Online Tržište

Evropsko online tržište raste u svim segmentima. Evropsko tržište online oglašavanja poraslo je za 14,5 odsto u 2011 godini u odnosu na godinu dana ranije, dostigavši tržišnu vrednost od skoro 21 milijardu evra. Rezultati istraživanja koji su objavljeni juče na IAB Evrope Interact konferenciji u Barseloni, pokazuju da se u Evropi na online oglašavanje troši 20 procenata budžeta za oglašavanje. Oglašavanje u Internet pretrazi i video oglašavanje konstantno je u porastu dok mobilno oglašavanje u poslednje vreme beleži ekstremni rast.

Evropska ekonomija je u velikim problemima tako da rast online oglašavanja od 14,5 odsto ne utiče mnogo na stanje ekonomije u EU. Celom Evropsko tržište oglašavanja, izuzev online oglašavanja, u 2011 godini zabeležilo je rast od samo 0,8 odsto u odnosu na 2010 godinu.

Gledajući Evropske zemlje pojedinačno, Rusija je imala najveći rast tržišta, 55,5 odsto u odnosu na 2010 godinu. Pet najvećih tržišta (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija i Holandija) i dalje čine skoro 68 odsto ukupnog Evropskog tržišta online oglašavanja, što je neznatno manji procenat u odnosu na prethodnu godinu.

IAB Europe AdEx Benchmark 2011 uključuje statistiku oglašavanja u online videu za 14 tržišta. Video predstavlja oko 8,2 odsto ukupne vrednosti tržišta online oglašavanja na kom su lideri Švedska, Velika Britanija i Nemačka.

Udeo mobilnog oglašavanje i dalje je veoma mali. U ukupnoj potrošnji za online oglašavanje udeo mobilnog oglašavanja je samo između 1 i 3 odsto, mada treba naglasiti njegovu veliku prosečnu stopu rasta od 45,6 odsto.

Poređenja radi, prihodi od Internet oglašavanje u Sjedinjenim Američkim Državama dostigli su 31,7 milijardu dolara u 2011 godini.

IAB Europe predstavila je i izveštaj o korišćenju Interneta u 28 Evropskih zemalja. Trenutno 65% ili nešto manje od 430 miliona Evropljana koristi Internet služeći se sa četiri vrste uređaja, računar, mobilni telefon, tablet i konzola za igranje. Izveštaj pokazuje da njih 37 odsto pristupa Internetu sa više od jednog uređaja.

Prema nalazima istraživanja IAB Europe, Evropljani u proseku provode 14,8 sati nedeljno na Internetu.

Sajtovi sa vestima posebno su popularni, više od 90% evropskih Internet korisnika će svoju želju za vestima zadovoljiti online. Veoma interesantan podatak je da čak 96 odsto evropskih Internet korisnika pretražuje Internet u cilju online kupovine, dok 87 odsto kupuje online.

IAB Europe navodi da su za potrebe izveštaja o korišćenju Interneta u Evropi korišćeni podaci dobijeni putem online ankete, telefonskih razgovora i direktnih intervjua u kojima je učestvovalo više od 50.000 osoba.

Naučnici su sproveli prvo kliničko istraživanja o korištenju smartphone aplikacija za liječenje depresije. Prema rezultatima ovog istraživanja 73,5 posto depresivnih sudionika koji su koristili aplikaciju pod nazivom Viary, nije se smatralo depresivnim do kraja istraživanja.

Depresija je čest i skup problem u razvijenim zemljama. Između 15 i 17 posto stanovništva pati od depresivnog poremećaja u nekoj fazi svog života. Također, prema nekim očekivanjim do 2030 godine depresija će biti najveći teret ili zdravstveni problem sa najvećim negativnim utjecajem na društvo u smislu financijskog troška i smrtnosti.

U istraživanju koje je trajalo 8 tjedana sudjelovala je 81 osoba. Sudionici su morali biti barem blago depresivni, što znači da je postigao 0-13 na Beck Depression Inventory (BDI-II skali), jednom od najprihvaćenijih mjerila depresije, kako bi mogli biti dio istraživanja. Većina sudionika bila je barem umjereno depresivna (20-28 BDI-II), sa prosječnom ocjenom 25 BDI-II.

Sudionici su bili podijeljeni u 2 skupine. Prva skupina koristila je aplikaciju za promjenu ponašanja Viary, dok je druga skupina koristila lažnu aplikaciju koja nije posebno dizajnirana za liječenje depresije.

Aplikacija Viary potaknula je korisnike na sudjelovanje u oko 100 poznatih ponašanja sa kojima se oslobođa depresija, uz praćenje njihovog napretka. Ova ponašanje su osmišljena kako bi se pomoglo depresivnim osobama da dodaju strukturu svom svakodnevnom životu radeći jednostavne zadatke kao što je ustajanje iz postelje kada se alarm oglasi, kuhanje obroka, te povećanje socijalnih kontakata i sudjelovanje u novim aktivnostima. Srednja vrijednost za grupu koja je koristila aplikaciju Viary bila je 25 BDI-II prije početka tretmana a 13 nakon završetka.

Treba reći i da se 53,1 posto sudionika druge skupine oslobodilo depresije tijekom istraživanja. Zaključak naučnika je da je do poboljšanje u ovoj skupini došlo zahvaljujući dijelom psihologije studenata i činjenice da je skupina potaknuta da koristi lažnu aplikaciju svaki dan. Iako lažna aplikacija nije izravno ciljala depresiju, njeno redovito korištenje pokazalo je poboljšanje općeg mentalnog zdravlja.

Aplikacija Viary kreirana je od strane Švedske startup kompanije Hoa’s Toolshop. Švedski startup dobio je ima po kliničkom psihologu Hoa Ly koji je proveo godinu dana u Tokiju i tada uočio stupanj do kojeg su pametni telefoni integrirani u svakodnevni život u Japanu. On je uočio potencijal smartphone aplikacija u određivanju osobnih vrijednosti ili ciljeva na konkretna ponašanja, drugim riječima da ono što ljudi rade bude u skladu sa onim što govore.

Aplikacija Viary usmjerena je na trenere, terapeute, menadžere ljudskih resursa i druge koji su uključeni u osobni razvoj kako bi im pomogla da prate napredak između sastanaka. Treba reći i da se aplikacija Viary može koristiti i za poticanje i praćenje svih vrsta ponašanja.

Hoa’s Tool Shop osnovan je 2011 godine sa sjedištem u Stockholmu, ima 4 zaposlenika od kojih su 3 psihologa.

Svi izveštaji govore da Google kontroliše skoro polovinu globalnog tržišta online oglašavanja. Dakle, radi se o velikoj količini podataka na osnovu kojih mogu biti prikazani različiti uvidi i statistike.

Da bi izdavačima dobili uvid u ovu ogromnu količinu podataka, Google je danas objavio prvu u nizu publikacija koja pruža vrlo interesantan uvid u informacije prikupljene širom njegovih platformi za oglašavanje, uključujući i DoubleClick For Publishers, DoubleClick Ad Exchange i Google AdSense mreže.

Google navodi da će Publisher Edition biti prvi u nizu publikacija kojima je cilj da se prikupe metrike koja treba da odgovore na neke od najčešćih pitanja koja interesuju ne samo izdavače već i sve ostale. Ova ogromna količina podataka iz celog sveta rangirana je po impresijama oglasa i CPM. Takođe, izveštaj daje uvid u trendove mobilnog Web-a, prikaza video oglas, kao i geografskih obrazaca. Cilj pubilikacije je da se odgovori na važna pitanja poput:

• Da li je baner zaista mrtav? Ako mislite na baner 468×60, skoro da jeste s obzirom da oglas ove veličine čini samo 3% svih impresija. S druge strane, skoro 80% svih impresija čine medium rectangle, leaderboard i skyscraper (srednji pravougaonik, veliki baner i soliter).
• Koja vrsta sajtova je pokazala snažan rast impresija? U 2011 godini, Kupovina, Sport i Auto sajtovi spadaju u one sa najvećim rastom u odnosu na prošlu godinu na Ad Exchange i AdSense. Umetnost i zabava (Arts & Entertainment) bile na vrhu po monetarizaciji impresija širom AdSense i Ad Exchange. Odmah iza njih su Online zajednice (Online Communities) i igrice. Uprkos svom visokom rangiranju, Online Zajednice doživele su dvocifreni pad, baš kao i Poslovanja & Industrija (Business & Industrial) i sajtovi sa Preporukama (Reference).
• Da li je stopa prodaje (Sell Through Rates) veća za 20 odsto krajem godine? Svi su pretpostavljali da je stopa prodaje veća zahvaljujući većoj potrošnji na oglašavanje tokom praznika. Google u svojoj publikaciji otkriva povećanje stope prodaje za izdavače na globalnom nivo i to u visini od 36 odsto do 42 odsto u četvrtom kvartalu. Poredeći regione u 2011 godini, Evropski izdavači doživeli su najveće povećanje stope prodaje (Sell Through Rates) od 47 odsto.
• Koliki je rast mobilnih i video impresija? Mobilno tržište je u velikoj ekspanziji pa su mobilne Web impresije na Ad Exchange i AdSense platformi zabeležile povećanje od 250% u periodu između trećeg i četvrtog kvartala 2011 godine. U istom periodu, prikazivanje video oglasa na DoubleClick For Publishers platformi poraslo je skoro za 70 odsto.
• Gde se koja zemlja nalazi? Severna Amerika i Zapadna Evropa i dalje su lideri po pitanju online sadržaja, ali su neke od malih država zabeležile veoma visoke stope rasta u prikazivanju oglasa. Palau je u prošloj godini imao stopu rasta od 1106 procenata, Ekvatorijalna Gvineja od 4635 procenata i Laos od 382 odsto. Sjedinjene Američke Države imaju najveći procenat prikaza oglasa (24,7 odsto), a slede Kina (10,5 odsto) i Japan (5,7 odsto).

Najnovije istraživanje marketinške agencije Greenlight pokazuje da 44 posto korisnika Facebook-a "nikada" ne klikne na sponzorirane postove ili oglase na Facebook-u.

Kompanija General Motors je izazvala veliku polemiku kada je u utorak objavila da prestaje sa prikazivanjem svojih oglasa na Facebook-u zbog nihove totalne neefikasnosti. General Motors je tako odustao od prikazivanja oglasa vrijednih 10 milijuna dolara, ali još uvijek planira da troši 30 milijuna dolara na drugačiji vid marketinga putem Facebook-a. Sve ovo negativno utječe na Facebook koji bi sutra trebao da izadje na burzu.

Greenlight za potrebe ovog istraživanja pokrenuo online anketu u koju su bili uključeni studenti, medicinsko osoblje, računovođe, odvjetnici i ostali, kako bi dobio uvid u njihovo ponašanje na Facebook-u i njihove osjećaje prema najvećoj društvenoj mreži na svijetu. Istraživanje donosi dosta frapantanu spoznaju da 44 posto ljudi nikada nisu niti žele da kliknu na Facebook oglase, samo 3 posto učenika online ankete izjavilo je da"redovito" klikne na sponzorirane postove dok je njih 10 posto navelo da to čini "često".

Također je interesantno to da je 30 posto anketiranih izjavilo da ima veoma "veliko nepovjerenje" u smislu Facebook-ovog odnosa prema njihovim osobnim podacima. Treba reći da je CNBC početkom tjedna također organizirao anketu u kojoj je 59 posto ljudi navelo da u opšte nema povjerenje u Facebook po pitanju korisničkih podataka.

Facebook-ov program oglašavanja omogućuje brandovima povezivanje sa više od 800 milijuna potencijalnih kupaca, ciljanjem njihove dobi, spola, lokacije i interesa, drugim riječima, putem njihovih osobnih podataka. Sa više ovim nalazom da 30% ispitanika ima veoma veliko nepovjerenje prema Facebook-ovom odnosu vezanom za njihove osobne podatke, Facebook-ov program oglašavanja nikako nema svijetlu budućnost. Ili će Facebook morati nešto da mijenja ili će ovaj program i ostali brandovi početi da napuštaju,

navodi se u priopćenju marketinške agencije Greenlight.

Za nešto više od dve godine, udeo web prometa u Aziji koji dolazi sa mobilnih uređaja gotovo se utrostručio. Takođe, u nekim zemljama, blizu polovine ukupnog web prometa dolazi sa mobilnih uređaja. Indija i još nekoliko zemalja u Aziji i Africi su veoma blizu mobilnom prometu koji čini 50% ukupnog web prometa.

Ako se osvrnemo na listu zemalja rangiranu po broju mobilnih telefona, Kina je naravno broj jedan, a slede Indija, SAD, Brazil i Indonezija. Nemoguće je ne primetiti da je Crna Gora na 60 mestu, sa duplo većim brojem mobilnih telefona od broja stanovnika (podaci su iz 2009 godine).

Kompanija StatCounter je krajem 2010 godine napravila istraživanje zastupljenosti mobilnog prometa širom sveta. Sada je to istraživanje ponovljeno i sa najnovijim podacima to izgleda kao na slici iznad.

Poredeći brojke od 2010 godine sa ovim najnovijim uočava se dramatičan porast za samo nešto više od dve godine:

Treba istaći da su ovi brojevi procenat od ukupno web prometa i ne odražavaju nikakvu promenu u apsolutnom broju ljudi ili uređaja.

Zemlje sa najvećim mobilnim udelom u web prometu

Prema ovim poslednjim podacima u nekoliko zemalja, mobilni web promet je veoma blizu da pretekne web promet sa računara. Trenutno, zemlje sa najvećim učešćem mobilnog prometa u ukupnom web prometu su:

1. 48.87% – India
2. 47.09% – Zambia
3. 44.95% – Sudan
4. 42.36% – Uzbekistan
5. 40.65% – Nigeria
6. 37.95% – Zimbabwe
7. 35.46% – Laos
8. 34.66% – Brunei
9. 31.79% – Ethiopia
10. 29.2% – Kenya

Kao što se lako možete primetiti, Afrika i Azija su podelile ovu listu između sebe. Na listi je šest zemalja iz Afrike dok su preostale četiri iz Azije.

Najviše rangirana Evropska zemlja je Velika Britanija sa 10,71 odsto, dok je SAD udio mobilnog web prometa u odnosu na ukupni web promet 8,61 odsto.

Vredno je napomenuti da je Evropa postigla povećanje mobilne pretrage od 183,43% u ove poslednje dve godine, i nije daleko iza Azije. Ali sa porastom mobilnog udela sa 1,81% na 5,13%, Evropa je još uvek daleko iza Afrike i Azije kada je u pitanju procenat korisnika koji pristupaju web-u pomoću mobilnog telefona.

Gledajući globalno, mobilni web promet sada čini 10 odsto ukupnog web prometa. Treba reći da se mobilni web promet i dalje nastaviti da raste, a mnogi predviđaju da će taj rast biti mnogo brži nego što je bio do sada.

Društvena mreža Pinterest dovodi više prodaje i više novih kupaca nego Facebook, navodi se u najnovijem istraživanju društveno-medijskog prometa koje je uradila Boticca.com.

U istraživanju su se uzeli prodavci nakita i ostalih dodataka koji su uporedili svoje statistike angažmana Facebook i Pinterest posjetitelja kako bi se uočila razlika u njihovom ponašanju.

Utvrđeno je da je nakon integracije “pinning” gumba na njihovim sajtovima Pinterest postao društveni referrer broj jedan, koji dovodi oko 10 posto prodaje, dok je Facebook odgovoran za 7 posto prodaje.

Istraaživanje pokazuje i da Pinterest korisnici troše više nego dvostruko od Facebook korisnika (180 dolara u poređenju sa 85 dolara). Pinterest također dovodi veći broj novih kupaca. 86% posjeta sa Pinterest-a su novi za Boticca u odnosu na 57 posto novih koji dolaze sa Facebook-a.

Pinterest korisnici nisu u svim e-commerce segmentima bolji od korisnika Facebook-a. Pa tako, Pinterest ima ogromnih 51% manju stopu konverzije od Facebook-a. Ako pogledamo vrijeme koje korisnici provedu na sajtu i koliko još različitih stranice posjete, onda se uočava da su Pinterest korisnici manje angažirani od korisnika Facebook-a.

S obzirom da se Pinterest fokusira na dijeljenje slika, iznenađujuće je da je angažovanje korisnika manja nego za Facebook korisnike. Bilo je za očekivati da ​​Pinterest korisnici pregledaju više proizvoda u potrazi za više slika koje bi mogli dijeliti, međutim razlog za ovo je taj što će većina korisnika Pinterest-a odmah napustiti sajt ako ih predmet na koji su kliknuli ne interesira.

To onda svakako rezultira većom stopom napuštanja, manjim prosječnim vremenom provedenim na sajtu i manjom stopom konverzije u odnosu na druge kanale, što u konačnici razultira i manjim angažmanom korisnika.

Nova studija sugerira da Wikipedia ima bolju vidljivosti na Google-u nego na Bing-u. Prema studiji, Wikipedia se pojavljuje na prvoj stranici Google u 46 posto, a na drugoj stranici, 25 posto pretraživanja.

Što se tiče Bing-a, Wikipedia se na prvoj strani pojavljuje u 31 posto pretraživanja, a na drugoj strani u samo pet posto.

U svojoj ažuriranoj studiji kompanija Conductor je napravila komparaciju 2.000 informativnih i transakcijskih ključnih riječi različite duljine. Navigacijske ključne riječi nisu bile uključene jer je Conductor otkrio vrlo malu vidljivost Wikipedia za tu vrstu ključnih riječi.

Grafikon prikazuje vidljivost Wikipedia na Google (plava) i Bing (zelena) za 2.000 kombiniranih ključnih riječi, kao i za posebne informativne i transakcijske ključne riječi.

Ne može se reći da Bing ne voli Wikipedia, on to samo radi drugačije od Google-a. Studija kompanije Conductor otkriva zanimljiv trend, iako se Wikipedia češće pojavljuje na prvoj stranici Google-a ipak, kad se pojavi na prvoj strani Bing-a, to je onda najčešće na samom vrhu rezultata.

Kad se Wikipedia pojavi na prvoj strani onda je to u 83 posto slučajeva među prva ti na Bing, a u 65 posto slučajeva među prva tri na Google-u.

Conductor otkriva da kada je u pitanju upit od jedne riječi, Wikipedia će se pojaviti za oko 10 posto češće na Google-ovoj prvoj strani nego na prvoj strani Bing-a.

Prema istraživanju kompanije Eccomplished, online preporuke su sada važnije od tradicionalnog word-of-mouth. Gotovo trećina (31%) ispitanika izjavila je da obvezno pročitao online recenzije prije donošenja odluke o kupnji, dok 23 posto ispitanika kaže da prije kupnje traži savjet prijatelja ili nekog člana familije.

Također, 18% ispitanika navodi da čita komentare na online članke, a samo njih 6% traži savjet na društvenim medijima.

Ovaj procenat traženja savjeta na društvenim medijima nije značajno veliki ni u okviru starosne grupe od 18 do 24 godine, on iznosi samo 11 posto.

Prema istraživanju kompanije Eccomplished, glavni metod istraživanja je posjetia online tržištu kao što je Amazon, na kom se može pronaći veliki broj preporuka i recenzija u različitim oblastima.

Recenzije (mišljenja) potrošača na e-commerce sajtovima su od izuzetne vrijednosti. Prema statističkim podacima kompanije Reevoo, 50 ili više rececenzija po proizvodu može značiti povećanje stope konverzije za 4,6 posto. Reevoo naglašava da recenzije proizvode oko 18 posto povećanja u prodaji.

Također, kompanija iPerceptions je u svom istraživanju otkrila da će 63% kupaca vjerojatno obaviti kupnju na sajtu na kojem se mogu pronaći mišljenja korisnika.

Kvartalno istraživanje kompanije Eccomplished osvrće se i na čimbenike koji utječu na potrošače kada donose odluku od kog trgovaca da kupe neki proizvod.

I dok potrošači pri odlučivanju o tome koji proizvod da kupe, savjete i informacije traže iz različitih izvora, kada se radi o tome gdje da kupe tu je samo jedan faktor presudan, cijena.

Gotovo dvije trećine (60%) ispitanika izjavilo je da će kupiti na onom mjestu na kom je cijena najniža. Kao drugi najčešći razlog 39% ispitanika je navelo da proizvod mora biti na lageru, a potom i da je način isporuke adekvatan (37%).

Pri kupovini elektronike, 65% ispitanika navodi da je cijena najvažniji faktor a 33% ispitanika će potražiti recenzije kupaca.

Najnovije istraživanje sprovedeno u Americi pokazuje da je postala uobičajena praksa da roditelji špijuniraju svoju djecu pristupom njihovom ​​Facebook računu.

Istraživanje je sprovela sigurnosna kompanija AVG i u njemu je sudjelovalo 4.400 roditelja čija su djeca u dobi između 14 i 17 godina. Prema istraživanju kompanije AVG, 60 posto roditelja pristupa Facebook profilima svoje djece bez njihova znanja, a također, interesantno je i to da u tome majke prednjače.

Ovo špijuniranje djece preko društvenih mreža nije nešto što je odlika samo američkih roditelja, 66 posto Kanađana i 51 posto roditelja u Velikoj Britaniji čini istu stvar. Također, 44 posto roditelji u većini zemalja Zapadne Evrope priznaje da su špijunirali svoju djecu preko društvenih mreža. Isto tako, 21 posto roditelja navodi da je tom prilikom vidjelo neke uvredljive poruke na društvenim profilima svoje djece.

Anketirani roditelji također su izrazili zabrinutost oko posljedica budućih sadržaja koje njihova djeca postuju na društvenim mrežama, a zabrinuti su i zbog nedostatka obrazovnih instrukcija o toj temi.

Prema istraživanju kompanije AVG, 40 posto američkih roditelja strahuju da bi njihova djeca zbog sadržajima na svojim Facebook profilima u budućnosti mogla imati problema sa zapošljavanjem, a gotovo polovica svih roditelja diljem svijeta navodi da škole nisu dovoljno učinkoviti u poučavanju njihove djece po pitanju odgovornog korištenja Interneta.

Možda ovo objašnjava zašto se veliki broj roditelja odlučuje da bude prijatelj sa svojom djecom na Facebook-u. AVG navodi da je u SAD-u 72 posto roditelja povezano sa svojom djecom na Facebook-u.

AVG navodi i da su roditelji svojim ponašanjem odgovorni za ovakvu situaciju. Naime, veliki broj djece u dobi između dvije i pet godina zna kako da se igra sa aplikacijama na pametnom telefonu (19 posto) nego da vežu svoje cipele (9 posto).

Internet monitoring kompanija Pingdom objavila je istraživanje o globalnom udelu na tržištu Internet pretraživača. Ovo istraživanje pokazuje veliku borbu Microsoft Internet Explorer-a i Google Chrome za liderstvo na globalnom nivou.

Istraživanje kompanije Pingdom u koje je bilo uključeno više od 3 miliona web sajtova sprovedeno je tokom prve tri sedmice aprila.

Izveštaj napravljen na osnovu ovog istraživanja navodi da se u Severnoj Americi najviše koristi Microsoft Internet Explorer 9 (21.2%) dok je na drugom mestu Google Chrome (20,2%).

Međutim, treba naglasiti da sve verzije Internet Explorer-a imaju 40,4 odsto tržišta Severne Amerike.

U Evropi se vodi velika borba. Na ovom tržištu Mozilla Firefox, Internet Explorer i Chrome su gotovo izjednačeni.

Međutim, gledajući pojedinačne verzije može se videti da Evropa najviše koristi novi Chome 18 (25,1%), Firefox 11 koristi 21,9%, a IE9 15,5%.

Statistika na globalnom nivou pokazuju da je Microsoft Internet Explorer i dalje pretraživač koji se najviše koristi. Globalni tržišni udio Internet Explorer-a je 34 odsto, Google Chrome 31,2 odsto a Mozilla Firefox 25 odsto.

Gledajući pojedinačne verzije Chrome 18 je dominantan u svetu sa 25,6 odsto, Firefox 11 ima 15,8 odsto a Internet Explorer 9, 15,7 odsto.

Ono što je verovatno najzanimljivije u ovom istraživanju jeste da su Chrome i Firefox lideri u većem delu sveta, osim u Okeanskom regionu i Severnoj Americi. Google Chrome je na dobrom putu da postane najkorišćeniji Internet pretraživač na svetu s obzirom da udio Internet Explorer-a na ovom tržištu i dalje pada tako da Microsoft može da zahvali Severnoj Americi što još uvek drži lidersku poziciju na svetskom tržištu Internet pretraživača.

Takođe, iako kompanija Pingdom ne daje precizne cifre navodi se rast udjela Apple-ovog Safari pretraživača za iPad.