Online Tržište

WikiLeaks već pet dana ne funkcioniše zbog posljedica velikog DDoS napada na ovaj Web sajt. Ovo nije prvi put da je WikiLeaks meta DDoS napada. Web sajt je bio oboren četiri dana u svibnju zbog istog tipa napada.

Skupina pod nazivom AntiLeaks preuzela je odgovornost za ovo posljednje obaranje WikiLeaks sajta. Ova skupina koja sebe identificira kao "mlade građane Sjedinjenih Američkih Država" izdala je priopćenje u kom se navodi sljedeće:

Assange (Julian Assange osnivač WikiLeaks-a) je vođa nove vrste terorista. Mi ovo radimo u znak našeg protesta protiv njegovog pokušaja da bjegom u Ekvador pobjegne od pravde. To bi bio katalizator za mnogo druge poput njega, da dođu na njegovo mjesto i nastave tamo gdje je on stao. Mi nećemo prestati sa napadima a ni oni nas neće zaustaviti.

Kontroverzni sajt WikiLeaks je mnogo puta do sada objavljivao tajne podatke koji su izazivali javno mjenje na reakciju a Vlade mnogih država u vrlo neprijatne situacije. Najviše prašine se podiglo kada je WikiLeaks objavio tajne diplomatske depeše Američkog State Departmenta koje su uključivale i niz neugodnih tajnih informacija koje Američka Vlada nikako nije željela da budu otkrivene. Sve je rezultiralo hapšenjem Julian Assange i sudskim postupkom u Engleskoj. 

Nedavno je WikiLeaks objavio e-mailove iz sigurnose kompanije Stratfor koje je navodno dobio od skupine koja je hakirala ovu kompaniju. E-mail-ovi, s predpostavkom da su pravi, pokazuju rasističke interne nadimke za razne osobe i skupine, kao što su "Hizzies" za pripadnike Hezbolaha ili "Adogg " za Iranskog predsjednik Mahmoud Ahmadinejad.

U srpnju je WikiLeaks na svojim stranicama objavio “Syria Files”. Radi se o velikom broju e-mail-ova Vlade SAD-a koji pokazuju "unutarnji ustroj Sirijske Vlade."

Wikileaks je jutros počeo sa objavljivanjem nove serije otkrića, “The Global Intelligence Files”, koji sadrže podatke uzeti iz 5 miliona e-mail poruka koje pripadaju kompaniji Stratfor.

Stratfor je prema sopstvenom opisu kompanija koja nudi usluge geopolitičke analize a prema tvrdnjama Wikileaks-a i kompanija koja nudi određene poverljive obaveštajne usluge za Lockheed Martin, Northrop Grumman, Raytheon i nekoliko Američkih Vladinih agencija među kojima je i Američko Ministarstvo za Unutrašnju Bezbednost.

Wikileaks navodi da jedan broj e-mail poruka sadrži “privilegovane informacije o napadima Američke Vlade protiv Julian Assange-a i Wikileaks kao i dokaz Stratfor-ovog sopstvenog pokušaja u podrivaju Wikileaks-a”.

Wikileaks ističe da e-mail poruke datiraju od jula 2004 do kraja decembra 2011 godine. Osim što pružaju detaljniji uvid u to kako Stratfor obavlja svoje obavještajne poslove, tu su navodno i detalji koji pokazuju visok nivo interes kompanije za Wikileaks.

Hakerska grupa Anonymous je prema svemu sudeći opet odigrala značajnu ulogu u pribavljanju ovih podataka. Prema informacijama sa Twitter-a Anonymous je odgovoran za upad u sistem kompanije Stratfor i obezbeđivanje ovih datoteka Wikileaks-u.

Do sada je Wikileaks objavio 167 datoteka i tvrdi da je za ovu novu operaciju obezbedio 25 partnera od kojih će svaki dobiti pristup informacijama. Međutim, primetno je da se na listi partnera iz nekog razloga ne nalaze The Guardian i The New York Times, koji su do sada bili partneri Wikileaks-a u objavljivanju poverljivih informacija.

Vlada SAD se sastala sa Evropskim zvaničnicima kako bi lobirala u ime Oracle-a tokom kupovine kompanije Sun Microsystems, navodi se u diplomatskim depešama koje su procurile u javnost.

Diplomatske depeše, koje je objavio sajt Wikileaks, otkrivaju da je Obamina administracija pratila istragu Evropske Unije oko pitanja konkurentnosti koja bi mogla nastati nakon spajanja kompanija Oracle i Sun Microsystems a potom pristupia ubeđivanju da puste da se ovaj posao završi.

EU je istraživala ovo spajanje zbog zabrinutosti za budućnost Java i Open Source MySQL baze podataka.

U jednoj depeši se navodi da predstavnici Oracle-a "nisu željeli ili nisu mogi da učine određene stvari koje bi rešile Komisiju zabrinutosti" navodeći da će bez spajanja Sun bankrotirati.

Depeša predlaže da Vlada SAD lobiral u ime kompanije Oracle kako bi se sprečilo da kompanija Sun nastavi sa gašenjem radnih mesta i da se spase obraz Antimonopolske divizije Američkog Ministarstva Pravde, koje je odobrio ovo preuzimanje nekoliko meseci ranije.

Mesec dana kasnije, još jedna depeša poslata je Američkom Državnom Sekretaru Hillary Clinton i ostalim relevantnim agencijama i odelima u kojoj se detaljnije objašnjava mišljenje komesara EU za pitanja konkurencije, vezano za Open Source softver.

Anthony Whelan, šef kabineta komesara za konkurenciju Neelie Kroes, reklao je Američkom timu koji je došao da lobira za Oracle da Neelie Kroes podržava "argumente da je open source softver po definiciji pro-konkurentan, jer bi svako trebao da može da mu pristupi i da doprinese poboljšanju open source programa ".

U depeši Anthony Whelan je i citiran "na dinamičnom, realnom tržištu Evrope, ovo spajanje svakako treba da bude predmet istrage."

Svi znaju da je Oracle-ovo preuzimanje kompanije Sun Microsystems završeno ali da su posledice toga itekako došle do izražaja poslednji nekoliko meseci kada su pokrenute brojne sudske parnice vezane za pitanje kršenja prava na korištenje patenta i intelektualne svojine. Tako da je kompanija Oracle tužila Google tražeći odštetu od 6 milijardi dolara za korištenje nekoliko Java patenata u mobilnom operativnom sistemu Android.

Wikileaks-ov procesor za kartično plaćanje se priprema za pokretanje pravnog postupka protiv Visa Europe, MasterCard Europe i drugih posrednika u plaćanju nakon što su jednostrano prekinuli ugovor poslije objavljivanja Američkih tajnih diplomatskih depeša na sajtu Wikieaks.

DataCell želi da Visa Europe i MasterCard Europe omoguće nastavak obrade plaćanja, uključujući i donacije. Pripremljene su dvije građanske tužbe, a sprema se i tužba Europskoj Komisiji protiv MasterCard Europe i Visa Europe. Tužba Europskoj Komisiji će biti podnesena u četvrtak ako MasterCard i Visa ne popuste,

izjavio je odvjetnik Sveinn Andri Sveinsson.

Prema njegovim navodima, ove kompanije krše članove 101 i 102 Europskih pravila tržišnog natjecanja, što bi moglo rezultirati novčanom kaznom od strane Europske Komisije.

DataCell je Islandski data center operator i pružatelj usluge web hostinga, koji organizacijama kao što su WikiLeaks, koje nemaju trgovačke račune za prihvatanje kartičnog plaćanja, nudi te usluge uz određenu naknadu za obradu.

Visa ima 67,6 posto udjela na Europskom tržištu kartičnog plaćanja, a MasterCard 27,7 posto, što predstavlja kolektivnu tržišnu dominaciju koja stavlja DataCell i slične kompanije u nepovoljan konkurentni položaj,

navodi odvjetnik kompanije DataCell, Sveinn Andri Sveinsson.

Glasnogovornici kompanija Visa i MasterCard su priopćili da su primili pismo od odvjetnika kompanije DataCell ali da za sada ne mogu komentirati ovaj slučaj.

Sveinn Andri Sveinsson navodi da Wikileaks također priprema i dvije građanske tužbe, jedna će biti podnijeti Sudu u Islandu, a druga u Danskoj. Tužba u Islandu će tražiti odštetu od kompanija Visa i MasterCard. U Danskoj će se voditi proces zbog kršenja ugovora između DataCell i Teller, servisa za plaćanje preko koga su išla plaćanja i donacije Wikileaks-a. DataCell u tužbi navodi da su Visa i MasterCard naredili kompaniji Teller da obustavi obradu donacija kompaniji Wikileaks. DataCell imao ugovor s Teller-om za procesuiranje plaćanja koji je Teller prestao da poštuje 7. prosinca.

Wikileaks pozdravio denial of service (DOS) napad na web sajt CIA.gov koji je izvela hakerska grupa LulzSec. Wikileaks je na Twitter-u objavio da CIA sada shvata značenje "WTF", što je referenca za CIA-in Wikileaks Task Force, koja je vodila istragu oko Wikileaks-ovog objavljivanja tajnih dokumenata Američke Vlade.

Napad i obaranje sajta CIA.gov dolazi nakon niza DoS napada i infiltracija iza kojih stoji hakerska grupa LulzSec, uključujući i hakiranje servera koji pripada Američkom Senatu kao i objavljivanje lozinki i e-mail adresa 26.000 korisnika porno sajtova. Ova hakerska grupa je također juče preuzela odgovornost za hakiranje nekoliko gaming sajtova među kojima su Eve Online, Minecraft i League of Legends.

LulzSec koja je do nedavno bila relativno nepoznata hakerska grupa, također je napravila još jedan vrlo zanimljiv gest, objavila je na Twitter-u da će prihvatati zahtjeve za hakiranje od bilo tkoga tko želi da se sruši neki web sajt. “Pozovite 614-LULZSEC, navedite cilj i mi ćemo ga uništiti", navodi se u objavi ove grupe.

Grupa ima uspostavljen HotLine za područje SAD, koji povremeno preusmjerava pozive na druge brojeve, uključujući FBI i Američku sigurnosnu tvrtku HBGary.

Naš broj poziva između 5 i 20 ljudi svake sekunde i mi te pozive možemo preusmjeriti gdje god želimo. Prijedlozi?

objavio je LulzSec u svom tweet-u.

Uprkos činjenici da čeka izručenje u Švedsku zbog optužbi za seksualni napad, osnivač Wikileaks-a Julian Assange još uvek privlači veliko interesovanje medija.

Russia Today (RT) je napravila intervju sa Assange-om, u kom je on davao svoje viđenje političkih nemira u Egiptu i Libiji, a poseban osvrt je dat na ulogo društvenih medija u poslednjim revolucijama u obe zemlje. U ovom intervjuu, Assange se posebno fokusirao na Facebook nazivajući ga "najužasnijom špijunskom mašinom koja je ikada izmišljena".

Objašnjavajući detaljnije, Assange potvrđuje:

Prema Assange, to se ne zaustavlja na Facebook-u. On veruje da su se društvenoj mreži pridružili Google, Yahoo i druge velike američke organizacije koje imaju "izgrađen interfejs za američku obavještajnu službu":

Osnivač Wikileaks-a takođe upozorava korisnika Facebook-a, navodeći da, ako korisnik doda svog prijatelja na Facebook, on ustvari "radi besplatno za američku obaveštajnu agenciju, u izgradnji elektronske baze podataka o sebi samima".

U nedjelju 24. travnja 2011 godine, Wikileaks je počeo objavljivati ​​779 tajnih dokumenata koji se odnose na zloglasni zatvor Guantanamo. Detalji za svakog pritvorenika će biti objavljivani svakodnevno tijekom idućih mjesec dana. Novi tajnih podaci koje objavljuje Wikileaks, bacaju novo svjetlo na dokaze, kojih u nekim slučajevima i nema, protiv ljudi koje je Američka Vlada držala i drži u zatvoru Guantanamo na Kubi.

Guantanamo dokumenti, koji su označeni kao "tajni", uključuju dosjea zatvorenika i procjenu koju imaju po bezbjednost a koju su napravili vojni procjenitelji. Ovi dosijei su pisani između 2002 i 2008 godine.

Wikileaks navodi da ove datoteke uključuju detalje o prvih 201 zatvoreniku koji su držani i pušteni iz Gvantanamo tijekom ranih godina i koji "nikada ranije nisu objavljeni".

Ovo je četvrta najveća objava povjerljive dokumenata Američke Vlade datoteke od pokretanja sajta Wikileaks, početkom 2007 godine. Objava depeša State Departmenta početkom studenog 2010, koje su navodno u posjed Wikileaks-a došle zahvaljujući vojniku Bradley Manning, bile su uzrok neviđenog pritiska i neprilika koje je doživio sajt ali i njegov osnivač Julian Assange.

Puštanje Guantanamo dokumenta moglo bi da poveća pritisak na američko pravosuđe da podnese prijavu protiv vlasnika i urednika Wikileaks-a Julian Assange-a, koji se nalazi u Velikoj Britaniji gdje čeka izručenje za navodno seksualno zlostavljanje u Švedskoj.

Ovi dokupenti pokazuju da su obavještajne agencije iz Kine, Rusije i drugih represivnih režima bile pozvane da ispituju ​​zatvorenike. Čak je i novinar medijske kuće Al-Jazeera držan u skladu "pružanja informacije o … mreži al-Jazeera njenom programu obuke novinara, telekomunikacijskoj opremi i operacijama vezanim za izvještavanje." Starosna dob zatočenika je između 14 i 89 godina.

Obamina administracija je planirala da zatvori zatvor Guantanamo ali je na kraju odustala od toga nakon što su Kongres i sigurnosne agencije iznijele svoju zabrinutost oko mogućeg premještanja zatvorenika na američko tlo.

Nema sumnje da će ova nova objava tajnih okumenata ponovo otvoriti priču oko sigurnosti Inetrneta, slobodnog novinarstva, izdajnika, urote ….

Administracija američkog predsednika podržava novih zakon o pravima zaštite privatnosti podataka u cilju zaštite potrošača od neselektivnog online praćenja i prikupljanje podataka od strane oglašivača. Online privatnost je nešto što zaokuplja sve veću pažnju javnosti koja je zabrinuta činjenicama da se njihovi podaci koriste u razne svrhe bez njihove dozvole.

U svedočenju pripremljenom za Senat, pomoćnik državnog sekretara, Lawrence Strickling, navodi da Bela Kuća želi da Kongres donese zakon koji se odnosi na “osnovnu zaštitu privatnosti podataka potrošača.”

Ovakva zaštita je potrebna kako bi se zaštitili lični podaci u situacijama koje nisu pokrivene trenutnim zakonskim aktima, naglasio je Lawrence Strickling, dodajući da svaki zakon treba da bude zasnovan na fer principima dosadašnje informacijske prakse i da U.S. Federal Trade Commission ima izvršna ovlašćenja. On je takođe pozvao na stimulisanje razvoja pravila ponašanja vezanih za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije predsednika Obame po pitanju zaštite privatnosti jeod ogromnog značaja i ovo je prvi put posle 1974 godine da Američka Vlada je podržala obavezna opšta pravila o privatnosti,

izjavio je profesor Joel Reidenberg sa Pravnog Fakultetu Fordham, koji je specijalizovan za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije je vođena povišenom zabrinutošću osionog i nekontrolisanog online prikupljanja podataka koja se trenutno dešava. Strahovi su konačno dostigli značajan nivo u javnosti da je Administracija morala da reaguje. Ovo je na neki način potvrda da se podaci koriste za neke aktivnosti za koje korisnici nisu dali svoju saglasnost. Osnivač Wikileaks-a, Julian Assange čak tvrdi da je Internet največa špijunska mašinerija koju je svet ikada video, koja omogućava raznim Vladama da kontrolišu svoje građane.

Ovo je neverovatno značajno da je Bela Kuća podržala sveobuhvatni zakon o privatnosti a sama njena podrška je jasan signal važnosti ovog pitanja,

istakla je Erica Newland, analitičar centra za demokratiju i toleranciju.

Julian Assange, osnivač sada već čuvenog sajta Wikileaks, nazvao je Internet "najvećom špijunskom mašinom koju je svet ikada video", i da je ogromna prepreka za slobodu govora.

Julian Assange je studentima na Univerzitetu Kembridž govorio o tome kako su društvene mreže, naroito Vladama, omogućavaju širok spektar mogućnosti za nadzor svojih građana.

Assange je to ilustrovano pričajući o "Facebook Revoltu" koji se dešavao u Kairu pre tri ili četiri godine, nakon kojeg je Facebook korišćen da bi se svi glavni učesnici pohapsili, tukli, ispitivali i zatvorili.

Paradoksalno, za šefa organizacije koja je koristila Internet tehnologiju da razotkrije razna dešavanja i tajne mnogih svetskih vlada i drugih organizacija, Assange tvrdi da Internet pomaže u jačanju represivnih režima.

naglasio je Julian Assange.

Pozivajući se na svoje lično iskustva sa Sjedinjenim Američkim Državama, Assange tvrdi da je cenzura koju sprovidi SAD jednako opasna kao svima dobro poznata i dokumentovna cenzura koja je bila u nekadašnjem Sovjetskom Savezu.

ističe Julian Asange, pojašnjavajući studentima dešavanja sa Wikileaks-om.

Assange je takođe istakao ulogu koju je Wikileaks imao u globalnom povećanju transparentnosti, tvrdeći da je on pomogao da pobudi pobuna u arapskim državama. On je studentima rekao da je objavljivanje američkih diplomatskih depeša u vezi Tunisa delom promenilo raspoloženje u zemlji, što je dovelo do zbacivanja bivšeg predsednika zemlje, Zine al-Abidine Ben Ali.

sa ovim rečima je završio svoje predavanje studentima Kembriža Julian Assange, osnivač Wikileaks-a.

Završena je saslušanje o izručenju Julian Assange-a, a vijesti nisu dobre za osnivača Wikileaks-a, izgubio slučaj, te će biti izručen u Švedskoj u roku od 10 dana. Julian Assange ima sedam dana da uložiti žalbu na presudu.

Julian Assange je optužen za seksualno zlostavljanje dvije žene koje je upoznao u Švedskoj tijekom poslovnog putovanja u kolovozu 2010 godine. Iako su optužbe za silovanje u početku bile odbačene, slučaj je kasnije ponovno otvoren a Žalbeni Sud je potvrdio originalne optužbe.

U prosincu 2010 godine, Julian Assange se predao policiji koja ga je uhitila u Londonu, odakle vodi pravnu bitku protiv svog izručenja Švedskoj. Njegov pravni tim, je svojevremeno isticao da postoji “realan rizik” da ako Julian Assange bude izručen Švedskoj da će odmah biti prosljeđen u Sjedinjene Američke Države, gde postoji opasnost da bi bio zatvoren u Guantanano Bay ili da se čak suoči sa smrtnom kaznom.

Uhićenje Julian Assange je samo jedan od mnogih problema koji su zadesili Wikileaks i njenog osnivača. Nakon objavljivanja tajnih depeša Američkih veleposlanstva, stranica je bila žrtva DDoS napada, a nekoliko tvrtki, uključujući Amazon, PayPal, nekoliko banaka i EveryDNS.net, uskratili su svoje usluge Wikileaks-u.