Online Tržište

Jedini način da se zaustavi piratstvo je da se smanje cijene. To je zaključak nove veoma važne akademske studije koja procjenjuje da se krađa autorskog sadržaje neće zaustaviti isključivanjem širokopojasne Internet konekcije, povećanjem cenzure ili drakonskim novim zakonima koji dolaze u okviru sporazuma o borbi protiv krivotvorenja ACTA.

The Media Piracy Project, objavljen od strane Social Science Research Council, navodi da je ilegalno kopiranje filmova, glazbe, video igara i softvera "bolje opisati kao globalni problem cijene", i jedini način na koji vlasnici autorski prava mogu sa ovim pitanjem da se pozabave jeste da potrošačima naplaćuju manje novca za te usluge i proizvode.

Trogodišnja studija je bila koncentrirana na zemlje kao što su Rusija, Meksiko i Indiju, ekonomije koje su u razvoju i gdje je piratstvo ednemska pojava.

Znanstvenici su zaključili da društva u kojima je prepuno piratstva nema nemorala, ili da nisu spremni da plate za sadržaj, problem je u tome što u tim dijelovima svijeta, legitimni CD-ovi, DVD-ovi i softver, su pet do deset puta viši u poređenju sa njihovim lokalnim prihodima, što naravno da nije slučaj sa SAD ili Europom.

Bilo kakva borba protiv piratstva neće promijeniti stanje gospodarstva koja je osnovni uzrok krađa autorskog sadržaja, navode autori izvješća. Oni tvrde da su vidjeli "malo dokaza da su policijske mjere do sada imale ikakvog utjecaja, bilo koje vrste, na ukupnost ponude piratske robe. Naš rad sugerira, suprotno, da je piratstvo dramatično poraslo u posljednjih deste godina zahvaljujući upravo tim mjerama ".

U razvijenim gospodarstvima, cijene sadržaj su padale zahvaljujući borbi dobavljača za bolju cijenu sa kojom bi napravili uspjeh na tržištu. U mnogim gospodarstvima u razvoju, filmovi i drugi materijal zaštićen autorskim pravima, distribuiraju velike multinacionalne tvrtke koje često imaju gotovo monopolsku kontrolu na lokalnom tržištu.

Oni navode primjer Rusije, gdje se legalna verzija filma The Dark Knight prodaje za 15 dolara, što je otprilike ista cijena koju potrošači plaćaju i u SAD-u. No, treba imati na umu da su plaće u Rusiji znatno niže i da cijena predstavlja znatno veći postotak prihoda potrošača, ekvivalent ovoj cijeni za američkog kupca bila bi nešto oko 75 dolara za filmu, što je naravno preskupo. S druge strane, piratska verzija se može kupiti za manje od trećine cijene.

Zanimljivo je da se ovo izvješće distribuira pod “Consumer's Dilemma” licencom koja košta 8 dolara za stanovnike zemalja sa visokim dohotkom a besplatno je za nekomercijalnu uporabu svugdje drugdje.

Google je kupio Irsku kompaniju Green Parrot Pictures u pokušaju da poboljša kvalitet videa koji se šalju na YouTube. Kompanija osnovana u Dablinu specijalizovana je za poboljšanje obrade slike, na primer, oštrine i podrhtavanja kamere.

Tehnologiju Green Parrot Pictures-a već je koristilo nekoliko velikih holivudskih filmskih studija na filmovima kao što su X-Men i Spiderman.

Google navodi da će ova tehnologija poboljšati kvalitet wideo snimaka na YouTube, a propusni opseg će se koristiti mnogo efikasnije.

Veoma smo uzbuđeni što ćemo se pridružiti kompaniji Google, gde ćemo primeniti naše znanje i tehnologiju za poboljšanje online video iskustva stotina miliona korisnika širom sveta na različitim platformama i servisima,

navodi se u izjavi kompanije Green Parrot Pictures.

Kompaniju Green Parrot Pictures je osnovao pre šest godina dr Anil Kokaram, vanredni profesor u školi za inženjerstvo na Trinity College, Dablin.

Google, koji je vlasnik YouTube-a planira da koristi ovu tehnologiju za pozadinsku obradu “on-the-fly“, na korisničkim video sadržajima.

Pisanje na zvanični IouTube blogu, Google-ov direktor video tehnologiju, Džeremi Doig je rekao:

Šta ako postoji tehnologija koja može da poboljša kvalitet ovakvih video zapisa, da izoštri sliku, pruži kvalitetniji i stabilniji video, u toku samog slanja videa na web sajt? Možete zamisliti koliko smo bili uzbuđeni kada smo otkrili malu, ambicioznu kompaniju sa sedištem u Irskoj koja može da uradi upravo to,

izjavio je direktor video tehnologije kompanije Google, Jeremy Doig.

U poslednje vreme ljudi iz sveta privatnost mnogo govore o “Pravu da bude Zaboravljeno”. Evropska komisija je čak predložila da “Pravo da bude Zaboravljeno” treba da bude zapisano u predstojeću reviziju Direktive o Privatnosti. “Pravo da bude Zaboravljeno” je prevod orginalnog naziva koji na Francuskom glasi “le Doit a l'Oubli” (pravo da se zaboravi? pravo da bude zaboravljeno? pravo na zaborav? pravo da bude obrisano?). Ali, o čemu se to radi? Za većinu ljudi, to pokušaj da se da ljudima pravo da obrišu neke neprijatne stvari, ali nažalost, ovo je malo komplikovanije od toga.

Sve više i više, privatnost se koristi da bi se opravdala cenzura. U izvesnom smislu, privatnost zavisi od čuvanja nekih stvari da ostanu privatne, drugim rečima, skrivene, ograničene, ili izbrisane. A u svetu u kojem sve više i više sadržaja dolazi online kojeg je lako pronaći i deliti, prirodno je da su borci za privatnost zabrinuti. Nekada su se ljudi pozivali na uvrede ili klevete kako bi opravdali cenzuru o stvarima koje štete njihovoj reputaciji. Međutim, pozivanje na uvrede i klevete zahteva da ono što je rečeno o njima nije istina. Međutim, privatnost je veoma elastična stvar, jer se može pozivati na zaštitu privatnosti i kada se radi o tačnim navodima.

O privatnosti kao opravdanju za cenzuru raspravlja se u nekoliko različitih, ali povezanih, debata: “le Doit a l'Oubli”, ideja da sadržaj (naročito korisnički generiran sadržaj na socijalnim mrežama) treba da posle nekog vremena automatski nestane, ideja da prikupljanje podataka od strana kompanija ne treba da se zadržavaju duže nego što je to neophodno, ideja da računari treba da bude programirani da “zaborave”, kao ljudski mozak. Sve ovo su kretanja u pravcu da se sadržaj cenzuriše u ime privatnosti. Pogledaj kompletan post »

Društvena mreža Twitter slavi svoj ​​peti rođendan, a kako bi obilježila prigodu, otkriva niz statistika koje pokazuju njen rast u proteklih pet godina.

Popularnost društvene mreže raste iz godine u godinu, povećava se broj korisnika i broj tweet-ova. Društvenoj mreži Twitter je bilo potrebno 3 godine, 2 mjeseca i 1 dan da dostigne brojku od milijardu tweet-ova. Korisnici sada šalju u prosjeku 140 milijuna tweet-ova dnevno, što je ogroman porast u poređenju sa 50 milijuna tweet-ova dnevno, koliko su korisnici slali prije godinu dana. Rekordan broj tweet-ova zabilježen je 11 ožujka 2011 godine kada su korisnici poslali 177 milijuna tweet-ova.

Rekordan broj tweet-ova u sekundi zabilježen je poslije ponoći u Japanu u toku dočeka Nove Godine kada je registrirano 6.939 tweet-ova u sekundi. Raniji rekord je bio 456 tweet-ova kada je umro Michael Jackson, 25 lipnja 2009 godine.

Twitter navodi još jednu interesantnu statistiku, 572.000 računa je kreirano 12. ožujka 2011 godine, a 460 tisuća novih računa se u prosjeku dnevno kreiralo tijekom posljednjih mjesec dana. Broj mobilnih korisnika je porastao za 182 posto u proteklih godinu dana.

Twitter trenutno ima 400 zaposlenih, što je također ogroman porast ako uzmemo u obzir da ih je imao 8 u siječnju 2008 godine.

Microsoft Internet Explorer 9 konačno je dostupan za preuzimanje. Više od 40 miliona korisnika je probnoj fazi preuzelo Internet Explorer 9 i prema ispitivanju NSS Labs-a pozicioniralo ga kao najsigurniji Internet pretraživač na tržištu.

Novi Internet Explorer podržava HTML5 standard i ima unapređen korisnički interfejs, te je brži i grafički unaprijeđeniji zahvaljujući novim web standardima, ali je dostupan samo za korisnike operativnih sistema Windows Vista i Windows 7.

Neke od novosti su pristup omiljenom web sadržaju sa jednim klikom, jedna traka za pretraživanje i adrese, integracija sa Windows 7, poboljšano upravljanje plugin-ovima, napredna zaštita privatnosti i uvođenje reda u preuzimanjima.

Novi izgled pretraživača je jednostavna kombinacija kartica (tab-ova) i jedinstvenog bar-a za web adrese i pretragu, sve na jednoj horizontalnoj traci. IE9 se pridružio konkurentima Firefox-u i Chrome-u u trci za minimalizmom, i ako može da radite sa karticama i adresnom trakom na istoj liniji, imaćete više prostora za web stranice od bilo kog drugog preglednika.

Ovo je prvi Microsoft-ov pretraživač koji u potpunosti podržava HTML5, za web sajtove koji žele da ugrade video zapise, animacije i zvuk bez plugin-ova kao što su Flash ili Silverlight. IE9 takođe može da koriste GPU računara za prikazivanje grafike kao i da iskoristi višejezgarnost procesora za kompajliranje JavaScript-a u pozadini na zasebnom jezgra CPU-a.

Microsoft se nada da ćete učiniti Internet Explorer 9 delom vašeg desktopa inkorporiranjem web sajtova u Windows. Ovo možete da uradite prevlačenjem svih otvorenih kartica u traci ili Startnom meniju, na desktop, gde će ostati kao prečice.

Novost IE9 je “SmartScreen” koji omogućava borbu sa pretnjama poput lažnih linkova u email-u, lažnih obavesti na društvenim mrežama, zlonamernim oglasima i slično.

Više o svemu možete pročitati na zvaničnoj Microsoft stranici.

Poynter Institute, simbol američkog novinarskog istraživanja, utvrdio je da od kraja 2010 godine, više ljudi čita vijesti sa Interneta nego iz novina, a također i više novca od oglašavanja ide online nego na novinska izdanja.

Prema sprovedenoj anketi, 34% ispitanika je izjavilo da su čitali online vijesti u posljednjih 24 sata (za razliku od 31% onih koji preferiraju novine). 41% je navelo da većinu svojih vijesti dobivaju od online izvora, što je 10% više od onih koji su naveli da većinu svojih vijesti dobivaju iz novina.

Za grupu u starosnoj dobi od 18 do 29 godina, Web je primarna stvar kada su u pitanju informacije i vijesti, njih 65% je u anketi navelo da je Internet njihov glavni izvor vijesti.

Prihodi od oglašavanja u novinama u SAD-u pali su 46% u odnosu na razdoblje od prije četiri godine tj. na 22,8 milijardi dolara, te dodatnih 3 milijarde dolara na Internet stranicama vezanim za tiskane medije. Istovremeno je ukupna vrijednost oglašavanja na Internetu u SAD-u porasla na 25,8 milijardi dolara, što je porast od 13,9% u periodu od 2009 do 2010 godine.

Ovo istraživanje je pokazalo da je gotovo polovica Amerikanaca u anketi navelo da prefeiraju online vijesti, što je i bilo za očekivati s obzirom na popularnost i ekspanziju Tablet i mobilnih uređaja. Zbog pada prihoda novinski izdavači u SAD-u smanjili su broj zaposlenih, među kojima i novinare i urednike, za 30% u odnosu na 2000 godinu. Kako bi donekle nadoknadili izgubljene prihode izdavači su počeli naplaćivati sadržaje na svojim Internet stranicama, no za sada je samo 1% korisnika pristalo da plaća taj sadržaj.

YouTube monetarizira preko 2 milijarde video prikaza tjedno, globalno. Dakle, slijedite YouTube partnere koji zarađuju taj novac. Oni uključuju već dokazane medijske kompanija kao što su Sony Pictures i Universal Music Group, nove medijske kompanija kao što su Mondo Media i Machinima kao i YouTube web hit-makere, korisnike koji su kreirali vrlo popularne YouTube video sadržaje.

Kao primjer, pogledajmo Next New Networks, neovisnu video produkcijsku tvrtku sa sjedištem u New Yorku koju je prošlog tjedna kupio YouTube. Tvrtka stoji iza dva najgledanija YouTube videa u 2010 godini a očekuje se da dođe do značajnih prihoda od oglašavanja s obzirom da imaju 2 milijarde pogleda i više od 5 milijuna pretplatnika. To je razlog zbog kog se Google odlućio da plati nešto manje od 50 milijuna dolara za ovu tvrtku.

Kako je tvrtka Next New Networks postala uspješna u video marketing, i ono što je još važnije, što je to što vi možete naučiti od ovog njihovog uspjeha?

Ako niste još vidjeli dva najledanija YouTube videa u 2010 godini, “Bed Intruder Song” Gregory Brothers i “Key of Awe$ome: Tik Tok Keshia Parody: Glitter Puke” Barely Political, jednog od više od 60 nezavisnih producenata koji su ušli u partnerski odnos sa Next New Networks.

“Bed Intruder Song” trenutno ima više od 74,6 milijuna pregleda. Pogledaj kompletan post »

Prema najnovijem eksperimentu, koji je sprovela kompanija Sophos, 41% Facebook korisnika je spremno da otkrije lične podatke potpunom stranac. Kompanija za IT bezbednost, Sophos, pozvala je 200 slučajno odabranih Facebook korisnika da postanu prijatelji sa lažnim Facebook korisnikom pod imenom "Freddi Staur" (anagram od "ID-Prevarant"). Od tih 200, 87 se odazvalo pozivu, od kojih 82 imaju u profile navedene lične podatke, kao što su njihove e-mail adresu, datum rođenja, adrese i broj telefona.

Evo šta je ovaj eksperiment otkrio:

• 72% ispitanika ima otkrivenu jednu ili više e-mail adresa
• 84% njih otkriva puni datum rođenja
• 87% dali detalje o svom obrazovanju ili radnom mestu
• 78% navodi svoju trenutnu adresu ili lokaciju
• 23% navodi svoj broj telefona
• 26% pokazuje svoje "screen" ime u instant porukama

Očigledno da za mnoge Facebook korisnike institucionalna pitanja o privatnosti nisu dovoljna da malo više povedu brigu o širenju svojih ličnih podataka na Facebook-u.

Ovo svakako ne sluti na dobro, u smisli zaštite privatnosti. Informacije koje ovi ljudi nude a uzorak pokazuje da se radi o velikom procentu, mogu biti podjednako vredne kao i informacije o kreditnoj kartici, kada neko pokušava da uradi vaš profil. Ljudi moraju biti mnogo više selektivni po pitanju kome pružaju informacije. Skupljanje “prijatelja” je ohrabreno od sajtova društvenog i poslovnog umrežavanja. To je statusna stvar koja se radi da bi se videlo koliko prijatelja ili kontakata možete prikupiti. Ova eksperiment je trebalo da pokaže prosečnom korisniku da je potrebno da budu puno oprezniji sa deljenjem ličnih podataka. Web je ulaz ali on ne bi trebao da bude stalno otvoren, mnogo je prevaranata online,

naglašava Ron O'Brajen, viši analitičar bezbednosti u kompaniji Sophos.

U nadi da može da sebi priskrbi jedan dio svijetskog tržišta elektroničke trgovine softvera i usluga koji vrijedi 70 milijardi dolara godišnje, IBM je predstavio novu inicijativu "Smarter Commerce", putem koje želi da ugradi analitiku u e-commerce riješenja.

priopćio je Craig Haymanove, generalni menadžer u IBM Software Industry Solutions.

IBM-ova "Smarter Commerce" inicijativa povezuje brojne prilagođene IBM-ove softverske proizvode i povezane usluge koje bi trebale pomoći trgovcima da bolje surađuju sa klijentima i potencijalnim klijentima. Kao podršku za ovu inicijativu, tvrtka je namjenila 1.200 zaposlenih za e-commerce i usluge savjetovanja. Ona također ima pripremljen program obuke za klijente i poslovne partnere.

Sa softverske strane, IBM integrira softver koristeći brojne e-commerce alate namenjene prodaji, koje je kompanija stekla u posljednjih nekoliko godina. Samo u 2010 godini, IBM je potrošio više od 2 milijarde dolara na stjecanje e-commerce softverskih rješenja. Kompanija je platila 1,4 milijarde dolara Sterling Commerce, koji pruža softver za integraciju back-end sustava maloprodaje. Također prošle godine, kupljen je i Coremetrics, koji nudi skup Cloud usluga koje analiziraju koliko dobro marketinška kampanja napreduje. Konačno, IBM je stekao i Unica, koja obezbjeđuje softver za automatizaciju marketinških kampanja.

Kompanija IBM također planira da koristiti svoju vlastitu IBM WebSphere Commerce platformu za e-commerce pakete. Kombinacija usluga i softverskih paketa će adresirati e-commerce aspekte, kao što su praćenje klijenta, automatizirani marketing, prodaja i ispunjenje plana, te upravljanje brandovima.

Ne može se poreći da će vas ljudi gledati i na osnovu e-mail usluge koju ste izabrali, bilo da se radi o Hotmail, Yahoo, Gmail ili AOL-u. Hunch, web aplikacija koja pruža specijalizovane preporuke, anketirala je grupu svojih korisnika kako bi videla koje karakteristike definišu korisnike različitih webmail provajdera.

Bilo je očekivano da je većina Hunch korisnika na Gmail-u. Kada je u pitanju tehnička potkovanost, Gmail korisnici su na vrhu, 66 odsto njih obožava gadgete i gizmo, u poređenju sa 42 odsto AOL-ovih korisnika i 47 odsto Hotmail i Yahoo korisnika. Takođe, 31 odsto korisnika Gmail-a vrlo brzo usvaja nove tehnologije, što je oko dva puta više od ostalih webmail provajdera. Još jedan interesantan podatak je da je 47 odsto Hunch korisnika Gmail-a na Twitter-u.

Evo zgodnog vodiča koji je napravio Hunch, na osnovu rezultata ankete sprovedene na korisnicima različitih email servera.

AOL korisnici će biti najverovatnije gojazne žene između 35 i 64 godine, koje imaju diplomu srednje škole, koje su duhovne ali ne i religiozne. Ovi korisnici imaju tendenciju da su politički centar, das u u vezi više od 10 godina te da imaju decu. Korisnici AOL-a žive u predgrađima i retko putuju u inostranstvo. Porodica je njihov prvi prioritet. Uglavnom čitaju časopise, imaju desktop računar, slušaju radio i gledaju televiziju. Oni su optimistične, otvore osobe koje vole slatke grickalice i vole da ih spremaju sami.

Gmail korisnici su jedini koji imaju tendenciju da budu muškarci (vjerovatno u vezi, da više vole slane grickalice od slatkih) i da više vole da su samostalni preduzetnici a ne da rade za tim. Oni su takođe jedini korisnici koji imaju tendenciju da budu politički liberalni. To su korisnici su najverovatnije mladi ljudi starosti između 18 i 34 godine, fakultetski obrazovani i nisu religiozni. Oni su samci (spremni da se druže), i bez dece. Gmail korisnici žive u gradovima i vole da putuju. Oni su karijeristi, uglavnom čitaju blogove, imaju smartphone i laptop računar, slušaju muziku preko MP3 i kompjutera. Oni su optimistični ili pesimistični, u zavisnosti od situacije. Pogledaj kompletan post »