Online Tržište

Korporacije i njihovo plaćanje poreza su vrlo sporno političko pitanje koje uzrokuje vrlo žučne i neugodne rasprave, no bez obzira na to Europsku Komisiju je izdala obavijesti u kome se prozivaju kompanije Apple i Amazon da EU duguju ogromne sume novca zbog ne plaćanje poreza.

Treba napomenuti da je kompanija Google početkom godine kažnjena sa 2,7 milijardi dolara od strane Europske Komisije zbog kršenja antitrustovskih prava. Sada, EK traži od kompanije Apple da plati 15 milijardi dolara u Irskoj i od Amazona 294 milijuna dolara u Luksemburgu.

Europska Komisija navodi da su kompanije Amazon i Apple dobivale nezakonite porezne olakšice od određenih zemalja EU u kojima posluju. Ono što je neobično u vezi s ovim pokušajem prikupljanja poreza jest da se terete Irska i Luksemburg a ne Apple ili Amazon. S druge strane, Irska ne želi izgubiti investicije kompanije Appleu podatkovne centre za obnovljive izvore energije koje su počele 2015. godine. Također, EK smatra da su i porezne olakšice koje je dobio Amazon od Luksemburga nezakonite.

Vjerujemo da Amazon nije imao nikakav poseban tretman u Luksemburgu i da smo platili porez u potpunosti u skladu s međunarodnim poreznim zakonima i zakonima Luksemburga”,

navodi se u izjavi glasnogovornika kompanije Amazon.

S druge strane Europska Komisija odgovara da “države članice ne mogu davati selektivne porezne olakšice multinacionalnim skupinama koje nisu dostupne drugima”.

Jedan od problema s ovim slučajem jest da kompanije Amazon i Apple vjerojatno i nisu prekršili zakone država u kojima posluju. Moguće je da su ove zemlje ponudile određene porezne olakšice za investicije kompanija koje pak nisu dopuštene prema Europskom zakonu. Ostaje da se vidi da li će kompanije platiti ove moguće pogreške vlada.

U petak je Tech Tour drugu godinu za redom objavio vrlo zanimljiv popis 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Europe (Tech Tour Growth 50).

Tech Tour je zajedno s Silverpeak Investment Bank i u suradnji s izabranom komisijom međunarodnih investitora koji dolaze iz kompanija kao što su Accel Partners, DN Capital, Earlybird i Highland Europe, istraživao i vrednovao više od 175 europskih privatnih tehnoloških kompanija procjenjenih na manje od milijardu dolara.

Treba reći da se na Tech Tour Growth 50 popisu nalaze i neke poznatije kompanije kao što su Klarna, Spotify, BlaBlaCar, SoundCloud, Deezer, Adyen i TransferWise.

Neki od kriterija za odabir 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Europe bili su:

• Da su kompanije primile najmanje 20 milijuna dolara investicija,
• Da su imale godišnju stopu prihoda veću od 10 milijuna dolara,
• Da su imale vrijednost veću od 100 milijuna dolara.

Na popisu su kompanije koje su pokazale rast prodaje od 50 % u posljednja tri uzastopne pune kalendarska godina i to je vjerojatno razlog zašto na popisu nema mnogih poznatih imena poput kompanije Kobalt koja je nedavno dobila 60 milijuna dolara investicija. Pogledajte kompletan popis Tech Tour Growth 50 za 2016. godinu.

Ono što je od iznimnog značaja jeste da su kompanije sa ovog Tech Tour Growth 50 popisa stvorile više od 8.000 radni mjesta za visokoobrazovani kadar i privukle više od 3,5 milijardi dolara ulaganja. Također, procijenjena vrijednost svih kompanija na popisu je nešto viša od 14 milijardi dolara.

Promatrano po zemljama, postoji nekoliko iznenađenja. Naime, velika europska tržišta poput Velike Britanije, Francuske, Rusije i Njemačke i dalje su dominantna međutim, nekoliko velikih tech kompanija u Švedskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj i Danskoj pomoglo je ovim zemljama da se nađu na jedno ovakvoj mapi.

Ono što je također vrlo zanimljivo jeste da je čak 75 % kompanija na ovom Tech Tour Growth 50 popisu osnovano u zadnjih 10 godina. Također vrijedi spomenuti da 47 od 50 kompanija ima najmanje jednog američkog investitora i da je svaka od 50 kompanija dobila u prosjeku 4 investicije. Od 1998. godine, kompanija koje se nalaze na ovom Tech Tour popisu 50 brzorastućih tehnoloških kompanija Europe primile su gotovo 5 milijarde dolara investicija.

Najnoviji podaci kompanije Kantar Worldpanel o prodaji pametnih telefona za kvartal koji je završio rujna 2013 godine, pokazuju nastavak snažnog rasta prodaje Windows telefona diljem cijele Europe.

Dvoznamenkasta prodaja može se vidjeti u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Italiji u kojima je udio Windows telefona sada 11,4 posto, 10,7 posto, te 13,7 posto.

Ono što je važno istaći jeste da Windows Phone sada ima veći tržišni udio od Apple iPhone u Italiji!

Windows Phone platforma, zahvaljujući dobroj prodaji Nokia telefona, sad u Italiji ima udio od 13,7 posto u odnosu na 10,2 posto koliko ima Apple iOS.

Treba reći da se najnoviji podaci o prodaji pametnih telefona kompanije Kantar Worldpanel odnose na period prije lansiranja iPhone 5S i iPhone 5C. Ipak, bez obzira na to, prodaja Windows telefona ne usporava. Iako sa svojim posljednjim modelima iPhonea Apple može napraviti određeni skok, ono što je vrlo vjerojatno jeste da bi udio Windows Phone mogao biti znatno veći kako vrijeme prolazi.

Android i dalje dominira Europskim tržištem sa udjelom od 71,9 %, što je povećanje od 4,2 posto u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine.

Windows Phone, koji gotovo u cijelosti ovisi od prodaje Nokia telefona, i dalje pokazuje snažan napredak u Europi a također je primjetan i rasta na tržištima u nastajanju poput Latinske Amerike.

Udio Microsoft-ove mobilne platforme u Latinskoj Americi porastao je za 1,3 % u odnosu na prošlu godinu. Treba reći da je porastao udio i Apple iOS za 2,2 % a Google Androida za čak 23 %. Najveći gubitnik je BlackBerry čiji udio je pao za ogromnih 9,2 posto u prošlom kvartalu.

U prošlom kvartalu, udio Androida u Sjedinjene Američkim Državama pao je za 2,5 posto, dok je BlackBerry pao dodatnih 1,2 posto, nastavljajući dugi niz padova iz kvartala u kvartal koji sve više guraju ovu kompaniju u nepovrat. S druge strane, Apple iOS i Windows Phone su u istom periodu imali rast od 1,3 posto i 1,9 posto. Najnovije brojke su vrlo značajne za Windows Phone koji se već duže vrijeme grčevito bori da dobije značajniji udio na tržištu SAD-a.

Treba reći i da je u Kini porasla prodaja Android telefona a gotovo 15 % dok je prodaja BlackBerry, iOS i Windows Phone telefona pala za 0,1 posto, 6,4 posto i 2 posto.

Najveći Europski mobilni operatori razmišljaju o udruživanju resursa za stvaranje pan-europsku mrežne infrastrukture. Ova ideja o ujedinjenu rascjepkanih nacionalnih tržišta Europe potaknuta je od strane Europske Komisije koja navodno želi jedinstveno tržište koje bi odgovarao njenoj ​​gospodarskoj filozofiji.

Ideja o ujedinjenu telekom tržišta i izgradnji pan-europske mrežu pojavila se sastanku između EU šefa za konkurenciju Joaquin Almunia i šefova najvećih europskih telekom grupa, uključujući Deutsche Telekom, France Telecom, Telecom Italia i Telefonica. Izgradnjom pan-Europske mreže omogućilo bi mnogo lakše konkuriranje na fragmentiranom europskom tržištu.

Kombiniranjem resursa, vjeruje se da će operateri moći izdržati tešku europsku financijsku situaciju i sprečiti konkurencije iz drugih tehnoloških kompanija da koriste njihove mreže.

Očekuje se da će ovaj plan telekom operatora imati veliki otpor nacionalnih regulatora. Ako ovaj plan zaživi, europske mobilne mreže mogle bi djelovati na sličan način kao u Kini, gdje tri velike kompanije kontroliraju milijarde mobilnih pretplatnika. To bi također rezultiralo sa nižom cijenom roaminga kao i jedinstvenom strukturom cijena u cijeloj Europskoj Uniji.

Prema drugoj ideji, operatori ne bi morali da se spajaju kako bi se bolje natjecali na tržištu. Oni bi mogli formirati holding koji okuplja mrežne infrastrukture za svaku stranku i omogućuje im da koriste sve resurse, i nagrađujući one koji ulažu i razvijaju postojeće strukture.

Mrežno dijeljenje između nacionalnih operatora na razini zemalja članica EU prisutno je već godinama, kao način smanjenja troškova održavanja i nadogradnje mrežne infrastrukture. U Velikoj Britaniji, dva operatera Orange i T-Mobile, 2009 godine objavila su spajanje i stvaranje najvećeg telekom operatora u Velikoj Britaniji koji je sada u vlasništvu EE (bivši Everything Everywhere), i koji sada predstavlja mnogo ozbiljniju konkurenciju Deutsche Telekom i France Telecom.

Mobilno tržište napreduje velikom brzinom. Sve je veća potražnja za pametnim telefonima i tabletima širom svijeta. Pa tako, prema istraživanju kompanije comScore, svaki šesti vlasnik pametnog telefona u Europi također posjeduje i tablet.

Kompanija za praćenje i mjerenje publike analizirala je podatke 5 ekonomskih najmoćnih zemalja u Europi (Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Velika Britanija), te je utvrdila da 53,7 posto njihovog stanovništva sada posjeduje pametni telefon.

Kompanija comScore navodi da to predstavlja gotovo 130 milijuna ljudi koji su koristili pametni telefon u posljednja tri mjeseca. Od ovih skoro 130 milijuna vlasnika pametnih telefona, njih 15,5 posto također posjeduje i tablet. Usporedbe radi, samo 9,3 posto vlasnika pametnih telefona prošle godine je posjedovalo tablet. Ova razlika od 6,2 posto je pokazatelj koliko brzo korisnici usvajaju tablete širom Europe.

Velika Britanija je lider, 17,7 posto vlasnika pametnih telefona posjeduje i tablet, dok u Njemačkoj samo 12,8 posto vlasnika pametnih telefona posjeduje i tablet.

Italija i Francuska imaju jednak omjer koji je nešto niži od prosjeka do kojeg je došla kompanija comScore.

Europa, sa svojim kulturnim raznolikostima i sveučilištima svjetske klase, ima dosta uspješnu poduzetničku zajednicu. U stvari, ima jako mnogo uspješnih poduzetničkih priča među kojima su i Rovio, Spotify i Xing. Ipak, može se učiniti još mnogo više kako bi se njegovali startupi i poticalo web poduzetništvo što bi u konačnici moglo rezultirati toliko potrebnom poticaju Europskom gospodarstvu.

Europska Komisija financira crowd-sourced izazov OpenIDEO, koji ima za cilj odgovoriti na pitanje: “Kako podržati web poduzetnike u pokretanju i u održivom rastu globalnog poslovanja”.

Ako ste poduzetnik ili ste uključeni u poduzetničke aktivnosti ili mislite da imate neke kvalitetne ideje koje mogu doprinjeti ukuponom poboljšanju, želimo to čuti od vas! Recite nam nešto o pametnim tehnologijama koje trenutno potiču web poduzetnike širom svijeta, imate li neku kreativnu ideju koju bi mogla podržati industrija diljem Europe, sve ćemo razmotriti, bilo da se radi o obrazovanju, novim aktivnostima, novim uslugama pa čak i o regulatornim promjenama. Možete se pridružiti oi učestvovati u debati na www.openideo.com ili na # oi_startup na Twitter-u,

priopćila je Europska Komisija.

Crowdsourcing izazov trenutno se nalazi u “Inspiration” fazi, što znači da ste pozvani da iznesete svoje ideje ili primjere projekata koji su se negdje pokazali uspješnim. U prvih nekoliko dana dostavljeno je 149 ideja među kojima i “TaskRabbit for techies”, koja omogućuje web poduzetnicima da razmijenjuju vještine, i da prodaju svoje proizvode putem nečeg sličnog Etsy, otvorenog tržišta za startape.

Ovo je samo prva u nizu inicijativa koje Europska Komisija planira da sprovede u području Internet startapa. Crowdsourcing izazov traje do 29. svibnja i otvoren za sve, da bi druge upoznali sa svojim idejama posjetite stranicu www.openideo.com/open/web-start-up/brief.html

Veleposlanica Slovenije u Japanu, napravila je prilično nevjerojatnu ispriku nakon što je potpisala ACTA sporazum o ime svoje zemlje.

ACTA sporazum sam potpisala iz proste nepažnje, veoma neoprezno s moje strane jer nisam obratila dovoljno pozornosti. Jednostavno, nisam jasno povezala ovaj sporazum za koji sam imala intrukcije svoje Vlade da ga potpišem sa sporazuma koji prema mom vlastitom građanskom ubjeđenju ograničava i zadržava slobodu povezivanja na najvećoj i najznačajnijoj mreži u ljudskoj povijesti, a osobito ograničava budućnost naše djece,

objasnila je Veleposlanica Slovenije u Japanu, Helena Drnovšek Zorko.

Za sutra, subota 4. veljače, planirano je da se u Ljubljani održe prosvjed na kome bi se okupili svi oni koji se protive ratifikaciji ACTA sporazuma a Veleposlanica je pozvala sve ljude da se pridruže tom protestu.

Prava briga i odlučnost i odlučnost Slovenskih građana koji smatraju da ovaj sporazum mora biti zaustavljen pokazat će se sa brojem ljudi koji budu uzeli svoje učešće u ovome prosvjedu. Ono što bi htjela zamoliti jeste da li bi netko mogao da sudjeluje i u moje ime. Neka ovaj moj primjer bude opomena kako lako možemo pogriješiti,

napisala je Veleposlanica Helena Drnovšek Zorko.

ACTA sporazum izazvao je burne reakcije diljem Europe, a danas je objavljeno i da je hakerska grupa Anonymous oborila sajt Grčkog Ministarstva pravosuđa zbog potpore ovom zakonu. Nakon što su 22 članice EU potpisale ovaj kontroverzni sporazum, za 11. veljača, su zakazani prosvjedi diljem Europe protiv ovog zakona.

S obzirom da je ogroman dio javno mnijenje protiv ovoga zakona, možda budemo vidjeli da još neki od političara promijene svoj stav. Iako je ova isprika Slovenske Veleposlanice veoma hrabar čin koji je naišao na odobravanje javnog mjenja ipak ostaje da se vidi da li će to i zakazani protest za subotu biti dovoljni da Slovenija odustane od ovoga sporazuma.

Moram priznati vrlo iskreno i hrabro, malo je političara koji bi se na ovakav način ispričali javnosti (ako uopšte ima onih koji bi se za nešto iskreno ispričali).

Prema novom prijedlogu Evropskog zakona o zaštiti online podataka, sve kompanije u okviru EU će morati objaviti narušavanja sigurnosti u roku od 24 sata od njihove pojave.

Europski povjerenik za pravosuđe, Viviane Reding, navodi da su ova nova pravila potrebna kako bi se zaštitili potrošači ali i smanjila birokracija. Pojednostavljenje propisa i smanjenje administracije treba da donese godišnju uštedu od 2,3 milijarde evra. Ona dodaje da će nova Europska pravila o zaštiti podataka postati zaštitni znak koji će ljudi širom svijeta prepoznati i kome će vjerovati.

Ovaj zajednički skup zakona o zaštiti podataka u cijeloj Europskoj Uniji trebao bi da bude objavljen u srijedu, zamjenjujući kompleksno zakonodavstvo koje je do sada unosilo pometnju unutar EU jer se ono razlikuje od zemlje do zemlje. Ključni argument Europske povjerenice Viviane Reding je tkz. “pravo da bude zaboravljeno“, ideja koja bi omogućila da svatko može da izbriše svoje podatke koje je postavio na online servis kad god to poželi.

Znači, prema novom Zakonu, korisnici će moći zahtjevati od Facebook-a, Twitter-a ili neke druge usluge čiji dio više ne želi da bude, da njihove podatke izbriše. Sada ne znate sa sigurnošću da su svi vaši podaci izbrisani ako ste izbrisali korisnički račun.

Državama članicama će biti dopušteno da kažnjavaju kompanije koje krše pravila EU, naplaćujući kaznu u visini 1% od globalnih prihoda koje ostvaruju.

Povjerenica EU navodi da će kompanije sada morati eksplicitno zatražiti dozvolu ljudi za korištenje njihovih podataka i da se više neće moći raditi na temelju “pretpostavljenog” pristanaka u situacijama u kojima je bila potrebna suglasnost.

Njezin prijedlog zakona kaže da će korisnici Interneta morati biti obaviješteni kada se njihovi podaci prikupljaju, te da će im morati biti objašnjeno u koju svrhu se to radi i koliko dugo će oni biti pohranjeni.

Zakon također predlaže da ljudi moraju dobiti lakši pristup podacima koji se o njima čuvaju, da te podatke mogu izbrisati te da treba da imaju pravo da te podatke mogu i da premjeste na neku drugu usluga ako žele

Prošle godine hakiranjem Sony i Citigroup, došlo je do kompromitovanja ličnih podataka korisnika i tada je jedan od glavnih prigovora bio na vrijeme koje je prošlo dok je kompanija Sony nije objavila da je do kompromitovanja podataka došlo. Sony je čekao više od tjedan dana dok nije izvjestio javnost da su ugroženi podaci 77 milijuna korisnika njegove PlayStation Network.

Isti prigovor je bio i u slučaju proboja sigurnosti Citgroup kada je 3400 vlasnika kreditnih kartica pretrpjelo gubitak od 2,7 milijuna dolara. Citigroup je čekao skoro mjesec dana dok nije objavio da je 8.lipnja došlo do proboja sigurnosti.

Ovaj novi prijedlog Zakona koji u srijedu treba da predstavi Europska povjerenica Viviane Reding morat će dobiti zeleno svijetlo od zemalja članica EU i morat će ga ratificirati Europski Parlament.

Sve ove procedure bi mogle potrajati dvije ili više godina tako da stupanje na snagu ovog Zakona o Zaštiti Podataka ne treba očekivati prije 2014 godine.

Broj osoba koji pristupa sajtovima za socijalno umrežavanje u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji putem ​​mobilnih telefona porastao je za 44 posto u posljednjih godinu dana, pokazuje istraživanje kompanije comScore objavljno danas.

U rujnu je 55 milijuna korisnika u ovih pet zemalja posjećivalo blogove i sajtove za socijalno umrežavanje, kao što je Facebook-a, putem svojih mobilnih uređaja, što predstavlja 25 posto ukupne mobilne publike. Gotovo polovica ovih korisnika posjećuje sajtove za socijalno umrežavanje na dnevnoj bazi, što je povećanje od 67 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, navodi se u priopćenju. Većina rasta dolazi iz povećanog korištenja aplikacija. Pristup socijalnim uslugama putem aplikacija porastao je za 101%, a pristup putem mobilnog preglednika za samo 31%.

Twitter i LinkedIn su više nego udvostručili svoju publiku ali je Facebook i dalje najposjećeniji. Facebook-ova mobilna publika je porasla sa oko 25 milijuna na skoro 40 milijuna, porast od 55%, što je još uvijek ogroman broj u poređenju sa 8,6 milijuna Twitter korisnika, porast od 115% kao i 2,2 milijuna korisnika LinkedIn, što je porast od 134%, također Španjolski Tuenti je porastao za 56%, navodi se u istraživanju kompanije comScore.

73,6% ovih mobilnih korisnika čita postove ljudi koje poznaje dok 41,6% njih čita javne postove. Istraživanje pokazuje da je 44,3% mobilnih korisnika čitalo postove brandova i organizacija, što ukazuje da u ovom dijelu ima još dosta prostora za napredak.

Od ovih pet zemalja Europe, Velika Britanija je doživjela najveći porast smartphone korisnika, za oko 47 posto, dok je Njemačka imala porast od 33 posto u odnosu na prošlu godinu. Broj korisnika koji pristupa društvenim mrežama ili blogovima porastao je za 35 posto u Velikoj Britaniji a 17 posto u Njemačkoj.

Korištenje preglednika još uvijek je najpopularniji način pristupa, ali treba istaći da korištenje aplikacija ubrzano raste.

Ovaj rast popularnost društvenog umrežavanja nije ostao ne zapažen od strane mobilnih operatera, proizvođača mobilni telefona i samih web stranica, koji žele da povećanju publiku radeći zajedno na jeftinijim smartphone uređajima. Mnogi marketeri su krenuli sa optimiziranjem kako bi iskoristili ovaj porast popularnosti za prezentiranje svojih proizvoda i usluga, za više možete pročitati članak “Najbolja SEO praksa za mobilne uređaje”.

Prošli tjedan kompanija Orange je predstavila tri Alcatel One Touch telefona sa posvećenim Facebook gumbom koji će se prodavati po cijeni manjoj od 100 evra.

Već neko vrijeme mnogima se činilo da Europski regulatori žele da pokažu svoju moć kompaniji Google, jednostavno zato što je ona prevelika, previše moćna i dominantna. No, sada poslije nekog vremena Europski regulatori navode da svako poslovanje samo po sebi može biti pravno prihvatljivo sve dok se ne dokaže neka zlouporaba. Ipak, zlouporaba dominacije Google pretraživanja je upravo ono što se navodi od strane Microsoft-a i drugih stranaka koje su podnijeli žalbe Europskim regulatorima.

Komesar za konkurentnost Europske Unije, Joaquin Almunia, smatra da bi se sama dominacija mogla tolerirati:

Google preglednik je stvar izbora za mnoge od nas, ali dominacija nije isto što i zlouporaba dominantnog položaja. Zlouporaba je ponašanje koje štiti ili protežira dominaciju na nelegitiman način, tako da mi još uvijek moramo zaključiti da li je to slučaj sa kompanijom Google.

Prema istraživanju kompanije comScore, Google je daleko najdominantnija tražilica na većini tržišta širom svijeta. Od oko 40 zemalja u kojima je comScore vršio istraživanja, Google ima više od 50 posto tržišnog udjela u svim osim u pet zemalja. Zemlje u kojima Google tražilica nije dominantna su:

• Rusija (Yandex je dominantna tražilica)
• Japan (Yahoo)
• Kina (Baidu)
• Tajvan (Yahoo)
• Južna Koreja (Naver)

Prema istraživanju kompanije StatCounter, Google ima oko 90 posto globalnog tržišta pretraživanja, iako precizan udio varira od zemlje do zemlje.

Što se tiče Europe, zadnji podaci pokazuju da Google kontrolira 94,6 posto tržišta pretraživanja.

Bez obzira na točnost podataka, nema sumnje da Google dominira pretraživanjem, ali za sada još uvijek nema dokaza zlouporabe ili anti-konkurentnog ponašanja, tako da se kompanija s pravom nada da joj neće biti izrečene nikakve kazne od strane Europskih regulatora.