređaji koje koristimo svakodnevno služe se radio frekvencijama, poput mobitela, daljinskih upravljača i satelitske navigacije. Oni djeluju u rasponu frekvencija između 9 kHz i 300 GHz, koji se zove radio spektar. Međutim, ovaj radio spektar zadovoljava potrebe ograničenog broja korisnika tako da ovo ograničenje zahtijeva pozorno planiranje i upravljanje kako bi se izbjegle smetnje.

Politika radio spektra koju je danas odobrio Europski Parlamenta treba da pomogne u koordiniraju korištenja spektra za nove usluge i tehnologije, među kojima i bežične mreže “četvrte generacije” (4G) kao što su LTE i WiMAX, koje mogu dosegnuti brzinu i do 100 Mb/s, mobilnu TV, transportne sustave, zdravstvo (medicinski aparati i uređaji za pomoć osobama s invaliditetom), istraživanja i ostalo. Do 1. siječnja 2013 godine, države članice EU će morati odobriti korištenje 800 MHz za bežični Internet.

Trenutno, u većini država članica frekvencija od 800 MHz se koristi za prijenos analognih TV kanala ali će ona biti oslobođena do kraja 2012 godine kada svi TV uređaji treba da budu prebačeni na digitalne. Dodjeljivanjem frekvencije od 800 MHz brzom mobilnom Internetu smanjit će se pritisak na promet podataka koji se već javlja zbog sve većeg broja smartphone uređaja i želje za uslugama kao što je video streaming visoke kvalitete, ali i da bi se dao novi poticaj za bežične internet usluge diljem Europe.

Prema novom prijedlogu Evropskog zakona o zaštiti online podataka, sve kompanije u okviru EU će morati objaviti narušavanja sigurnosti u roku od 24 sata od njihove pojave.

Europski povjerenik za pravosuđe, Viviane Reding, navodi da su ova nova pravila potrebna kako bi se zaštitili potrošači ali i smanjila birokracija. Pojednostavljenje propisa i smanjenje administracije treba da donese godišnju uštedu od 2,3 milijarde evra. Ona dodaje da će nova Europska pravila o zaštiti podataka postati zaštitni znak koji će ljudi širom svijeta prepoznati i kome će vjerovati.

Ovaj zajednički skup zakona o zaštiti podataka u cijeloj Europskoj Uniji trebao bi da bude objavljen u srijedu, zamjenjujući kompleksno zakonodavstvo koje je do sada unosilo pometnju unutar EU jer se ono razlikuje od zemlje do zemlje. Ključni argument Europske povjerenice Viviane Reding je tkz. “pravo da bude zaboravljeno“, ideja koja bi omogućila da svatko može da izbriše svoje podatke koje je postavio na online servis kad god to poželi.

Znači, prema novom Zakonu, korisnici će moći zahtjevati od Facebook-a, Twitter-a ili neke druge usluge čiji dio više ne želi da bude, da njihove podatke izbriše. Sada ne znate sa sigurnošću da su svi vaši podaci izbrisani ako ste izbrisali korisnički račun.

Državama članicama će biti dopušteno da kažnjavaju kompanije koje krše pravila EU, naplaćujući kaznu u visini 1% od globalnih prihoda koje ostvaruju.

Povjerenica EU navodi da će kompanije sada morati eksplicitno zatražiti dozvolu ljudi za korištenje njihovih podataka i da se više neće moći raditi na temelju “pretpostavljenog” pristanaka u situacijama u kojima je bila potrebna suglasnost.

Njezin prijedlog zakona kaže da će korisnici Interneta morati biti obaviješteni kada se njihovi podaci prikupljaju, te da će im morati biti objašnjeno u koju svrhu se to radi i koliko dugo će oni biti pohranjeni.

Zakon također predlaže da ljudi moraju dobiti lakši pristup podacima koji se o njima čuvaju, da te podatke mogu izbrisati te da treba da imaju pravo da te podatke mogu i da premjeste na neku drugu usluga ako žele

Prošle godine hakiranjem Sony i Citigroup, došlo je do kompromitovanja ličnih podataka korisnika i tada je jedan od glavnih prigovora bio na vrijeme koje je prošlo dok je kompanija Sony nije objavila da je do kompromitovanja podataka došlo. Sony je čekao više od tjedan dana dok nije izvjestio javnost da su ugroženi podaci 77 milijuna korisnika njegove PlayStation Network.

Isti prigovor je bio i u slučaju proboja sigurnosti Citgroup kada je 3400 vlasnika kreditnih kartica pretrpjelo gubitak od 2,7 milijuna dolara. Citigroup je čekao skoro mjesec dana dok nije objavio da je 8.lipnja došlo do proboja sigurnosti.

Ovaj novi prijedlog Zakona koji u srijedu treba da predstavi Europska povjerenica Viviane Reding morat će dobiti zeleno svijetlo od zemalja članica EU i morat će ga ratificirati Europski Parlament.

Sve ove procedure bi mogle potrajati dvije ili više godina tako da stupanje na snagu ovog Zakona o Zaštiti Podataka ne treba očekivati prije 2014 godine.

Europsko Vijeće Ministara priopćilo je da sve zemlje Europske Unije moraju da obezbijede da 800MHz band bude slobodan za bežičnu širokopojasnu uslugu do 1 siječnja 2013 godinem kao dio ambicioznog programa koji je dogovoren u petak.

Naime, “Radio Spectrum Policy Program” je dizajniran za poticanje rasta na mobilnom širokopojasnom tržištu pomoću radio-spektra oslobođenog prelaskom s analogne na digitalni televiziju.

Ovaj potez je prvi put predložen od strane Europske Komisije a sada su i Parlament i Vijeće odobrili ovaj plan. Osim toga, ovaj novi plan podrazumjeva da će najmanje 1200MHz biti dodijeljene za promet mobitel podataka u periodu između 2013 i 2015 godine. Komisija najkasnije do 2015 godine mora ocijeniti da li postoji potreba da se uskladi dodatni spektar bandova kako bi se omogućio eksponencijalni rast prometa bežičnih podataka.

Vijeće je također podržalo amandman zastupnika o proširivanju popisa opsega postojećeg spektra između 400MHz i 6GHz kako bi se utvrdila učinkovitost i uvidjelo gdje bi se mogao poboljšati i osigurati eksponencijalni rast bežičnog prometa podataka u nekoj budućoj raspodjeli spektra .

Uređaji kao što su smartphone i Tablet su stavljaju naš trenutnu raspodjelu spektra pod velii pritisak. Najbolje iskorišteni, ovi javni resursi će osigurati naš pravi put na kojem se ove suvremene komunikacije mogu odvijati,

priopćila je Neelie Kroes, povjerenik Digital Agenda.

No, nisu svi sretni sa ovim potezom EU da se promjeni namjena korištenja 800MHz benda.

Sada je ukupan spektar koji je dostupan za digitalnu televizije sveden na sastav ispod 790MHz i time se smanjuje potencijal za buduće inovacije i razvoj digitalnih usluga kao što su na primjer: HDTV, mobilna TV i 3DTV). Osim toga, smetnje iz mobilne mreže i terminala mogu da poremete prijem digitalne televizije,

navodi u obraćanju povodom ove odluke European Broadcasting Union.

Ovoj odluci je potrebna potpora od strane industrije i Komiteta za Istraživanje i Energetiku, koja bi mogla da dođe već 10. studenoga, a potom i od Parlamenta u cjelini.

Facebook se suočava sa zabrinutošću njemačkih dužnosnika o zaštiti podataka koji navode da je njegovo značajka automatskog prepoznavanja lica u suprotnosti sa europskim propisima vezanim za zaštitu podataka.

Agenciji za zaštitu podataka iz Hamburga uputila je jučer pismo kompaniji Facebook u kom se navodi da bi društvena mreža trebao dobiti dobiti pristanak korisnika prije nego li se biometrijski podaci, koji se koriste za omogućavanje značajke, pohrane, priopćio je Johannes Caspar, voditelj agencije. Iako korisnici mogu isključiti značajku, agencija tvrdi da sam proces nije dovoljno jasan.

Facebook je omogućio značajku za prepoznavanje lica u prosincu za prostor SAD-a a sada je ona dostupna i u većini ostalih zemalja. Sustav daje sugestije za Tags temeljene na licima u drugim fotografijama koja su Tag-ovane. Korisnici bivaju obaviješteni tek nakon što budu Tag-ovani.

Korisnici mogu isključiti ovu značajku u postavkama privatnosti na Facebook računu. Da biste to uradili, trebali bi ići u "Prilagodi postavke" i onemogućiti "Predloži moje fotografije prijateljima." Osoba još uvijek može biti označena (tagovana) manuelno, ali samo od strane njenih prijatelja.

Johannes Caspar navodi da propisi Europske Unije koji se tiču privatnosti zahtijevaju da korisnici daju svoj pristanak prije nego što njihovi podaci budu pohranjeni, uključujući i podatke koji se koriste kako bi se omogućilo označavanje.

Potpuno je jasno je da svatko, čiji podaci će biti pohranjeni, mora dati svoj izričit pristanak,

ističe Johannes Caspar.

U svom priopćenju kompanija Facebook je navela da će uzeti u obzir ove navode koji dolaze od Njemačkih Vlasti ali da čvrsto odbacuju svaku tvrdnju da ne ispunjavaju svoje obveza prema Zakonu o zaštiti podataka Europske Unije.

Johannes Caspar navodi da njegova agencija ima dobru suradnju sa Facebook-om, sa kojim je postigla sporazum početkom ove godine oko njegove značajke "Friend Finder", ali ipak ističe da ako dvije strane ne budu mogle postići sporazum i po ovom pitanju, Facebook bi se mogao suočiti sa tužbom.

Što se tiče značajke Friend Finder, koja uvozi e-mail adrese iz korisnikovog popisa kontakata na druge e-mail usluge, a zatim šalje pozivnice onima koji nisu korisnici Facebooka da se pridruže društvenoj mreži. Agencija iz Hamburga je u ovom slučaju ustvrdila da Facebook prikupljanje e-mail adrese bez pristanka korisnika i da je korisnicima nejasno zašto primaju pozivnice.

Prema postignutom sporazumu, Facebook je prepravio svoj sustav tako da osoba koja nije registrirana na društvenoj mreži ima mogučnost da isključi buduće primanje ovakvih pozivnica.

Europska Komisija je pokrenula pravni postupak protiv 20 država članica Europske Unije koje nisu poduzele mjere za provedbu novih zakona koja štite online podatke potrošača.

Rok za provedbu u nacionalna zakonodavstva je bio 25. svibanj, ali do danas su samo Danska, Estonija, Finska, Irska, Malta, Švedska i Velika Britanija uvele nove zakone u cijelosti.

Ključna točka ovog paketa EU zakona čini se da je ePrivacy Direktive, koja ima za cilj da pruži korisnicima Interneta više informacija o podacima koji se čuvaju o njima. Prije nego što postave cookies za prikupljanje podataka sa korisničkog računala, tvrtke moraju dobiti "izričiti pristanak" korisnika. Korisnicima Interneta one također moraju dati informacije o tome koje su podatke prikupili i za što će se oni koristiti.

U mnogim slučajevima cookies se koriste za ciljano oglašavanje koje se temelji povijesti pretraživanja. Jedina iznimka u pravilu "izričitog pristanka" su situacije kada su cookies "neophodni" kao što je to slučaj kod uslugu traženih od strane korisnika, na primjer, kada korisnik klikne na gumb “dodaj u košaricu", radi kupnju proizvoda sa web stranice.

Države članice EU su imale dvije godine za provedbu revidiranih pravila protiv praćenje cookies i do sada je većina EU država članice obavijestila Komisiju da je neka vrsta zakonodavnog procesa po ovm pitanju u tijeku. Međutim, ako 20 zemalja koje je Komisija kontaktirala danas ne odgovore u roku od dva mjeseca, ili odgovor bude nezadovoljavajući, Komisija može poslati formalni zahtjev za provedbu zakona i na kraju te države dovesti pred Europski Sud Pravde.

Najbolje za sve će biti da države u potpunosti primjene potrebne procedure za usvajanje zakona, što je brže moguće, tako da Komisija ne mora nastaviti sa pravnim postupkom. To će biti najbolji ishod za zemlje članice kao i za sve potrošače koji bi mogli imati koristi od ovih zakona,

priopćio je Jonathan Todd, glasnogovornik Digital Agenda.

Europski Parlament je odobrio nova pravila Europske Unije koja se odnose na online kupovinu.

“Direktiva o Pravima Potrošača” daje Europskim kupcima pravo da se predomisle u vezi svoje online kupnju u roku od dva tjedna od primitka robe. Također, stavljena je točka na skrivene troškove zabranom korištenja “pre-ticked” box-ova na sajtovima prodavaca.

Nova Direktiva, koja je revizija prethodnih zakona, odobrena je velikom većinom glasova Europskih Parlamentaraca, sa 615 glasova za, 16 protiv i 21 suzdržan.

Željeli smo regulirati online trgovanje jer je to prostor u kojem se obavlja najveća prodaja između zemalja članica EU,

objasnio je šef pregovaračkog tima Europskg Parlamenta, Andreas Schwab.

Propisi koji su štitili prava potrošača u ovoj oblasti prije nove Direktive ostavljali su Europske potrošače skoro ne zaštićene po pitanju online kupovine. Kao rezultat toga, samo oko 7 posto korisnika Interneta obavljalo je “prekograničnu” kupnju unutar EU, u odnosu na ukupnu brojku od 40 posto korisnika koji kupuju online. Ovo je uglavnom posljedica zabrinutosti korisnika oko kašnjenja u isporuci ili ne isporučivanja robe, kao i velike razlike u zakonima o zaštiti potrošača unutar same Eurpske Unije.

Ovom regulativom, digitalna roba, kao što je softver, glazba i filmovi, izuzeti su iz prava povlačenje. Prodaja ovih proizvoda smatrat će se kao nepovratna od trenutka kada je preuzimanje počelo.

Nakon današnjeg glasovanja u parlamentu, formalno odobrenje od strane Vijeća Ministara očekuje se u srpnju. Države članice će imati najviše dvije godine za provedbu ovog novog pravila.

Samo dvije socijalne mreže putem zadane postavke čine maloljetničke profile mnogo privatnijim, navodi se kao rezultat testa sprovedenog od strane Europske Komisije a koji je uključivao 14 socijalnih mreža.

Test je imao za cilj saznati da li se sajtovi za socijalno umrežavanje ponašaju u skladu s EU Safer Social Networking načelima, koji je samo-regulatorni sporazum koji su sve mreže potpisale 2009 godine.

Nakon testa, ispostavilo se da samo Bebo i MySpace imaju zadane postavke koje čine maloljetničke profile privatnijim.

Veoma sam razočaran što većina sajtova za socijalno umrežavanje ije uspjelo da osigura da maloljetnički profili budu dostupni samo njihovim kontaktima i to po zadanoj postavki. Mladi u potpunosti ne razumiju posljedice koji mogu da proizađu otkrivanjem previše osobnih podataka o svom životu,

priopćio je povjerenik Digital Agenda, Neelie Kroes.

Komisija je sprovodila ovo svoje istraživanje od prosinca 2010 godine pa do siječnja 2011 godine i to nad sajtovima socijalnog umrežavanja: Arto, Bebo, Facebook, Giovani, Hyves, MySpace, Nasza-klaza, Netlogu, One, Rate, VZnet, Galleria, Tuenti i Zap. Testiranje je sprovedeno na primarnom jeziku sajta.

Trenutno 77 posto mladih od 13 do 16 godina i 38 posto onih između 9 i 12 godina starosti, i služe se Internetom, su korisnici sajtova socijalnog umrežavanja. Oko 65 posto onih između 13 i 16 godine starosti i 34 posto onih od 11 do 12 godina starosti, koji koriste Internet, znaju kako promijeniti postavke privatnosti na profilima socijalnih mreža, navodi se u EU studiji o djeci na Internetu objavljenoj u siječnju.

Mogućnost označavanja osoba na slikama, koje nudi većina socijalnih mreža, olakšava ronalazak nečije slike online. Deset sajtova od 14 testiranih, dozvoljava potencijalnim strancima (tzv. prijateljima prijatelja) da kontaktiraju maloljetnika putem osobne poruke ili komentara na njihovom javnom profilu, čime se povećava rizik od cyber-nasilja.

U slučaju Facebook-a, otkriveno je da iako su mehanizmi za izvještavanje o pojavi neprimjernog sadržaja ili ponašanja dosta jednostavni za uporabu, Facebook ipak ne reagira brzo na korisnička izvješća. Također, kada ste prijavljeni na Facebook kao maloljetnik, neki od oglasa koji e prikazuju na profilu mogu da se smatraju vrlo neprikladnim. Korisnici moraju biti stariji od 13 godina da bi koristili Facebook, međutim, nakon što neko dijete mlađe od 13 godine bude odbijeno za registraciju ipak je moguće da se ponovno registrira tako što ugasi i ponovo upali preglednik i upiše da ima više godina. Na Facebook-u nije dostupan mehanizam za roditeljsku kontrolu.

Tim znanstvenika je sastavljen u Švicarskoj i Njemačkoj kako bi se nastavio jedinstveni cilj, izgradnju računalnog modela ljudskog mozga. Tim pod nazivom Human Brain Project, kojeg su mediji prozvali „Tim Frankenštajn„ upravo vodi razgovore sa EU oko potpore vrijedne milijardu funti.

Znanstvenici tvrde da uspjeh ovog projekta može dovesti do lijekova za razne bolesti poput Parkinsonove kao i do razvoja inteligentnih robota i superračunala koji bi bili daleko superiorniji u poređenju sa postojećim.

Henry Markram, neuroznanstvenik na Ecole Polytechnique Federativna, Lausanne, Švicarska, okupio je tim od devet vodećih europskih znanstvenika za ovaj projekat.

izjavio je Henry Markram.

Znanstvenici i istraživači koji rade u timu Human Brain Project, vjeruju da ako uspiju osigurati ova sredstva, da će biti u stanju da repliciraju čovjekov najvitalniji organ za 12 godina.

Ako ovaj tim uspije u svojim namjerama benefiti će biti ogromni. Farmaceutske kompanije bi na primjer mogle dramatično da skrate vrijeme ispitivanja nekog lijeka, da izbjegnu testiranje na ljudima, testirajući nove lijekove na kompjuterskom modelu.

Superračunalima koja se nalaze u istraživačkom centaru Julich, u blizini Kolna, je dodjeljena vitalna uloga u istraživanjima koja će uključivati po riječima Henry ​​Makram-a „tsunamije podataka“.

Katrin Amunts, neuroznanstvenica, je počela raditi na detaljnom atlasu mozga koji podrazumeva isjecaje jednog na 8.000 dijelova koji se zatim digitaliziraju sa skenerom.

navodi Henry Markram.

SAD i Europska Unija su se dogovorili da zajedno rade kako bi se osiguralo da imenovanje domena na Internetu ostaje u rukama neovisnih privatnih interesnih skupina, ali su također iznijeli zahtijev za reforme.

Komesar E.U. Digitalni Agenda, Neelie Kroes i Larry Strickling, pomoćnika ministra US Department of Commerce, jučer su iznijeli zajednički stav da će nastaviti podupirati ICANN sustav za dodjeljivanje domena najviše razine.

Vijest dolazi nakon što je ICANN prošli mijesec donijela vrlo kontroverznu odluku da se odobri XXX domen sufiks za sajtove za odrasle, nakon nekoliko godina vijećanja. Ovaj potez je naišao na opoziciju izvan i unutar pornografske industriju, sa anti-porno prosvjednicima koji tvrde da ovo legalizira pornografiju i a unutar porno industrije se stvorio blok koji ističe da je ovaj potez omogućio da se njihove web stranice sada mogo lakše blokiraju.

ICANN također očekuje da će biti odobren i veliki broj drugih top domena na njenom sljedećem sastanku krajem lipnja u Singapuru. Neelie Kroes i Larry Strickling ističu da su reforme neophodne za jačanje transparentnosti i odgovornosti u internom korporativnom upravljanju ICANN.

Osobito je istaknuta potreba da ICANN počne adekvatno da odgovara na savjete Governmental Advisory Council, kada je u pitanju proširenje top-level domena i da bi prioritet trebao biti brzo provođenje svih preporuka koje je transparentni pregled proveo prošle godine.

Neelie Kroes želi da ICANN počne da uvažava mišljenje vlada Vlada u odlukama koje utječu na način na koji se u zemljama donose top level domeni.

Ugovora između ICANN i Američke Vlade istječe u rujnu a prema nekim navodima potpisivanje novog zavisit će od provedenih reformi.