Arhiva za ‘tužba’ tag
Nakon Megaupload Američka filmska produkcija napala Hotfile
Motion Picture Association of America pre nekoliko dana podneo je zahtev Okružnom Sudu na Floridi da donese “summary judgement” protiv sajta za delenje sadržaja Hotfile. Summary Judgement je presuda koju Sud može doneti da bi se izbeglo suđenje u slučaju kada svi materijalni dokazi upućuju na počinjeno krivično delo.
Motion Picture Association of America, koji sebe opisuje kao zaštitnika Američke filmske produkcije, u svom zahtevu Sudu tvrdi da je poslovni model koji koristi Hotfile identičan onome koji je koristio Megaupload, popularni sajt za delenje sadržaja zatvoren od strane FBI pre dva meseca.
Hotfile je odgovoran za mlijarde nedozvoljenih preuzimanja sadržaja zaštičenog autorskim pravima. Kao i slučaju ranijih presuda za pružanje piratskih usluga, od Napster i Grokster do Limewire i isoHunt, Hotfile postoji da bi zaradio od kršenja autorskih prava. Više od 90% datoteka preuzetih sa Hotfile su kršenje autorskih prava i skoro svaki Hotfile korisnik je povezan sa kršenjem autorskih prava,
navodi se u zahtevu podnetom Okružnom Sudu na Floridi.
Kao jedan od najvećih sajtova za delenje sadržaja Hotfile je postao primarna meta Holivuda. Motion Picture Association of America navodi da je ovaj zahtev Sudu podržan sa mnoštvo dokaza, od internih mejlova u kojima Hotfile osoblje pomaže korisnicima u preuzimanju piratskih datoteka, na forumima diskutuju o affiliate programima, do svjedočenja filmskih studija.
Motion Picture Association of America očekuje od Suda da donese presudu i zatvori Hotfile kao i da ga primora da plati odštetu filmskim studijima.
Bez obzira na ishod, slučaj će sigurno postati važan presedan za budućnost sličnih cloud hosting usluga koje posluju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Megaupload korisnici spremaju tužbu protiv FBI
Od kada je Megaupload ugašene, nonstop se govori o tome kako je ovaj web sajt bio piratsko utočište, međutim, na stotine tisuća a možda i milijuna ljudi su koristili Megaupload uslugu za dijeljenje nekih svojih podataka, radnog materijala i osobnog video sadržaja.
Veliki je broj takvih ljudi koji nisu koristili Megaupload za širenje nelegalnog i autorsikm pravima zaštićenog sadržaja, već su uslugu koristili za dijeljenje osobnih podataka sa samim sobom, svojim prijateljima i radnim kolegama. Ti ljudi još uvijek nisu sigurni da li će ikada dobiti svoje osobne podatke natrag.
Kao reakcija na nemogućnost ljudi da pristupe svojim podacima, nekoliko Pirate Party diljem svijeta su počele da se udružuju u pravljenju popisa svih ljudi koji su pogođeni ovim zatvaranjem Megaupload-a sa planom da se tuži FBI i Američke Vlasti, naglašavajući da je šteta koja je prouzrokovana naglim zatvaranjem Megaupload-a neopravdano i potpuno nesrazmjerna cilju koji se želio postići.
Pravni stručnjaci i razna udruge građana za ljudska prava su pokazale svoju zainteresiranost za ovo pitanje. Pirat Parties će biti prve koje će napraviti popis štete koje je pričenjena gašenjem ovog servisa za dijeljenje sadržaja. Također, upućen je poziv svim Megaupload korisnicima da se pridruže ovoj akciji.
Treba reći da unatoč gašenju Megaupload-a i prašine koja se podigla oko dijeljenja sadržaja, autorskih prava i online piratstva u globalu, ljudi nisu prestali koristiti ovakve servise za dijeljenje datoteka. Sve što se ustvari desilo jeste da su oni počeli da koriste neke druge web sajtove koji nude istu uslugu kao Megaupload.
Megaupload je sa 50 milijuna korisnika dnevno bio jedan od najpopularnijih video odredišta na web-u. Prema podacima koje je objavio TorrentFreak, nakon gašenja Megaupload-a, milijuni ljudi su se okrenili sličnim sajtovima kao što su Filefactory, Depositfiles, Hotfile.com, Filepost.com, Hulkshare.com i Uploading.com, koji sada bilježe znatno povećanje web prometa.
Promjenio ime u Mark Zuckerberg da bi izbjegao tužbu Facebook-a
Rotem Guez, Izraelski poduzetnik promijenio je svoje ime u Mark Zuckerberg nakon što je Facebook protiv njega podigao tužbu.
Ako želite da me tužite, onda ćete morati tužiti Mark Zuckerberg-a,
ovo je Rotem Guez navodno rekao Facebook-u.
Izraelski poduzetnik se trenutno nalazi u pravnom sporu sa Facebook-om a svoje ime je promijenio u Mark Zuckerberg na potpuno zakonit način sa ciljem da se negativnim publicitetom izvrši pritisak na Facebook da odustane od ovog pravnog spora. Ovaj Izraelski poduzetnik misli da su mu daleko bolje šanse kao Zuckerberg nego kao Guez.
Promjena imena je samo nedavna epizoda koja je dio mnogo veće sage. Sve je počelo kada Rotem Guez pokrenuo Like Store, koja prodaje oglašivačima Like za njihove stranice. Like Store obećava kompanijama da će potaknuti njihov web promet nudeći Facebook korisnicima besplatan sadržaj samo ako Like stranicu određene kompanije. Budući da je to u suprotnosti sa Facebook-ovim uvjetima usluge (TOS, ili Izjava o pravima i odgovornosti), društvena mreža je odlučila da je zatvori. Guez je priznao da Like Store krši Facebook TOS, ali također i da mnoge Američke kompanije nude slične usluge.
7. prosinca 2011 godine, Rotem Guez otišao je u Ministarstvo Unutarnjih Poslova i promijeni svoje ime u Mark Zuckerberg a zatim pokrenuo Facebook Stranicu, koja ima više tisuća Likes i sljedeći opis:
Ovo je istinita priča Izraelskog poduzetnika Rotem Guez-a, suosnivača “Like Store”, internationalne socijal-marketinške kompanije, koji je dobio prijetnje tužbom od Facebook-a i koji je promijenio svoje ime u Mark Zuckerberg.
Zaštita ljudi koji koriste Facebook je prioritet i mi ćemo poduzeti sve potrebne akcije protiv onih koji krše naše uvjete korištenja,
priopćio je glasnogovornik Facebook-a u priopćenju povodom ovog slučaja.
Muzička industrija od sajta za streaming glazbe zahtijeva odštetu od 17 milijardi dolara
Web sajt koji se bavi hostovanjem i streaming-om glazbe, Grooveshark, već duže vremena je predmet kritika i brojnih tužbi koje dolaze iz glazbene industrije. Najnovija tužba je zapravo druga koju podnosi Universal Music Group, najveća izdavačka kompanija u industriji, i ovaj put u tužbi tvrdi da je od Grooveshark zaposlenika bilo zahtjevano da upload-uju velike količine glazbenih datoteka na servis, čak je postojao i novčani bonus za one koji premaše određenu kvotu za prijenos. U tužbi se zahtijeva odšteta od 150.000 dolara za svaku navodnu povredu, a Digital Music News ističe da se ukupno radi o iznosu od oko 17 milijardi dolara.
Tužba dolazi nakon komentara koji je na jednom blogu postavio netko tko se predstavio kao Grooveshark zaposlenik.
Dobili smo unaprijed određen broj tjednih upload-a koje trebamo odraditi i ako to uspijemo odraditi prije roka imaćemo i bonus,
navodi se u komentaru.
Ova najnovija tužba je samo posljednja u nizu pravnih izazova sa kojima se Grooveshark suočava. Ono što ovaj web sajt čini tako kontroverznim je način na koji oni obrađuje licenciranje, hosting i distribuciju glazbe. Umjesto da slijedi zakonski put kompanija poput Apple, Google ili Spotify, Grooveshark se odlučio da se u velikoj mjeri oslanja na korisnički upload-ovane audio datoteke, koje tada postaju dostupne i drugim korisnicima usluge. Kao rezultat toga, sadržaj na Grooveshark-u stoga nije ograničen samo na komercijalno objavljene albume već obožavatelji glazbe mogu koristiti sajt za pronalazak koncerata i drugih rijetkih materijala.
Kao posljedica ove tužbe je i trenutno otežana mobilna prisutnost sajta a treba reći i da je početkom ove godine njegova aplikacija povučena iz Android Market, iako se još uvijek može pristupiti usluzi putem preglednika na Android telefonu.
Unatoč HTML5 redizajnu, player na web stranici još uvijek koristi Flash i to je razlog zašto ne radi na iOS. To inače ne bi bio neki problem da Apple nije povukao i zabranio Grooveshark iOS aplikaciju iz App Store zbog pravnih kontroverzi. Korisnici “jailbroken“ iPhone još uvijek mogu doći do Grooveshark iz Cydia.
Apple zaustavio prodaju Samsung Galaxy Tab 10.1 u Evropi
Kompanija Apple je izvojevala veoma značajnu pobedu protiv kompanije Samsung jer je Nemački Sud usvojio preliminarnu zabranu prodaje Samsung Galaxy Tab 10.1, zbog navodne povrede autorskih prava. Nalog je zasnovan na tvrdnjama kompanije Apple da Galaxy Tab 10.1 kopira dizajn iPad-a, koji je registrovan za Evropsku Uniju. Ova odluka suda stupa na snagu odmah u Nemačkoj, a ova zabrana bi uskoro mogla biti odobrena za celu EU, što ozbiljno ugrožava prodaju ovog Samsung uređaja širom sveta.
Kompanija Apple je prvobitno napala Samsung za "grubo kopiranje" hardvera i UI dizajna koji se koriste u iPhone i iPad za svoje Android smartphone i tablet uređaje. U tužbi pred Američkim Sudom, Apple između ostalog navodi povrede patenta, povredu patenta dizajna i kršenje zaštitnog znaka.
Umesto da inoviraju i razvijaju sopstvenu tehnologiju i jedinstven stil, kompanija Samsung je odlučila da kopira Apple-ovu tehnologiju, korisnički interfejs i inovativni stil,
navodi se u tužbi kompanije Apple.
Sve u svemu, Apple i Samsung vode rat pred 11 sudova u 9 zemalja, uključujući Nemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju, Holandiju, Japan, Južnu Koreju i Australiju. Nedavno je Apple dobio preliminarnu zabranu Galaxy Tab 10.1 u Australiji, po istoj tužbi, za kršenje autorskih prava.
Zanimljivo je spomenuti da je kompanija Apple jedan od najvećih kupaca komponenti koje pravi Samsung, pa je tako u prošloj godine Apple kupio robu od Samsung-a u vrednosti od nešto manje od 6 milijardi dolara.
Ukoliko Samsung nastavi prodavati svoj tablet uređaje, Galaxy Tab 10.1, kompanija bi se mogla kazniti novčanom kaznom od 350.000 dolara za svaki prekršaj.
Od 2010 pa do danas tuženo 200.000 BitTorrent korisnika
Od početka 2010 godine, nevjerojatnih 200.000 BitTorrent korisnika je tuženo od strane „copyright trolls” zbog djeljenja datoteka, navodi TorrentFreak.
Copyright trolovi su male tvrtke koje angažiraju timove odvjetnika koji treba da se bore sa korisnicima koji na ilegalan način dijele datoteke. Prije nekoliko dana „copyright trolls” su podigli nove tužbe sa kojima se prešli brojku od nevjerojatnih 200.000 tuženih korisnika. Naravno, treba znati kako ovakve tužbe funkicioniraju, pa tako, 200.000 tuženih korisnika ne znači da će 200.000 ljudi biti kažnjeno za dijeljenje materijala zaštićenih autorskim pravima, pa čak ne znači da i oni koji stoje iza ovakvih tužbi planiraju da svih 200.000 korisnika izvode na sud.
Umjesto toga, svrha ovakvih masovnih tužbi je prikupljanje osobnih podataka od ciljanih BitTorrent korisnika. Nakon što „copyright trolls” dobiju potrebne podatke o korisniku, oni se okreću korisnicima, nudeći im mogućnost "riješavanja" slučaja, tako što bi platili odštetu između 1500 do 3000 dolara.
Mnogo korisnika upadne u ovu zamku, jer u krajnjem slučaju mnogi razmišljaju na naćin da ako dođe do suda, čak i ako su nevini, to znači plaćati odvjetnika i potencijalno dovoditi sebe u poziciju da izgubite.
Tijekom godine, suci su odbacili na tisuće slučajeva vezanih za djeljenje datoteka, ali TorrentFreak procjenjuje da je jedan broj optuženih i dalje u opasnosti, njih oko 145.000. Mnogi od njih su iz zloglasnog Hurt Locker slučaja, u kojem je 24.583 BitTorrent korisnika označeno.
TorrentFreak također ističe da, unatoč velikom broju optuženika, niti jedan od slučajeva zapravo nije došao do suđenja. Drugim riječima, "dokazi" koje navodno posjeduje strana koja prijeti korisnicima sudom, zapravo još nisu testirani, i veliko je pitanje kakve oni dokaze uopšte imaju i šta to oni dokazuju.
Ali to nije važno jer, ako samo polovica optuženika odlući da se nagodi u prosječnom iznosu od 2500 dolara, „copyright trolls” će ostvariti četvrt milijarde dolara prihoda.
Porno sajt Perfect 10 nije Sudu dokazao povredu autorskih prava od strane Google-a
Porno sajt i časopis Perfect 10 nije uspjeo dokazati na Američkom prizivnom sudu da je kompanija Google odgovorna za dovođenje skoro do stečaja zbog indeksiranja i besplatnog prikazivanja slika golih ženskih modela iz Perfect 10 u Google-ovim rezultatima pretraživanja slika.
Sud je u odbacivanju tužbu protiv kompanije Google navodeći da Perfect 10 nije uspio podnijeti dovoljno dokaza sa kojima se nepobitno dokazuje da je nastala nepopravljiva štetu prikazivanjem ovih fotografija.
Perfect 10 je tvrdio da su Google softver i Web crawler prouzročili 50 milijuna dolara gubitka za tvrtku, no nisu uspjel pokazati da je bilo tko od potrošaća prestao plaćati Perfect 10 pretplatu zbog ove besplatne dostupnosti Google thumbnail slika.
Borba porno sajta sa Google-om datira još od studenog 2004 godine, kada je Perfect 10 optužio Google da je Internet korisnicima omogućio najmanje 800.000 neovlaštenih linkova na slike Perfect 10 modela, a također i zarađivao novac od web stranica koje su monetarizirale Perfect 10 fotografija sa Google AdSense programom.
Osim podnošenja tužbe protiv kompanije Google, Perfect 10 je podnijela tužbu i protiv Amazon-a, Visa i Megaupload-a, kontroverznog poslovanja za pohranu datoteka. Prošlog tjedna, Američki sud je prihvatio da se postupak protiv Megaupload nastavi navodeći da postoje dokazi koji idu u prilog Perfect 10.
Perfect 10 je osnovao Norm Zada, bivši IBM-ov zaposlenik i profesor matematike na Sveučilištu Stanford i sin tkz. oca neizrazite logike matematike, Lotfi Zadeh.
Perfect 10 je nastao kao anti-Playboy nakon što su prijatelji Norm Zada bili odbijeni od strane magazina.
Perfect 10 je na sudu navela da se nalazi na rubu bankrota.
Kralj spam-a optužen za spamovanje sa Facebook-a
Zloglasnog kralj spam-a Sanford Wallace, suočava se sa optužbama za prevaru zbog navodnog upadanja na tuđe Facebook račune i slanje 27 miliona spam poruka tokom 2008 i 2009 godine.
Sanford Wallace , 43 godine star, navodno je koristio phishing napade kako bi ukrao korisnička imena i lozinke od žrtava a zatim ih koristio za slanje neželjene pošte (spam) na zidove žrtava, navodi se u izjavi Američkog Ministarstva Pravde. Sanford Wallace je navodno ostvario online zaradu tako što je na prevaru dovodio web promet affiliate marketing kompanijama, koje plaćaju svoje članove po broju klikova koji dovode na njihove sajtove.
Optužbe koje su navedene u optužnici, podnesene su sudu 6. jula, ali su postale javne juče, nakon što se Sanford Wallace predao se Američkim vlastima.
Sanford Wallace je stekao slavu kao jedan od najglasnijih branilaca spama još od 90-tih i do sada se suočio sa brojnim civilnim tužbama zbog svojih aktivnosti, uključujući i tužbe koje su podneli MySpace i US Federal Trade Commission.
Međutim, ove je prvi put da se suočava sa krivičnim tužbama. Ako bude osuđen po svim tačkama optužnice, mogao bi biti osuđen na skoro 40 godina zatvora i novčanu kaznu od više od 2 miliona dolara.
Sanford Wallace, kojem je Sud početkom 2009 goin naredio da ne sme da pristupa Facebook-u, jer je sa društvene mreže slao spam, samo nekoliko meseci posle toga prekršio je tu zabranu tako što je otvorio i ažurirao račun koji je otvorio pod imenom David Sinful-Saturdays Fredericks . Facebook je podneo civilnu tužbu i dobio presudu od 711 miliona dolara.
Wallace je svoj nadimke "Spamford" i "kralj spama" zaradio još kao kao prvi čovek CyberPromotions, kompanije koja je odgovorna za slanje čak 30 miliona spam e-mailova dnevno, 90-tih godina.
Kompanijama MasterCard i Visa prijeti tužba Europskoj Komisiji zbog otkazivanja usluga Wikileaks-u
Wikileaks-ov procesor za kartično plaćanje se priprema za pokretanje pravnog postupka protiv Visa Europe, MasterCard Europe i drugih posrednika u plaćanju nakon što su jednostrano prekinuli ugovor poslije objavljivanja Američkih tajnih diplomatskih depeša na sajtu Wikieaks.
DataCell želi da Visa Europe i MasterCard Europe omoguće nastavak obrade plaćanja, uključujući i donacije. Pripremljene su dvije građanske tužbe, a sprema se i tužba Europskoj Komisiji protiv MasterCard Europe i Visa Europe. Tužba Europskoj Komisiji će biti podnesena u četvrtak ako MasterCard i Visa ne popuste,
izjavio je odvjetnik Sveinn Andri Sveinsson.
Prema njegovim navodima, ove kompanije krše članove 101 i 102 Europskih pravila tržišnog natjecanja, što bi moglo rezultirati novčanom kaznom od strane Europske Komisije.
DataCell je Islandski data center operator i pružatelj usluge web hostinga, koji organizacijama kao što su WikiLeaks, koje nemaju trgovačke račune za prihvatanje kartičnog plaćanja, nudi te usluge uz određenu naknadu za obradu.
Visa ima 67,6 posto udjela na Europskom tržištu kartičnog plaćanja, a MasterCard 27,7 posto, što predstavlja kolektivnu tržišnu dominaciju koja stavlja DataCell i slične kompanije u nepovoljan konkurentni položaj,
navodi odvjetnik kompanije DataCell, Sveinn Andri Sveinsson.
Glasnogovornici kompanija Visa i MasterCard su priopćili da su primili pismo od odvjetnika kompanije DataCell ali da za sada ne mogu komentirati ovaj slučaj.
Sveinn Andri Sveinsson navodi da Wikileaks također priprema i dvije građanske tužbe, jedna će biti podnijeti Sudu u Islandu, a druga u Danskoj. Tužba u Islandu će tražiti odštetu od kompanija Visa i MasterCard. U Danskoj će se voditi proces zbog kršenja ugovora između DataCell i Teller, servisa za plaćanje preko koga su išla plaćanja i donacije Wikileaks-a. DataCell u tužbi navodi da su Visa i MasterCard naredili kompaniji Teller da obustavi obradu donacija kompaniji Wikileaks. DataCell imao ugovor s Teller-om za procesuiranje plaćanja koji je Teller prestao da poštuje 7. prosinca.
Francuska kompanija od Google-a traži odštetu od 421 milion dolara zbog stavljanja na crnu listu
Francuske kompanija 1plusV podnela je tužbu Sudu u Parizu protiv kompanije Google u kojoj traži odštetu od 421 miliona dolara.
Kompanija 1plusV tvrdi da je Google njene sajtove stavio na “crnu listu” i tako prouzrokovao ogroman pad u prometu u periodu od nekoliko godina, što je rezultiralo “nepopravljivom” štetom po kompaniju.
Između 2007 i 2010 godine, 30 vertikalnih pretraživača koje je kreirala kompanija 1plusV stavljeni su na “crnu listu”. Nekoliko pretraivača je nedavno stavljeno na “belu listu”, tj. opet su indeksirani od strane Google robota (bez bilo kakve promene sadržaja niti objašnjenje), ali nenadoknadiva šteta je već učinjena,
navodi se u izjavi kompanije 1plusV.
Pored toga, kompanija navodi da se Google-ovo antikonkurentsko ili “nemoralno” ponašanje ogleda u manipulaciji sa rezultatima pretrage u kojima je Google preferirao svoje vlastite servise stavljajući ih na prvu stranicu rezultata.
Dok Bing i Yahoo imaju oko 30 odsto tržišta pretrage u SAD-u, U Evropi je stanje drugačije jer Google u nekim zemljama Evrope kontroliše i do 90 procenata tržišta pretrage, tako da se sajtovi suočavaju sa velikim problemom ako ih Google ne rangira jer su alternativni načini skoro zanemarivi.
.