Online Tržište

Promjene u Američkom Zakona o autorskim pravima u posljednje tri godine utjecale su na način na koji se procjenjuje šteta. Kada je stranka proglašena krivim za kršenje autorskih prava (mnogo više od puke povrede prava), ono što tada postaje problem jeste sama procjena štete nastala kršenjem autorskih prava.

Ako nešto niste namjeravali prodati, onda ne možete tvrditi da ste izgubili zaradu od prodaje. To je upravo ono što je tvrdio SAP nakon što je porota dodijelila kompaniji Oracle rekordnih 1,3 milijarde dolara, proglasivši kompaniju SAP krivom za kršenje autorskih prava, zbog upad na Oracle-ove servere na kojima su se nalazili podaci za podršku proizvoda. Ipak, jučer je Američki Savezni Sud poništio tu presudu, navodeći da ona ne odgovara okolnostima.

Kompanija SAP je priznala odgovornost za ilegalno preuzimanja Oracle-ovog softvera i materijala za podršku od strane svoje bivše podružnice, TomorrowNow, koja je davala jeftiniju podršku za Oracle-ove aplikacije, ali je smatrala da je kazna previsoka.

Sa TomorrowNow, SAP-ov cilj je bio da preusmjeri Oracle-ove korisnika na svoje CRM (customer relationship management) i ERP (enterprise resource planning) sustave, u okviru programa pod nazivom Safe Passage.

Savezni Sudac Phyllis Hamilton se sa time složio i odobrio zahtjev kompanije SAP da Oracle prihvati nižu odštetu u vrijednosti od 272 milijuna dolara, kako bi se izbjegla potreba za novim suđenjem.

S druge strane kompanija Oracle tvrdi da SAP treba da plati odštetu na temelju “hipotetičkih” troškova koje bi SAP morao platiti za legalno licenciranje softvera.

Oracle-ov stručnjak za procjenu štete izračunao je ​​gubitak na temelju potencijalnog licenciranja, za koji tvrdi da iznosi 408,7 milijuna dolara. Stručnjak za procjenu štete kompanije SAP tvrdi da je gubitak Oracle-a samo 28 milijuna dolara. Na kraju, Sudac Hamilton je naredio da se suđenje za ovaj slučaj ponovi, osim ako kompanija Oracle ne prihati kompromisnu ponudu od 272 milijuna dolara.

Facebook se suočava sa zabrinutošću njemačkih dužnosnika o zaštiti podataka koji navode da je njegovo značajka automatskog prepoznavanja lica u suprotnosti sa europskim propisima vezanim za zaštitu podataka.

Agenciji za zaštitu podataka iz Hamburga uputila je jučer pismo kompaniji Facebook u kom se navodi da bi društvena mreža trebao dobiti dobiti pristanak korisnika prije nego li se biometrijski podaci, koji se koriste za omogućavanje značajke, pohrane, priopćio je Johannes Caspar, voditelj agencije. Iako korisnici mogu isključiti značajku, agencija tvrdi da sam proces nije dovoljno jasan.

Facebook je omogućio značajku za prepoznavanje lica u prosincu za prostor SAD-a a sada je ona dostupna i u većini ostalih zemalja. Sustav daje sugestije za Tags temeljene na licima u drugim fotografijama koja su Tag-ovane. Korisnici bivaju obaviješteni tek nakon što budu Tag-ovani.

Korisnici mogu isključiti ovu značajku u postavkama privatnosti na Facebook računu. Da biste to uradili, trebali bi ići u "Prilagodi postavke" i onemogućiti "Predloži moje fotografije prijateljima." Osoba još uvijek može biti označena (tagovana) manuelno, ali samo od strane njenih prijatelja.

Johannes Caspar navodi da propisi Europske Unije koji se tiču privatnosti zahtijevaju da korisnici daju svoj pristanak prije nego što njihovi podaci budu pohranjeni, uključujući i podatke koji se koriste kako bi se omogućilo označavanje.

Potpuno je jasno je da svatko, čiji podaci će biti pohranjeni, mora dati svoj izričit pristanak,

ističe Johannes Caspar.

U svom priopćenju kompanija Facebook je navela da će uzeti u obzir ove navode koji dolaze od Njemačkih Vlasti ali da čvrsto odbacuju svaku tvrdnju da ne ispunjavaju svoje obveza prema Zakonu o zaštiti podataka Europske Unije.

Johannes Caspar navodi da njegova agencija ima dobru suradnju sa Facebook-om, sa kojim je postigla sporazum početkom ove godine oko njegove značajke "Friend Finder", ali ipak ističe da ako dvije strane ne budu mogle postići sporazum i po ovom pitanju, Facebook bi se mogao suočiti sa tužbom.

Što se tiče značajke Friend Finder, koja uvozi e-mail adrese iz korisnikovog popisa kontakata na druge e-mail usluge, a zatim šalje pozivnice onima koji nisu korisnici Facebooka da se pridruže društvenoj mreži. Agencija iz Hamburga je u ovom slučaju ustvrdila da Facebook prikupljanje e-mail adrese bez pristanka korisnika i da je korisnicima nejasno zašto primaju pozivnice.

Prema postignutom sporazumu, Facebook je prepravio svoj sustav tako da osoba koja nije registrirana na društvenoj mreži ima mogučnost da isključi buduće primanje ovakvih pozivnica.

Europska Komisija je pokrenula pravni postupak protiv 20 država članica Europske Unije koje nisu poduzele mjere za provedbu novih zakona koja štite online podatke potrošača.

Rok za provedbu u nacionalna zakonodavstva je bio 25. svibanj, ali do danas su samo Danska, Estonija, Finska, Irska, Malta, Švedska i Velika Britanija uvele nove zakone u cijelosti.

Ključna točka ovog paketa EU zakona čini se da je ePrivacy Direktive, koja ima za cilj da pruži korisnicima Interneta više informacija o podacima koji se čuvaju o njima. Prije nego što postave cookies za prikupljanje podataka sa korisničkog računala, tvrtke moraju dobiti "izričiti pristanak" korisnika. Korisnicima Interneta one također moraju dati informacije o tome koje su podatke prikupili i za što će se oni koristiti.

U mnogim slučajevima cookies se koriste za ciljano oglašavanje koje se temelji povijesti pretraživanja. Jedina iznimka u pravilu "izričitog pristanka" su situacije kada su cookies "neophodni" kao što je to slučaj kod uslugu traženih od strane korisnika, na primjer, kada korisnik klikne na gumb “dodaj u košaricu", radi kupnju proizvoda sa web stranice.

Države članice EU su imale dvije godine za provedbu revidiranih pravila protiv praćenje cookies i do sada je većina EU država članice obavijestila Komisiju da je neka vrsta zakonodavnog procesa po ovm pitanju u tijeku. Međutim, ako 20 zemalja koje je Komisija kontaktirala danas ne odgovore u roku od dva mjeseca, ili odgovor bude nezadovoljavajući, Komisija može poslati formalni zahtjev za provedbu zakona i na kraju te države dovesti pred Europski Sud Pravde.

Najbolje za sve će biti da države u potpunosti primjene potrebne procedure za usvajanje zakona, što je brže moguće, tako da Komisija ne mora nastaviti sa pravnim postupkom. To će biti najbolji ishod za zemlje članice kao i za sve potrošače koji bi mogli imati koristi od ovih zakona,

priopćio je Jonathan Todd, glasnogovornik Digital Agenda.

Zakon Evropske Unije o zaštitnom znaku odnosi se na prodaju na eBay, tako da kompanija eBay mora pomoći u identifikovanju prodavaca koji ne poštuju zakone, glasi u presudi Evropskog Sud objavljenoj juče.

Presuda Evropskog Suda je deo slučaja koji se protiv eBay vodi u Velikoj Britaniji a kojeg je pokrenuo francuski proizvođač kozmetike L'Oreal.

U ovom slučaju se pokrenulo pitanje primene EU zakona o zaštitnom znaku koje je Britaniji Visoki Sud odlučio da prosledi Generalnom Sudu, koji je najveća sudska instance EU, i koje može imati posledice na svakoga ko se bavi online prodajom proizvoda sa zaštitnim znakom bez odobrenja vlasnika brenda.

Ova odluka Suda je značajan napredak u borbi sa falsifikovanim brendovima i proizvodima na Internetu, izjavila je portparolka L'Oreal-a,putem e-maila.

Francuski proizvođač kozmetike je optužio eBay za umešanost u kršenju zakona o zaštitnom znaku koje je su počinili njegovi korisnici, i tvrdi da kompanija ne čini dovoljno da spreči prodaju falsifikovane robe.

Ali, tužba kompanije L'Oreal ne odnosi se samo na prodaju falsifikovane robe, ona takođe želi da zaustavi online prodaju određenih originalnih L'Oreal proizvoda.

Kompanija pozdravlja odluku Suda da se Nacionalnim Sudovima dozvoljava da zaustave e-commerce platforme u prodaji originalnih proizvode koje njihov proizvođačač nije planirao za prodaju u Evropskoj Uniji,

istakla je portparolka kompanije L'Oreal.

Nakon ove presude, online tržišta kao što je eBay, morati će primenjivati EU zakon o zaštitnom znaku čak i kada su prodavci izvan EU, a njihova roba i reklame namenjene potrošačima u Evropskoj Uniji.

Sud je takođe smatrao da su ovakva online tržišta odgovorna kada igraju aktivnu ulogu u prodaji koja im daje znanje o takvim detaljima, na primer kada prodavcima pomažu u optimizaciji prezentacije njihove ponude i ostalo.

Na kraju, Sud je presudio da Nacionalni Sudovi moraju biti u stanju da narede online tržištima da zaustave kršenje zakona o korištenju zaštitnog znaka, i spreče dalja kršenja, što podrazumjeva da mogu narediti online tržištima da otkriju identitet svojih korisnika koji vode neka takva poslovanja.

Članovi Europskog Parlamenta su zahtijevali pojašnjenje onoga što zakonodavci namjeravaju učiniti povodom sukoba između Direktive o Zaštiti Podataka Europske Unije i Patriot Act, SAD-a.

Mnoga pitanja su se otvorila nakon što je kompanija Microsoft prošlog tjedna priznala da će vjerojatno morati predati Američkim Vlastima podatke o Europskim korisnicima koji se nalaze na novoj Cloud usluzi. Tvrtku također primorava Patriot Act da bilježi i druge pojedinosti poput nekih prijenosa podataka i ostalo.

Ovo je u izravnoj suprotnosti sa Europskom Direktivom u kojoj se navodi da organizacija mora obavijestiti korisnike kada otkrivaju njihove osobne podatke.

Da li Komisija smatra da SAD Patriot Act na ovaj način učinkovito prevladava EU Direktivu o Zaštiti Podataka? Što će Komisija učiniti kako bi riješila ovu situaciju, te kako misle osigurati da se Europska pravila o zaštiti podataka mogu djelotvorno provoditi i da se zakonodavstvo neke treće zemlje ne stavlja iznad zakonodavstva Europske Unije?

pitali su poslanici Europskog Parlamenta.

Microsoft je i do sada mogao prenijeti podatke iz EU u SAD na osnovu Safe Harbor sporazuma. Safe Harbor sadrži sedam načela, uključujući razumnu sigurnost podataka i jasno definiranu i učinkovitu provedbu, tako da su se neke stvari ipak morale poštovati. Sada međutim, sve to postaje bezvrijedno ako se Američke Vlasti pozovu na Patriot Act.

Bojim se da je sadašnja vrijednost Safe Harbor sporazuma vrlo mala, skoro nikakva, jer je došlo do toga da su Američke tvrtke koje nude čuvanje podataka u Europskom Cloud-u još uvijek dužne da Američkim Vlastima omoguće pristup tim podacima na temelju Patriot Act-a. Europljanima bi bilo bolje da zadrže svoje podatke u Europi. Ako partnerska kompanija za Europske Cloud rješenje nudi jamstvo da će podaci ostati unutar Europske Unije, onda je ona bez sumnje najbolji izbor,

naglašava IT odvjetnik Theo Bosboom.

Ovaj savjet je udarac mnogim Cloud Computing kompanijama registriranim u SAD, uključujući Microsoft, Facebook i Google. Nova Microsoft Cloud usluga, koja bi trebala biti lansirana sljedeći tjedan, će izdvojiti regije u kojima će fizički pohranjeni podaci korisnika. Međutim, kompanija ne može jamčiti da podaci EU korisnika neće bi dostupne nekim službama.

U ograničenom broju okolnosti, Microsoft će možda morati otkriti podatke bez vašeg prethodnog pristanka, uključujući zadovoljenje zakonskih uvjeta ili zaštite prava ili zaštite vlasništva kompanije Microsoft,

navodi se u priopćenju kompanije Microsoft.

Europski Parlament je odobrio nova pravila Europske Unije koja se odnose na online kupovinu.

“Direktiva o Pravima Potrošača” daje Europskim kupcima pravo da se predomisle u vezi svoje online kupnju u roku od dva tjedna od primitka robe. Također, stavljena je točka na skrivene troškove zabranom korištenja “pre-ticked” box-ova na sajtovima prodavaca.

Nova Direktiva, koja je revizija prethodnih zakona, odobrena je velikom većinom glasova Europskih Parlamentaraca, sa 615 glasova za, 16 protiv i 21 suzdržan.

Željeli smo regulirati online trgovanje jer je to prostor u kojem se obavlja najveća prodaja između zemalja članica EU,

objasnio je šef pregovaračkog tima Europskg Parlamenta, Andreas Schwab.

Propisi koji su štitili prava potrošača u ovoj oblasti prije nove Direktive ostavljali su Europske potrošače skoro ne zaštićene po pitanju online kupovine. Kao rezultat toga, samo oko 7 posto korisnika Interneta obavljalo je “prekograničnu” kupnju unutar EU, u odnosu na ukupnu brojku od 40 posto korisnika koji kupuju online. Ovo je uglavnom posljedica zabrinutosti korisnika oko kašnjenja u isporuci ili ne isporučivanja robe, kao i velike razlike u zakonima o zaštiti potrošača unutar same Eurpske Unije.

Ovom regulativom, digitalna roba, kao što je softver, glazba i filmovi, izuzeti su iz prava povlačenje. Prodaja ovih proizvoda smatrat će se kao nepovratna od trenutka kada je preuzimanje počelo.

Nakon današnjeg glasovanja u parlamentu, formalno odobrenje od strane Vijeća Ministara očekuje se u srpnju. Države članice će imati najviše dvije godine za provedbu ovog novog pravila.

Grupe zemalja G8, u koju spadaju Francuska, Italija, Nemačka, Velike Britanija, Japan, Kanada, Rusija i SAD, sastali ove nedelje u Dovilu u Francuskoj da bi razgovarali o ogromnom broju pitanja među kojima se nalazi i pitanje Interneta. U dugom saopštenju na kraju sastanka u petak, zemlje su nakon iznošenja svojih viđenja Interneta dogovorile i jasno istakle da se zakoni koji važe u sajber prostoru moraju identično primjenjivati kao i u stvarnom svetu.

U dokumentu koji je proistekao iz dogovora G8 navodi se da mnogo dobrih stvari o slobodnom izražavanja, demokratizaciji moći Interneta, i potreba za "ne-diskriminacijom i fer konkurencijom". Dokument takođe primećuje da te osobenosti "moraju biti uključene u širi okvir" poštovanja zakona i zaštite intelektualne svojine.

Ovaj okvir "mora da primeni istu zaštitu, sa istim garancijama, kako svuda tako i na Internetu".

A to znači, kada je u pitanju intelektualna svojina, da je potrebno više akcije nego do sada.

Što se tiče zaštite intelektualne svojine, posebno autorskog prava, robne marke, poslovne tajne i patenata, prepoznajemo potrebu da se nacionalni zakoni i okviri bolje primenjuju. Mi smo tako ponovili našu posvećenost da se obezbede efikasnije akcije protiv povrede prava intelektualne svojine u digitalnoj areni, uključujući i akcije koja se tiču sadašnjih i budućih povreda. Shvatamo da efikasno sprovođenje pravila koja se odnose na prava intelektualne svojine zahtevaju odgovarajuću međunarodnu saradnju relevantnih interesnih strana, uključujući i privatni sektor. Mi smo posvećeni identifikovanju načina da se olakša veći pristup i otvorenost za znanje, obrazovanje i kulturu, uključujući i podsticanje inovacija i dalju legalnu online trgovinu roba i sadržaja, uz poštvanje prava intelektualne svojine,

navodi se u dokumentu.

Pozdravljamo Samit G8 i priznanje potrebe da zakoni i okviri treba da vode ka poboljšanju sadašnjeg stanja. Takođe pozdravljamo njihovu posvećenost da se obezbedi efikasna akcija protiv povreda prava intelektualne svojine u digitalnom svetu.

navode u svojoj reakciji na ovaj dokument grupe trgovaca muzikom i filmovima.

Evropska grupa za ljudska prava "Article 19" usprotivila se ovom G8 dokumentu navodeći da se "izgleda prihvataju nova ograničenja slobode govora na Internetu povećanjem sprovođenje prava intelektualne svojine, što nedvosmisleno rezultira kršenjem pravo na slobodu izražavanja."

Francuski predsednik Nicolas Sarkozy, koji je pomogao u organizovanju sastanka G8 u Parizu, već godinama govori o stvaranju "civilizovanog" Interneta, čiji je ključni sastojak takođe zaštita intelektualne svojine.

Mnogi su mišljenja da je ovo uvod u cenzuru Interneta od strana država i moćnih organizacija.

Da li je ovo početak kraja Interneta kakvog poznajemo, ostaje da se vidi, ali promena će sigurno biti.

Američki senator blokirao kontroverzni nacrtu zakona kojim bi se ISP-ovi, tražilice, kreditni procesori i drugi poslovni subjekti natjerali da blokiraju pristup web stranicama koje navodno povređuju autorska prava.

Senator Ron Wyden, demokrata iz Oregona, blokirao Zakon o Sprečavanju Realnih Online Prijetnji na Gospodarsku kreativnost i Krađu Intelektualnog Vlasništva Zakona(Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property Act), ili PROTECT IP Act, od dolaska u Senat na glasovanje.

Samo dva tjedna nakon što je ova Zakon predstavljen, kao revizija Zakona o Internet cenzuri, Pravosudni Odbor Senata jednoglasno je glasovao da se PROTECT IP Act nađe na glasanju u Senatu. Po pravilima Senata, jedan Senator može zadrži, blokira Zakon, iako se ta blokada može skinuti dvotrećinskom većinom.

PROTECT IP omogućava Ministarstvu Pravde SAD-a da zatraži Sudski nalog kojim se od ISP i tražilica zahtijeva da obustave slanje prometa na web stranice optužene za kršenje autorskih prava. Zakon također omogućava nositeljima autorskih prava da zatraže sudski nalog kojim se od procesora plaćanja i online oglasne mreže zahtijeva da prestanu poslovati sa navodno spornim web stranicama.

Legalizacija ovog zakona će napasti slobodu govora online a u mnogome će naškoditi e-commerce, izjavio je Senator Wyden.

Ja razumijem i slažem se sa ciljem ove lagalizacije koji je zaštita intelektualnog vlasništva i suzbijanje trgovine krivotvorenom robom, ali isto tako ja nisam spreman za gušenje slobode govora i inovacija kao i gospodarskog rast za postizanje ovog cilja. Kolateralna šteta ovog pristupa je govor, inovacije i integritet Interneta. U interesu je Američkog gospodarstva da se osigura da je Internet održiv kao način za Američke inovacije, trgovinu i napredak naših ideala koje osnažuju ljude diljem svijeta. Ustupanjem kontrole Interneta korporacijama putem privatnih prava na tužbu, te vladinim agencijama koje se ne razumiju dovoljno u vrijednost Interneta, ovaj Zakon predstavlja prijetnju za našu gospodarsku budućnost i naše međunarodne ciljeve,

naveo je u svom priopćenju Senator Wyden.

Kritičari Zakona navode da će njegova primjena dovesti do više stotina Sudskih slučajeva vlasnika autorskih prava protiv online poslovanja. Zakon će dovesti do crne liste Internet sajtova i kompromitovanja Internet sistema naziva domena.

Oni koji podržavaju ovaj zakon navode da je ova nova metoda potrebna za borbu protiv kršenja autorskih prava od strane web stranica koje nisu na teritoriji SAD-a.

Kršenje autorskih prava i prodaja krivotvorene robe može koštati Američke tvrtke milijarde dolara, i rezultirati sa stotinama tisuća izgubljenih radnih mjesta,

izjavio je Senator Patrick Leahy, demokrata, jedan od predlagača ovog Zakona.

Ostaje da se vidi da li će se uspjeti formirati dvotrećinska većina koja bi prevazišla ovu blokadu i stavila ovaj Zakon u primjenu.

Prema novom predlogu, američkog zakona o Internet cenzuri, pretraživači, Internet provajderi, kompanija za kreditne kartice i oglasne mreže će morati preseći pristup stranim “zlonamernim stranicama”, koji su pretnja za Intelektualno vlasništvo.

Što se tiče sajtova koji jednostavnom promenom naziva svog domena, nakon što su označeni kao zlonameran sajt, pokušavaju da izbegnu posledice, novi zakon će omogućiti Vladi i privatnih strankama da donose brze akcije protiv svake takve nove varijacije.

Neki izvori prenose više detalja o tkz PROTECT IP aktu, koji je akronim od ” Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property”.

Ovaj zakon je pokušaj zakonodavstva da se suprotstavi stranim sajtovima, koji su praktično nedostupni vlastima, čak i onda kada ti sajtovi izričito ciljaju Američke građane.

PROTECT IP akt ima nekoliko velikih promena u odnosu na prošlogodišnji COICA zakon. Prvo, pruža tačniju definiciju sajtova “posvećenih nelagalnim aktivnostima”. Prethodna definicija je kritikovana kao nejasna, i kao takva može da ugrozi i mnoge legitimne sajtove.

Ali ono što PROTECT IP akt daje sa jedne strane, to oduzima sa druge. Iako je definicija ciljanih sajtova sada mnogo jasnija, mere protiv takvih sajtova se šire. COICA bi primoravala kompanije za kreditne kartice, kao što su MasterCard i Visa, da prestanu da posluju sa takvim sajtovima, a takođe to isto bi se odnosilo i na oglase mreže. COICA je takođe predlagala sistem DNS blokade sajta kako bi mu bio znatno otežan pristup.

PROTECT IP akt sada dodaje još jednu stavku na ovu listu: Internet pretraživače. U obrazloženju se navodi da je ovaj dodatak “reakcija na zabrinutost da su pretraživači deo ekosistema koji usmerava korisnike Interneta i stoga treba da budu deo rešenja”.   Pogledaj kompletan post »

Korisnici u Europskoj uniji uskoro bi trebali dobiti mogućnost isključenja cookie-a koji se koriste za praćenje njihovih aktivnosti. Naime oglašavači su se dogovorili mjesec dana prije stupanja na snagu nove direktive Europske unije prema kojoj će se zahtijevati pristanak korisnika za praćenje njihovih aktvnosti.

Zakon je rezultat povećane zabrinutosti zbog prikupljenih podataka od strane oglašivača. Praćenje aktivnosti ljudi na Internetu pruža mogućnosti za povećanje prihoda pošto se na taj način mogu prikazati relevantniji oglasi za potrošače.

Prema novim pravilima svi oglasi bi trebali imati novu tipku, nazvanu AdChoices, koja će omogućavati mijenjanje postavki vezanih uz privatnost. Predstavnici udruge Internet Advertising Bureau Europe ističu kako će nova pravila znatno izmijeniti izgled Interneta i način na koji korisnici imaju interakciju s oglasima.

IAB Europe, navodi da je 39 tvrtki i web stranica pristalo na ova nova pravila a među njima su i Google, Yahoo, Microsoft i AOL kao i web stranice poput BBC, Financial Times i Telegraph.

Slična zabrinutost oko ponašnja oglašivača postoji i u SAD-u. Američki Federal Trade Commission podržava kreiranje mehanizma koji omogućava korisnicima da se isključe iz online oglašavanja.

Predstavnici Europske Komisije bili su u bliskim kontaktima s predstavnicima oglašivača prilikom razvoja novih pravila tkz "Cookie Directive", koja stupaju na snagu 25 svibnja i koja će biti obavezujuća za sve.