Online Tržište

Kripto-valuta Bitcoin se pojavila 2009. godine i ubrzo nakon toga svrstana je u jedan od najopasnijih projekata. Vremenom je sve veći broj ljudi počeo da prepoznaje potencijal Bitcoina nazivajući ga digitalnim zlatom. Povećanjem broja korisnika Bitcoin mreža je postala sporija i skuplja. U decembru 2017 godine naknada je dostigla čak 35 dolara. Već par godina zajednica developera razmatra nekoliko rešenja problema, od kojih je jedan Lightning Network.

Lightning Network je jedan od najambicioznijih i najvažnijih eksperimenata koji se odnosi na kripto-valute. Projekat ima za cilj izgradnju brze, skalabilne i kriptografski sigurne mreže plaćanja koja bi se nalazila (kao novi sloj) na postojećoj Bitcoin mreži.

U suštini, Lightning Network treba da reši veliki problem koji Bitcoin ima. Naime, Bitcoin je dizajniran tako da prilikom transakcije zahteva svaki čvor (node) u Bitcoin peer-to-peer mreži kako bi mogao da prima i čuva kopije svake transakcije koja se ikada obavila na mreži. Na početku, takav dizajn je bio od vitalnog značaja za ostvarivanje vizije o potpuno decentralizovanoj mreži plaćanja koju je imao tvorac Bitcoin-a, Satoshi Nakamoto. Međutim, sa porastom broja korisnika mreža je usporila a troškovi su značajno porasli tako da je dalji rast Bitcoin-a doveden u pitanje.

Lightning Network je rešenje i spas za Bitcoin!

Lightning Network izmešta rutinska plaćanja izvan blockchain-a, s time uklanja najveću prepreku nastavku kontinuiranog rasta Bitcoin-a. U stvari, Lightning Network bi potencijalno mogla učiniti mnogo više od toga. Očekuje se da će plaćanje pomoću Lightning Network biti brže, jeftinije i privatnije od konvencionalnog Bitcoin plaćanja.

Lightning Network je poput novog, drugog sloja koji se nalazi iznad Bitcoin koda i koji treba da mu pomogne na isti način na koji je Web pomogao Internetu da osvoji celi svet.

Ako Lightning Network doživi uspeh, Bitcoin bi mogao postati značajno brži i jeftiniji za korišćenje, što bi mu još dugo garantovalo lidersku poziciju u odnosu na noviju konkurenciju poput Ethereum i Bitcoin Cash.

Preporučujemo članak: “Kriptovalute, majning, ICO: Sve što treba da znate o tržištu vrijednom preko 200 milijardi dolara”.

Lightning Network je decentralizovana mreža “kanala plaćanja” (payment channels) koja se nalazi na blockchain-u Bitcoin-a. Korisnici koji preuzmu Lightning softver i povezuju se sa mrežom imaju mogućnost otvaranja “kanala plaćanja” sa drugim korisnicima. Ovi kanali funkcionišu na sličan način kao TOR mreža, koja usmerava promet na takav način da drugi korisnici ne znaju ništa o tome između koga se ustvari transakcija obavlja.

Preporučujemo članak: “Investirajte u kripto-valute: 10 najvrednijih kripto-valuta”.

Putem ovih “kanala plaćanja”, Bitcoin transakcije se mogu poslati bez normalnog intervala čekanja, jer se one ne upisuju u Bitcoin blockchain. Umjesto toga, Lightning Network vodi evidenciju transakcija bez njihovog finaliziranja, tek kasnije šalje poruku koja opisuje samo konačni bilans kanala na Bitcoin mrežu kao redovnu transakciju. Time se zatvara kanal i upisuje konačno stanje u Bitcoin blockchain. Rezultat je sistem koji dozvoljava male, jeftine i brze transakcije uz održavanje neverovatne sigurnosti.

To u praksi izgleda ovako: Sanja se povezuje sa svojim prijateljem Markom, kojem često šalje novac, putem Lightning Network kako bi uspostavila “kanal plaćanja”. Za početak, jedan (ili oba) od njih uplaćuje početnu količinu Bitcoin-a koji “finansira” kodirani ugovor koji je podeljen između njih. Taj ugovor se prenosi na Bitcoin mrežu kao transakcija (početna transakcija) a sredstva se osiguravaju na blockchain-u.

Sanja i Marko sada mogu stvarati nove transakcije i trošiti novac koji im je na raspolaganju (koji su uplatili u taj zajednicki fond). Ove transakcije se ne upisuju u Bitcoin blockchain, već u mikro-knjigu koja se deli između Sanje i Marka. Ovo je “kanal plaćanja”, sve dok je otvoren transakcije između Sanje i Marka se obavljaju trenutno, pošto ne moraju čekati da budu upisane u Bitcoin blockchain, proces koji može trajati deset minuta a možda i nekoliko sati.

Kada su Sanja i Marko spremni da zatvore svoje račune, sve što je potrebno jeste da jednostavno potpišu transakciju pomoću svojih privatnih ključeva kako bi svoje konačne bilansne upisali u blockchain. Ono što je jako važno znati, tj. ono najvažnije je to da je mnogo je transakcija moglo da se desi između Sanje i Marka u vreme kada je kanal bio otvoren međutim, Bitcoin blockchain beleži samo dve transakcije, početnu sa kojom se otvara kanal za plaćanje i poslednju, sa kojom se zatvara!

U ovom trenutku, Bitcoin rudari će verifikovati transakciju zatvaranja po uobičajenom postupku te je sačuvati u javnoj knjizi. Ono što karakteriše Lightning Network “kanale plaćanja” jeste da su transakcija otvaranja i ova završna transakcija jedina interakcija koju će bilo koja strana imati sa Bitcoin blockchain-om!

Za sve one koje zanima proces rudarenja kripto-valuta preporučujemo članak: “Zarada na Internetu: Rudarenje kripto-valuta”.

Međutim, ovi kanali plaćanja nisu dovoljni da bi se rešio problem koji ima Bitcoin. Kreiranje novog kanala za plaćanje za svaku transakciju bi bilo praktično isto kao što je to i sada, zahtevanje upisivanja svake transakcije u blokchain. Praktično, nikakve realne koristi. Međutim, ovde Lightning Network dobija “mrežni” deo svog imena.

U stvarnom svetu, ljudi žele da plaćaju različitim ljudima, uključujući mnogo jednokratnih plaćanja ljudima sa kojim nikada neće ponovo stupiti u interakciju. Svaki kanal za plaćanje generiše dve Bitcoin transakcije, jedanu za otvaranje i drugu za zatvaranje. Dakle, ako bi ljudi morali da otvore novi kanal plaćanja svakom primaocu, zagušenje Bitcoin blockchain bi bilo gore nego što je to sada.

Dakle, Lightning Network obezbeđuje kriptografski bezbedan metod za povezivanje kanala za plaćanje zajedno. Ako Sanja ima kanal za plaćanje sa Markom a Marko ima otvoren kanal za plaćanje sa Cicom, onda Sanja može platiti Cici tako što će Marku poslati novac i zatražiti od njega da ga prosledi Cici. Od presudnog značaja je to što Lightning Network protokol garantuje da Marko ne može ukrasti novac dok prolazi kroz njegove ruke!

Ova sposobnost da se osigura lanac kanala plaćanja stvara mogućnost povezivanja miliona ljudi u jednu globalnu mrežu plaćanja. Umesto da otvore novi kanal plaćanja svakom novom primaocu, korisnici pronađu lanac već otvorenih kanala za plaćanje koji ih povezuju sa novim primaocima. To znači da možete da koristite jedan kanal za plaćanje za obavljanje velikog broja transakcija različitim ljudima i to sve samo sa upisivanjem nekoliko transakcija na osnovni blockchain.

Preporučujemo članak: “Ultimativni vodič za investitore u Bitcoin i ostale kripto-valute (I dio)”.

Ideja koja stoji iza Lightning Network je značajno smanjenje opterećenosti Bitcoin blockchain-a i niže naknade.

Plaćanja putem Lightning Network će biti vrlo brza. Trenutna situacija je takva da konvencionalne Bitcoin transakcija traje od nekoliko minuta do nekoliko sati, što zavisi od zagušenja mreže. S druge strane, transakcija putem Lightning Network će se završavati u nekoliko sekundi.

Takođe, ono što treba da donese Lightning Network su i znatno niži troškovi transakcije. Opterećenost Bitcoin mreže značajno je porasla tokom poslednjih nekoliko godina, što je rezultiralo i porastom troškova transakcija. Sredinom decembra prosečna cena za transakciju dostigla je 34 dolara! Istina, od tada je cena pala na oko 5 dolara (padom vrednosti tržišta kripto-valuta), ali je to i dalje mnogo više nego što je bilo u bilo kom trenutku pre 2017 godine.

Plaćanje putem kanala plaćanja u kojem učestvuju samo dve osobe će verovatno biti besplatno dok će plaćanja u kojima učestvuje više osoba imati svoju cenu jer će posrednici verovatno tražiti nadoknadu za dozvolu trećim licima da koriste kapacitet njihovih kanala. Ne znamo kolike će ove naknade biti, ali se može očekivati da će zbog velike tržišne konkurencije one biti vrlo niske.

Korisnici Lightning Network-a će imati mogućnost čak i da zarade, otvaranjem nekoliko (za mnoge korisnike vrlo poželjnih) kanala plaćanja koje bi drugi mogli koristiti za svoja plaćanja, naravno uz simboličnu naknadu.

Konvencionalne Bitcoin transakcije su javno dostupne na blokchain-u. Bitcoin adrese nisu direktno povezane sa stvarnim identitetom, što je nekim ljudima dalo pogrešan utisak da je Bitcoin anonimna mreža plaćanja. Međutim, analiziranje blockchain podataka omogućava ljudima da saznaju mnogo toga o tome ko je platio kome.

Kod Lightning Network je to drugačije. Plaćanja u okviru kanala za plaćanje su vidljiva samo onome ko plaća i onome ko prima novac. Neko ko pokuša analizirati blockchain podatake može eventualno odrediti datum kada su Sanja i Marko otvorili kanal za plaćanje, datum kada su ga zatvorili, kao i promenu u njihovom zajedničkom saldu. To je sve. Nemoguće je otkriti da li su Sanja i Marko izvršili jedno plaćanje preko kanala plaćanja ili hiljadu, niti bilo šta o pojedinačnim plaćanjima. Štaviše, Lightning Network koristi “The Onion Routing”, kako bi se ograničilo koliko posrednici mogu da saznaju o plaćanjima koja pomažu da se izvrše.

Verovatno su mnogi od vas čuli za “The Onion Router” ili TOR kojeg je svojevremeno američka vojska s ciljem osiguranja nesmetane i sigurne komunikacije. Većina popularnog sadržaja na “Dark Web-u” se nalazi na TOR mreži. Ova anonimna mreža sastoji se od nekoliko hiljada servera koji se nalaze širom sveta i kojim upravljaju volonteri i zagovornici privatnosti na Internetu. TOR koristi ogromnu mrežu računara za usmeravanje Web prometa kroz nasumični niz servera pre nego što dosegne željeno odredište. Tokom tog procesa, paketi podataka omotani su u uzastopne slojeve paketa koji se “ogule” na svakom serveru tj. čvoru kroz koji prođu sve dok ne dođu do odredišta.

Jednostavno rečeno, rezultat ovog procesa usmeravanja je da ni jedan server ne poznaje kompletan put već zna samo poslednje mesto gde je paket podataka bio i sledeće mesto na kom će biti. Koristeći TOR gotovo je nemoguće da bilo ko može pratiti Web promet natrag do vas!

Preporučujemo članak: “Dark Web: Kako mu pristupiti i kako se zaštititi?“.

Pretpostavimo da Sanja plaća Marku koristeći Alena i Ivana kao posrednike. U ovom scenariju, Alen i Ivan znaju samo identitet svojih neposrednih prethodnika i naslednika u lancu. Oni čak i ne znaju ko je pošiljalac i primalac.

Mnogi zagovornici vole da govore o Lightning Network kao o drugom sloju protokola za Bitcoin blockchain. Kao što smo već rekli, ogroman problem Bitcoin-a je visoka naknada za transakciju, sporo potvrđivanje transakcije, slaba zaštita privatnosti i sve ga to čini neprivlačnim za mainstream upotrebu.

Kao što je Web pomogao Internetu da postane dostupan masama, tako i zagovornici ovog projekta smatraju da će Lightning omogućiti znatno skalabilniju i mnogo pristupačniju mrežu plaćanja izgrađenu na blockchain. Treba reći da mnogi smatraju da će ova 2018. godina biti u znaku velikog rasta Bitcoin-a, a Lightning Network treba da odigra jednu od glavnih uloga.

Danas, tri različite startup kompanije, Blockstream, Lightning Labs i ACINQ, rade na paralelnim implementacijama Lightning tehnologije. Trio je u decembru objavio verziju 1.0 Lightning specifikacije, i sada ubrzano rade na što skorijem objavljivanju svojih softvera.

Trenutno se Lightning Network razvija za Bitcoin, Litecoin i Vertcoin. Lightning Network je još uvek u testnoj fazi ali je već sada koristi ogroman broj ljudi.

Nekada davno u gejmerskim kuloarima su kružile priče o fenomenalnoj i brzoj zaradi sa kripto-valutama. Neki pričaju o majningu, drugi o špekulacijama na kripto-berzama, treći o dark Web-u, vi slušate, ali mozak jednostavno ne može da obradi toliki set informacija.

Problem je što većinu stvari vezanih za kripto-valute ne shvatate jer ne želite da ulazite u tanka crevca istražujući, već bi da ubrzano uđete u jednu od priča bez mnogo razmišljanja kako se ne bi desilo da propustite još jedan vlak pun prilika za lakom i brzom zaradom.

Preporučujemo da pročitate članak: “Investirajte u kripto-valute: 10 najvrednijih kripto-valuta”.

Rizik i tajming

Iza svake zarade stoji određeni nivo rizika i investicije, kao i dobar tajming, ali i trud i zalaganje. Ništa drugačije nije ni sa kripto-valutama. Isprva, nivo rizika je bio dosta veći, iako je procenat investicija bio mnogo manji. Kako se razvijala Bitcoin saga, sa sobom je uvlačila nove entuzijaste i early adaptere, sve dok tržište kripto-valuta nije skrenulo pažnju i većim igračima, koji su počeli da “živom lovom” kupuju kripto-valute.

Danas, osam godina nakon objave prve decentralizovane digitalne valute, nivo rizika nije puno degradiran. I dalje je to prilično neizvjesno tržište sa puno neuravnoteženih i nepredvidivih uspona i padova, ali ovaj put je to tržište vrijedno već preko 600 milijardi dolara, i iz dana u dan raste abnormalnom brzinom. Pored Bitcoina postoji još pregršt drugih “coin-a” gdje najjačih 10 imaju tržišnu vrijednost od preko 100 milijardi dolara, a broj do sada kreiranih kripto-valuta prelazi 10 hiljada!

Preporučujemo vam vrlo zanimljiv članak: “Kriptovalute, majning, ICO: Sve što treba da znate o tržištu vrijednom preko 200 milijardi dolara”.

Pitate se otkud toliko novca u nečemu što je toliko apstraktno i imaginarno da većina ljudi ne može da shvati. Sigurno je da je pojam kripto-valuta teško objasniti osobama koje u svom životnom vijeku nisu imali puno dodirnih tačaka sa digitalnim svijetom. Međutim čak i onima koji uredno barataju izrazima ekonomskog riječnika nije se lako snaći sa novim pojmovima i kripto-ekonomijom. Naprotiv, smatra se da 80% ulagača i vlasnika kripto-valuta nema pojima kako one zaista funkcionišu. Zato se ulagači dijele na direktne i indirektne vlasnike kripto-valuta.

Direktni su obično oni koji posjeduju sve dionice (shares) “iskopanih” kripto-valuta na svojim digitalnim kripto-novčanicima, a takvih je vrlo mali broj. Indirektni su oni koji ulažu konvencionalna sredstva (obično novac, ali isto tako i plemenite metale, usluge, narkotike i slično) kako bi stekli kripto-kapital. Većina su indirektni posjednici i plaćaju digitalne novčanike da im čuvaju specifične kodove koji predstavljaju njihov kripto-kapital.

U prošlosti se nerijetko dešavalo da vlasnici (kako zbog nemarnosti tako i zbog neinformisanosti) izgube svoje ključeve kripto-valuta i zauvijek pristup istima. Uzmite za primjer činjenicu da je 20% Bitcoina vjerovatno zauvijek “izgubljeno” jer vlasnici nisu u posjedu kripto-ključeva ili iz nekog razloga više nemaju pristup svojim kripto-novčanicima koji im mogu omogućiti da upravljaju svojim sredstvima. Prije šest godina smo objavili članak: “Bitcoin virtuelna valuta svrstana u jedan od najopasnijih projekata”, tadašnja vrijednost Bitcoina bila je 6,7 dolara, zamislite da ste tada mogli “iskopati” 1000 Bitcoina u kratkom vremenu, danas bi bili multimilioneri, međutim hard disk, CD ili USB na kojem ste čuvali ključeve je oštećen ili izgubljen. Vjerujem da te osobe danas nemaju dlake na glavi jer su od silne muke već počupali svu kosu sa glave prateći ubrzan rast kripto-tržišta.

Ponuda, potražnja, net diff i hashpower

Kao što je to slučaj sa drugim kapitalističkim poslovnim modelima, poput berzi i ekonomija, i sa kripto-valutama je gotovo identično. Što je veća potražnja, to je manja i skuplja ponuda. Jedina razlika je u dinamici, decentralizaciji i nedostatku povjerenja. Odluke o smjeru kripto-valuta donose njihovi vlasnici, rudari (majneri, verifikatori) i programeri koji su dobrovoljno učestvovali u razvoju software-a koji je neizostavni element svake kripto-valute.

Većina kripto-valuta odluke donosi samo na nivou konsenzusa, odnosno jednoglasnom odlukom svih gore nabrojanih “stakeholdera” koji imaju pravo glasa. Zvuči prilično nevjerovatno da se uopšte može doći do konsenzusa među nekoliko miliona vlasnika!? Naravno dešava se da se određene frakcije odvoje sa svojom idejom, obično baziranoj na svojevrsnoj izmjeni procesa ili software-a koji bi trebao da donese dobrobit svim vlasnicima, koju pak na kraju ne prihvate svi. Na taj način obično nastaje nova valuta koja, bazirana na slavi postojeće, takođe uspije postići značajne rezultate na tržištu kripto-valuta.

Najbolji primjer je naravno kripto-dedica – Bitcoin, koji je do sada imao nekoliko uspješnih razdvajanja, ili žargonski rečeno “forkovanja”, iz kojih su proizašle i dalje poznate i priznate nove kripto-valute poput Bitcoin Cash i Bitcoin Gold. Jedna od vodećih kripto-berzi (usluga za razmjenu kripto-valuta) Coinbase od nedavno u svojoj ponudi ima i Bitcoin Cash. To znači da sada preko Coinbase možete slati, primati, kupovati i prodavati kripto-valutu Bitcoin Cash. Slično je i sa Ethereum-om, drugom najpopularnijom kripto-valutom koja je pak na malo drugačiji način iznjedrila na desetine drugih novih kripto-valuta. O tome ćemo naravno pričati nekom drugom prilikom.

Ponuda i potražnja su glavni faktori koji diktiraju cijenu međutim, na tržištu kripto-valuta vrlo značajan faktor za formiranje cijene predstavlja vrijeme verifikacije transakcije. Što je više vremena potrebno da se verifikuje pronađeni blok, to je zahtjevnije rudarenje. Rezultat toga je sporija verifikacija transakcije, što se jedne strane negativno odražava na trgovanje, a sa druge strane utiče na povećanje cijene kripto-valute. Takođe, na volotilnost (nestabilnost) kripto-valute značajno utiču mediji, različite izjave mogu uveliko da preokrenu igru na tržištu i uzrokuju ogroman pad ili rast kripto-valuta u vrlo kratkom vremenskom roku, čak više od 100% u samo nekoliko sati. Bitcoin je do sada uspješno odolijevao negativnim kritikama. Svakako, njegova najjača karika jeste činjenica da je to kripto-valuta koja ima najviše parova za trgovinu pa stoga većina majnera svoj kripto-kapital konvertuje u Bitcoin s obzirom na njegovu dostupnost.

U zadnje vrijeme su sve glasnije kritike kripto-zajednice na enormno visoke cijene konverzije Bitcoin-a u konvencionalnu valutu (žargonski fiat) obično dolar, euro i funtu, tako da se altcoin majneri (rudari alternativnih kripto-valuta) odlučuju na konverzije u druge kripto-valute poput Litecoin ili Ethereum iz kojih onda imaju niže troškove transfera u konvencionalne valute.

Kako se odlučiti za investiciju u kripto-valute i koliko je bezbijedno da zakoračite u svijet kripto-valuta?

Odluka svakako nije jednostavna. Podatak koji govori da samo 30% učesnika na tržištu kripto-valuta profitira dovoljno govori koliko je trusno ovo područje. Prepreka za zaradu sa kripto-valutama ima mnogo više nego što to na prvi korak izgleda. Najveću zaradu sa kripto-valutama ostvaruju oni koji se bave posredništvom ili sporednim uslugama koje su usko povezane za kripto-valutama, poput berzi kripto-valuta, agencija za mešetarenje i konsultacije, ili pak “majning farmi” koje vam nude iznajmljivanje majning hardware-a kako bi mogli sami da rudarite željene valute. Najveći gubitnici su obično oni koji nemaju dovoljno sredstava da se upute u ovu avanturu te sa minimalnim sredstvima pokušavaju dugoročno da ostvare kripto-kapital. Međutim, mudrim i pametnim ulaganjem se može i sa malo sredstava ostvariti profit.

Želimo vam preporučiti vrlo zanimljiv članak: “Zarada na Internetu: Rudarenje kripto-valuta“.

Zarada kupovinom kripto-valute

Ukoliko se odlučite za kupovinu kripto-valute, morate biti svjesni da to ne možete obaviti u par minuta i sa par klikova. Naprotiv, ukoliko želite za konvencionalni novac kupiti neku kripto-valutu, morate se prvo dobro informisati i izabrati partnera i medijatora za transakciju, odnosno odlučiti se za pravu kripto-berzu. Najveća prepreka je što dosta kripto-berzi ne podržava transfere van Euro zone (SEPA). Samim tim investitori iz zemalja regiona (osim Slovenije) imaju problem da uopšte kupe kripto-valute. O ovom problemu ćemo se pozabaviti uskoro u recenziji kripto-berzi koje ćete moći pročitati u odvojenom članku.

Odabir kripto-berze uveliko zavisi od parova koje želite da mjenjate. Forex (zvanična berza konvencionalnih valuta) je u stvari poslužio kao primjer i za kripto-berze. Na Forexu birate parove konvencionalnih valuta gdje mjenjate EUR u USD, CHF u EUR, RSD u EUR, itd. Na kripto-berzama možete mjenjati kripto-valute iz vaših kripto-novčanika u druge kripto-valute, ili pak u konvencionalni novac. Za zamjenu jedne u drugu kripto-valutu obično ne prolazite nikakve provjere ili identifikaciju, dok ako želite da za novac kupite neku kripto-valutu, ili obrnuto, da unovčite neku kripto-valutu u konvencionalnu valutu, morate svakako proći proces identifikacije i verifikacije koji kod nekih berzi traje i po mjesec dana.

Ono što je bitno napomenuti je da prije nego se odlučite za transakciju izaberete berzu koja ima zemlju vašeg boravišta u listi, ima parove koje želite da mjenjate a takođe da taj par ima dobru kvotu koja vam odgovara u tom momentu. Ukoliko ste to sve podesili i zaključili na kojoj berzi ćete raditi trgovinu, potrebno je da se informišete i da li ćete imati mogućnost da preuzmete sredstva na svoj bankovni račun, karticu ili PayPal. U nekim narednim artiklima ćemo opširnije pisati o kripto-berzama i spomenuti neke koje su možda optimalnije za naš region od drugih. Svakako, najveći faktor je element povjerenja i zaštite, kao i da li je berza do sada bila kompromitovana, jer nerijetko se dešava da berze u svom kratkom postojanju budu kompromitovane više puta, a podaci pokradeni.

Slično je i sa plaćanjem usluga u kripto-valuti. Ukoliko unaprijed platite uslugu, a istu ne dobijete, vrlo lako se može desiti da ste izgubili taj transfer jer jednom kad prenesete sredstva sa jednog na drugi kripto-novčanik ne postoji način da vratite coine ili poništite transfer. Međutim ovaj problem se rješava recenzijama servisa i korištenjem mediatorskih agencija koje unaprijed verifikuju i provjere servise koji u ovom procesu ne mogu ostati anonimni, tako da ih možete uživo kontaktirati, tužiti ili vratiti svoj novac.

Zarada rudarenjem kriptovalute

Veliki broj vlasnika je svoje kripto-valute steklo tkz. procesom rudarenja. To je jedini ispravan oblik verifikacije blokova u lancu (blockchain) koji uz pomoć specifičnog algoritma pretočenog obično u nekoliko vrsta skripti koje potvrđuju da je pronađen novi blok, nagrađuju pronalazača obično predefinisanom svotom te kripto-valute. U zavisnosti koliko “rudarskih mašina” kopa, kojim intenzitetom i po kojem nivou težine rješavanja zagonetke koju skripta pokušava da riješi, utoliko je potrebno više vremena da se pronađe novi neotkriveni blok. Što je više rudara (majnera), težina rješavanja raste a mogućnost da se pronađe novi blok je manja. U takvim situacijama cijena kripto-valute obično raste.

Danas se većinom rudari “Ether”, koji je kripto-valuta Ethereum-a, sa različitim majner skriptama i u različitim tokenima. Svakako, i dalje se rudari Bitcoin čiji nivo težine je enormno visok, tako da je potrebno mnogo više hardverskog truda da se pronađe novi blok. Hobi majneri su zbog toga odavno odustali od rudarenja najpoznatije kripto-valute. U zadnje vrijeme su popularne kripto-valute za rudarnje i one koje se mogu rudariti i pod CPU i pod GPU okruženjem, poput Monera i njegovog mlađeg brata Aeona. Većina novokreiranih kripto-valuta je u većini slučajeva već izrudarena, ali se verifikacije vrše na neke druge načine, tako da sada već poprilično velika hobi majnerska zajednica konstantno traži nove valute i nove načine za isplativo rudarenje.

Preporučujemo da pročitate članak: “Kako ukloniti trojanski virus za rudarenje kripto-valuta sa vašeg računara” jer ste možda žrtva čiji računar neko koristi za rudarenje kripto-valuta.

Kada govorimo o rudarenju kripto-valuta potrebno je prvo izabrati pravu valutu za hardver ili investiciju u hardver koju želite da inicirate.

Kako se odlučiti za pravu valutu? Potrebno je prvo da razmotrite nekoliko aspekata, a to je da se dobro informišete o količini resursa (vremena za rudarenje i novca za hardvare) u odnosu na ono što ćete dobiti. Naravno varijabilan faktor je sama kripto-valuta, ali i cijena utrošene električne energije kao i trud koji morate uložiti da bi uspjeli u tom naumu. Da ne govorimo o faktoru balona kripto-tržišta koji može pući svakog trenutka.

Na internetu postoji pregršt kalkulatora koji vam mogu olakšati proračune, ali ne mogu za vas predvidjeti ono što se može desiti u određenom trenutku. Da li ući u solo majning ili u zajednicu (pool), da li kupiti ili iznajmiti hardvare, su još neke od nedoumica među majnerima. Na ova pitanja ne postoji precizan odgovor. Jednostavno, rizik je prisutan i morate se odlučiti, i to brzo, jer što više oklijevate povećava se tkz. hashpower i rudarenje postaje zahtjevnije. Na kraju, sve i da cijeli balon pukne, ostaje vam gomila hardvera za koji ćete vjerovatno naći kupca, naravno po nižoj cijeni od one po kojoj ste vi kupovali. Važno je reći da veliki proizvođači hardvera poput kompanija AMD i nVidia trenutno ne mogu da odgovore potrebama tržišta tako da većina najoptimalnijih grafičkih kartica za rudarenje trenutno nije dostupna, a i kada bude njihova cijena će se udvostručiti, što fanatične gejmere nikako neće obradovati. Sa druge strane, rudarenje sa slabijim komponentama značajno produžava vrijeme koje je potrebno da algoritam riješi zagonetku a vi dobijete svoju nagradu. Zbog toga se većina majnera udružuje u tkz. pool-ove u kojima svaki član zajedinice u skladu sa jačinom hardvera za rudarenje (hashpower) dobija dio kolača od nagrade. Na taj način možete i sa relativno slabijim hardverom brže doći do rezultata. Više o temi rudarenja ćemo se posvetiti u posebnom članku vezanom isključivo za rudarenje.

Špekulacije ili investicija?

Oni koji zaista vide priliku u ulaganju u kripto-valute treba da odluče da li će ući u neki hibridni model ili će se baviti isključivo špekulacijom (trgovinom kripto-valutama) ili će to više gledati kao investiciju. Zbog velike volotilnosti (nestabilnosti) investiranje u kripto-valute može vam donijeti zaista veliku zaradu, zbog trenutne popularnosti zarade su enormno velike. Uzmite u obzir da je u septembru Bitcoin koštao 3500 dolara, a sada je dodirnuo granicu od 16000 dolara, što znači da bi sa uloženih 1000 dolara sada imali 5000 dolara.

Špekulacije koje predviđaju da će Bitcoin preći granicu od 100.000 dolara do 2020. godine su prilično realne, izuzev ako u međuvremenu cijelo tržište ne kolabira, ili ga sruši neka zastrašujuća mjera državnih monetarnih politika koje su takođe najavljene. Bilo kako bilo kripto-valute su za sada nezaustavljive. Iako je još uvijek rano govoriti o kripto-valutama kao alternativi ipak treba priznati da one sve više postaju ozbiljan pandan konvencionalnim valutama.

Sa druge strane, Špekulanti vole adrenalin više nego neku sigurnost, ali i brz keš. Zato se danas na kripto-berzama trguje više nego na najvećim monetarnim berzama u svijetu. Najviše se trguje u parovima iz valute u valutu. Špekulanti prate razne valute i ulažu druge valute u njih predviđajući im brz i nezaustavljiv rast. U većini slučajeva, novonastale valute brzo nestanu, dok top 10 kripto-valuta i dalje čvrsto drži svoje pozicije.

Investitori čekaju najbolji trenutak za izlaz, ili pak jedan dio kapitala ili profita obrću kroz špekulacije. Danas zaista mnogo ljudi trguje kripto-valutama i živi od toga. Uz malo sreće i dobrih informacija u pravo vrijeme, vjerovatno bi svako mogao biti dobar špekulant. Jedni kopiraju druge koji su se pokazali kao iskusni i profitabilni, dok drugi pokušavaju pronaći nove valute ili kreirati i progurati sopstvene. Na ovaj način se otvaraju vrata novim podindustrijama koje proizilaze iz kripto-valutnog tržišta i ostvaruju značajne zarade na polju konsaltinga i trgovine kripto-valutama.

Kako početi?

Na kraju, i pored velikog broja informacija koje su svima dostupne, nije lako donijeti ovu odluku. Ako vas stvarno interesuje ova nova grana monetarizacije preporučujemo da uđete na mala vrata. Počnite kao hobi majner, hobi špekulant ili mali investitor. Vrlo je vjerovatno da će slad profita da vam poveća apetite i da vas uvuče u ovu industriju dublje nego što ste očekivali. Za početak to će biti neprospavani sati, čitanje, slušanje, gledanje, razgovori sve dok ne uđete sa većim ulogom kako bi povećali profit. Ipak neka vam je uvijek u pozadini činjenica da je tržište na staklenim nogama, tako da ne rizikujete baš previše. Zabavno sigurno jeste, profitabilno za neke svakako, ali za većinu zamka pogotovo ako ne raspolažete sa svim činjenicama i ulazite u investiciju naprasno rizikujući više nego što možete da ponesete i podnesete.

Uskoro ćemo objaviti neke interesantne priče iz prve ruke, intervjue sa regionalnim majnerima, špekulantima i investitorima. Interesantne projekte i ideje koje bi olakšale tegobe svih onih koji prvi put ulaze u ovu priču. Stay tuned!

Nakon dva tjedna od napada na NiceHash kada su hakeri ukrali 4700 Bitcoin-a, Slovenska kompanija se vraća sa obećanjem da će svim korisnicima vratiti njihove ukradene Bitcoine.

Nakon što je njihova Web stranica dva tjedna prikazivala samo obavjest o hakerskom napadu i privremenu nepristupačnost usluge, NiceHash je u noći na četvrtak ponovno počeo sa radom. Korisnici su dobili obavjest da najprije moraju uraditi ažuriranje sigurnosnih postavki i kreirati novi digitalni novčanik za primanje isplate u Bitcoin-ima.

U svojoj objavi na Web stranici NiceHash navodi da su osigurali sredstva s grupom stranih investitora sa kojima će “rudarenjem” vrlo lako svim svojim korisnicima vratiti ukradene Bitcoine. Kompanija navodi da će više detalja o vraćanju Bitcoina objaviti 31. siječnja. Do tada moraju urediti sve pravne pojedinosti.

Svim zainteresiranim preporučamo članak: “Zarada na Internetu: Rudarenje kripto-valuta“.

Kao što smo već objavili, Slovenski NiceHash hakiran je 6. prosinca u “sofisticiranom napadu” u kojem su otuđeni svi Bitcoini koji su u tom trenutku bili vrijedni 56 milijuna eura.

Istraga napada još uvijek traje, a kompanija intenzivno surađuju s istražiteljima i forenzičarima. Nakon napada, također su ojačane sigurnosne mjere. Glavni programer sustava u kompaniji NiceHash Matjaž Škorjanc nakon napada je izjavio uzrok vjerojatno nije financijski interes već želja da se njihovoj platformi nanese nepopravljiva šteta. Prema njegovu mišljenju, taj napad bio je jedan od najvećih i najsofisticiranijih hakerskih napada na kripto-valute do sada.

Očitno da NiceHash neće dobiti nikakve sankcije zbog neosiguranja ukradenih Bitcoina. Što se ne može reći za Južno Korejsku kompaniju Bithumb, koja se također bavi trgovanjem i rudarenjem kripto-valuta i koja je travnja također bila žrtva hakera. Oko 70 posto trgovanja s kripto-valutama u Južnoj Koreji se odvija preko Bithumb, koja je do kraja studenog imala skoro 1,5 milijuna registriranih korisnika.

Naime, kompaniju je država kaznila sa 34.000 eura zbog neosiguravanja kripto-valuti i 11.700 eura zbog “curenja” osobnih podataka. Hakeri su prilikom napada na Bithumb osim kripto-valuta ukrali i više od 30.000 korisničkih imena i lozinki.

Slovenački Viberate, koji je prema navodima Evropske komisije proglašen jednim od najuspešnijih muzičkih startupa u Evropi, predstavio je svoje planove i uspehe koje su postigli do sada.

Viberate želi postati najveće tržište za muzičare i organizatore u svetu. Kompanija ima zacrtan cilj da u roku od tri godine potpuno promeni muzičku industriju te postane tržište gde će muzičari zaključivati poslove i vršiti plaćanje korišćenjem kripto-valute VIB.

Takozvani blok-ugovori zasnovani na blokchain tehnologiji trebali bi eliminisati mnoge nepravilnosti u muzičkoj industriji, od neplaćanja do ostalih vrsta prevara.

Prilikom zaključivanja ugovora u blockchain-u mogućnost prevare je isključena jer je novac zagarantovan, što nije slučaj kod klasičnog plaćanja preko banaka,

navodi Uroš Umek, međunarodno priznati DJ i suosnivač Viberata.

Zanimljivo je i to da je Viberate prilikom Initial Coin Offering (ICO) održanog 5. septembra 2017. godine u prvih 4 minuta 42 sekunde prikupio 10 miliona dolara!  Viberate trenutno ima 50 zaposlenih od koji je 10 u Tuzli. Kompanija navodi da su uslovi rada fenomenalni, plate iznad proseka, ugovori na neodređeno vreme te da planira uskoro udvostručiti broj radnika. Ovih dana svi koji rade više od dve godine u Viberate biće dodatno nagrađeni sa akcijama kompanije.

Kompanija je nedavno lansirala sistem nagrađivanja korisnika koji treba da im pomogne u izgradnji najveće baze podataka muzičara, mesta performansi i događaja u svetu. Od avgusta 2017. godine, Viberate-ova baza podataka navodno sadrži 60.000 događaja i 120.000 muzičara među kojima su najpoznatiji Linkin Park i Robbie Villiams, kažu da su nosioci profila na ovoj platformi.

Korisnici će biti nagrađeni za svaki novi profil kojeg unesu u njihovu bazu. Viberate planira da u roku od dve godine putem sistema nagrađivanja korisnicima podeli oko 1,2 miliona dolara u svojoj kripto-valuti VIB. Prema navodima kompanije, sistem se pokazao izuzetno uspešnim jer je broj unetih profila povećan za dvadeset i pet puta.

Vibarate očekuje najveću ekspanziju sledeće jeseni kada bi trebala biti postavljena nova platformu za dve ciljne grupe: ljubitelje muzike i profesionalne muzičare. Platforma će ljubiteljima muzike između ostalog omogućiti pretraživanje muzike, pridruživanje fan klubovima, predlagaće koncerte u njihovoj blizini te nuditi ulaznica koje bi se plaćale sa kripto-valutom VIB.

Preporučujemo vam vrlo zanimljiv članak: “Kriptovalute, majning, ICO: Sve što treba da znate o tržištu vrijednom preko 200 milijardi dolara”.

Treba reći da se kripto-valutom VIB trenutno trguje na pet kripto-berzi, tržišna kapitalizacija iznosi oko 34 miliona dolara  a dnevni obim trgovanja dostiže oko 7 miliona dolara. Trenutna vrednost kripto-valute VIB iznosi 0,20 dolara.

Preporučujemo da pročitate članak: “Investirajte u kripto-valute: 10 najvrednijih kripto-valuta”.

Kompanija se nedavno povezala sa uslugom Changelly koja omogućava kupovinu kripto-valute kupuju i oni korisnici koji tek upoznaju tržište kripto-valuta, koristeći svoje kreditne kartice. Za one nešto iskusnije, kompanija je pripremila još jednu dobru vest, do kraja godine će kripto-valuta VIB biti integrisana u novčanik Jaxx. Takođe, VIB se od nedavno nalazi u asortimanu jedne od najuspešnijih Slovenačkih startup kompanija koje se bave kripto-valutama ICONOMI.

Jedna od vodećih kripto-burzi (usluga za razmjenu kriptovaluta) Coinbase objavila je punu potporu za Bitcoin Cash. To znači da sada preko Coinbase možete slati, primati, kupovati i prodavati kripto-valutu Bitcoin Cash.

Trgovanje kripto-valutom Bitcoin Cash sada je također dostupno i na GDAX, sestrinskom podjetju  Coinbase-a.

Preporučujemo vam vrlo zanimljiv članak: “Kriptovalute, majning, ICO: Sve što treba da znate o tržištu vrijednom preko 200 milijardi dolara”.

Odmah nakon najave cijena Bitcoina pala je čak 25 % na 14.000 dolara, ali se u trenutku pisanja ovog članka izgleda stabilizirala na oko 17.600 dolara. S druge strane, Bitcoin Cash je u posljednjih nekoliko sati porastao za oko 40%, na oko 3.300 dolara. Na sajtu CoinMarketCap možete pratiti kretanje cijena skoro svih kripto-valuta.

Preporučujemo da pročitate članak: “Investirajte u kripto-valute: 10 najvrednijih kripto-valuta”.

Za one koji možda ne znaju, kripto-valuta Bitcoin Cash je nastala razdvajanjem od Bitcoin-a koje se dogodilo 1. kolovoza 2017. godine. Naime, jedan broj vlasnika Bitcoin-a je tražila da se uradi nadogradnja koda kripto-valute kako bi blockchain mogao obrađivati veliki broj transakcija mnogo brže uz znatno nižu naknadu. Kada je većina vlasnika Bitcoin-a odbila tu ideju, ova grupa je odlučila kopirati i nadograditi Bitcoin-ov kod, tako je nastala kripto-valuta Bitcoin Cash.

Jedna od vodećih burzi kripto-valuta Coinbase u više navrata je isticala da u skorijoj budućnosti  želi podržati još više digitalnih valuta. Već neko vrijeme traje rasprava podupiratelja Bitcoin Cash-a s pristašama konvencionalne Bitcoin mreže oko togoa čija verzija Bitcoin-a bolje odražava viziju utemeljitelja kripto-valute Bitcoin Satoshi Nakamoto-a. Tržišta su snažno reagirala na vijest da Coinbase sada potpira Bitcoin Cash jer ta potpora znači veliki poticaj u kredibilitetu za svaku kripto-valutu.

Coinbase ima na milijune korisnika kojima sada osim Bitcoin, Litecoin i Ethereum nudi trgovanje i kripto-valutom Bitcoin Cash.

Bitcoin je najpopularnija kripto-valuta čija cijena u posljednje vrijeme raste astronomskom brzinom. Međutim, Bitcoin nije jedina kripto-valuta koja zadnjih dana privlači ogromnu pažnju investitora. Litecoin i Ethereum, posljednji tjedan rastu brže od Bitcoin-a.

Obim trgovanja bio je tako intenzivan da je jedna od vodećih kripto-burzi (usluga za razmjenu kriptovaluta), Coinbase morala nekoliko puta da obustavlja trgovanje. Prodaja i kupovina Ethereum-a bila je privremeno onemogućena oko 40 minuta a Litecoin-a oko 90 minuta.

Cijena Ethereum-a posljednjih nekoliko dana porasla je za gotovo 35 % na trenutnu vrijednost od 650 dolara. Ethereum je Blockchain mreža koja svojim korisnicima  omogućava pokretanje računalnih programa zvanih “pametni ugovori”.

Litecoin je s druge strane vidio još veći rast, skočivši 150 %, sa 130 na 310 dolara u samo nekoliko dana. Litecoin je dosta sličan Bitcoin-u ali je u stanju da mnogo brže potvrđuje transakcije.

Preporučujemo da pročitate članak: “Investirajte u kripto-valute: 10 najvrednijih kripto-valuta”.

Trenutno postoji više od tisuću kripto-valuta vrijednih 500 milijardi dolara. Tržišna vrijednost svih Bitcoin-a je gotovo 300 milijardi dolara međutim, vrijednost ostalih kripto-valute također je značajno porasla, trenutno vrijede 200 milijardi dolara. Rast cijena Litecoina i Ethereum-a dio su generalnog rasta cijena kripto-valuta. CoinMarketCap pokazuje rast cijena gotovo svih kripto-valuta u posljednja 24 sata.

Jedan od razloga svakako je drastičan rast publiciteta Bitcoin-a koji je privukao veliki broj novih investitora, što je uzrokovalo rast transakcijskih naknada na skoro 25 dolara. S druge strane, Litecoin mreža trenutno naplaćuje oko 0,25 dolara za obavljanje transakcije. Može se zaključiti da su mnogi zainteresirani za investiranje u kripto-valute ali su također i zabrinuti zbog ograničene propusnosti Bitcoina, možda je upravo to razlog zašto su se odlučili za investiranje u druge kripto-valute.

Preporućujemo vam članak: “Kriptovalute, majning, ICO: Sve što treba da znate o tržištu vrijednom preko 200 milijardi dolara”,

YouTube je najpopularnija video platforma koju koristi stotine miliona ljudi. Neki ga koriste samo za zabavu, za druge je odlično sredstvo za učenje, a jedan broj ljudi zarađuje ogroman novca sa YouTube!

Nedavno je Forbes objavio listu ljudi koji najviše zarađuju na YouTube. Na listi se nalaze dobro poznati YouTuberi koji već nekoliko godina spadaju među najplaćenije YouTube zvezde, poput Evan Fong (VanossGaming) i Felix Kjellberg (PewDiePie), ali tu je i nekoliko debitanata poput komičarke Lilly Singh, čiji skečevi iz godine u godinu privlače sve više popularnosti.

Deset najvećih zvezda YouTube-a sa ove liste od početka juna 2016. godine do početka juna ove godine zaradilo je neverojatnih 127 miliona dolara, što je povećanje od 80 odsto u odnosu na 70 miliona dolara koliko je ta cifra iznosila godinu dana ranije!

Forbes lista 10 ljudi koji su najviše zaradili na YouTube u 2017. godini izgleda ovako:

1. Daniel Middleton (DanTDM) – 16,5 miliona dolara

Radi se o 26-godišnjem Britancu koji je najčešće snimao i objavljivao videa u kojima igra Minecraft i Pokemone. Daniel Middleton ima više od 11 milijardi pregleda svog YouTube kanala zahvaljujući čemu je postao najplaćeniji YouTuber u 2017. godini. Iako prošle godine nije bio među prvih deset najplaćenijih YouTuber-a, ove godine je zaradio neverovatnih 16,5 miliona dolara, što je prema podacima Forbes-a najviše od svih zvezda YouTube-a do sada.

2. Evan Fong (VanossGaming) – 15,5 miliona dolara

Gejmer Evan Fong je veoma popularan YouTuber čiji kanal je pregledan više od 8 milijardi puta i koji ima više od 21 milion pretplatnika. Teško da do sada niste naleteli na njegova videa, on U neverovatnom slučaju da već niste naišli na svoje video snimke, on igra popularne igre kao što su Grand Theft Auto i Call of Duty a sponzori koji žele da se pojave u njegovim video snimcima spremni su da plate čak 450.000 dolara!

3. Dude Perfect – 14 miliona dolara

Ako vam se dopada MTV Jackass, onda će vam se verovatno svideti i ovi momci.

4. Mark Fischbach (Markiplier) – 12,5 miliona dolara

Četvrto mesto dele gejmer Mark Fischbach i video bloger Logan Paul. Mark Fischbach ima 19 miliona pretplatnika i poznat po svojim dramatičnim komentarima popularnih igara.

4. Logan Paul – 12.5 miliona dolara

Logan Paul je poznat po promociji sopstvenog brenda odeće “Maverick”.

6. Felix Kjellberg (PewDiePie) – 12 miliona dolara

Nakon što je dve godine zaredom bio najplaćenija zvezda YouTube-a usledio je pad na šesto mesto prvenstveno zbog skandaloznih rasističkih izjava. Sa zarađenih 12 miliona dolara u ovoj godini pretpostavljamo da se neće previše brinuti zbog izgubljene titule najplaćenije zvezde YouTube-a.

7. Jake Paul – 11,5 miliona dolara

Jake Paul je rođeni brat Logan Paul koji na sedmu poziciju dolazi sa svojim video blogom. Radi se o bivšoj zvezdi Disney-a koja takođe ima i svoju kompaniju za upravljanje digitalnim talentima.

8. Smosh – 11 miliona dolara

Na osmom mestu su komičari Anthony Padilla i Ian Hecox čiji Smosh je deo Defy Media. Popularni komičari osmo mesto na listi najplaćenijih YouTube zvezda u 2017 dele sa šestogodišnjakom Ryan-om.

8. Ryan ToysReview – 11 miliona dolara

Šestogodišnji Ryan na svom YouTube kanalu otvara i igra se sa novim igračkama. Kanal je pokrenut 2015. godine i do sada ima više od deset miliona pretplatnika.

10. Lilly Singh – 10,5 miliona dolara

Popularnost koju je ova komičarka stekla na YouTube, potvrdila je šestocifrenim iznosom koji je dobila za bestseller New York Times-a “How to be a Bawse”.

Forbes navodi da su najveće YouTube zvezde sofisticiranije kada je u pitanju marketing, na osnovu kojeg dogovaraju velike turneje i nastupe, potpisuju ugovore sa velikim brandovima, prodaju proizvode sa svojim logom i slično a sve to rezultira sa višestrukim povećanjem zarade.

Na Online Tržištu smo se trudili da vam predstavimo različite načine i mogućnosti zarade na Internetu koje možete pronaći jednostavnim pretraživanjem pojmova “zarada na internetu” i “online zarada“.

Rano jutros se dogodio najveći cyber napad na kripto-valute. Žrtve su više od pola milijuna korisnika koji su sudjelovali u rudarenju kripto-valuta. Slovenska kripto-burza i kompanija koja se bavi rudarenjem kripto-valuta NiceHash, potvrdila je da se dogodio hakerski napad u kom je iz njihovog e-Wallet otuđeno oko 4.700 Bitcoin-a u vrijednosti većoj od 55 milijuna eura.

NiceHash je Slovenska kompanija sa sjedištem u Ljubljani. Osnivači su kompanija H-Bit, u vlasništvu Martina Škorjanca i kompanija Bitorious, vlasništvu Marko Kobala koji je aktualni direktor NiceHash-a.

NiceHash ima vrlo zanimljiv poslovni sistem. Slovenačka kompanija svojim korisnicima nudi Bitcoin-e u zamjenu za moč njihovih računalnika koje onda koristi za rudarenje nekih drugih kripto-valatu!

Svim zainteresiranim preporučamo članak: “Zarada na Internetu: Rudarenje kripto-valuta“.

Šef marketinga kompanije NiceHash Andrej P. Škraba ističe da je napad izveden izjemno profesionalno s uporabom metode društvenog inženjeringa.
NiceHash u suradnji s policijom intenzivno radi na otkrivanju počinitelja, čak i unutar same kompanije, zbog čega su obustavili svoj rad za najmanje 24 sata. Kao mjeru opreza kompanija moli svoje korisnike da promjene lozinke

Preporučujemo izjemno koristan članak: “Kako ukloniti trojanski virus za rudarenje kripto-valuta sa vašeg računara“.

Dobri poznavaoci navode da je ovo do sada najveći napad na određenu tvrtku i da Slovenska kompanija teško može da vrati ovaj iznos.

Sami korisnici prst krivnje upiru u kompaniju i u Martina Škorjanca koji je otac Matjaža Škorjanca, jednog od najpoznatijih Slovenskih hakera koji je 2010. godine uhićen i optužen da je autor zloglasnog virusa “mariposa” koji je zarazio više od milijun računala.

Vjerovatno ste već do sada čuli za fraze kriptovaluta (eng: cryptocurrency), rudarenje ili majning (eng: mining)? Ako niste, onda ste jedni od rijetkih koji nisu čuli za novi trend koji okuplja sve više pristalica, investitora i “rudara”.

Velika većina onih koji znaju nešto o tome nemaju predstavu o čemu se tačno radi i kako sve to funkcioniše. Sa druge strane oni koji već niz godina prate tržište kriptovaluta su vjerovatno smogli snage i hrabrosti da investiraju ili u hardware ili finansijski podrže neku od virtuelnih kriptovaluta.

Već ranije smo spominjali rudarenje i zaradu rudarenjem kriptovaluta, te svakako ne bi bilo loše da pročitate i neke od tih članaka.

U svakom slučaju, svi oni kojima je lakše da isprate vezane informacije i sistematski nauče o načinima zarade sa kriptovalutama, preporučujemo da pratite seriju članaka na OnlineTržište koje ćemo ekskluzivno objavljivati svakih 7-15 dana, sa pregršt informacija koje bi trebale da budu korisne svima onima koji žele da investiraju i saznaju više o ovom fenomenu koji zanjih godina predstavlja ozbiljnu konkurenciju konvencionalnim oblicima ulaganja kao i globalnoj ekonomiji.

U prvom članku iz serije članaka o kriptovalutama želimo objasnit osnovne pojmove i pokušati da vas riješimo dogme, straha i apstrakcije koju danas većini ljudi na planeti predstavlja ova revolucionarna ideja.

Šta su kriptovalute i kako nastaju?

Kriptovalute su ustvari nusproizvod digitalnog keša koji tokom 90-tih nije uspio da zaživi. Šta se zapravo desilo? Satoshi Nakamoto – pseudonim osobe koja je napisala defakto prvi decentralizovani elektronski keš sistem – je u januaru 2009 na open-source mreži SourceForge.net objavio kod koji je predstavljao prvi uspješan decentralizovan peer-to-peer digitalni keš sistem pod nazivom BitCoin. BitCoin je i danas, skoro 9 godina kasnije, najpopularnija i najvrijednija kriptovaluta čija tržišna vrijednost prelazi 100 milijardi dolara!

Da bi realizovali digitalni keš, potrebno je da pristupite mreži koja se sastoji od vašeg naloga/računa, bilansa i transakcija. Slično je i sa konvencionalnim bankarskim sistemom koje svako od nas koristi. Najveći problem koji su do sada pokušali da riješe je dupla transakcija, odnosno onemogućiti da jedan entitet izvrši transakciju sa istim iznosom dva puta. U standardnom platnom režimu i okruženju centralni server čuva zapise svih bilansa. U slučaju decentralizovane mreže taj server ne postoji, već svaki entitet u mreži radi taj posao centralnog servera. Dakle, svaki entitet u mreži treba da ima listu svih transakcija kako bi provjerio da li su buduće transakcije validne i da li je bilo duplih transakcija. Međutim, postavlja se pitanje kako svi entiteti u mreži mogu da postignu koncenzus svih zapisa? Dovoljno je da dođe do nesklada samo u jednoj sitnoj transakciji i cijeli sistem se urušav jer ne postoji centralno autorizovano tijelo koje bi deklarisalo u konačnici ispravan bilans. Satoshi je uspio da riješi taj problem sa kriptovalutom BitCoin koja je kasnije poslužila stotinama drugih da na sličan princip kreiraju nove kriptovalute.

U kratkim crtama, kriptovaluta je ograničen broj unosa u bazi koji niko ne može izmjeniti bez ispunjavanja specifičnih uslova. Ta definicija se može aplicirati i na ovozemaljske konvencionalne valute, a razlika je ustvari u decentralizaciji.

Za razliku od konvencionalnih valuta koje su vezane isključivo za monetarni sistem jedne države ili regije, čijim specifičnim uslovima upravljaju Centralne Banke, mehanizmi nastajanja kriptovaluta se baziraju na “rudarenju” (eng. mining). Kod kriptovaluta poput BitCoina, koji je sastavljen od mreže sudionika (eng. peers) gdje svaki peer ima zapis kompletne istorije svih transakcija i bilansa svih naloga u mreži. Dakle, transakcija je datoteka koja ustvari kaže koliko je coin-a (novčiča) Mirko dao Marku potpisano sa njegovim privatnim ključem koji je formiran jednostavnim kriptografskim ključem. Nakon potpisivanja transakcija je objavljena na mreži i prenijeta svim sudionicima (eng. peers) u mreži. Transakcija je objavljena gotovo instantno na mreži, dok je potrebno izvjesno vrijeme da se potvrdi kao važeća. Takoreći, potvrdom sa mreže nastaje kriptovaluta. Potvrdu i potpisivanje transakcije obavljaju “rudari” (eng. miner [majner]). Kada je transakcija potvrđena, to znači da je više niko ne može promjeniti i postaje dio istorije zapisa svih transakcija takozvanog blockchain-a [blokčejn]. Za takav posao, rudari se nagrađuju tokenima koji obično predstavljau samu tu valutu u određenoj vrijednosti, u ovom slučaju BitCoin.

Šta ustvari rade majneri?

Majneri (eng. miner), u slobodnom prevodu rudare kriptovalute, a majner može u principu biti svako ko ima potrebni hardware, software alate, internet konekciju i naravno osnovno znanje iz oblasti rudarenja kriptovaluta. Ne bi ni malo bilo čudno da narednih godina ovo zanimanje bude ozvaničeno i visoko traženo i rangirano na berzama rada 🙂

Apropo majneri… Zbog glavnog i najbitnijeg pravila decentralizacije i nepostojećeg centranog tijela koje bi trebalo da verifikuje svaku transakciju, kroptovalute trebaju neku vrstu mehanizma koji bi spriječio eventualne zloupotrebe. Satoshi je zato osmislio da svaki majner treba da uloži sredstva u svoj hardware (obično personalni računar sa kvalitetnim grafičkim čipovima) i putem specifičnog i namjenskog algoritma pronađe Hash! Heš (eng. hash) predstavlja produkt kriptografske funkcije koji povezuje prethodni blok sa njegovim nasljednikom. To se usvari zove “dokaz rada” (eng. Proof-of-Work). Gotovo svaka kriptovaluta ima sopstveni algoritam, iako je dosta valuta preuzelo algoritam o svojih prethodnika. Majneri svakako nemaju potrebe da razmišljaju o funkcionisanju algoritma, izuzev ako se radi o programerima koji bi željeli da doprinesu na unapređenju i razvoju takvih algoritama.

Za majnere je bitno da znaju da taj algoritam rješava zagonetku koja pronađe i poveže blokove u lanac (blockchain). Kao nagradu majner obično dobija kriptovalutu u predodređenoj vrijednosti, u ovom slučaju BitCoin. Na taj način nastaju BitCoini što predstavlja jedini način da se kreira validan BitCoin. Što više transakcija, algoritmu je teže riješiti zagonetku, te majner treba da inestira u više resursa (hardware + vrijeme), kako bi uspio za predefinisan period kreirati određeni broj tokena, što predstavlja ultimativni konsenzus koji niko od sudionika u mreži ne može prekršiti.

Dakle, sada možete zaključiti zašto digitalne valute nose u nazivu kripto (eng. crypto), jer su u suštini bazirane na kriptografiji, te nisu osigurane od strane povjerenja ili ljudi, već matematički osigurane i ne postoji mogućnost da se ta enkripcija razbije.

Osobine kriptovaluta

Osobine kriptovaluta se dijele na transakcione i monetarne.

Transakcione osobine su ireverzibilnost, pseudonimnost i anonimnost, brzina i globalnost, sigurnost i bez potrebe za bilo kakvim dozvolama.

Dakle, transakcije nakon potpisivanja i odobravanja ne mogu biti vraćene. Niko nema ni mogućnost ni pravo da vrati transakciju. Dodatno, identitet vlasnika transakcija ne mora biti vezana za pravi identitet, već se vlasnik kriptovalute može služiti pseudonimima. Što se tiče brzine potpisivanja i verifikacije, jednom pronađeni blok se instantno potpisuje i u roku od par minuta verifikuje od strane mreže. Istovremeno prenos kriptovaluta sa jednog na drugog vlasnika se obavlja gotovo instantno, ne bitno gdje se druga osoba nalazi, u istoj sobi ili na drugom kraju planete. Sigurnost je definitivo na višem nivou od bilo kojeg sefa u banci. Samo vlasnik kripto-ključa može da pošalje transakciju. I na kraju ne morate ni od koga da tražite dozvolu da “rudarite” krptovalute niti postoji neki nadležni organ koji dijeli licence. Sve je u suštini besplatno, a dovoljno je da sa interneta downloadujete i podesite software koji kreira blokove za vas, gdje i kada vi to hoćete. Niko vas nemože spriječiti niti zaustaviti u tome.

Monetarne osobine kriptovaluta su kontrolisana i limitirana obskrba, bez dugova i vlasnika. Dakle bez centralnih banaka, inflacija i deflacija ili štampanja novih coin-a. Većina kriptovaluta limitira broj tokena. Što se više rudari broj tokena je sve manji. Kontrola količine ukupnog broja tokena je kod svih kriptovaluta zapisana u kodu i uvijek se može provjeriti trenutno stanje tokena i izračunati tačno vrijeme isteka tokena.

Ovakav način funkcionisanja, bez banaka ili država posrednika i garanta je djelovao na nezavisnost i istovremeno na neviđenu popularnost kriptovaluta koje su definitivno velik udar na svjetsku monetarnu politiku i trn u oku onih koji se bave konvencionalnim valutama.

Kriptovalute kao digitalno zlato

Kriptovalute su bile zamišljene kao digitalni keš, ali danas su mnogo više od toga. Euforija koja je zavladala u zadnje dvije godine je približnija nekom kultu ili religiji. To i ne čudi jer kriptovalute osiguravaju vlasniku anonimnost, nemaju političkog niti bankarskog uticaja, a predstavljaju brz i komforan način plaćanja. Sve te prednosti su prvi prepoznali korisnici crnog tržišta i nelegalnih radnji, tako da većina “deep-dark” web sajtova vrši naplatu isključivo u kriptovalutama, većinom BitCoinima. Sa druge strane tržište kriptovaluta je privuklo dosta investitora koji su većim dijelom bazirani na špekulativnim aktivnostima na kriptovalutnim berzama. Dovoljno govori podatak da kriptovalutne berze poput Coinbase, Bitrrex Poloniex ili Kraken imaju veći obim trgovine kriptovalutama nego što ima većina konvencionalnih evropskih berzi. Svakako više riječi o trgovanju kriptovalutama moćete pročitati u narednim člancima.

Istovremeno pored trgovine i mešetarenja kriptovalutama, aktuelan je i neizostavan ICO trend. ICO (eng. Initial Coin Offering) je sličan IPO (eng. Initial Public Offering) odnosno situacija da kreator nove valute sa predefinisanim datumom izlazi na tržište gdje u predkampanji poziva investitore i mešetare da unaprijed ulože sredstva (eng. crowdfunding) i podrže novu valutu, dok kada se valuta pojavi na tržištu vrijednost kriptovalute se obično uveća gdje inicijalni investitori uveliko profitiraju. Iza ICO-a obično stoje startup kompanije koje već imaju investitore u pozadini, ali sa crowdfunding kampanjama podižu nivo kriptovalute, te su tako neki poput DAO kriptovalute uspjeli sakupiti 150 miliona dolara prije nego je valuta izašla na tržište. Špekulacije i trgovina na kriptovalutnim berzama su dinamičnije i nestabilne u odnosu na Forex, tako da su i sama predviđanja vrlo teško predvidiva. Nekad se desi da kriptovaluta poraste za 100% u roku od par dana ili čak 1000% u roku od par nedelja, da bi za par dana ponovo pala za isti procenat.

Zbog te neizvijesnosti špekulacije se pretvaraju u igre na sreću, a korisnici postaju ovisni o špekulacijama što je nešto slično kockanju.

BitCoin i dalje drži primat i njegova vrijednost je daleko najveća i eksponencionalno raste. Dok ovo pišemo 1 BitCoin ima protuvrijednost od $9000, dok u januaru 2017 njegova vrijednost je bila ispod $1000 i od tada je počela da raste svjetlosnom brzinom. Da ne spominjemo da smo prije šest godina objavili članak: “Bitcoin virtuelna valuta svrstana u jedan od najopasnijih projekata”, tadašnja vrijednost najpopularnije kripto-valute bila je 6,7 dolara!

S druge strane špekulanti su počeli da rade i sa drugim kriptovalutama, tako da današnje kriptovalutneberze nude na stotinu različitih parova trgovine.

Popularne kriptovalute

BitCoin

Ultimativni vladar kriptovaluta. Prvi i najpopularniji “coin”. Trenutno jedini sa tržištnom vrijednosti od preko 100 milijardi dolara. Nastao davne 2009 godine danas važi kao zlatni standard na tržištu kriptovaluta. Popularan je i među investitorima kao i darkweb podzemljem, kriminalnim miljeom i majnerima drugih valuta. Nedavno je dostigao vrijednost od $7700 ali zadnji “fork” je donio nesuglasice unutar Bitcoin zajednice, te je na tržištu došlo do značajnijih fluktuacija. Bitcoin je kroz zadnjih 10 turbulentnih mjeseci imao snažan uticaj na sve učesnike kriptovalutnog biznisa, a pretpostavka je da će on tu ostati i najduže.

Detaljnije o kupoprodaji Bitcoina uskoro u posebnom članku na OnlineTržištu.

Ethereum

Ethereum ustvari predstavlja porodicu više različitih kriptovaluta i klonova koji su proizašli iz Ether-a. Njegov tvorac mladi rus Vitalik Buterin je predefinisao da Ether blockchain sadrži pored detalja transakcije i takozvana krpito-stanja koja uključuju ugovore i programe. Uz svoju fleksibilnost i dobar blockchain kapacitet, majeri ga obožavaju jer je perfektan za majnovanj. Međutim dosta problema je nastalo hakovanjem jednog od njegovih “ugovora” odnosno tokena iz sopstvene porodice, gdje su programeri iz razvoja odlučili da naprave značajan “fork” bez konsenzusa iz čega je nastao Ethereum Classic kao sasvim nova kriptovaluta koja je podijelila zajednicu. Danas Ethereum porodicu čini više od 20 tokena od kojih su među najpoznatijim OmiseGO, Eos, Populous i Augur.

Ripple

Ripple je jedna od omraženijih valuta u kriptovalutnoj zajednici, najviše iz razloga jer je Ripple kreiran i vođen od istoimene kompaije Ripple Labs iz San Franciska te samo oni mogu da majnuju i distribiraju Ripple tokene, koji ustvari više predstavljaju decentralizovan protokol. Međutim banke su one koje su prihvatile Ripple kao takav, koji je jedan od 4 krptovalte u SAD koje su dobile BitLicencu, zvaničnu licencu za rad od State Departmenta.

Litecoin

Mali brat Bitcoina koji je nastao kao srebrni novčić i nasljednik svog velikog zlatnog brata Bitcoina. Sa bržim algoritmom, većim brojem tokena, proizveo je i mnoge druge valute baziranje na njegovom algoritmu, međutim uvijek je ostao u sjeni i izgubio mjesta ispred novih valuta ali i dalje ostao rezerva ukoliko veliki brat posrne.

Monero

Monero je valuta koja je bazirana na CryptoNight algoritmu koji je izmišljen da u transakcijima doda privatnost koje nedostaju Bitcoinu čije transakcije se mogu pratiti jer su dokumentovane u blockchainu, dok sa rig-potpisom (eng. rig signature), cryptonite algoritam ne dozvoljava praćenje transakcija do stvarnog vlasnika. To se naravno svidjeli svima koji ne žele da ostavljaju trag do cryptovaluta, te je dosta darkweb mreža uvelo Monero kao sredstvo plaćanja, što mu održava i povećava vrijednost te ga svrstava u top valute. Sa druge strane Monero je i dalje popularan među hobi-majnerima te je moguće i dalje postići novi profita bez pretjeranih ulaganja u hardware za razliku od ostalih kriptovaluta koje se još mogu majnovati. Dodatni plus za majnere je što cryptonite ima podršku i za CPU majning, što uveliko proširuje zajednicu majnera.

Postoji još na stotine kriptovaluta koji imaju tržišnu vrijednost preko par stotina miliona dolara, a svakodnevno se pojavi dosta novih. Inicijalna ideja o decentralizaciji monetarnog sistema je na ovaj način ušla u zanimljivo razdoblje gdje se očekuje da će konvencionalne platne servise preuzeti kriptovalute. Sa druge strane ljudi sve manje vjeruju prljavim tržištima kapitala i državnim valutama. Sigurnost investicije u kriptovalute je već sada na visokom nivou i dosta investitora se upušta u investicije u digitalne valute kako bi izbjegli devalvacije konvencionalnih valuta, što je česta pojava u Aziji, naročito Kini.

Preporučujemo da pročitate vrlo zanimljiv članak: “Investirajte u kripto-valute: 10 najvrednijih kripto-valuta“.

Kriptovalute preuzimaju svijet, i to se događa već sada, a sa sigurnošću možemo reći da će ostati i u budućnosti i da će uskoro preuzeti mnogo veći kolač od onog koji imaju sada. Dovoljno govori činjenica da kriptovalute vrijede više od pola svjetskih ekonomija i svjetskih korporacija. Budućnost je tu, a na vama je da odlučite da li ćete pratiti trend i još dok je vrijeme ući u zajednicu kriptovaluta kao investitor, špekulant, majner ili pak kao osnivač neke nove kriptovalute koja će promjeniti svijet ili dio njega.

Ovo je prvi u seriji članaka o zaradi i radu sa kriptovalutama, uključujući investicije, rudarenje i druge korisne informacije za početnike ali i one koji se već nalaze u ovoj vrsti poslovanja. Uskoro više članaka, a od vas očekujemo hrpu pitanja, komentara i konstatacija …

U zadnje vrijeme sve više se pominju termini “Dark Web” i “Deep Web” i to u vrlo lošem i zabrinjavajućem kontekstu. Interes za “Dark Web” i “Deep Web” uslijedio je nakon vijesti o nekoliko frapantnih curenja podataka (korisničkih i poslovnih), sve većem zanimanju za online privatnost, popularnosti kripto-valuta i njihovo korištenje u nelegalnim poslovima daleko od očiju javnosti i nadležnih institucija.

Ali što su zapravo “Dark Web” i “Deep Web”?

Internet je mnogo više od onoga što poznajemo i svakodnevno koristimo. Internet možemo podijeliti na „javni“ dio (vidljivi), odnosno one indeksirane web stranice na koje možete doći direktnim linkom ili naći putem Internet tražilica, te onaj drugi dio koji se naziva „Deep Web“.

Ovaj „javni“ dio kojeg svi mi poznajemo predstavlja sve ono što internet tražilice poput Google-a, Yahoo-a, Bing-a i ostalih mogu indeksirati. Drugim riječima, kada su stranice indeksiranje korisnici ih mogu pronaći upisujući određeni termin za pretragu. Recimo, našu stranicu možete pronaci upisujući u tražilicu točan naziv stranice (onlinetrziste.com) ili neki pojam vezan za IT ili online poslovanje. Naravno, veoma je važna optimizacija za internet tražilice (SEO).

SEO (Search Engine Optimization) – Radi se o procesu prilagođavanja ili optimizacije Web sajta za Internet tražilice s ciljem što boljeg rangiranja na stranicama sa rezultatima pretrage. To je proces prilagođavanja sajta, njegovog sadržaja i Web dizajna za Internet tražilice.

Preporujučemo da pročitate našu preporuku i korake za što kvalitetniju optimizaciju vašeg sajta (SEO).

Osim ovog „javnog“, vidljivog Web-a koji se indeksira i kojem se pristupa putem linkova na stranicama sa rezulatima pretrage koje prikazuje vaša tražilica postoji i drugi dio Web-a koji se naziva „Deep Web“. Deep Web je nekoliko puta veći od „javnog“ Web-a i osim nelegalnog sadržaja i drugih sumljivih aktivnosti, s kojima se često povezuje, on također obuhvaća i mnogo drugih stvari.

Da ne bi previše komplicirali, prvo ćemo objasniti neke pojmove koji se pojavljuju pri razgovoru o mračnom, nepoznatom Internetu.

Što je Deep Web?

Jednostavno rečeno, „javni“ Web je sve što tražilica može pronaći indeksiranjem linkova i identifikacijom sadržaja, dok je „deep web“ sve ono što tražilica ne može pronaći. “Dark Web”, s druge strane, predstavlja manji dio „Deep Web“ koji je namjerno skriven i nedostupan putem standardnih internet tražilica.

Deep Web je dio interneta koji se ne odnosi samo na Web stranice već i na baze podataka, e-mail servere, Web forume na koje se morate registrirati i još mnogo toga i koji s razlogom nije indeksiran jer bi indeksiranje stranica koje pripadaju bazama podataka i pristupu administratorskim panelima ugrozilo njihovu sigurnost. To znači da ne možete preko Google pristupiti nečijem privatnom profilu na društvenim mrežama ili administratorskom panelu neke online prodavnice.

Također, tražilica ne može indeksirati bazu podataka koja se nalazi na Internetu jer se radi o privatnoj bazi podataka koja podatke daje preko Web stranice i zaštićena je korisničkim imenom i lozinkom, a možda je i šifrirana. Ista stvar je sa forumima na kojima mogu prisustvovati samo prijavljeni korisnici ili privatni YouTube sadržaji kojima mogu pristupiti samo oni kojima je proslijeđen link. Tražilice se ne registriraju, one pretražuju samo javno dostupne informacije po web stranicama i to indeksiraju, odnosno zapisuju u svoje baze podataka.

Jednostavno rečeno, “Deep Web” obuhvata sav sadržaj za koji je potreban određeni vid autentifikacije (registracije) da biste mu pristupili.

Većina Web sajtova poput Joomla ili WordPress koji koriste CMS (sistem za upravljanje sadržajem), dio za uređivanje sadržaja imaju blokiran za indeksiranje od strane Internet tražilica tako da se sadržaj može urediti i proveriti pre zvaničnog objavljivanja. Svaki sistem za upravljanje sadržajem (CMS) je na “Deep Web-u”. Koristite online bankovni račun? Bitovi zaštićeni lozinkom su na Deep Web-u. Dakle, sve ono što je na intranetu, što zahteva lozinku i sakriveno je od Internet tražilica nalazi se na “Deep Web-u”.

Pitate se kako onda pristupiti „deep web-u“? Ne možete putem tražilice jer vam ona neće dati link do stranice koja nije indeksirana međutim, ako imate direktan link do određene stranice koja nije indeksirana, tada joj možete pristupiti.

Prema nekim procjenama, Google kao najpoznatija tražilica u svoju internet pretragu uključuje manje od 8% ukupnog sadržaja.

Kako pristupiti Dark Web-u?

Dark Web je termin koji se odnosi na malu količina sadržaja u sklopu Deep web-u koja se ne može pronaći korištenjem standardnih Internet tražilica. Ne možete ukucati web adresu i pristupiti “Dark Web-u”. Potrebni su posebni protokoli da biste takve stranice otvorili i vidjeli što one nude. Već sama ta činjenica dovoljno vam govori da morate biti na oprezu jer se ne radi o običnim stranicama. IT stručnjaci preporučuju da u taj dio Interneta uopće ne zalazite. Barem ne nezaštićeni jer ćete možda biti samo jedan klik udaljeni od sajtova koji prodaju drogu, oružje i mnogo gore stvari.

Skoro svi sajtovi na “Dark Web-u” kriju svoj identitet koristeći alat za enkripciju, Tor browser.

Tor browser je poznat po tome što vam omogućuje da skrijete vaše aktivnosti i identitet na Internetu. Sličan je ostalim tražilicama s tom razlikom da je malo sporiji jer se Internet promet usmerava kroz niz proksija kako bi se maskirali tragovi i osigurala anonimnost.

Preporučujemo članak: “Kako zaštiti svoju anonimnost online?”

Većina popularnog sadržaja na “Dark Web” se nalazi na TOR mreži.  Ova anonimna mreža sastoji se od tisuće servera koji se nalaze diljem svijeta i kojim upravljaju volonteri i zagovornici privatnosti na internetu. Samo ime predstavlja akronim za “The Onion Router” i inicijalno je napravljen od strane američke vojska s ciljem osiguranja nesmetane i sigurne komunikacije.

Tor koristi ogromnu mrežu računala za usmjeravanje vašeg web prometa kroz nasumični niz servera prije nego što dosegne web stranicu koju posjećujete s ciljem sakrivanja pravog porekla prometa. Tijekom tog procesa paketi podataka omotani su u uzastopne slojeve paketa koji se “ogule” na svakom serveru tj. čvoru kroz koji prođu sve dok ne dođu do odredišta. S Tor-om možete zavarati trag tako da izgleda kao da ste u nekoj drugoj državi, što je slično korišćenju VPN servisa.

Preporučujemo članak: “Predstavljamo 5 besplatnih VPN servisa”.

Jednostavno rečeno, rezultat ovog procesa usmjeravanja je da niti jedan server ne poznaje kompletan put između vašeg računala i web stranice već zna samo posljednje mjesto gdje je paket bio i sljedeće mjesto na kom će biti. Koristeći Tor gotovo je nemoguće da bilo tko može pratiti Web promet natrag do vas.

Treba reći da je “Dark Web” mnogo dinamičniji od ostatka Web-a jer su sva događanja u njumu isključivo vezana za naziv domene a ne za IP adrese koje su dinamičke i koje se mijenjaju u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Slojevitost Tor mreže je razlog zbog kojeg sve domene u ovoj mreži imaju ekstenziju .onion a adrese su uglavnom nerazumljive i automatski se generiraju, sastoje se od 16 znakova engleskog alfabeta i brojeva od 2 do 7. Za razliku od ostalih domena (.com, .org, .net),  vlasnika .onion domene je veoma teško saznati, a zbog načina na koji Tor radi, teško je otkriti i gdje se server tačno nalazi.

Iako je za pronalaženje sadržaja na “Dark Web-u” potrebno malo više vremena i puno strpljenja, sam pristup mreži Tor uopće nije kompliciran. Jednostavno je potrebno preuzeti i instalirati Tor browser dostupan za Windows, macOS i Linux. Instaliranje i korištenje je jednostavno obzirom da se radi o modificiranoj verziji Firefox-a.

Nakon što ste instalirali Tor browser potrebno je da ga pokrenete i stisnete tipku „Connect“ koja će odraditi veći dio posla za vas. Kada dobijete znak da ste spojeni na Tor mrežu možete početi anonimno pretraživati. Sve „normalne“ Web stranice možete otvarati s Tor browser-om samo u tom slučaju će otvaranje stranice trajati malo duže nego recimo s Google-om. Ono što je najvažnije je da vaš davatelj Internet usluge neće moći vidjeti što pretražujete na Internetu.

Još jedna stvar koju se mora reći je ta da ne koriste svi sajtovi na Dark Web-u Tor. Neki koriste slične servise poput I2P (najpoznatiji je zloglasni Silk Road Reloaded), koji dozvoljava aplikacijama da šalju poruke jedna drugoj anonimno i sigurno. U suštini princip ostaje isti. Posetilac mora da koristi isti alat za enkripciju kao i sajt i ono što je krucijalno, mora da zna kako da pronađe sajt da bi ga otkucao u URL adress bar-u i posetio.

Silk Road Reloaded je ugašen (iako se stalno pojavljuju njegovi klonovi), a njegov vlasnik uhvaćen i osuđen. Međutim, dok je radio, služio je kao mjesto za online kupovinu na kojem ste mogli da kojem ste mogli kupiti drogu, putovnice, informacije o kreditnim karticama, oružje pa čak i unajmiti ubojice i sve to plaćati anonimno sa Bitcoin ili nekom drugom kripto-valutom!

Preporučujemo članak: “Investirajte u kripto-valute: 10 najvrednijih kripto-valuta”.

Prema dostupnim informacijama, ukupna vrijednost transakcija obavljenih preko Silk Road Reloaded u periodu od dvije godine procjenjuje se na nešto više od milijardu dolara. Njegov vlasnik je zaradio ogroman novac (više od 100 milijuna dolara) uzimajući mali procenat od svake transakcije!

Kako pretraživati stranice koje su na “Dark Web-u”?

Pronalaženje sadržaja unutar “Deep Web” i “Dark Web-a” donekle podsjeća na rane dane WWW prije nego što su tražilice poput Altavista, Yahoo i Google-a olakšali pronalaženje sadržaja. Trenutno ne postoji Internet tražilica koja služi za pretraživanje .onion domena. Ne možete ih naći „guglanjem“. Do njih se dolazi većinom dijeljenjem domene sa potencijalnim zainteresovanim osobama. Sajtovi poput Reddit-a nude listu linkova, kao što nude i nekoliko Wiki sajtova uključujući www.thehiddenwiki.org. Tu je i nekoliko tražilica poput DuckDuckGo.

Možete posjetiti OnionDir i The Hidden Wiki koji stavljaju Web stranice u niz kategorija koje pokrivaju razne usluge i interese, npr. blogove, hosting, forume, warez, hakiranje i ostalo.

Kako se zaštititi na Dark Web-u?

Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: Ne posjećujte stranice koje se nalaze na “Dark Web-u”!

E sad, ako baš želite pretraživati stranice na “Dark Web-u” dati ćemo vam nekoliko savjeta.

Postoje određene stvari koje ne smijete raditi na Tor-u. Između ostalog to je skidanje torrent datoteka. Ne zato jer je to ilegalno nego što time zakrčite mrežu bespotrebnim podacima. Može se lako dogoditi da vas privremeno uklone sa Tor mreže ili da vam se brzina smanji na minimum.

Također, zabranjeno je instaliranje plugin-ova u Tor browser jer sa svakim novim plugin-om ste sve više ranjivi i moguće vas je možda identificirati. Ne smijete otvarati .doc i .pdf dokumente koje skinete preko Tor-a dok god ste spojeni na Tor. Razlog za to je mogućnost otkrivanja vaše IP adrese ili neke druge informacije o sebi. Ostale stvari koje ne smijete raditi možete pronaći na stranici Tor projekta.

Bilo bi dobro da koristite Tails OS, radi se o bootable operativnom sustavu koji je već unaprijed konfiguriran kako bi se povećala privatnost a možete ga pokrenuti s USB stick-a ili virtualnog stroja. Tails OS ima čarobnjak (wizard) za instalaciju koji vas vodi korak po korak kroz postupak postavljanja softvera. O ovom operativnom sustavu se dosta govorilo kad je objavljeno da ga je Edward Snowden koristio kako bi izbjegao nadzor NSA. Jedina svrha Tails OS je očuvanje vaše privatnosti i online anonimnosti oslanjajući se na mrežu Tor i druge alate kako bi vaša aktivnost bila skrivena.

Također, prije spajanja na TOR bilo bi dobro da se spojite na VPN mrežu kako bi bili anonimni. Tako dobivate dvostruku zaštitu. Prvo se spojite na VPN mrežu i  tako zamaskirate svoju IP adresu a zatim se sa tom lažnom IP adresom spojite na TOR mrežu.

Stoga, kombinacija Tails + Tor + VPN vam daju Internet slobodu i anonimnost. Naravno, ne da kršite zakone, nego da vas nitko ne može nadgledati. Ono što radite na računalu radite na vlastitu odgovornost!

Ovaj članak nije napisan da vas potakne da istražujete ilegalne stvari na “Dark Web-u” nego samo da vas upozna sa njim.