Online Tržište

Na sastanku odbora u Silicijumskoj dolini, ICANN je odobrio novi top-level domen za porno sajtove. URL adrese koje završavaju sa .xxx će sadržavati seksualno orijentisan sadržaj za zabavu odraslih za koji je utvrđeno da nije lažan niti nelegalan.

Advokati su pokušavali da dobiju ovo odobrenje od 2003 godine, ali pokret za .xxx top-level domen je imao mnogo kontroverzi, kao i većina dešavanja oko porno industrije.

Novi nazivi domena će biti registrovani putem ICM registra. Skoro 230.000 URL adresa je već rezervisano a ICM očekuje da će URL adrese da se prodaju za oko 60 dolara svaka. Vlasnici porno sajtova neće biti primorati da se odreknu svojih .com ili drugih URL adresa niti će .xxx domen biti obavezan za sajtove koji nude sadržajem za odrasle. Prodaja .xxx domena bi trebala da počne u drugom kvartalu 2011 godine.

Pored obećanja korisnicima porno sadržaja na Internetu da će biti kvalitetnije zaštićeni od online prevara (uključujući e-​​mail prevare, phishing i spam), i dečje pornografije, ICM takođe navodi da će i webmasteri sa novim domenom imati veći promet i veći profit. ICM takođe navodi da će novi domen vrlo brzo postati pouzdan brend za porno sladokusce.

Pored .xxx URL adrese, ICM nagoveštava i jedinstvenu platformu za mikro-plaćanje pornografskog sadržaja na Internetu, navodeći da će novi sistem biti "bezbedan i anoniman" i da bi trebao da otvori nove mogućnosti za prihode u porno industriji.

Suosnivač Digg-a Kevin Rose fokusira svoje napore u novom smjeru. Nakon izvješća da je Kevin Rose podnio ostavku u Digg-u, Rose je potvrdio na Twitter-u da on zaista radi na novom projektu, ali da "nastavlja savjetovanje Digg-a na Bordu Direktora" kao i da će učestvovati u snimanju epizoda Diggnation. Što se tiče novog projekta, Rose je naveo da će ga uskoro otkriti.

Kevin Rose se odrekao dužnosti Digg-ovog privremenog izvršnog direktora u kolovozu prošle godine nakon što je popunjavao četvoromjesečnu rupu nastalu nakon odlaska Jay Adelson-a, koji je bio izvršni direktor kompanije pet godina. Rose-a je zamijenio Matt Williams, koji nastavlja s radom na dan-za-dan operacijama.

Glasnogovornica kompanije Digg, Erin Walsh, na prva izvješča da je Kevin Rose napustio Digg, ošto je negirala takve navode, međutim još uvijeg nije komentarisala ovu njegovu potvrdu na Twitter-u.

Prije nego što se pojavio tweet Kevin Rose-a o njegovih planovima, velika većina zaposlenika Digg-a nisu vjerovali navodima koji su se pojavili o njegovom odlasku iz kompanije smatrajući to običnim izmišljotinama.

Osim Digg-a, Kevin Rose je također bio suosnivač Pownce, koji je ugašen nedugo nakon što ga je preuzeo Six Apart. On također ima ulaganja u nekoliko tvrtki, uključujući Twitter, Gowalla, Foursquare, Ngmoco, Square, Zynga i Facebook. Jedno od posljednjih ulaganja Kevin Rose-a je Foundation, privatni newsletter i video servis koji pretplatnici mogu plaćati 3,99 dolara mjesečno za njihovo primanje.

Digg je dosada imao nekoliko ponuda za prodaju, jedna od njih je ponuda od 100 milijuna dolara od bivšeg potpredsjednika Amerike, Al Gore, koji je želio da Digg postane dio negove Current Media. Tu je također i ponuda Google-a iz 2008 godine koja je kompaniju procjenika da vrijedi negdje oko 200 milijuna dolara. Google je navodno odustao u završnoj fazi pregovora. Ostale ponude u to vrijeme su dolazile od kompanije Microsoft i dvije neidentificirane medijske kuće.

Od tada, kompanije Digg je proživljavala teške dane, udva navrata su morali da otpuštaju svoje zaposlenike, prvi put početkom siječnja 2009 godine otpustili su 10 posto svog osoblja, a drugi put u listopadu prošle godine kada je otpušteno čak 37 posto zaposlenih.

Sama web stranica je također pretrpjela velike kritike korisnika nakon redizajna u kolovozu koji je uglavnom ocenjen kao nepotreban od dugogodišnjih korisnika, od kojih su mnogi napustili Digg i otišli na druge društvene stranice.

The New York Times će početi sa naplaćivanjem za neograničen pristup svom sajtu i mobilnim uslugama ovaj mesec. Online čitaoci su proteklih 15 godina mogli besplatno da uživaju u sadržaju trećih po veličini američkih novina, sada je tome došao kraj.

The New York Times će naplaćivati 15 dolara mjesećno ili 195 dolara godišnje, za čitanje više od 20 članaka mesečno na njihovom sajtu. Ta naknada obuhvata i pretplatu za njihov softver kako bi mgli da uživate čitajući sadržaj na svojim smartphone uređajima.

Čitaoci koji žele neograničen pristup sajtu i softver za Apple iPad Tablet računar morat će da plati 20 dolara mesečno ili 260 dolara godišnje. Digitalna lozinka koja pokriva sajt i obe mobilne opcije će koštati 35 dolara mesečno ili 455 dolara godišnje.

Pretplatnici štampanog izdanje će ipak dobiti digitalni pristup besplatano, dok će drugi čitaoci biti ograničeni na 20 besplatnih članaka na sajtu mesečno. Ljudi koji koriste mobilne aplikacije će besplatno moći videti odeljak "Top vesti".

Dugoočekivani sistem plaćanja objavljen je juče i on je pokušaj The New York Times da se suprotstavi padu oglašavanja u štampanom izdanju. Godišnji prihod izdavača pao je 27 odsto, sa 3,3 milijardi dolara u 2006 godini, na 2,4 milijarde dolara prošle godine, iako je povećanje cene štampanih izdanja donelo veći prihod od čitalaca. Iako raste, prihodi d digitalnih oglasa nisu dovoljno veliki da nadoknade gubitke u štampanom oglašavanju.

Novine se nadaju se da će na ovaj način dobiti više prihoda od čitalaca bez izazivanja reakcije koja bi umanjila njihov web promet i usporila njihovu brzo rastuću prodaju Internet oglasa.

Ostali novinski izdavači će pomno pratiti reakciju čitalaca koja bi im pomogla pri odluci da li da i oni uvedu naplatu svog online sadržaja. The New York Times je postao drugi veliki američki izdavač koji je ovog meseca uveo online plaćanje, pridruživši se Dallas Morning News koja je u vlasništvu A.H. Belo Corp.

izjavio je Rob Grimshaw, generalni direktor FT.com, koji je uveo plaćanje za neograničen pristup digitalnom izdanju The Financial Times, 2007 godine.

Nakon 20 besplatnih članaka, ljudi će i dalje moći da pročitaju neograničen broj članaka besplatno ako uspeju da ih pronađu preko pretraživača Bing i Yahoo ili preko linkova objavljenih preko sajtova za deljenje sadržaja kakvi su Facebook i Twitter. The New York Times nameće dnevni limit od pet članaka za spromet koji dolaze sa Google-a, koji obrađuje oko dve trećine svih Internet upita.

Uvođenje sistema naplate odražava samopouzdanje koje ima The New York Times u kvalitet svojih novina, koje su osvojile više od 100 Pulicerovih nagrada. Smatraju da je njihova prepoznatljivost dovoljna da se ubedi čitaoci da umesto vesti koje su im na raspolaganju na stotinama sajtova, uključujući i neke koje su kopirane informacije iz njihovih izdanja i drugih novina, da plate pretplatu i uzivaju u kvalitetnom i orignalnom sadržaju.

Nedavno istraživanje koje je sproveo Pew Internet & American Life Project , u koje je bilo uključeno 755 odraslih američkih korisnika Interneta pokazalo je da tipičan korisnik plaća u proseku 10 dolara mesečno za online sadržaj međutim, samo 18 odsto ispitanika bi platio za digitalne novine, časopis ili članak. Ne baš obećavajuće za The New York Times, ostaje da se vidi reakcija korisnika.

Najveći svjetski proizvođača računala za pohranu podataka objavio je da je njegov odjel sigurnosti hakiran, te da su uljezi kompromitirali naširoko korištenu tehnologiju za sprečavanje upada u računala. Ovaj hakerski upad je sramota za EMC Corp, koji je sada također i potencijalna prijetnja za vrlo osjetljive računalne sustave.

Javno priznanje od strane zaštitarske tvrtke da je njezina anti-hakerska tehnologija hakirana prava su rijetkost. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer tehnologija koju prodaje EMC odjel sigurnosti, RSA, igra važnu ulogu u izradnji sigurnosti da neovlaštene osobe ne mogu da se prijavite na dobro čuvano mreže.

Opseg napada još nije poznat ali potencijalni štetni utjecaj bi mogao biti široko rasprostranjen. Korisnici RSA su vojske, Vlade, različite banake, zdravstvene ustanove i zdravstvena osiguranja. EMC je također korisnik RSA.

EMC u podnesku upućenom Securities and Exchange Commission navodi da je RSA žrtva onog što je poznato kao "advanced persistent threat", industrijski žargon za sofisticirane računalne napade. Termin je često povezivan i sa korporativnom špijunažom, državim napadima i cybercriminal bandama visokog nivoa.

Tehnologija podupire sveprisutni RSA-branded keychain "Dongles" i druge proizvode koji važnim računalnim mrežama pružaju dodatni sloj zaštite. Čak i kada je lozinka ukradena, jako je teško upasti u računalo. RSA uređaj radi u dogovoru s back-end programima, generira dodatne lozinke koje su poznate samo nositelju uređaja ali ako neko uspije shvatiti kako se ove dodatne lozinke generiraju, onda je sustav u opasnosti. RSA je jedan od najpoznatijih imena za tehnologiju "dvo-faktorne provjere autentičnosti".

RSA je odbio komentirati koliko je informacija ukradeno i kojeg tipa. Richard Stiennon, sigurnosni analitičar tvrtke IT-Harvest, ističe da će biti strašnih posljedica ako kriminalci dođu u situaciju da tiho upadnu u iznimno važne sustave korištenjem ukradenih podataka. Ne bi ni znali da imate uljeza u sustavu.

U svom podnesku EMC navodi da su "uvjereni da informacije koje su ukradene ne omogućuju uspješna izravan napad na bilo kojeg od naših RSA SecurID kupaca." Međutim, upozoravaju da bi "ove informacije mogle da se koriste za smanjenje učinkovitosti dva faktora provjere kao dio šireg napada."

Tvrtka je priopćila kako je napravila korake zaneposrednu sanacija i zaštitu svojih kupaca ne precizirajući koji su to koraci.

EMC još navodi da ne očekuje da će ovaj hakerski upad imati značajan utjecaj na financijske rezultate kompanije. Njegove dionice su međutim odmah nakon objave pale za 8 centi i trenutna vrijednost im je 25,58 dolara.

Sa više od 500 miliona aktivnih korisnika na Facebook-u, postoji više potencijalnih kupaca koji koriste ovu najpopularniju društvenu mrežu nego što to imaju eBay i Amazon zajedno.

Većina ovih korisnika ne vide Facebook kao platformu za kupovinu, međutim sve više i više online poslovanja dodaje opcije za korišćenje društvene mreže za pregledanje i kupovinu svojih proizvoda.

Prodavnice na Facebook stranicama sada imaju iste stope prodajne konverzije kao i e-commerce web sajtovi. Ovaj nalaz iz najnovijeg istraživanja kompanije WebTrends, “Uticaj društvenih i mobilnih mreža na promet sajta i neizbežni rast trgovine na Facebook-u”.

Prema WebTrends-u, sajtovi koji se ne uključe u e-trgovinu gube više prometa na Facebook-u od sajtova koji prodaju stvari, ali kasnije počinje da opada broj jedinstvenih posetilaca. Facebook prodavnice imaju 17 odsto prosečne stope angažovanja definisane kao Likes i akcije. Od jedan do deset odsto korisnika iz baze fanova trgovca na društvenoj mreži komunicira sa brendom na mesečnom nivou. Stopa konverzije za prodavnice na Facebook-u je u rasponu od dva odsto do četiri odsto, što je otprilike ista stopa koju e-komerc sajtova uživaju.

Ako želite i vi da se uključite, ove tri Facebook aplikacija nude vam fleksibilne opcije za dodavanje trgovine na stranicama vašeg online poslovanja.   Pogledaj kompletan post »

S obzirom na dosadašnje iskustvo sajta za registriranje događaja, Eventbrite, socijal-medijski marketeri koji žele do online zarade veću vrijednost mogu dobiti od Facebook-a nego od Twitter-a.

Sajt je objavio da im prosječan tweet o događaju donosi 80 centi od prodaje ulaznica tijekom proteklih šest mjeseci, dok prosječan Facebook Like donosi 1,34 dolara.

Studija, koja je koristila vlastite alate za socijalnu analizu kako bi pratila prodaju ulaznica na sajtu, nastavak je slične analize koju je tvrtka objavila u listopadu nakon analize podataka prikupljenih u periodu od 12 tjedana. Ta studija je također pokazala da je Facebook donosio više prodaje za Eventbrite od Twitter-a.

Svaki pojedinačni Facebook Like donosi više prodaje od pojedinačnog tweet-a, studija je također otkrila da je kumulativna aktivnost na Facebook-u bila veća nego aktivnost na Twitter-u, naravno za Eventbrite. Ljudi na Facebook-u dijele Eventbrite događanja gotovo četiri puta više nego korisnici Twitter-a. Tvrtka ove razlike vidi u tome što Facebook ima širi doseg i veći naglasak na vezama stvarnog svijeta.

Važno je napomenuti da samo vrlo mali postotak posjetitelja sajta dijeli događaje sa sajta na svojim mrežama. Samo 1% ljudi koji posjete sajt, događaje na stranici dijeli sa svojim prijateljima.

Očito da ljudi više vole da dijele sadržaj koji im se nudi društvenim mrežama a prema Eventbrite podatacima, također je veća vjerojatnoća da će kupiti ulaznice za događaje dijeljene na Facebook-u nego one od nepotvrđenog prijatelja. Ali, da li ovi trendovi, ili bilo koja druga Eventbrite otkrića, mogu da se primjene i na sve ostale vrste kupovine još uvijek je stvar spekulacije, mada, Eventbrite inzistira na njihovoj relevantnosti.

Mi smo pažljivo pratili ponašanje dijeljenja u nastojanju da se pomogne organizatorima da pogledaju novi svijet distribucije njihovih događaja. Ovi nalazi se mogu primjeniti uglavnom na sva e-commerce poslovanja,

navodi Tamara Mendelsohn, direktor marketinga Eventbrite-a i bivši viši analitičar pri Forrester Research.

Administracija američkog predsednika podržava novih zakon o pravima zaštite privatnosti podataka u cilju zaštite potrošača od neselektivnog online praćenja i prikupljanje podataka od strane oglašivača. Online privatnost je nešto što zaokuplja sve veću pažnju javnosti koja je zabrinuta činjenicama da se njihovi podaci koriste u razne svrhe bez njihove dozvole.

U svedočenju pripremljenom za Senat, pomoćnik državnog sekretara, Lawrence Strickling, navodi da Bela Kuća želi da Kongres donese zakon koji se odnosi na “osnovnu zaštitu privatnosti podataka potrošača.”

Ovakva zaštita je potrebna kako bi se zaštitili lični podaci u situacijama koje nisu pokrivene trenutnim zakonskim aktima, naglasio je Lawrence Strickling, dodajući da svaki zakon treba da bude zasnovan na fer principima dosadašnje informacijske prakse i da U.S. Federal Trade Commission ima izvršna ovlašćenja. On je takođe pozvao na stimulisanje razvoja pravila ponašanja vezanih za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije predsednika Obame po pitanju zaštite privatnosti jeod ogromnog značaja i ovo je prvi put posle 1974 godine da Američka Vlada je podržala obavezna opšta pravila o privatnosti,

izjavio je profesor Joel Reidenberg sa Pravnog Fakultetu Fordham, koji je specijalizovan za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije je vođena povišenom zabrinutošću osionog i nekontrolisanog online prikupljanja podataka koja se trenutno dešava. Strahovi su konačno dostigli značajan nivo u javnosti da je Administracija morala da reaguje. Ovo je na neki način potvrda da se podaci koriste za neke aktivnosti za koje korisnici nisu dali svoju saglasnost. Osnivač Wikileaks-a, Julian Assange čak tvrdi da je Internet največa špijunska mašinerija koju je svet ikada video, koja omogućava raznim Vladama da kontrolišu svoje građane.

Ovo je neverovatno značajno da je Bela Kuća podržala sveobuhvatni zakon o privatnosti a sama njena podrška je jasan signal važnosti ovog pitanja,

istakla je Erica Newland, analitičar centra za demokratiju i toleranciju.

Tinejdžer iz Kalifornije koji je razbio kompleksnu matematičku jednadžbu, nagrađen je od strane Intel Science Talent Search takmičenja sa nagradom od 100.000 dolara za prvo mjesto. Evan O'Dorney, 17 godina star, osvojio je nagradu za "svoj matematičko projekt u kojem je uporedio dva načina za izračunavanje kvadratnog korijena cijelog broja. On je otkrio točno kada će brži način raditi," objavila je kompanija Intel.

On je prvi Bay Area učenik koji je osvojio ono što se smatra srednjoškolskim ekvivalentom Nobelove nagrade, a šesti iz Kalifornije od kada je natjecanje ustanovljeno 1942 godine. 17-godišnji Evan O'Dorney, pobijedio je 39 ostalih Intel Science Talent Search finalista okupljenih sa područja SAD sa matematičkim unosom sažetim kao "Continued Fraction Convergents and Linear fractional transformations".

Sve u svemu, Zaklada kompanije Intel je dodjelila 630.000 dolara za 40 finalista u natjecanju. Finalisti su izabrani u natjecanjima u kojima je učestvovalo 1.744 srednjoškolaca. Finalno takmičenje je održano u Washingtonu, gdje se 40 finalista natjecalo za 10 najvrijednijih nagrada.

Društveni mediji imaju uticaj na vaše raniranje na stranicama rezultata pretrage. Njihova optimizacija za Internet pretraživače može da vas pozicionira dosta dobro ako znate koji su to faktori koji najviše utiču na rangiranje.

Evo nekoliko faktora koje bi trebali da uzmete u obzir ako želite da iskoristite uticaj društvenih medija na rezultate pretrage.

Broj Twittet sledbenika

Moraćete pokrenuti sopstveni Twitter feed koji donosi potencijal za kvalitetno rešavanje korisničkih pitanja. Što više sledbenika imate, to je autoritativniji vaš Twitter nalog što rezultira većom vrednosti za vaš povezani URL (pod pretpostavkom da niste zaboravili da linkujete sa Twittera na svoj sajt).

Kvalitet Twitter sledbenika

Najbolji sledbenici su oni koji imaju sopstvene zajednice sledbenika. Što više takvih sljedbenika vas prati i retweet-uje, to bolje za vas.   Pogledaj kompletan post »

Julian Assange, osnivač sada već čuvenog sajta Wikileaks, nazvao je Internet "najvećom špijunskom mašinom koju je svet ikada video", i da je ogromna prepreka za slobodu govora.

Julian Assange je studentima na Univerzitetu Kembridž govorio o tome kako su društvene mreže, naroito Vladama, omogućavaju širok spektar mogućnosti za nadzor svojih građana.

Assange je to ilustrovano pričajući o "Facebook Revoltu" koji se dešavao u Kairu pre tri ili četiri godine, nakon kojeg je Facebook korišćen da bi se svi glavni učesnici pohapsili, tukli, ispitivali i zatvorili.

Paradoksalno, za šefa organizacije koja je koristila Internet tehnologiju da razotkrije razna dešavanja i tajne mnogih svetskih vlada i drugih organizacija, Assange tvrdi da Internet pomaže u jačanju represivnih režima.

naglasio je Julian Assange.

Pozivajući se na svoje lično iskustva sa Sjedinjenim Američkim Državama, Assange tvrdi da je cenzura koju sprovidi SAD jednako opasna kao svima dobro poznata i dokumentovna cenzura koja je bila u nekadašnjem Sovjetskom Savezu.

ističe Julian Asange, pojašnjavajući studentima dešavanja sa Wikileaks-om.

Assange je takođe istakao ulogu koju je Wikileaks imao u globalnom povećanju transparentnosti, tvrdeći da je on pomogao da pobudi pobuna u arapskim državama. On je studentima rekao da je objavljivanje američkih diplomatskih depeša u vezi Tunisa delom promenilo raspoloženje u zemlji, što je dovelo do zbacivanja bivšeg predsednika zemlje, Zine al-Abidine Ben Ali.

sa ovim rečima je završio svoje predavanje studentima Kembriža Julian Assange, osnivač Wikileaks-a.