Online Tržište

Da li ste se ikada zapitali koliko zarađuju torrent portali ili sajtovi sa linkovima na različite vrste piratskog sadržaja, od oglasa koji se prikazuju na njihovim stranicama?

Digital Citizens Alliance (DCA) je objavila sveobuhvatno izvješće o tomu koliko piratske stranice zarađuju od oglasa. Izvješće pod nazivom “Good Money Gone Bad: Digital Thieves and the Hijacking of the Online Ad Business” sugeriše da su stranice koje se bave piratskim sadržajem kao što su filmovi, TV emisije, glazba, i još mnogo toga, ostvarile fascinantnih 227 milijuna dolara od oglasa u 2013 godini.

Statistički podaci izneseni u izvješću temelje se na broju pozicija oglasa, pregleda stranica i procjenama vezanim za cijene oglasa.

U izvješću su Web stranice podijeljene u tri veličine na temelju broja jedinstvenih posjetitelja mjesečno. To su : veliki sajtovi sa više od 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno , srednji koji imaju između 1 i 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno i mali koji imaju manje od milijun jedinstvenih posjetitelja mjesečno. Nadalje, oni su podijeljeni u razne kategorije kao što su torrent portali, sajtovi sa linkovima na različite vrste piratskog sadržaja, streaming sajtove, te sajtove za izravno preuzimanje sadržaja.

Za potrebe ovog istraživanja uzet je uzorak od 596 sajtova, a 30 najvećih piratskih sajtova (fokus je bio na film i TV emisije) u prosjeku je zaradilo fascinirajućih 4,4 milijuna dolara od oglasa u prošloj godini! Izvješće ističe da BitTorrent i P2P portali mogu zaraditi i više od 6 milijuna dolara godišnje od oglasa, s tim da i oni mali sajtovi takođe mogu zaraditi pristojne sume veće od 100.000 dolara. Torrent sajtovi, koje čine manje od četvrtine ukupnog uzorka , imaju zaradu i do 94,1 posto, a uzimaju polovicu od ukupnog prihoda od oglasa.

Izvješće ističe da se kriminal očito isplati kada možete ukrasti tuđi sadržaj.

U izvješću se navodi da veliki dio prihoda od oglasa dolazi od velikih brandova kao što su McDonalds, Ford, LEGO, Dell, Amazon, i drugi. DCA navodi da iako brendovi možda i nisu svjesni toga, jer se njihovi oglasi prodaju i preprodati putem različitih kanala, ovo može itekako štetiti njihovom ugledu.

Kao svake godine do sad, popularni sajt TorrentFreak objavio je šta se to najviše preuzimalo sa BitTorrent-a. Mega popularna serija “Game of Thrones” drugu godinu zaredom proglašena je od strane ponijela je laskavu titulu “Most Pirated TV Show”, televizijska emisija koja se najviše preuzimala sa BitTorrent mreže.

Na svom vrhuncu, emitovanjem finalne sezone pod nazivom “Mhysa”, popularna HBO serija preuzeta je skoro 6 milijuna puta sa BitTorrent mreže. Usporedbe radi, 5,5 milijuna Amerikanaca je finalnu sezonu serije “Game of Thrones” gledalo putem televizije.

Treba reći da je u 2012, “Game of Thrones” preuzet 4,28 milijuna puta, što znači da je gledanost u 2013 godini povećana za 37%. Svoj komentar dao je i Jeff Bewkes, direktor kompanije Time Warner koja je vlasnik HBO navodeći da su ljudi piratstvom serije generirali potrebni "kulturnu buzz", te da je titula “Most Pirated TV Show” nešto što je za kompaniju "bolje od Emmy".

Ovako izgleda TorrentFreak lista televizijskih emisija koje su se najviše preuzimale u 2013 godini:

TorrentFreak je objavio i da je “The Hobbit: Unexpected Journey” film koji se najviše preuzimao u protekloj godini. TorrentFreak navodi da je sa oko 8,4 milijuna preuzimanja sa BitTorrent mreže, film Petera Jacksona nadmašio još jedan sjajni film “Django Unchained”, koji je imao 8,1 milijun preuzimanja.

Ovako izgleda TorrentFreak lista filmova koji su se najviše preuzimali u 2013 godini:

Ranije ovog tjedna, Copyright Alert System (CAS), poznatiji kao "Six Strikes", napokon je debitirao. Radi se o sustavu “šest upozorenja” koji ima za cilj da obuzda ilegalni download u SAD-u. Svi oni koji budu kršili pravila o zaštiti autorskih prava primit će niz eskalirajućih upozorenja koja u konačnici mogu dovesti do određenih mjera koje će biti preduzete protiv njih.

Novi sustav je financiran od grupe poznate kao Centar za informacije o autorskim pravima (CCI), koji se sastoji od pet velikih američkih ISP, filmske i muzičke asocijacije. Na sustavu se radi veće godinama i on bi trebao donijeti značajnu promjene u pravilima kršenja autorskih prava u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prva dva upozorenja skrenuće pažnju korisniku da krši pravila o autorskim pravima te ga uputiti na legitimne izvore tog sadržaja. Druga dva upozorenja su "upozorenja priznanja" sa kojima se od korisnika zahtijeva da potvrdi primitak poruke prije nego što ponovo mogu ponovno početi pretraživati internet, dok posljednja dva upozorenja mogu uključivati ​​stvari kao što su privremena zabrana proporcionalnosti protoka Interneta, blokiranje pristupa određenim Web stranicama ili upozorenje o potencijalnim pravnim akcijama koje protiv njih može pokrenuti vlasnik sadržaja.

Treba napomenuti da će se ova upozorenja pojavljivati samo podskupini korisnika, odnosno onim koji sadržaj dijele putem BitTorrent-a. Milijuni korisnika usluga za dijeljenje i streaming sadržaja neće biti pogođeni uvođenjem ovog sustava upozorenja.

Ispod je CCI video koji objašnjava proces šest upozorenja.

Nedavno su pisali o istraživanju koje pokazuje da su korisnici P2P mreža najveći kradljivci ali i kupci, pa stoga nije iznenađenje najnoviji izvještaj prema kojemu je zatvaranje Megaupload-a početkom godine imalo negativan učinak na filmske zarade. Nakon što je ugašen Megaupload, filmska i muzička industrija hvalile su vladine akcije, međutim ovo novo istraživanje pokazuje da je to zapravo rezultiralo padom prihoda od filmova.

Najnovije otkriće dolazi iz rada pod nazivom “Piracy and Movie Revenues: Evidence from Megaupload” (Piratstvo i Filmski Prihodi: Dokazi iz Megaupload) iza kojeg stoje Munich School of Management i Copenhagen Business School.

Novi rad ukazuje na to da je na filmsku zaradu negativno utjecalo gašenje Megaupload-a, vrlo popularnog sajta za djeljenje sadržaja. Pad prihoda najuočljiviji je na filmovima prosječne veličine i manjim filmovima. Prema istraživačima, razlog za ovaj pad prihoda je uzrokovan gubitkom word-of-mouth promocije od strane ljudi koji razmjenjuju filmove na ovakvim sajtovima za dijeljenje. Za izuetno popularne filmove, zatvaranje Megaupload-a imalo je sasvim suprotan učinak.

Istraživanje analizira tjedne podatke za 1344 filma iz 49 zemalja tijekom petogodišnjeg razdoblja a nalazi pokazuju da su neki filmovi zapravo imali koristi od piratstva zbog word-of-mouth promocije.

Uspoređujući zaradu filmova prije i nakon gašenja Megaupload-a vidljivo je da ona pada. Učinak je mali, ali dosljedan za različite uzorke.

U svim specifikacijama nalazimo da je gašenje Megauploada imalo negativan, ali u nekim slučajevima neznatan učinak na filmsku zaradu,

navodi se u istraživanju.

Istraživači stoga vjeruju da njihovo otkriće podržava ideju da piratstvo može biti iskorišteno za promociju. Oni koji preuzimaju i gledaju piratske filmove govore prijateljima o njima s prijateljima, koji za razliku od njih plate kino ulaznicu da bi pogledali film.

Muzička industrija sa gnušanjem gleda korisnike koji ilegalno preuzimaju besplatnu muziku pomoću peer-to-peer (P2P) tehnologija kao što je BitTorrent, ali na iznenađenje mnogih, ispostavlja se da su ovi kradljivci muzike i najbolji kupci.

Novo istraživanje sprovedeno na javnom forumu American Assembly pokazuje da pored toga što P2P korisnici preuzimaju mnogo više muzike sa Interneta nego oni koji ne koriste P2P tehnologije, ipak oni i kupuju mnogo više muzike na legitimnim mjestima.

U online anketi korisnici su pitani da procene svoju ukupnu kolekciju muzike, a zatim da procene broj pesama koje su platili, kao i broj pesama koje su preuzeli besplatno ili kopirali od prijatelja.

Rezultati (koji se odnose na SAD i Njemačku) pokazuju da P2P korisnici imaju ukupno mnogo veću kolekciju muzike, kao i da Američki P2P korisnici imaju prosečno 1.979 muzičkih fajlova dok Nemački P2P korisnici imaju u proseku 3.917 fajlova. Poređenja radi, oni koji ne koriste P2P tehnologije u SAD u proseku imaju 1.264 muzička fajlova a u Njemačkoj 627.

Istraživanje takođe pokazuje da zato što P2P korisnici imaju veću kolekciju muzike nego oni što ne koriste P2P mreže, oni takođe i kupuju više muzike. Američki P2P korisnici u proseku kupuju 760 fajlova, dok oni što ne koriste P2P kupuju prosečno 582 muzička fajla. Nemački P2P korisnici kupuju u proseku 1.034 muzička fajla dok oni koji ne koriste P2P prosečno kupe 376 muzička fajla.

Ovo je vrlo važan paradoks sa kojim se muzička industrija mora baviti kada pokušava da stane na put Internet pirateriji. Kako što više smanjiti kršenja autorskih prava a da pri tome ne izazove gnev istih tih ljudi koji troše više novca od drugih?

FileSonic je još jedan cyberlocker servis koji je prestao sa radom. FileSonic je svojevremeno bio jedan od najpopularnijih sajtova za deljenje datoteka ali je nakon što je FBI ugasio Megaupload, onemogućio deljenje datoteka i ograničio pristup tako da su korisnici mogli samo da preuzimaju svoje datoteke.

FileSonic koji je bio jedan od deset najvećih sajtova za deljenje datoteka od juče je u potpunosti nedostupan. Gašenje FileSonic-a dolazi ne dugo nakon što je ugašen Oron, još jedan sajt za deljenje datoteka. I jednom i drugom je zajedničko to što su ih je tužila pornografska kompanija Flava koja je optužila ova dva servisa da profitiraju od piraterije, podstičući i pomagajući svojim članovima da dele sadržaj zaštićen autorskim pravima.

FileSonic-a se tako pridružio servisima za deljenje datoteka koji su ugašeni ili ograničeni u poslednjih nekoliko meseci.

Oni uključuju BitTorrent tracker sajt Demonoid, kojeg su nedavno ugasile Ukrajinske vlasti, UKNova je uklonila svoje torrent linkove, ugašen je Surfthechannel.com a njegov vlasnik je u zatvoru, a tu je Sudskih naloga koji primorava Internet provajdere da blokiraju korisnike da pristupaju sajtovima The Pirate Bay i Newzbin.

Sajtovima za delenje datoteka postalo je sve teže da rade s obzirom na mnogobrojne akcije Vlasti i tužbe za kršenje autorskih prava. Svako ko želi da pronađete određenu piratski hit film ili druge popularne datoteke i dalje može to da uradi, ali neke e-Knjige i manje poznati sadržaj sve je teže pronaći.

Akcije koje su poduzimane u posljednje vrijeme protiv sajtova za razmjenu datoteka imale su za cilj da upozore vlasnike ostalih sličnih servisa. Upozorenje je bilo prilično glasno i jasno, ugašen je Megaupload jedan od najvećih servisa za dijeljenje datoteka, a njegov vlasnik, čuveni Kim DotCom, i nekoliko njegovih saradnika uhapšeno je i sada se suočavaju sa veoma ozbiljnim optužbama. Nakon ovoga, a prvi su reagirali FileServe i FileSonic koji su dobrovoljno ugasili ovu svoju uslugu.

BTjunkie, jedan od najvećih BitTorrent indeksa na Internetu, odlučio je da se dobrovoljno ugasi kako bi spriječio pravne akcije kakve su doživjeli The Pirate Bay, Megaupload i drugi. Švedski Vrhovni Sud je nedavno potvrdio kazne osivačima The Pirate Bay koji su osuđeni za kršenje autorskih prava 2009 godine.

BTjunkie je osnovan u lipnju 2005 godine i od tada se nalazi među najpoznatijim BitTorrent sajtovima koji ima nekoliko milijuna mjesečnih korisnika.

BTjunkie nikada nije bio uključen u neki pravni postupak, a da bi tako i ostalo odlučeno je da se servis zatvori.
Iako BTjunkie nikada nije bio izravno označen kao netko tko krši autorska prava ipak se prošle godine našao na RIAA i MPAA popisu sajtova koji “olakšava” Site masovno kršenje autorskih prava.

Također, BTjunkie je jedan od pojmova koji je cenzurirana od strane Google-a, zajedno sa The Pirate Bay, RapidShare, uTorrent i drugim, zbog povezanosti sa online piratstvom.

Navodno je čista slučajnost to što se gašenje Megaupload-a dogodilo samo dan nakon velikih online protesta protiv SOPA i PIPA. Iako ovo gašenje BTjunkie predstavlja još jednu dobivenu bitku za industriju sadržaja, ipak rat sa dijelovima Interneta za koje oni smatraju da potiču kršenje autorskih prava, daleko je od gotovog. Sljedeća bitka može biti zakonodavna ili se može fokusirati na građansko ili kazneno pravo.

Ono što je medijsko-korporativni klan sigurno postigao jeste da je zaplašio mnoge dovodeći ih u poziciju da postupaju kao BTjunkie i FileSonic.

Kompanija Google je u današnjem priopćenju navela da će se sutra pridružiti Reddit i Wikipedia i tako pokazati svoje protivljenje prema kontroverznom zakonu o kom se raspravlja u Američkom Kongresu.

Google neće “zatamniti” svoje stranice kao neki drugi sajtovi, umjesto toga postavit će link sa anti-SOPA porukom na svojoj početnoj stranici.

Kompanija Google se tako pridružila mnogim utjecajnim tech kompanija u prosvjedu uprizorenju protiv uvođenje novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (PIPA) koji podržavaju medijsko-korporacijski klan.

Baš kao i mnoge tvrtke, poduzetnici i web korisnici, i mi se protivimo uvođenju ovog novog zakona jer postoje pametniji i bolji načini da se ugase strani web sajtovi koji krše zakon, bez traženja od Američkih kompanija da cenzuriraju Internet. Stoga, sutra ćemo se pridružiti mnogim tech kompanijama kako bi naglasili ovo pitanje na našoj US početnoj stranici,

navodi se u priopćenju kompanije Google.

U odgovoru na pitanja kako će link prosvjeda prikazati ili kako će biti integriran na početnu stranicu, sve što su predstavnici Google-a rekli jeste da on neće zamjeniti logo kompanije.

Na tisuće Twitter korisnika već je dodalo banner protesta na svoje slike međutim, nitko ne planira tako dramatičan prosvjed kao Wikipedia koja je najavila da će njena engleska verzija biti zatamnjena 24 sata.

Veliki broj sajtova planira da podrži “blackout” koji je zakazan za sutra, sreda 18. januar, kao čin online protesta protiv novog zakona o Zaustavljanju piraterije na Internetu (SOPA) kao i Zašititi intelektualne svojine na Internetu (Protect IP Act, PIPA).

U poslednjih nekoliko dana legislacija anti-piraterijskog akta u Americi (SOPA) je pod sve većim pritiskom javnosti. Čak je i Bijela Kuća zvanično izrazila zabrinutost oko Zakona u ovom formatu. Neki od najvećih svetskih sajtova među kojima su i Wikipedia i Reddit, potamniće će u sredu u znak protesta zbog ovog lošeg Zakona za borbu protiv piraterije.

Veliki broj web sajtova koje su zainteresovane za podršku ovom protestu, dvoume se zbog zabrinutosti za svoj plasman na stranicama sa rezultatima pretraživanja nakon blackout-a.

Na Google+ Pierre Far iz kompanije Google dao je nekoliko važnih saveta po ovom pitanju.

Ove preporuke se odnose za svaku vrstu namernog privremenog zastoja, bilo da je u pitanju neki protest ili održavanje. Suštinski korak je da se koristi 503 HTTP statusni kod, koji ukazuje “nedostupnost servisa” za sve URL-ove koji učestvuju. To Google-u govori da ovo privremeno stanje stranica nije njihov “pravi” sadržaj, tako da ga pretraživač neće indeksirati.

Pierre Far navodi da će Googlebot crawling rate pasti kada vidi naznaku u 503 zaglavlju ali da je to normalno i to će vrlo brzo vratiti u normalu nakon zamračenja sajta. On navodi i da webmasteri koji će zamračiti samo neke delove sajta ne bi trebalo da menjaju statusni kod ili da eksplicitno zabranjuju crawling u robots.txt fajlu, koji Googlebot-u daje instrukcije koje su specifične za sajt. Google Webmaster Tools će izvestiti o grešci, ali to je normalno.

Savete i uputstva za zamračenje web sajta koje je dao Pierre Far-a možete pročitati na Google +.

Nadovezujući se na prethodni SOPA članak koji opisuje online borbu i bojkot većine Interneta protiv legislacije anti-piraterijskog akta u Americi zvanog SOPA (Stop Online Piracy Act) svaki čas stižu nove vijesti i potpora zaustavljanju i prolazu ovog zakona pred američkim Kongresom.

Juče je i Bijela Kuća zvanično izrazila zabrinutost da bi ovaj akt u ovom formatu mogao da znatno naruši integritet Interneta, inovacija i svakog oblika slodoboumlja, te da se dalje razmotre opcije koje bi omogućile zaustavljanje “uvoz” piraterije van teritorija SAD-a. Akt koji je lobiran  i predovđen holivudskom i muzičkom industrijom kao i printanim izdavačima poput News Corporation, koji su uistinu i najviše pogođeni piraterijom, vjerovatno neće uspjeti da prođe Kongres u ovom obliku, ali je svakako jedno sigurno a to je da će uz određenu modifikaciju ovaj zakon kad tad doći na snagu.

Za sada je i 6 senatora izjavilo svoje negodovanje koje se najviše odnosi na povredu integriteta Interneta, internet privatnosti i sigurnosti, kao i skupe i tegobne parnice uz dodatno razvodnjavanje američkog Prvog Amandmana što bi uveliko moglo da naruši osnovna ljudska parava i slobodoumlje.

Pored toga oponenti ovog zakona najviše izdvajaju sljedeće argumente protiv SOPA:

• povreda demokraskog načela i ljudskog prava na slobodu govora
• negativan uticaj na korisnički-generisane internet zajednice (Flickr, Vimeo, YouTube bi mogli da se zatvore ukoliko ovaj zakon prođe, jer bi interes manjine mogao da ugrozi kompletne internet zajedince)
• sajtovi koji kompajliraju sadržaj i kreiraju sopstveni, content-curators i slični bi mogli biti proglašeni piratima i ugašeni samo ako jedna jedina primjedba, osnovana ili ne, bude upućena od strane vlasnika sadržaja
• globalna pretnja web biznisu i načinu korištenja interneta, gdje bi po Google finansiranoj studiji gotovo svi investitori odustali od investicija u online poslovanja ukoliko bi taj zakon prošao Kongres.
• velka pretnja korisnicima koji uploaduju sadržaj, gdje bi korisnik mogao da dobije zatvorsku kaznu ukoliko njegov sadržaj koji je digao na internet sadrži elemente koji su u nečijem intelektualnom vlasništvu. Banalan primjer bi bio slikaš se sa ispruženim jezikom ispred Starbucks-a daje Starbucksu mogućnost da te tuži jer si koristio njihov logotip a nisi ovlašten, te blatiš njihov ugled.
• pretnja kompletnim internet mrežama, gdje regulativa nalaže zatvaranje kompletne mreže u slučaju otkrivanja piraterizovanog materijala na jednoj od stranica sajta koji pripada toj mreži
• velika pretnja open source zajednici i software-ima koji bi mogli lako biti ugroženi u slučaju da SOPA prođe.

Pored svega toga neefikasnost zakona gdje bi sajt koji sadrži piratski sadržaj mogao da za par sati ponovo osvane na drugoj IP adresi, pod drugim imenom. Neefikasnost bi prvenstveno bila dokazana sporim sudskim procedurama koji bi na konvencionalnom principu mogli trajati mjesecima a možda i godinama.

Sve u svemu, nastavlja se bojkot i sve više sajtova i većih online kompanija se pridružuje Reddit kampanji i Danu Pomračenja, tako će se i popularni portal BoingBoing.com zamračiti 18. januara i dati podršku anti-SOPA pokretu. Vrlo je moguće da će se STOP SOPA pokret prenijeti i van okvira Intenreta, a ostaje da vidimo koliko će pritisak javnosti stvarno moći da zaustavi medijski'korporacijski klan.