Online Tržište

Marketeri i kreatori sadržaja vjeruju da online video treba da bude kratak i zanimljiv, smatrajući da je pažnja ljudi vrlo ograničena te da bi kreiranje nekog dužeg video sadržaja bilo gubljenje vremena.

Ali, da li je zaista trajanje videa ključni čimbenik u njegovom uspješnom usvajanju? Da li dužina videa utječe na spremnost ljudi da ga dijeli? Što je to što će utjecati da se ljudi angažiraju oko vašeg videa?

Objavljivanjem brandiranog videa, nadamo se da će ga ljudi gledati i angažirati se oko vašeg sadržaja. Angažman korisnika može uključivati ​​sve, od klika na ugrađeni link, pretraživanja dodatnih informacija pa do rasprave o videu sa prijateljima i poznanicima.

Osim očitih prednosti, postoji još jedan, važniji razlog zašto marketeri treba da usmjeriti svoje napore na kreiranje sadržaja koji će se dijeliti.

Svakako da ako nekome preporučite neki video da je veća vjerojatnoća da će ga oni ne samo pogledati već da će se i dodatno angažirati. Pa tako, prema nekim istraživanjim za 10% je više onih koji će posjetiti sajt branda ili se na neki drugi način angažirati ako dobiju video kao preporuku ne onih koji sami pronađu video. Također, 14% više ljudi će uživati u videu koji su dobili preporuku.

Tu je također i studija New York Times Customer Insight Group, “Psychology of Sharing”, koja je otkrila da “73% ljudi procesira informacije dublje, temeljitije i promišljenije kad ih dijeli” i da “85% ljudi koji prime preporuku smatra da im čitanje tuđih odgovora pomaže u boljem razumijevanju i procesiranju informacija i događaja”.

Razumijevanje važnosti dijeljenja je samo dio problema, ali bi nam još važnije bilo da shvatimo razloge dijeljenja nekog videa.

Možemo identificirati tri glavna motiva dijeljenja:

• Odnosi – dijeljenje vrijednog i zabavnog sadržaja sa drugima daje zajednički temelj i razlog za povezivanje.
• Priznanje i samoidentifikacija – dijeljenje je način na koji definiramo sebe u očima drugih, ako želimo da drugi vide kako imamo dobar smisao za humor, onda bismo mogli podijeliti neki smiješan video, isto vrijedi i za one koji se smatraju inteligentnim, suosjećajnim, poslovinim itd.
• Emocionalni odgovor – dijelimo sadržaj u ovisnosti od toga što osjećamo prema njemu, to može biti ljutnja, strah, iznenađenje, sreća ili tuga, ali naš motiv za dijeljenje uvijek počinje sa emocionalnim poticajem i potrebom za povezivanje sa drugima koji će potvrditi i ojačati naše osjećaje i uvjerenja.

Bilo kako bilo za sada ne postoje jasni dokazi u ponašanju ljudi koji ukazuju da će se kraći video sadržaji više dijeliti od onih dužih. Mnogi primjeri pokazuju da je prije riječ o osobnoj nego o funkcionalnoj ovisnosti. Ljudi dijele videa zbog onoga što on govori o njima, a ne o vama, i njegova dužina u veći slučajeva uistinu nije važna. Pogledaj kompletan post »

Facebook korisnici postaju sve manje druželjubivi, navodi se u studiji koju su jučer objavili Pew Internet i American LifeProject.

Sve veći broj korisnika društvenih mreža pojačava svoje postavke privatnosti ograničavajući pristup svojim osobnim profilima samo na prijatelje, navodi se u ovoj studiji.

Oko dvije trećine korisnika Interneta koristi društvene mreže, a veliki postotak postaje sve striktniji po pitanju pristupa njihovim Facebook, Google + i Twitter stranicama.

Studija koju su sproveli Pew Internet i American LifeProject na uzorku od 2.277 odraslih Amerikanaca, otkriva da je 63% korisnika društvenih mreža izbrisalo je prijatelje, 44% izbrisalo je komentare koje su njihovi prijatelji postovali na njihovim profilima i 37% njih je skinulo svoja imena sa fotografija na kojima su označeni radi identificiranja.

Studija je također pokazala da su žene rigoriznije po pitanju prijateljstva na društvenim mrežama, njih 67% je izbrisalo ljude sa svoje mreže, dok je 58% muškaraca učinilo to isto.

Prema studiji, 67% žena je navelo da je postavilo kontrolu privatnosti na svojoj društvenoj mrežni na najviši stupanj, u poređenju sa 48% muškaraca koji su naveli da su uradili istu stvar.

Bez obzira na spol, 58% korisnika društvenih mreža u ovoj studiji navodi da je njihov profil postavljen tako da ga samo prijatelji mogu vidjeti, 19% dopušta da prijatelji prijatelja mogu vidjeti njihov profil dok je 20% njih postaviti svoje profile kao javne.

Facebook očekuje da će sledeće sedmice pokrenuti nadogradnju svog programa premium oglasa koji će ciljati prijatelje fanova oglašivača. Novi oglasi koja trebaju biti pokrenuti 29. februara biće kreirani od organskg sadržaja objavljenog na stranicama.

Novi Facebook oglasi donose nekoliko promena:

• Veći format oglasa
• Kada osoba koja gleda oglas ima Facebook prijatelje koji su Fan-ovi / Like-ers stranice nekog brenda, oglasi će se proširiti kako bi obuhvatili društveni kontekst o prijateljima
• Mogućnost da promenite sadržaj nekog oglasa na dnevnoj osnovi autorizovanjem posta na Facebook stranici brenda
• Više interaktivnosti, poput dopuštanja da korisnici postavljaju komentare ispod oglasa
• 6 tipova premium oglasa: Foto, Video, Pitanje, Status, Događaj i Link

Potrebno je naglasiti da se ova nadogradnje ne odnosi na izveštavanje i metriku. Takođe, promene se ne odnose ni na Marketplace oglase koji se nalaze na desnoj strani.

Znači, sve što možete da postujete na vašu stranicu, možete da pretvoriti u oglas. Nadograđeni oglasi mogu da ciljaju koga god želite.

Facebook oglašivačima obećava da će novi oglasi u većem formatu povećati angažovanje korisnika za 40 odsto ali povećati njihovo zadržavanje za 80 odsto. Najveća društvena mreža očekuje i da će se povećati stopa fanova za oko 15 odsto ali i potencijalna namera online kupovine.

Nove premium oglasi će zameniti "Classic" opcije kao što su Premium Like (Foto i Video), Premium Event, Video Comment i Premium Poll (Foto and Video), koji će biti ukinut 29. februara.

Prošlog tjedna mnogi RapidShare korisnici su se žalili da lošu brzinu download-a. Mnogi su bili mišljenja da se radi o strategiji privljačenje korisnika da kupe premium naloge, međutim prema navodima RapidShare-a razlog za smanjenje brzine download-a je vrlo jednostavan, nastojanje da je online pirati otjeraju što dalje od njihove usluge.

Prošlog tjedna su se pojavila izvješća od korisnika da je došlo do drastičnog smanjenja brzine download-a na RapidShare servisu koja se spusta na nekih 30kb/s. Imajući u vidu da je Megaupload zatvoren i da su neki od ostalih servisa za djeljenje sadržaja sami ugasili ovu uslugu, mnogi su špekulisali da se RapidShare to iskorištava za privlaćenje korisnika na svoju premium uslugu.

Nedugo nakon što je Megaupload 19. siječnja zatvoren od strane FBI-a, nekoliko drugih servisa za djeljenje sadržaja također je na neki način smanjilo svoje usluge ili ih potpunosti obustavilo. To je utjecalo na ozbiljno povećanje besplatnog korisničkom prometa a nažalost i na povećanje zlouporabe našeg servisa, sugerirajući da je veliki broj onih sa nelegalnim sadržajem odabralo RapidShare kao svoj novi servis za ilegalne aktivnosti. Stoga smo se odlučili na nepopularan ali učinkovit korak: da smanjimo brzinu preuzimanja za besplatne korisnike. Uvjereni smo da će nas ovaj potez odvesti do cilja a to je da online pirati odu sa RapidShare-a,

navodi se u izjavi kompanije RapidShare.

RapidShare navodi da postoji izravna veza između besplatnih korisnika usluga za djeljenje sadržaja i onih koji krše autorska prava. Oni koji vole pirateriju obično ne žele da plaćaju premium nalog jer mnogi žele izbjeći bilo kakvo povezivanje svojih osobnih podataka sa kršenjem autorski prava, pogotovu nakon ovih posljednjih dešavanja.

Kako god da RapidShare opravdava ovo drastično smanjenje brzine downloada za besplatne korisnike, kompanija je sigurno svjesna da će to rezultirati sa povećanjem broja onih koji će da plate za premium nalog kako bi došli do veće brzine preuzimanja sadržaja.

Specijalna promocija kompanije Box koja će trajati u narednih 30 dana, nudi mogućnost dobijanja  50GB potpuno besplatnog online prostora za skladištenje korisnicima koji preuzmu njegovu Box for Android aplikaciju.

Specijalna promocija je neka vrsta proslave povodom internacionalnog izdanja Box for Android 1.6. Kompanija je dodala podršku za nekoliko evropskih jezika, redizajniran je interfejs i još mnogo toga.

Postojeći Box korisnici treba samo da preuzmu najnoviju verziju aplikacije na svoj telefon ili tablet i loguju se dok novi korisnici treba da preuzmu aplikaciju i otvorite nalog na njihovom Android uređaja kako bi dobili 50GB besplatnog prostora za skladištenje.

50GB besplatnog prostora za skladištenje je fantastična ponuda koja važi za sve one koji Android aplikaciju kompanije Box preuzmu do 23. marta. Aplikacija Box for Android 1.6 je dostupna za preuzimanje na Android Market, Amazon Appstore, LG World, Verizon Store i Nook Store.

Nedavno je i Dropbox imao svoju promociju omogućavajući korisnicima da dobiju dodatnih 5GB digitalnog Cloud skladištenja. Međutim, njegovi korisnici su morali da upload-uju oko 4.5GB fotografija kako bi stekli pravo na ovaj dodatni prostor za sladištenje. Nedavno smo spominjali Microsoft SkyDrive koji nudi 25GB besplatnog Cloud prostora za skladištenje, međutim u poređenju sa njima, ova ponuda kompanije Box je daleko primamljivija.

Ono što takođe treba reći jeste da uprkos novom Ice Cream Sandwich (Android 4.x) interfejsu, kompanija Box tvrdi da je njihova nova aplikacija kompatibilna sa većinom starijih verzija Android OS.

Bijela Kuća pozvala je Internet kompanije na jačanje zaštite privatnosti potrošača.

Do ovog poziva je došlo nakon sve izraženije zabrinutosti da se informacija dobivene praćenjem ponašanja korisnika na Web-u daju oglašivačima.

Državni odvjetnici u 36 Američkih Država nedavno su poslale pismo zabrinutosti oko Google-ove promene privatnosti koja predviđa da osobne podatke korisnika mogu da dele sve njegove usluge.

Govoreći da Američki potrošači ne mogu više čekati bolja pravila o privatnosti, Američki Predsjednik Barack Obama i njegova administracija uzeli su aktivno učešće u rješavanju ovoga problema. Bijela Kuća je najavila i prvi korak a to je završetak industrijskog sporazuma o “Do Not Track” tehnologiji koji se fokusira na pravila ponašanja u web oglašavanju.

Plan rješavanja problema privatnosti također uključuje “Consumer Privacy Bill of Rights”, koji je skup načela kojima je cilj usmjeravanje kompanija kako da koriste osobne podatke korisnika, i korake koji trebaju da uključe ove principe u savezne propise.

“Do Not Track” sporazum je prvi korak u pravcu rješavanja problema i već je potpisan od strane grupe Web oglašivača kao i vodećih Internet kompanija, uključujući Google, Yahoo, Microsoft i AOL. Ovaj sporazum treba da dovede do toga da “Do Not Track” značajka bude usvojena i integrirana u svim web preglednicima. To će omogućiti potrošačima da mogu da isključe opciju da njihovo ponašanje na Webu bude praćeno u cilju marketinga, blokiranjem Cookies oglašivača i sprečavanjem ostalih načina praćenja i prikupljanja informacija o online ponašanju korisnika.

Prema navodima Bijele Kuće, kompanije koje su “dobrovoljno” potpisale sporazum upravljaju sa skoro 90 posto “behavior” oglašavanja. Sada je na Federal Trade Commission da radi na nadzoru i provedbi odredbi sporazuma.

“Consumer Privacy Bill of Rights” sadrži sedam načela:

1. Individualna kontrola: Potrošači imaju pravo nad kontrolom osobnih podataka koje razne organizacije prikupljaju od njih a isto tako imaju pravo da znaju za što se oni koriste.
2. Transparentnost: Potrošači imaju pravo na lako razumljive informacije koje se tiču privatnosti i sigurnosti.
3. Poštivanje za kontekst: Potrošači imaju pravo očekivati ​​da će organizacije prikupljati, koristiti i otkrivati ​​osobne podatke na način koji je u skladu sa kontekstom u kojem su im potrošači pružili te podatke.
4. Sigurnost: Potrošači imaju pravo na sigurno i odgovorno postupanje sa njihovim osobnim podacima.
5. Pristup i točnost: Potrošači imaju pravo pristupa i ispravljanja osobnih podataka na način koji odgovara osjetljivosti podataka i riziku od negativnih posljedica za potrošače, ako su podaci netočni.
6. Usmjereno prikupljanje podataka: Potrošači imaju pravo na to da se njihovi osobni podaci koje kompanije prikupljaju i zadržavaju prikupljaju u određenim granicama (nisu svi podaci neophodni)
7. Odgovornost: Potrošači imaju pravo da na odgovornost onih koji upravljaju njihovim osobnim podacima. Kompanije trebaju da osiguraju odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se pridržavaju “Consumer Privacy Bill of Rights.

Ovo učešće i napori Američke administracije bi trebali pomoći da se Američki propisi o zaštiti privatnosti što je moguće više usklade sa onima u Europskoj Uniji i drugim međunarodnim partnerima. Predstavnici EU i drugih međunarodnih partnera očekuje da će zajedno sa ostalim zainteresiranim stranama sudjelovati u raspravama koje se budu vodile oko načina ugradnje ovih načela u praksu.

Microsoft je jučer predstavio novu značajku svoje Bing tražlice, Linked Pages. Značajka je itekako interesantna pogotovu onim Facebook korisnicima koji žele da kontroliraju koje njihove web stranice, profili i blogovi trebaju da se pojave u rezultatima Bing pretrage. Dakle, želite li se promovirati ili držati svoje druge web sajtove u tajnosti, ova nova značajka će vam dati određenu razinu kontrole.

Linked Pages zahtijeva Facebook račun, ali njega možete koristiti i za upravljanje svim svojim web stranicama a ne samo vašeg Facebook profila.

Da bi iskoristili mogućnosti koje ova značajka nudi potrebno je da odete na Linked Pages stranicu, kliknite na Get Started gumb i prijavite se na svoj Facebook račun. Tada ćete biti zamoljeni da date Bing-u dozvolu da postuje na Facebook.

Vidjet ćete Linked Pages popis koji upućuju na elemente kao što su Facebook račun, LinkedIn profil, Twitter blog i Google + stranica. Također, tu će se pojaviti i vaši blogovi i ostale vaše stranice.

Da bi odredili koje stranice će vaš Facebook prijatelji moći pronaći na Bing-u potrebno je da kliknete na gumb “Link to me”.

Sa ovom novom značajkom korisnici mogu da linkuju na stranice koje su zaista njegove a ne netkog drugog.

Microsoft je napravio i video tutorial koji treba da pruži vešto više informacija o tome kako da koristite ovu novu značajku.

Mnogi se pitaju za koga je ova značajka korisna, zašto blokirati neke stranice, nije li davanje dozvole Bingu da postuje na Facebook umjesto vas previše kontrole u rukama Microsoft-a i trebaju li se obavjestiti oni kojima je onemogućeno da vide neki sadržaj?

Na kraju svatko treba da odlući da li želi da koristi ovu Linked Pages značaju ili ne.

Veliki broj ljudi misli da je sasvim prirodno da kompanije prodaju svoje proizvode i uslugu na mjestu kakvo je Facebook s obzirom na činjenicu da ima više od 800 miliona aktivnih korisnika. Međutim, velike kompanije kao što su J.C. Penney, Gap i Nordstrom su zatvorile svoje online prodavnice na Facebook-u iz razloga nezeinteresovanosti korisnika za kupovinu.

Šta je problem online prodaje na Facebook-u?

Iz ugla potrošača, postoji niz stvari koje dovode u pitanje upotrebljivosti F-commerce aplikacija, nedostatak dugmeta za povratak, stranica je nekako stisnuta u dosta ograničen središnji prostor itd.

Klik na “Like” dugme na Facebook stranici brenda ne znači da ćete stranicu redovno posećivati pogotovo što će se većina onoga što vam je potrebno sa nje isporučivati direktno u vaš Facebook stream. Pokazalo se da bez obzira što vide sadržaj branda u svom streamu veoma mali procenat ljudi posecuje Facebook stranicu brenda, čak šta više, velika je verovatnoća da će pre posetiti web sajt brenda nego Facebook stranicu. Ta praktično standardna praksa je razlog zašto online prodavnice na Facebook-u ne mogu da dovedu web promet koji bi trebao biti očekivan. Sucharita Mulpuru, analitičar u kompaniji Forrester ističe da je problem F-commerce taj što se prodavanje robe na Facebook-u može uporediti sa pokušajem prodaje ljudima koji se sa društvom provode u nekom restoranu i sl. Verovatnoća da ćete imati uspeha u prodaji je minimalna.

Za veliki broj ljudi Facebook je mesto za druženje sa prijateljima i zabavu, a ne mesto za kupovinu.

Takođe, nikako ne treba zanemariti i to da mnogi ne veruju Facebook-u, pogodovo što se društvena mreža vrlo često pojavljuje u aferama vezanim za povredu privatnosti korisnika. Ovo donekle možda i nije fer s obzirom da su i mnoge druge kompanije povezivane sa korišćenjem podataka korisnika za bolje ciljano oglašavanje i marketing. Čak su i neke studije pokazivale da ljudi nisu voljni da kupuju na društvenim mrežama a glavni razlog za to su navodili zabrinutosti za bezbednost i privatnost.

S druge strane, vredi podsetiti da je sticanje poverenje korisnika bio jedan od ključnih izazova za online prodavnica i da se jako mnogo uradilo kako mnogo bi se korisnici uverili da su njihovi finansijski i lični podaci bezbedni.

Postavlja se pitanje da li Facebook može da uradi nešto kako bi se stvari popravile?

Sigurno da je interes Facebook-a za F-commerce veliki ali definitivno mora da učini mnogo više kako bi pomogao online prodavcima da optimizuju iskustvo za korisnika. Poznato je da Facebook prikuplja korisničke podatke kao što su lokacija, godište, šta vole i ostalo, tako da bi možda mogao da pomogne prodavcima na način da se ti podaci iskoriste za izgradnju personalizovanijeg e-commerce iskustva.

Jedan od načina da se smanji strah korisnika oko deljenja svojih finansijski podataka sa brendovima na Facebook-u možda bi mogao biti u promeni valute plaćanja. Svakako da bi plaćanje nekom virtualnom valutom smanjilo strahove korisnika, pogotovo što Facebook već ima razvijen sopstveni sistem Facebook Credits.

Korisnicima je potreban razlog da bi kupovali na Facebook-u. Šta je to što im se nudi, uglavnom se radi o preslikanim e-commerce sajtovima koji su prilagođeni za Facebook, tako da su ograničeni dometom i upotrebljivošću. Dakle, šta je to što bi trebalo da motiviše kupce da koriste F-commerce. Ništa.

Online prodavci zajedno sa Facebook-om moraju da rade mnogo više kako bi kupcima dali pravi razlog da kupuju na društvenoj mreži. Prošlogodišnje istraživanje kompanije Lightspeed pokazalo je da bi ljudi kupovali u online prodavnicama na Facebook-u ako bi proizvodi i ponuda bila ekskluzivna za fanove.

Nema sumnje da je Facebook sa svojih 800 miliona korisnika primamljivo mesto za sve trgovce ali mnogo toga treba da se uradi kako bi se korisnici odlučili da kupuju na društvenoj mreži.

Facebook je najavio Timeline za brandove, da li će to doprineti boljem okruženju za online trgovinu ostaje da se vidi.

Američka CIA obavjestila je proizvođače softvera da planira da revolucionira način na koji posluje s njima kako bi mogli da držeko korak sa tempom kojim tehnologija napreduje.

Umjesto dosadašnjeg tradicionalnog načina poznatog kao “enterprise licensing agreements”, CIA želi kupovati softverske usluge na “metered”, mjerenoj, pay-as-you-go osnovi.

CIA je navela model Amazon-a kao veoma uspješan model koji bi se mogao primjeniti i u njihovom slučaju, naglašavajući da Amazon ima ogroman inventar ali je plaćanje po stavkama.

Stari način ugovaranja kupovanja softvera onemogućuje fleksibilnost koja utiče na to da CIA propušta priliku da iskoristiti mogućnosti brzog djelovanje, redovno kasneći za novim tehnologijama.

Obavještajni analitičari koristiti programe iz tvrtki kao što su Oracle Corp, SAP AG i Hewlett Packard Co sa kojima prosijavaju ogromne skupove podataka kako bi mogli pratiti sve potencijalno rizične i opasne elemente koje njihova nadležnost pokriva.

Reginald Brothers, zamjenik pomoćnika Ministra Obrane zadužen za istraživanje, također je izjavio da postojeći softverski alati za analizu podataka, upravljanje i interakciju ne mogu da obrade tu ogromnu količinu informacija koje Američki Vojska prikuplja na razne načine navodeći da je potreba da se drugačije riješava pitanje softverskih rječenja koje koriste vladine službe i agencije kako bi svoj posao mogli da obavljaju što kvalitetnije.

Od najviše Evropske sudske instance, Evropskg Suda Pravda zatraženo je da odluči o zakonitosti kontroverznog antipiratskg sporazuma ACTA.

Protivnici ACTA naglašavaju da bi ovaj sporazum mogao ugušiti slobodu izražavanja na Internetu. Do sada su ovaj sporazum potpisale 22 države članica Evropske Unije.

Evropska Komisija danas je saopštila da je “odlučila da zatraži pravno mišljenje Evropskog Suda Pravde u vezi ACTA sporazuma i pitanja njegove primene i kompatibilnosti sa slobodom izražavanja i slobodom Interneta”.

Nekoliko ključnih zemalja, uključujući Nemačku i Dansku, nisu podržali sporazum zbog protesta u nekoliko evropskih gradova. Inače, važno je reći da parlament svake zemlje potpisnice mora da ratifikuje sporazum. Nekoliko zemalja EU već je suspendovalo proces ratifikacije zbog protesta u više gradova koji su organizovali protivnici ACTA.

Inače o ACTA bi Evropski Parlament trebao da raspravlja u junu.

Osim 22 zemlje EU koje su potpisale ACTA, sporazum je potpisan i od strane Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Kanade.

Pobornici ACTA sporazuma suočavaju se sa veoma snažnim otporom i unutar same Evropske Unije.

Za mene, blokiranje Interneta nikada nije opcija. Moramo da pronađemo nove, modernije i efikasnije načine kako bi zaštitili umetničke kreacije koje uzimaju u obzir tehnološki razvoj i slobode na Internetu,

Viviane Reding, Evropski Komesar za pravde, osnovna prava i državljanstvo.