Microsoft omogućio Kineskim vlastima da špijuniraju svoje Skype korisnike
Student Univerziteta New Mexico, tvrdi da je otkrio šifrovani listu sa više od 1.100 ključne reči u okviru Kineske verzije Skype. Ova lista, koja sadrži reči kao što su “BBC” i fraze poput “Democratic Unionist Party”, smatra se da se koristi u svrhu nadzora (špijuniranja) nad TOM-Skype korisnicima.
Kada TOM-Skype korisnik šalje chat poruke “sumnjivim” jezikom čije reči se poklapaju sa ovom listom, šalje se upozorenje na TOM-Skype servere koji sadrže ime naloga, pošiljaoca poruke i detektovane reči.
Ova lista reči otkrivena je nakon što je Jeffrey Knockel pratio sumnjivu komunikaciju između TOM-Skype i njegovih Kineskih servera. Zbirka reči bila je šifrovana, ali on uspeo da ubaci neke pametne analitičke tehnike i origram za obrnuti inženjering, što je na kraju dovelo do otkrića postojanja liste ključnih reči za praćenje.
Student Univerziteta New Mexico, Jeffrey Knockel u svom dvogodišnjem istraživačkom projekatu uspeo da pronađe samo dokaze da se prate tekstualni razgovori. Postojanje sličnog mehanizma za praćenje glasovne komunikacije nije pronađeno.
Prema navodima “Reportera bez granica”, brojni novinari i aktivisti tvrde da je njihova Skzpe komunikacija presretana. Na tapetu se našla kompanija Microsoft koju borci za zaštitu privatnosti i anti-cenzuru smatraju najodgovornijom za netransparentnost vezanu za TOM-Skype i svoje odnose sa Kinom.
Ako idete da poslujete u Kini, morate da igrate po njihovim pravilima. To znači da je kompanija Microsoft najverovatnije napravila određene ustupke Kineskim vlastima kako bi dobila pristup najmnogoljudnijem tržištu na svetu.
Jeffrey Knockel je online objavio svoju listu sumnjivih ključnih reči. Reči su na Kineskom, ali ako ih unesete u prevodilac, otkrićete veliki broj naizgled političkih reči i fraza.
Deutsche Telekom predstavio interaktivnu kartu globalnih sajber napada
Deutsche Telekom pokrenuo je Web portal koji pruža vizualizaciju sajber napada u stvarnom vremenu koje otkriva njena mreže senzora postavljena širom svijeta.
Web sajt Sicherheitstacho.eu ima za cilj pružiti situacione preglede globalnih sajber aktivnosti. Podaci o napadima prikupljaju se putem 97 senzora poznat kao “honeypot” sustav kojeg je kompanija razmjestila širom svijeta.
Ovi senzori služe kao mamaca za automatizirane napade koji ciljaju ranjivosti mrežnih servisa, Web stranice, pametne telefone i druge vrste sustava. Incidenti su prikazane u stvarnom vremenu na interaktivnoj karti.
Informacije koje prikuplja sa ovih senzora Deutsche Telekom koristi kako bi zaštitila vlastite sustave i upozorila kupce o učestalosti pojedinih prijetnji. Kompanija navodi da podatke dijeli sa vlastima i drugim sigurnosnim kompanijama.
Ovaj Web sajt također nudi statistiku napada za protekli mjesec. Na primjer, vidi se da su mrežne usluge poput SMB (Server Message Block), NetBIOS ili SSH vrlo česta meta automatiziranih napada. Ranjivosti Web sajta su druga najčešća meta.
Prema podacima sajta, prošlog mjeseca bilo je više od 27,3 milijuna pokušaja napada na SMB usluge, 937.476 protiv NetBIOS usluga, 687.446 na port 33434, 669.589 protiv SSH, te 522.671 na port 5353.
Najviše sajber napada potječe iz Rusije (2,4 milijuna napada), Tajvana (907.102 napada) i Njemačke (780.425 napada).
Novi Sicherheitstacho.eu portal predstavljen je na CeBit sajmu u Hannoveru. Izgradio ga je Deutsche Telekomu kao u sklopu partnerstvu sa savezom za sajber sigurnost, inicijativom njemačkog saveznog ureda za informacijsku sigurnost (BSI) i njemačkog saveznog udruženja za informacijske tehnologije, telekomunikacije i nove medije (BITKOM).
Zbog Google-ove prevelike kontrole Androida Kina želi vlastiti mobilni OS
Zvaničnici Narodne Republike Kine izrazili su zabrinutost upotrebom Android-a u Kini i Google-ovog napetog odnosa sa Kineskim Internet kompanijama.
U izveštaju o mobilnom Internetu, Kineska Akademija za Istraživanja u Telekomunikacijama, koja je ogranak Ministarstva za Industriju i Informacione Tehnologije, navodi da iako je mobilni Internet još uvek relativno mlada tehnologija, tempo razvoja mobilnog Interneta je fenomenalan.
Izveštaj ističe “ozbiljnu zavisnost” Kine od Android-a, navodeći da se operativni sistem kiti svojim open-source poreklom, njegova mapa puta je kontrolisana od strane kompanije Google. Imajući na umu istoriju Google-ovog uplitanja u politička pitanja u Kini, kompanija nikako nema simpatije političkog vrha Kine.
Kao rešenje za ovakvu situaciju sugestira se da bi bilo dobro razviti vlastiti mobilni operativni sistem za tržište Kine. Naravno, to podrazumeva i određene poteškoće i probleme.
Razvoj vlastitog operativnog sisteme nosi određene poteškoće. Kompanije Google i Apple imaju očiglednu prednost, oni su formirali ogroman ekosistem nakon ulaska na tržište hardvera i aplikacija. Država će se suočiti sa ogromnim preprekama. Intelektualna svojina je kontrolisana od strane drugih. Trenutno, ključne tehnologije i patenti koje se tiču pametnih telefna i dalje kontrolišu stranci, Evropske i Američke kompanije. Kina nije formirala efikasan sistem patenta,
navodi se u izveštaju.
Ipak, znamo da Kina može da proizvede hardver za pametne telefone. Uz sve trentno dostupne open source projekte mobilnih OS, nije nezamislivo da Kina počne da radi na sopstvenom mobilnom operativnom sistemu ili sistemima, zajedno sa svojom trgovinom aplikacijama i sistemima za pretraživanje i isporuku sadržaja.
Zapad nastoji da napravi značajniji prodor na ono što vidi kao ogromno tržište koje je spremno da plati za mobilne uređaje, ali treba imati na umu političkih pitanja i duboko nepoverenje između ovih različitih kulturnih i tehnoloških paradigmi.
Europska Unija kaznila Microsoft sa 561 milijun evra
Kompanija Microsoft kažnjena je s 561 milijun eura (731 milijun dolara) od strane Europske Unije zbog toga što potrošačima nije ponudio izbor preglednika na korištenje već je njegov Internet Explorer bio zadani preglednik.
Europske Komisija novčano je kaznila Microsoft zato što 14 mjeseci nakon nadogradnje na Windows 7 potrošačima nije ponudio izbor preglednika na korištenje.Europska Unija navodi da kompanija Microsoft nije ispunila ono na što se obvezala 2009 godine, da će europskim potrošačima dati izbor da koriste preglednik koji žele.
Važno je reći da je kompanija Microsoft, kako je i obećala, za Europsko tržište kreirala "zaslon za izbor preglednika", kako bi potrošači mogli birati između Internet Explorer-a, Google Chrome-a, Mozilla Firefox-a, Safari-a ili Opera. Međutim, problem je taj da se sa Microsoft-ove strane pojavila "tehnička pogreška", koja je trajala 14 mjeseci, i koja je spriječila da taj zaslon bude dio Windows 7 Service Pack 1 pa su korisnici i dalje po default-u imali Internet Explorer.
Prema ranijim izvješćima kompaniji Microsoft je prijetila kazna čak u visini do 7,9 milijardi dolara zbog te "tehničke greške", ali ipak je sve završilo sa mnogo manjom kaznom.
Sve u svemu, 561 milijun dolara kazne će svakako djelovati kao upozorenje drugim tech kompanijama koje bi mogle pokušati da izigraju pravila Europske Unije.
ProjectQ matična ploča obećava da će boot-ati bilo koji OS u manje od 10 sekundi
Kompanija poznata kao QUO nedavno je pokrenula Kickstarter kampanju kako bi pokušala da prikupi sredstva za projekat jedinstvene matične ploče dizajnirane za pokretanje bilo kojeg operacijskog sustava, uključujući Mac OS X, izravno sa ploče. To je moguće zahvaljujući prilagođenom firmware-u koji može boot-ati bilo koji OS u manje od 10 sekundi.
Z77MX-QUO-AOS, inače poznat kao projectQ, kreiran je od strane Gigabyte SAD kao ekskluzivni OEM projekt. Ploča je usklađena sa MicroATX oblikom, a uključuje niz stražnjih I/O konektora: FireWire 400 i 800, Thunderbolt, DVI, HDMI, USB 3.0, USB 2.0 i Intel LAN.
Trenutno ni jedna matična ploča nema sve ove komponente.
Kompanija je priopćila da su usavršili matičnu ploču te su testirali BIOS / UEFI sa developerima u Kini, Engleskoj, Rumunjskoj i SAD. Tim planira da nakon lansiranja matične ploče nastavi podržavati BIOS / UEFI te da matičnu ploču isporučuje sa tri godine jamstva.
Sama ploča je izgrađena korištenjem Intel-ovog čipseta Z77 za Ivy Bridge procesor. QUO će vam također ponuditi Limited Edition modele kompletiranih, potpuno funkcionalnih računara sa jedinstvenom matičnom pločom i prilagođenim kućištem. Početna cijena biti će od 1.199 dolara pa do 2.500 dolara.
Zalog od 219 dolara jamčit će vam da ćete biti jedan od prvih koji će posjedovati projectQ matičnu ploču. Trenutno je 97 osoba poduprlo projekt sa skoro 30 tisuća dolara. Da bi se matična ploča našla u proizvodnji potrebno je da projekt bude podržan sa 87.000 dolara. Kampanja traje do 1. travnja 2013 godine tako da još uvijek ima dovoljno vremena da se ovaj projekt realizuje.
Yahoo će 1. aprila ugasiti 7 servisa
Izvršni direktor kompanije Yahoo, Marissa Mayer izazvala je prilično burne reakcije sa svojom nedavnom odlukom da ukine politiku kompanije koja dozvoljava jednom broju zaposlenih da mogu da rade od kuće.
Od kada je došla na čelo Yahoo, Marissa Mayer konstantno radi na promenama u politici i načinu poslovanja kompanije u cilju što bržeg povratka na stare puteve slave. Sada Marissa Mayer gasi nedovoljno popularnih i profitabilnih proizvoda.
Najnovija promena donosi da će 1. april 2013 godine Yahoo ugasiti sledeće usluge: Yahoo Avatars, Yahoo aplikaciju za BlackBerry, Yahoo Clues, Yahoo App Search, Yahoo Sports IQ i Yahoo Message Boards web sajt. Takođe, od 16. aprila 2013 godine kompanija Yahoo više neće podržavati Yahoo Updates API.
Promene dolazi kao posledica napora kompanije da se više fokusira na svoje osnovne proizvode i iskustava. Marissa Mayer veruje da je ovo najbolji način da postojeći proizvodi učine najboljim što mogu biti.
Izvršni potpredsednik platforme Džej Rossiter rekao najkritičnije pitanje pitaju je da li je iskustvo zaista svakodnevna navika koja još uvek odjekuje sa svima. U nekim slučajevima to znači ažuriranje proizvoda kao što su nedavno uradili sa Flickr za iPhone i iPod touch, Iahoo mail i kompanije Homepage. U drugim slučajevima, oni su morali da donesu odluku da se ugasi neke proizvode.
Ovu promenu Marissa Mayer je nagovestia prošli mesec tokom investitorske konferencije. Tada je saopštila da će kompanija smanjii broj mobilnih aplikacija koje trenutno poseduju, sa oko 70 na oko 15, i njima bi se još više posvetili u cilju poboljšanja ukupnog korisničkog iskustva.
The Pirate Bay se preselio u Sjevernu Koreju
Najpopularniji torrent sajt The Pirate Bay, priopćio je da mu je ponuđen virtualni azil u Sjevernoj Koreji. Potez dolazi nakon što je lokalna organizacija boraca za zaštitu autorskih prava prisilila norvešku Pirate Party da zaustavi usmjeravanje prometa za Pirate Bay.
The Pirate Bay se godinama bori da preživi, mnogo je sudskih sporova pokrenuto protiv njega a takođe i njegovi osnivači su osuđeni na zatvorske kazne (snimljen je i dokumentarni film o pravnoj borbi osnivača The Pirate Bay), sada se već neko vrijeme sajt bori da pronađe netkog tko je spreman da hostuje njegove stranice.
Prošli tjedan, The Pirate Bay morao je da se iseli iz Švedske. Norveška Pirat Party opskrbljivala je propusnost kako bi sajt radio ali je sad i to zatvoreno je su morali popustiti pod prijetnjom sudskim procesom zbof kršenja autorskih prava. Međutim, sajt je još uvijek operativan te radi bez ikakvih problema, a sada znamo i tko mu pomaže.
Možemo potvrditi da smo pozvani od strane lidera Sjeverne Koreje da svoju borbu vodimo iz njihove mreže,” priopćio je Pirate Bay.
Traceroute pokazuju da je The Pirate Bay očito prihvatio virtualni azil te da je sada preusmjeren kroz Sjevernu Koreju.
Ovo je doista ironična situacija. Mi se borimo za slobodni svijet, a naši protivnici su uglavnom velike korporacije iz Sjedinjenih Američkih Država, mjesto za koje se kaže da ljudima pruža vrlo velike slobode među kojima je i sloboda govora. Vjerujemo da je ponuda virtualnog azila od strane Sjeverne Koreji samo prvi korak za ovu zemlju na njenom putu promjene politike kada je u pitanju pristup informacijama. Ova zemlja se otvara i jedno je sigurno, oni se ne brinu za prijetnje kao što to drugi rade. Zbog toga bi The Pirate Bay i Sjeverna Koreja mogli imati vrlo posebnu vezu.
navodi se u priopćenju The Pirate Bay.
E-cigarete postaju sve veći problem
E-cigarete su savršena vrsta modernog pronalaska: ne samo da digitaliziraju nešto tako analogno kao što je pušenje već to rade na način koji navodno uklanja najveći problem sa stvarnim cigaretama, zdravstvene rizike.
Elektronska cigareta (e-cigareta, personal vaporizer), je metalne cevčica napravljena od nerđajućeg čelika, koja po svom izgledu podseća na pravu cigaretu. Sastoji se od komore za čuvanje tečnog nikotina u raznim koncentracijama i mirisima, elektronskog regulatora i izvora napajanja energijom ili dopunjive baterije.
Pušači iz elektronske cigarete udišu isparenja ali je ne pale, kao što to čine sa pravom cigaretom. Ona može ali i ne mora, da proizvodi dim, pa je zato neki pušači koriste da bi izbegli kaznu zbog zabrane pušenja na javnim mestima. Umesto klasičnog dima, pušači iz nje udišu fina isparenja koje proizvodi grejno telo zagrevanjem posude sa vodenim rastvorom nikotina u različitim koncentracijama. Sličnosti između klasičnih i elektronskih cigareta je samo prividna, u fizičkom izgledu i dizajnu, jer i one oslobađaju nikotin, čija je koncentracija u isparenjima najčešće identična onim kao u konvencionalnim cigaretama.
Problem je taj što sve više ljudi koristi e-cigarete. U SAD-u, upotreba e-cigareta je udvostručiena sa 10 procenata u 2010 godini na 21 odsto u 2011 godini. Potpuno je jasno da ljudi vide nešto u ovoj tehnologiji, ali pravo pitanje je šta?
Jedan faktor je zdravlje. Mnogi sadašnji pušači cigareta hvale terapeutsku korist e-cigareta, posebno naglašavajući njihovu sposobnost da im pomogne u rešavanju problema zavisnosti od pravih cigareta.
U suštini, veliki broj ljudi navodi da su im e-cigarete promenile život i upravo bi to mogao da bude veliki problem. Zašto?
Protivnici e-cigareta smatrraju da su one prava noćna mora jer veliki broj ljudi smatra da su one u potpunosti zdrave a takođe i njihov konstantni rast popularnosti preti da stvori atmosfera u kojoj je pušenje nešto što je moderno pa čak i poželjno, što znači da bi još veći broj ljudi mogao početi stvarno pušiti.
U studiji objavljenoj još 2009 godine navodi se da je u e-cigaretama pronađeno prisustvo ne samo ljudskog kancerogena, već i u jednom slučaju, dietilen glikola, toksičnog sastojka antifriza. Od tada je uređen veliki broj studija rađene na e-cigaretama koje su u velikoj meri išle u korist ove tehnologije.
Sve u svemu, svakako da postoje razlozi zbog kojih je još uvek bolje biti oprezan sa e-cigaretama.
41% e-mail poruka otvori se na mobilnim uređajima
Udio e-mail poruka otvorenih na mobilnim uređajima dosegao je 41% u drugoj polovici 2012 godini i na dobrom je putu da do kraja godine nadmaši desktop računala. Rezultati istraživanja, koje dolaze iz Knotice izvješća, pokazuje da pametni telefoni sada čine 29% od ukupnog broja, dok tablet računala čine 12%. Ovo je porast u odnosu na prvu polovicu 2012 godine za 3% odnosno za 1%.
Unatoč tomu što Google Android dominira tržištem mobilnih operativnih sustava, ipak se na iOS uređajima otvara velika većina mobilnih e-mail poruka.
Od 29% e-mail poruka koje se otvore na pametnim telefonima, na iPhone se otvori 22% dok na Androidu “samo” 6%. Što se tiče tablet-a, na Apple iPad se otvori 11,4% dok na svim ostalim tablet-ima 12,1%.
Nedavna anketa kompanije Nielsen utvrdila je da 68% vlasnika pametnih telefona u Britaniji koristilo je svoje uređaje za provjeru e-mail u prethodnih 30 dana. Jedina popularnija značajka je SMS poruka, (92%), mobilni Internet koristilo je 66% vlasnika pametnih telefona a društveno umrežavanje 63%. Slični rezultati su dobiveni u anketi sprovedenoj u SAD, 86% vlasnika pametnih telefona koristi svoje uređaje za SMS poruke, 82% za mobilni Web, 75% za e-mail poruke i 63% za društveno umrežavanje.
U svom izvješću Knotice daje pregled po industrijama. Kao što vidite, najvišu stopu otvaranja e-mail poruka na mobilnim uređajima imaju potrošačke usluge (50%), ugostiteljstvo (44%) i telekomunikacije (40%).
Knotice izvješće temelji se na istraraživanju koje uključuje oko 500 milijuna e-poruka poslanih u 11 industrijskih segmenata u posljednjih šest mjeseci 2012 godine.
Ljudi iz tech sektora visoko pozicionirani na Forbes-ovoj listi milijardera
Forbes je danas objavio svoju godišnju listu najbogatijih ljudi sveta na kojoj lidersku poziciju četvrtu godinu za redom ima Carlos Slim Helu, Meksički tajkun koji kontroliše latinoamerički mobilnog operatera America Movil i ima udio u nekoliko Evropskih mobilnih operatera. Njegovo bogatstvo procenjeno je na 73 milijarde dolara.
Ljudi iz tehnološke i povezanih industrija ponovo su visoko pozicionirani na listi. Bill Gates, legendarni osnivač Microsoft-a i dalje je druga najbogatija osoba na svetu sa procenjenim bogatstvom od 67 milijardi dolara. Prvi čovek kompanije Oracle Larry Ellison na petom mestu sa bogatstvom od 43 milijarde dolara, što ga pored Bill Gates i Warren Buffett čini trećim najbogatijim čovekom u SAD.
Bill Gates je u poslednjih godinu dana svoje bogatstvo uvećao za 6 milijardi dolara, najviše zahvaljujući drugih finansijskih fondovivima i privatnim investicijama. Forbes ga je imenovao najvećim dobrotvorom na svetu. On nastavlja da veliku veliku količinu svog bogatstva usmerava u Bill&Melinda Gates Foundation čiji je cilj da se iskoreni dečija paraliza, malarija i druge opasne bolesti. Fondacija je do sada potrošila oko 28 milijardi dolara na različite projekte. Treba reći da je Bill Gates ubedio ostale milijardere širom sveta da se pridruže “Giving Pladge” gde oni obećavaju da će donirati većinu svog bogatstva.
Najveće tehnološke kompanije nastavljaju da dominiraju listom. Pored Bill Gates tu i izvršni direktor kompanije Steve Ballmer-a koji je na 51 na list (7. ako bi gledali samo tech sektor), sa bogatstvom od 15,2 milijarde dolara. Suosnivač Microsoft-a, Paul Allen je 53. (8. u tech sektoru), sa bogatstvom od 15 milijardi dolara.
S druge strane boje Google-a brane suosnivač i izvršni direktor Larry Page koji je 20.na listi (5. gledajući samo tech sektor) sa bogatstvom od 23 milijarde dolara. Drugi suosnivač Google-a, Sergey Brin je 21. (6. u tech sektoru), sa bogatstvom od 22,8 milijardi dolara dok je Eric Schmidt 138. (14 u tech sektoru) sa bogatstvom od 8,2 milijarde dolara.
Iako je Apple najbogatiji tehnološka kompanija, njegovi ljudi nisu visoko pozicionirani na listi. Najviši pojedinac povezan sa kompanijom Apple na listi je udovica legendarnog Steve Jobs, Laurene Powel Jobs, koji je 98. sa bogatstvom od 10,7 milijardi dolara.
Mark Zuckerberg je 66. na listi (9. u tech sektoru) sa bogatstvom od 13,3 milijarde dolara. On je takođe i najmlađi na listi.
Amazon-ov Jeff Bezos je treći najbogatiji izvršni direktor sa bogastvom od25,2 milijarde dolara što ga pozicionira na 19. mesto Forbes liste najbogatijih ljudi sveta. Takođe, Michael Dell, osnivač kompanije Dell, na 49. je mestu (6. u tech sektoru) sa bogastvom od 15,3 milijarde dolara.
Ukupno 1.426 ljudi na Forbes listi milijardera poseduje bogatstvom od 5,4 triliona dolara.