Online Tržište

Ne ponašaju se svi posetioci na vašem sajtu isto. Web promet na vašem sajtu sastoji se od posetilaca koji imaju različite namere. Neki su došli na vaš sajt radi kupovine vaših proizvoda, neki su došli da traže posao, neki samo istražuju šta ima na sajtu, dok su ostali verovatno zalutali i nemaju nikakvo interesovanje za vaše proizvode. Kako vi možete znati odakle i zašto su došli neki posetioci na vaš sajt?

Ciljanje ponašanja korisnika (Behavioral Retargeting)

Većina sajtova i odredišnih stranice na Internetu iste su za sve ove različite vrste posetilaca pa zato vidimo sajtove prepune poziv na akciju tipa “kupi odmah”, “prijavite se za newsletter”, “probajte besplatnu verziju”, “Like nas na Facebook-u”, i ostalo. Ovakvi sajtovi pokušavaju da apeluju na sve vrste posetilaca, ali na kraju obično privuku jako mali broj njih.

Niko ne voli da mu se na ekranu pojavi 5-6 različitih poziva na akciju ali ako bi imali jednu ciljnu grupu posetilaca kojoj bi uputili samo jedan jasan poziv na akciju (zanemarujući ostale posetioce) to bi svakako dalo određenje rezultate. Naravno, mnogo bolja ideja bi bila personalizacija web sajt ili odredišne stranice za sve vrste posetilaca, zamislite da imate jedan poziv na akciju personalizovan za svaki tip posetioca. Ciljanje ponašanja korisnika (Behavioral Targeting) omogućava da postigne upravo to.

Ciljanje ponašanja korisnika (Behavioral Targeting) odnosi na tehnologije i tehnike sa kojima se povećaju efikasnost vaših kampanja prikupljanjem podataka dobijenih od vaših posetilaca. Sa njim možete da ciljate različite vrste sadržaja, ponuda ili kampanja, za različite posetioce u zavisnosti od njihovog ponašanja i atributa na vašem sajtu ali i izvan vašeg sajta.

Alati za ciljanje ponašanja korisnika

Neki od najpoznatijih alata za ciljanje korisnika su:

• OmnitureSiteCatalyst
• Eloqua
• WebTrends
• Personyze
• Google Website Optimizer

Kako ciljanje ponašanja korisnika radi

Kada neka osoba poseti web sajt, stranice koje pregleda, količinu vremena koju provede na svakoj od stranica, linkove na koje klikne, pretrage koje su napravili, stvari sa kojima su u interakciji, i ostalo, sve te podatke sajtovi mogu da prikupe i sa njima da kreiraju “profil” koji će biti povezan sa pretraživačem tog posetioca. Web sajtovi mogu da koriste ove podatke za kreiranje definisanih segmenata publike na osnovu posetilaca koji imaju slične profile. Kada se posetioci vrate na određeni sajt koristeći isti pretraživač, ti profili se mogu iskoristiti kako bi se posetiocima prikazali oni oglasi za koje su pokazali interesovanje ili nameru za kupnu određenih proizvoda i usluga.

Postoji mnogo faktora koji se mogu iskoristiti za ciljanje publike (Behavioral marketing). Neki od najznačajnijih su:

• Lokacija (grad, država, regija)
• Referal URL (odakle posetilac dolazi?)
• Kampanja (na koji oglas je posetilac kliknuo?)
• Uređaj (iPhone, iPad, Android ili Windows / Linux / Mac)
• Frekventnost poseta (novi posetilac, ili povratnik na sajt? Da li se vraća po 2. ili 5. put?)
• Tražene ključne reči (da li je posetilac stigao na sajt tražeći “letnje popuste” ili “polovne stvari”?)

Postoji još mnogo faktora (uključujući korišćenje podataka kao što su godine, pol, itd.) koje se mogu koristiti za ciljanje.

Tehnike ciljanja ponašanja korisnika mogu se primeniti na bilo koju online imovinu u cilju poboljšanja korisničkog iskustva ili sticanju određene koristi koja se obično ogleda u povećanju stope konverzije ili povećanju potrošnje na svim nivoima.

Navešćemo neke jednostavne primere na osnovu ciljanja ponašanja korisnika:

• Dinamičko umetanje ključne reči za pretragu u naslov ili sadržaj na odredišnoj stranici
• Prikaz posebne ponude u zavisnosti od ključne reči za pretragu ili URL adrese sa koje korisnik dolazi
• Na eCommerce sajtu, pružajući popuste u zavisnosti da li se radi o novom posetiocu ili onom koji se vratio na sajt
• Promovisanje widget-a ako posetilac dolazi sa Facebook-a ili Twitter-a
• Promovisanje drugačijeg skupa proizvoda (ponude) u zavisnosti od doba dana (veče, jutro ili popodne) ili u zavisnosti od toga koji je dan u sedmici

Mogućnosti su beskrajne. Ali, kako da znate koje segmente da ciljate?

Prvi korak u ciljanju ponašanja korisnika jeste pažljivo razmatranje svojih posetilaca. Između ostalog, morate da znate koji tip (profil) posetilaca je najbrojniji na vašim stranicama. Tipičan pristup je korišćenje alata za web analitiku sa kojim bi se vaši posetioci podelili u odgovarajuće diskretne kanale (segmenata). Svaki kanal se analizira a potom se kreira virtuelni profil za svaki od kanala.

Većina platformi identifikuje posetioce dodeljivanjem jedinstvenog ID Cookie svakom posetiocu na sajtu što im omogućava da veoma lako prate posetioce tokom njihovog web putovanja. Na osnovu tog praćenja platforma donosi odluko o tome koji sadržaj treba biti prikazan određenom profilu posetilaca.

Naravno, ovi podaci u ponašanju korisnika mogu da se kombinuju sa poznatim demografskim podacima ili poslednjom kupovinom koju je posetilac obavio kako bi se proizveo veći stepen preceznosti podataka koji se može koristiti za ciljanje.

Merenje i potvrđivanje performansi segmenata i ciljanog sadržaja je takođe veoma važno. Dakle, koristeći neki od alata za culjanje ponašanja korisnika potrebno je napraviti A/B testove na specifičnim segmentima kako bi se odgovorilo na pitanja kao što su:

• Da li je prilagođavanje ključnih stranica na lokalne jezike za naše posetioce iz Njemačke, Kine i drugih zemalja povećalo konverziju i prodaju?
• Da li se mogu preporučiti određeni planovi u zavisnosti od toga koje su ključne reči posetioci koristili u pretrazi?
• Da li ima smisla od određenih funkcija na početnoj stranici učiniti prioritete u zavisnosti od toga da li korisnici dolaze sa LinkedIn, Facebook-a ili Twitter-a?

Prelazak sa A/B testiranja za određene segmente do trajnog ciljanja ponašanja korisnika veoma je jednostavno. Potrebno je samo klonirati A/B test i podesiti ciljanje za varijacije.

Nadamo se da će vas ovaj članak uveriti koliko može biti korisno ciljanje ponašanja korisnika.

Imate li vi iskustvo sa ciljanjem ponašanja korisnika, smatrate li ga korisnim?

Svi izveštaji govore da Google kontroliše skoro polovinu globalnog tržišta online oglašavanja. Dakle, radi se o velikoj količini podataka na osnovu kojih mogu biti prikazani različiti uvidi i statistike.

Da bi izdavačima dobili uvid u ovu ogromnu količinu podataka, Google je danas objavio prvu u nizu publikacija koja pruža vrlo interesantan uvid u informacije prikupljene širom njegovih platformi za oglašavanje, uključujući i DoubleClick For Publishers, DoubleClick Ad Exchange i Google AdSense mreže.

Google navodi da će Publisher Edition biti prvi u nizu publikacija kojima je cilj da se prikupe metrike koja treba da odgovore na neke od najčešćih pitanja koja interesuju ne samo izdavače već i sve ostale. Ova ogromna količina podataka iz celog sveta rangirana je po impresijama oglasa i CPM. Takođe, izveštaj daje uvid u trendove mobilnog Web-a, prikaza video oglas, kao i geografskih obrazaca. Cilj pubilikacije je da se odgovori na važna pitanja poput:

• Da li je baner zaista mrtav? Ako mislite na baner 468×60, skoro da jeste s obzirom da oglas ove veličine čini samo 3% svih impresija. S druge strane, skoro 80% svih impresija čine medium rectangle, leaderboard i skyscraper (srednji pravougaonik, veliki baner i soliter).
• Koja vrsta sajtova je pokazala snažan rast impresija? U 2011 godini, Kupovina, Sport i Auto sajtovi spadaju u one sa najvećim rastom u odnosu na prošlu godinu na Ad Exchange i AdSense. Umetnost i zabava (Arts & Entertainment) bile na vrhu po monetarizaciji impresija širom AdSense i Ad Exchange. Odmah iza njih su Online zajednice (Online Communities) i igrice. Uprkos svom visokom rangiranju, Online Zajednice doživele su dvocifreni pad, baš kao i Poslovanja & Industrija (Business & Industrial) i sajtovi sa Preporukama (Reference).
• Da li je stopa prodaje (Sell Through Rates) veća za 20 odsto krajem godine? Svi su pretpostavljali da je stopa prodaje veća zahvaljujući većoj potrošnji na oglašavanje tokom praznika. Google u svojoj publikaciji otkriva povećanje stope prodaje za izdavače na globalnom nivo i to u visini od 36 odsto do 42 odsto u četvrtom kvartalu. Poredeći regione u 2011 godini, Evropski izdavači doživeli su najveće povećanje stope prodaje (Sell Through Rates) od 47 odsto.
• Koliki je rast mobilnih i video impresija? Mobilno tržište je u velikoj ekspanziji pa su mobilne Web impresije na Ad Exchange i AdSense platformi zabeležile povećanje od 250% u periodu između trećeg i četvrtog kvartala 2011 godine. U istom periodu, prikazivanje video oglasa na DoubleClick For Publishers platformi poraslo je skoro za 70 odsto.
• Gde se koja zemlja nalazi? Severna Amerika i Zapadna Evropa i dalje su lideri po pitanju online sadržaja, ali su neke od malih država zabeležile veoma visoke stope rasta u prikazivanju oglasa. Palau je u prošloj godini imao stopu rasta od 1106 procenata, Ekvatorijalna Gvineja od 4635 procenata i Laos od 382 odsto. Sjedinjene Američke Države imaju najveći procenat prikaza oglasa (24,7 odsto), a slede Kina (10,5 odsto) i Japan (5,7 odsto).

Za nove aplikacije najveći problem predstavlja izlazak iz anonimnosti tj. kako da se za njih sazna. Cilj developera je da se njihove aplikacije nađu na samom vrhu liste i na Google Play i na Apple App Store. Da bi mogli računati na ozbiljnu zaradu od svoje aplikacije ona bi se morala naći među prvih 25 na App Store. Nažalost, da bi se našla među prvih 25, aplikacija mora imati oko 40.000 preuzimanja dnevno!

Od kako je 2008 godine pojavio Apple App Store, zavladala je zlatna groznica. Mnogi developeri su objavljivanjem aplikacija počeli da zarađuju ozbiljan novac a aplikacije poput Angry Birds, Draw Something i Instagram su od svojih kreatora napravili milijunaše.

Ovakvi uspjesi potaknuli su veliki broj developera da se zapita kako zaraditi sa mobilnim aplikacijama tako veliki novac i da li sve aplikacije donose zaradu. Ne, ne donose sve aplikacije zaradu, čak 59% aplikacija ne može da zaradi dovoljno za pokrivanje osnovnih troškova, ali ako ste kreirali popularnu aplikaciju koja je dosta dobro prihvaćena od korisnika, tada možete očekivati dosta dobru zaradu.

Analitička kompanija Distimo nedavno se bavila problemom ulaska među prvih 25 aplikacija na Apple App Store. Ulazak među prvih 25 aplikacija je od izuzetne važnosti za uspjeh jer se prvih 25 aplikacija prikaže odmah nakon što korisnik aktivira App Store. Da stvar bude još gora, aplikacija u vrlo kratkom roku treba da se nađe među prvih 25. Nikako ne treba zaboraviti da treba da se bori sa oko 650 tisuća ostalih aplikacija koje teže istom cilju.

Svi developeri teže da se njihove aplikacije nađu među prvih 25 na App Store jer tada mogu da očekuju ozbiljnu zaradu. Svakako, nije isto ako se radi o plaćenoj ili besplatnoj aplikaciji. Za ulazak među prvih 25 plaćenih aplikacija biće vam potrebo oko 3.500 preuzimanja dnevno. Za ulazak među prvih 25 besplatnih aplikacija biće vam potrebno oko 40.000 preuzimanja dnevno!

Kada znate da postoji oko 650 tisuća različitih aplikacija u App Store, tada počinjete shvatati koliko je zahtijevan zadatak pred vama.Mnoge aplikacije nikada se ne pronađu put do korisnika. Nije da aplikacije nisu dovoljno dobre već jednostavno nitko i ne zna da one postoje. Tržište je ogromno, pa mnogi pokušavaju na razne načine da svoje aplikacije izvuku iz anonimnosti.

Do sada je sa App Store bilo više od 20 milijardi preuzimanja a većina je došla iz relativno male zbirke aplikacije. Čak i sa velikim ulaganjem u marketing ne postoje nikakva jamstava da će vaša aplikacija doživjeti uspjeh. Još uvijek vam je potrebna velika sreća da se vaša aplikacija nađe na vrhu App Store.

Istraživanje kompanije Distimo pokazuju da postoji velika razlika u broju preuzimanja između različitih kategorija. Kao što ste mogli očekivati, igre su veoma popularna kategorija. Ako vaša aplikacija spada u tu kategoriju onda će da bi ušla među prvih 25 na App Store morati imati oko 25.000 dnevnih preuzimanja. S druge strane, ako se vaša aplikacija nalazi u kategoriji zabave, za ulazak među prvih 25 bit će vam potrebno nešto manje od 7.000 preuzimanja dnevno.

Ako razmišljate o novoj vremenskoj aplikaciji tada je vaš mizernih 500 preuzimanja dnevno i naći ćete se među prvih 25 aplikacija na App Store.

Mobilno tržište je u velikoj ekspanziji. Prodaja pametnih telefona (smartphone) i Tablet uređaja već nekoliko godina konstantno raste pa je sasvim logično da i broj mobilnih aplikacija prati taj raste. Mobilne aplikacije postale su izuzetno unosan posao. Neke od najpopularnijih aplikacija zaradile su ili zarađuju milijune dolara (Angry Birds), dok su neke kupljene od strane velikih kompanija za basnoslovne iznose (npr. Draw Something i Instagram).

Svatko tko želi da se upusti u razvoj mobilnih aplikacija i na taj način pokuša da ostvari zaradu treba da zna da je konkurencija na ovom tržištu jako velika, najviše je  Apple iOS aplikacija oko 650.00 tisuća dok za Google Android može da se pronađe oko 450.000 tisuća raznih aplikacija.

Nema smisla raditi na razvoju neke mobilne aplikacije za tržište koje ga neće adekvatno prihvatiti ili koje neće ni primjetiti da se lansirali aplikaciju. Ono što je potrebno uraditi prije samog razvoja mobilne aplikacije jeste istraživanje i identificiranje tržišta a zatim pravljenje proizvoda za njega.  Fokusirajući se na jedno, ciljano tržište developeri mogu iskoristiti stečeno iskustvo za razvoj više aplikacija i tako povećati svoje šanse za uspjeh.

Definisano ciljano tržište i osnovna publika omogućuje vam da usredotočite vaše online marketinške napore na društvene medije kao što su Twitter, Facebook i Google +, kao i na Internet forume i blogove koji su povezani sa interesom vaše publike.

Nakon što imate ciljano tržište, možete se posvetiti izradi mobilne aplikacije koja će korisnicima pružiti određenu vrijednosti. Pružanje određene vrijednosti korisnicima obično znači da ćete sa aplikacijom rješiti neki problem, povećava produktivnost ili pružiti zabavu.

Na primjer, popularna BlackBerry aplikacija Who Is It Pro, omogućuje korisnicima postavljanje 20 LED boja za svoje omiljene kontakte, tako da na prvi pogled znaju tko ih pokušava kontaktirati.

Developeri mobilnih aplikacija moraju imati jedinstven koncept primjene aplikacije jer će se o aplikaciji suditi na osnovu njene korisnosti i originalnosti tako da je veoma važno dobro razmisliti o ovom početnom konceptu prije nego što se krene sa razvojem, brandiranjem i promocijom aplikacije.

Još jedna veoma bitna stvar o kojoj trebate razmisliti jeste za koju mobilnu platformu mislite da napravite aplikaciju. Da li ćete aplikaciju pravite za Apple iOS, Google Android, Research In Motion BlackBerry  ili Microsoft Windows platformu?

S obzirom na ukupne troškove, najbolje bi bilo odabrati jednu platformu i nje se držati. Trenutno najpopularnije platforme su Apple iOS i Google Android a prema nekim predviđanjima veliki rast na ovom tržištu trebao bi imati Microsoft sa izlaskom operativnog sustava Windows 8, krajem ove godine.

Kada neka od vaših mobilnih aplikacija doživi uspjeh na jednoj platformi tek tada trebate razmišljati o njenoj verziji za ostale platforme.

Što se tiče zarade sa mobilnim aplikacija, trenutno su se izdvojile tri opcije koje developeri najviše koriste:

1. Plaćanjem za aplikaciju (plaćanjem za preuzimanje ili plaćanjem pretplate)
2. Prodajom pune verzije i dodatnih (naprednih) značajki
3. Oglašavanjem u aplikacijama

Kod plaćanja za aplikaciju sve je jasno, korisnik kupuje potpunu aplikaciju i to je to. Plaćanje pretplate obično je na mjesečnom ili godišnjem nivou a korisnik također dobiva potpuni pristup aplikaciji.

Svakako da korisnici najviše vole besplatne aplikacije, pa stoga osim ako developeri ne namjeravaju da koriste oglašavanje u aplikaciji ka opciju za zaradu od svoje besplatne mobilne aplikacije, njihova besplatna verzija aplikacije (freemium) mora biti dovoljno uvjerljiva da privuće korisnike da plate za:

• Superiorniju, potpunu (premium) verziju aplikacije
• Uslučaju mobilnih igara, nadogradnju koje omogućava igračima pristup većem broju razina u igri ili većem broju resursa (virtualne valute i ostalo).

Ovo posljednje, poznato i kao in-app kupnja (kupnja unutar aplikacija), sve je popularniji način zarade sa aplikacijama. Istraživanja kompanije Distmo iz kolovoza mojeseca pokazuju da kupnja unutar aplikacija čini 74 posto ukupnog prihoda iPhone aplikacija. Također, 76 posto od 25 najuspješnijih Android aplikacija su besplatne i nude in-app kupnju.

Što se tiče oglašavanja u mobilnim aplikacijama, ako uspijete postići da vaša besplatna mobilna aplikacija doživi viralni uspjeh, zarada tada može biti više nego fantastična. Planetarno popularna igra Angry Birds kompanije Rovio navodno zarađuje čak milijun dolara mjesečno od oglašavanja u svojoj besplatnoj Android verziji.

Juče je Millennial Media objavila novi izveštaj u kome su definisane procene tržišnog udela mobilnih uređaja i operativnih sistema koje se odnose na prvi kvartal ove godine. Millennial Media, kompanija koja se bavi mobilnim oglašavanjem utvrdila je u svom Q1 Mobile Mix izveštaju da Tableti čine 20% svih prikaza oglasa u prvom kvartalu 2012 godine, što je povećanje od 15 odsto u odnosu na prvi kvartal 2011 godine.

Q1 Mobile Mix izveštaj nudi duboki uvid u oglašavanje na mobilnim uređajima koji uključuje 20 najpopularnijih mobilnih telefona, 10 najpopularnijih mobilnih proizvođača, vodeće mobilne operativne sisteme i najpopularnijie kategorije mobilnih aplikacija rangirane po impresijama.

Izveštaj je utvrdio da mobilni uređaji koji nisu telefoni, kao što su Tableti, čine 20 odsto svih impresija na Millennial Media platformi u prvom kvartalu 2012 godine.

Izveštaj je takođe utvrdio da je Android i dalje operativni sistem broj jedan na Millennial Media platformi sa 49 odsto udela impresija, i da je Apple ostao vodeći proizvođač mobilnih uređaja.

Ovaj izveštaj takođe je utvrdio da su:

• Apple iPhone, Samsung Galaxi Tab i Amazon Kindle Fire najpopularniji Tableti u prvom kvartalu 2012 godine.
• Apple iPhone je i dalje lider na listi mobilnih telefona.
• 14 Android telefona nalazi se na listi 20 najpopularnijih mobilnih telefona.
• Samsung je drugi proizvođač i imao 4 od 20 najpopularnijih mobilnih telefona.
• Gaming je definitivno najpopularnija kategorija kod mobilnih aplikacija koja beleži porast od 10 odsto u odnosu na poslednji kvartal 2011 godine.
• Gledanje videa na mobilnim uređajima poraslo je za fantastičnih 958 odsto u periodu od drugg kvartala 2011 godine do prvog kvartala 2012 godine.

Developeri nikada ne mogu imati previše opcija kada su u pitanju načini online zarade od aplikacija. Google je otvorio vrata In-app kupovine (kupovine unutar aplikacija), plaćanju preko telefonskog računa i sada In-app Subscription (pretplatu unutar aplikacija).

Google je danas pokrenuo In-app Subscription na Google Play, više od godinu dana nakon što je predstavio In-app kupovinu za Android.

Standardizacijom In-app kupovine, Google je developerima omogućio da lakše naplate virtuelnu robu, nadogradnje i sl. Sada sa dodatkom pretplate korisnici su dobili mogućnost da ne moraju iznova kupuju određen sadržaj već će moći na njega da se pretplate na mesečnom ili godišnjem nivou.

Za korisnike Google Play obezbeđuje poznato i konvencionalno kupovno iskustvo, naglašavajući detalje pretplate kao što su cena i interval za obračun pre nego što nastavite sa kupovinom. Nakon transakcije, Google Play upravlja periodičnim obračunom i obaveštava korisnike o novim plaćanjima, šaljući im e-mail. U svakom trenutku korisnici mogu da posete My Apps u Play Store aplikaciji kako bi videli svoje pretplate i poništili neke pretplate po potrebi,

navodi se u saopštenju Google-a.

Google takođe navodi da nudi API zasnovan na HTTP koji će developerima omogućiti proširenje sistema pretplate i izvan Android uređaja. Tako ćete na Google Play moći da se pretplatite na nešto a zatim dobiti pristup tom istom sadržaju preko desktop ili web browser-a.

In-app Subscription (pretplata unutar aplikacije) će biti jednostavna za implementaciju primenu, i "sa stanovišta potrošača čini sve zaista jednostavnim." Developeri dobijaju način da privuku i zadrže ljude da plaćaju, a potrošači se više neće morati gnjaviti sa čestom ponovnom kupovinom.

Posljednjih nekoliko dana Facebook puni naslove svjetskih medija. Najveća društvena mreža u petak je izašla na burzu sa početnom cijenom dionica od 38 dolara. U subotu se u 28 godini oženio osnivač Facebook-a Mark Zuckerberg a dionice društvene mreže su samo nakon par dana doživjele značajan pad u cijeni koja je sada negdje oko 30 dolara po dionici.

Facebook je izlaskom na burzu postao multi-milijarderska kompanija a mnogi se pitaju kako najveća društvena mreža zarađuje novac?

Mnogi su svjesni činjenice da je Facebook izuzetno popularna društvena mreža sa oko 900 milijuna korisnika koji su do sada postvili nekoliko milijardi fotografija i ostalog sadržaja, ali kako je to posao, tj. kako od toga napraviti online zaradu vrijednu milijarde dolara? Zapravo, to je prilično jednostavano.

Osnova Facebook-ovog poslovanja je online oglašavanje, to su oni mali oglasi koji se nalaze na desnoj strani Facebook zaslona.

U prva tri mjeseca ove godine, Facebook je prodao oglase u vrijednosti od 872 milijuna dolara, ili gotovo 1 dolar po korisniku. Ovo predstavlja 82 posto Facebook prodaje, što je svakako mnogo ali zapravo je pad sa 85 posto koliko prošle godine, ili 95% koliko je iznosilo u 2010 godini.

Ostatak Facebook-ovog poslovanja temelji se na plaćanjanju i drugim naknadama. To se većinom odnosi na prodaju Facebook Credits, koje ljudi koriste u igrama na društvenoj mreži kao što je FarmVille.

U prva tri mjeseca ove godine, segmen Facebook poslovanja koji se odnosi na plaćanja i ostale naknade generirao je 186 milijuna dolara prihoda, što predstavlja oko 18% od Facebook-ove ukupne online zarade. Prošle godine taj procenat je iznosio 15% a 2010 godine skromnih 5%.

Pored uzimanje procenta od Facebook plaćanja tj. za pružanje usluge plaćanja, najveća društvena mreža na svijetu ostvaruje zaradu od "postupaka koji su povezani sa transakcijama za razvoj poduzetništva i naknada koje dolaze od različitih mobilnih usluga". Međutim, Facebook naglašava da za sada ovaj segment njegovog poslovanje ne donosi nikakvu značajnu online zaradu i da ga zbog toga trenutno smatra "nevažnim".

Predviđanja govore da će zarada koju Facebook ostvaruje uzimajući procenat od plaćanja na svojoj društvenoj mreži i ostalih naknada, nastaviti da raste u budućnosti. Oglašavanje na Facebook-u će i dalje ostvarivati najveću online zaradu ali će taj procenat biti u opadanju.

Najnovije istraživanje marketinške agencije Greenlight pokazuje da 44 posto korisnika Facebook-a "nikada" ne klikne na sponzorirane postove ili oglase na Facebook-u.

Kompanija General Motors je izazvala veliku polemiku kada je u utorak objavila da prestaje sa prikazivanjem svojih oglasa na Facebook-u zbog nihove totalne neefikasnosti. General Motors je tako odustao od prikazivanja oglasa vrijednih 10 milijuna dolara, ali još uvijek planira da troši 30 milijuna dolara na drugačiji vid marketinga putem Facebook-a. Sve ovo negativno utječe na Facebook koji bi sutra trebao da izadje na burzu.

Greenlight za potrebe ovog istraživanja pokrenuo online anketu u koju su bili uključeni studenti, medicinsko osoblje, računovođe, odvjetnici i ostali, kako bi dobio uvid u njihovo ponašanje na Facebook-u i njihove osjećaje prema najvećoj društvenoj mreži na svijetu. Istraživanje donosi dosta frapantanu spoznaju da 44 posto ljudi nikada nisu niti žele da kliknu na Facebook oglase, samo 3 posto učenika online ankete izjavilo je da"redovito" klikne na sponzorirane postove dok je njih 10 posto navelo da to čini "često".

Također je interesantno to da je 30 posto anketiranih izjavilo da ima veoma "veliko nepovjerenje" u smislu Facebook-ovog odnosa prema njihovim osobnim podacima. Treba reći da je CNBC početkom tjedna također organizirao anketu u kojoj je 59 posto ljudi navelo da u opšte nema povjerenje u Facebook po pitanju korisničkih podataka.

Facebook-ov program oglašavanja omogućuje brandovima povezivanje sa više od 800 milijuna potencijalnih kupaca, ciljanjem njihove dobi, spola, lokacije i interesa, drugim riječima, putem njihovih osobnih podataka. Sa više ovim nalazom da 30% ispitanika ima veoma veliko nepovjerenje prema Facebook-ovom odnosu vezanom za njihove osobne podatke, Facebook-ov program oglašavanja nikako nema svijetlu budućnost. Ili će Facebook morati nešto da mijenja ili će ovaj program i ostali brandovi početi da napuštaju,

navodi se u priopćenju marketinške agencije Greenlight.

Prema najnovijem izvješću kompanije za istraživanje online tržišta, SuperData, igrači društvenih igara troše manje novca nego što su trošili godinu dana ranije. Mjereći prosječni prihod po korisniku koji plaća, u izvješću kompanije SuperData navodi se da je prosječni američki igrač u travnju potrošio 37,59 dolara, što je za oko 8 dolara manje nego godinu dana ranije kada je trošio 45,58 dolara.

Iako se ovaj pad potrošnje na društvene igre možda i ne čini toliko velik, uzmiti u obzir da postoje milijun igrača na raznim društvenim mrežama. Bilo koji posao koji počne da gubi gotovo 18 posto prihoda ima razloga za zabrinutost. Također, procjene za 2012 godinu govore da je samo Američko tržište društvenih igara posao vrijedan nešto manje od 2 milijarde dolara.

Naravno, nije sve ni tako loše, prema istraživanju kompanije SuperData, jeste ustanovljen ukupan pad prihoda po igraču društvenih igara ali je također ustanovljeno i povećanje broja igrača društvenih igara koji su počeli da plaćaju. Prema podacima do kojih je došla kompanija SuperData, 2,5 posto igrača društvenih igara je prešlo u igrače koji plaćaju, što je povećanje u usporedbi sa prošlogodišnjih 1,4 posto.

Inače, kompanija SuperData obezbjeđuje tržišnu inteligenciju za online i besplatne društvene igre za razne kupace i medije.

Srednje zahtjevne društvene igre su one koje trenutno donose zaradu. Ovaj žanr predstavlja različitu demografiju igara koja troši znatno više. Iako je u zadnje vrijeme potrošnja na Farma igre je u opadanju, s druge strane strategijske, casino i borbene igre donose tri puta više prihoda po igračima koji plaćaju u društvenim igrama,

priopćila je Janelle Benjamin, podpredsjednica kompanije za istraživanje online tržišta,SuperData.

Facebook testira značajku koja korisnicima omogućava da plate 2 dolara kako bi se njihova ažuriranja istaknula njihovim prijateljima.

Značajka radi prilično jednostavno, vi kao i obično uradite ažuriranje, ali sada platite da bi se ono istaknulo vašim prijateljima. Sa ovim isticanjam osigurava se da vaši prijatelji zaista primjete vaše ažuriranje, a to je nešto u što ranije nikako niste mogli biti sigurni.

Prema nekim istraživanjima, obično samo oko 10 posto vaših Facebook prijatelja vidi vaša ažuriranja. Način plaćanja su kreditne kartice ili PayPal.

Važno je reći da Facebook skoro redovito testira neke male promjene i poboljšanja, a većina njih nikada ne vide svjetlo dana.

Facebook je potvrdio da se ova značajka testira u veoma malom krugu korisnika i da je cilj da vidi koliki je interes ljudi za jednom ovakvom značajkom.

Facebook ovakvu značajku vidi kao još jedan izvor online zarade dok i bi korisnicima mogla biti alat sa kojim bi se njihova poruka mogla čuti dosta glasnije.

Međutim, čisto sumnjam da bi ova značajka mogla ugledati svjetlost dana, iz više razloga. Veliki broj Facebook korisnika sigurno bi napustio društvenu mrežu kada bi došli u situaciju da ne mogu da se brane od velikog broja dosadnih i nevažnih poruka ili nekih mini oglasa.

Također, treba znati da Facebook posvećije dosta pažnje da uredi koliko ažuriranja naših prijatelja vidimo. Njegov algoritam, EdgeRank, pažljivo određuje što ćemo vidjeti pomoću kombinacije tri ključna elementa: Afiniteta, Težine Edge-a i Pravovremenosti. Pa tako, sa povećanjem interakcije sa ljudima porast će i Affinitet, fotografije i videa imaju veću Težinu Edge-a neko tekst a novija ažuriranje si više rangirana od onih starih.

Facebook-ov EdgeRang algoritam na osnovu ova ti elementa procjenjuje koji sadržaj je najbolji za vas i njega šalje u vaš News Feed. Međutim, ako se Facebook odluči za zaradu na Internetu guranjem potencijalno nevažnih poruka u News Feed korisnika, to će sigurno utjecati na smanjenje učinkovitosti komuniciranja između korisnika, što bi moglo rezultirati negativnom reakcijom korisnika.

Facebook nije stvoren sa ciljem da postane kompanija već da pomogne da svijet postane otvoreniji i povezaniji. Mi na Facebook-u gradimo alate koji pomažu da se ljudi međusobno povezuju sa ljudima sa kojima žele i da dijele ono što oni žele, a radeći to mi proširujemo kapacitete ljudi u smislu izgradnju i održavanje odnosa,

naglasio je Mark Zuckerberg u IPO podnesku.

E, ovo bi mogao biti ključni razlog zašto vjerojatno ova značajka neće postati dio Facebooka jer ne vidim kako bi ova izjava mogla biti u skladu sa naplaćivanjem korisnicima za ažuriranje koje bi njihovi prijatelji trebali da vide.

Da li biste vi platili Facebook-u za sigurnost da su prijatelji vidjeli vaše ažuriranje? I koja bi to poruka trebala bit da bi platili 2 dolara za nju (da nije oglas).