Online Tržište

Facebook je uhvaćen da je angažovao poznatu PR firmu da vodi kampanju protiv Google-a u medijima. I Facebook i PR firma, Burson-Marsteller, priznali su juče da su pokušali da privole novinare i blogere da pišu negativne članke o Google-ovoj praksi u vezi sa privatnošću.

Internet je brujao sa vestima da je Facebook preuzeo ono što su mnogi analitičari i komentatori u industriji nazivaju prikrivenom kampanjom protiv jednog od svojih konkurenata.

Kada kompanija postane dovoljno velika, sa veoma brzim rastom, tada počinje borba sa konkurencijom u kojoj kao što se može videti im i ovakvih, prilično bizarnih marketinških smicalica. Ovo svakako ne služi na čast Facebook-u, kompletnoj industriji ali ni firmi Burson-Marsteller,

izjavio je Hadley Reynolds, analitičar IDC-a.

Ceo problem je izašao na videlo kada su ljudi iz PR-a firme Burston-Marsteller kontaktirali blogera Christopher Soghoian, predlažući mu da napiše članak o Google privatnosti i posebno o Google Social Circles. Social Circles je funkcija u Google Dashboard koja spaja javno dostupan sadržaj korisnika sa sajtovima za druženje, kao što su Facebook i Twitter, i dodaje ga u korisnikove rezultate pretrage. Christopher Soghoian je kao odgovor, objavio niz e-mailova sa Burston-Marsteller-om o tom pitanju. Burston-Marsteller je potom istu priču pokušao da progura USA Today o tome da treba da objave priču protiv Google-a.

Nakon e-mailova koje je Christopher Soghoian objavio online i ovoga pokušaja vrbovanja medijske kuće USA Today, pojavile su se online glasina u kojima se većinom prstom upiralo na Microsoft i Apple kao potencijalne nalogodavce. Međutim, The Daily Beast je pratio trag unazad i na kraju došao do Facebook-a, čiji su rukovodioci priznali da su angažovali PR firmu koja treba da iznese određene informacije o Google-u.

Kompanija Google nije željela da komentariše ovu situaciju.

Burston-Marsteller je u svoje ime prihvatio odgovornost za situaciju. Portparol Burston-Marsteller je izjavio da nisu poštovali svoj standardni operativni postupak i politiku firme kada su prihvatili zahtev klijenta koji je izričito zahtevao da se njegovo ime nigde ne spominje. On je naglasio da u razgovoru sa medijima, firma treba da se pridržava strogih standarda o transparentnosti klijenta, a ovaj incident potvrđuje apsolutnu važnost tog principa.

SAD i Europska Unija su se dogovorili da zajedno rade kako bi se osiguralo da imenovanje domena na Internetu ostaje u rukama neovisnih privatnih interesnih skupina, ali su također iznijeli zahtijev za reforme.

Komesar E.U. Digitalni Agenda, Neelie Kroes i Larry Strickling, pomoćnika ministra US Department of Commerce, jučer su iznijeli zajednički stav da će nastaviti podupirati ICANN sustav za dodjeljivanje domena najviše razine.

Vijest dolazi nakon što je ICANN prošli mijesec donijela vrlo kontroverznu odluku da se odobri XXX domen sufiks za sajtove za odrasle, nakon nekoliko godina vijećanja. Ovaj potez je naišao na opoziciju izvan i unutar pornografske industriju, sa anti-porno prosvjednicima koji tvrde da ovo legalizira pornografiju i a unutar porno industrije se stvorio blok koji ističe da je ovaj potez omogućio da se njihove web stranice sada mogo lakše blokiraju.

ICANN također očekuje da će biti odobren i veliki broj drugih top domena na njenom sljedećem sastanku krajem lipnja u Singapuru. Neelie Kroes i Larry Strickling ističu da su reforme neophodne za jačanje transparentnosti i odgovornosti u internom korporativnom upravljanju ICANN.

Osobito je istaknuta potreba da ICANN počne adekvatno da odgovara na savjete Governmental Advisory Council, kada je u pitanju proširenje top-level domena i da bi prioritet trebao biti brzo provođenje svih preporuka koje je transparentni pregled proveo prošle godine.

Neelie Kroes želi da ICANN počne da uvažava mišljenje vlada Vlada u odlukama koje utječu na način na koji se u zemljama donose top level domeni.

Ugovora između ICANN i Američke Vlade istječe u rujnu a prema nekim navodima potpisivanje novog zavisit će od provedenih reformi.

Najnoviji podaci koje je objavio Microsoft, pokazuju da je stopa malware infekcija za Windows 7 OS povećana za više od 30 odsto u drugoj polovini 2010 godine, a da je stopa malware infekcija za Windows XP (OS star 10 godina) opao za više od 20 procenata.

U drugoj polovini 2010 godine, na 1000 32-bitnih Windows 7 mašina 4 su bile zaražene što je povećanje od 33 odsto u odnosu na omjer 3 od 1000 koliko je bilo tokom prve polovine iste godine.

Računari koji rade na 64 bitnoj verziji operativnog sistema Windows 7, su prošli nešto bolje, sa stopom infekcije od 2,5 na 1000 tokom svih čitave 2010 godine.

Kompanija Microsoft je predstavila ove najnovije podatke kao deo svog polugodišnjeg bezbednosno-informativnog izveštaja, objavljenog juče. U izveštaju su navedeni podaci za svako izdanje operativnog sistema Windows.

Windows Vista SP2, najnovije izdanje problematičnog operativnog sistema, takođe je zabeležio porast malware infekcija u drugoj polovini 2010 godine. U drugom kvartalu, stopa infekcije Vista SP2 je bila po stopi od oko 6 mašina na 1.000, da se u trećem kvartalu taj odos popeo na nešto više od 8 na 1.000.

Windows XP je jedino izdanje Microsoft-a čija je stopa infekcije u opadanju. Stopa infekcije operativnog sistema Windows XP SP3 je u prvom kvartalu 2010 godine bila 18 na 1.000, da bi u poslednjem kvartalu taj odnos bio 14 na 1.000, što je pad od 22 odsto. Ovaj pad stope infekcije je rezultat globalnog pada stope infekcije za sve Microsoft OS. U skladu sa tim podacima, stopa infekcije za sve Windows mašine je pala sa 10,8 od 1.000 u prvom kvartalu na 8,7 od 1.000 u četvrtom kvartalu 2010 godine.

Sve u svemu, još uvek je manja verovatnoća da će Windows 7 i Vista mašine biti kompromitovane od strane malware-a u odnosu na Windows XP. Prosečna stopa malware infekcije Windovs XP SP3 na nivoucele 2010 godine je bila 15,9 od 1.000 mašina, što je skoro pet puta više od Windows 7 i dvostruko više od Vista SP2.

Microsoft je takođe saopštio da je do sada prodao više od 350 miliona licenci za Windows 7.

Jedno od velikih najava na Google I/O Developer konferenciji je lansiranje notebook-a koje pokreće Chrome OS, simbolično nazvan Chromebook. Da pojasnimo malo o čemu se radi.

Što je točno Chromebook?

”Chromebook“ je termin koga uvodi Google i ostali oko njega a koji opisuje prijenosna računala dizajnirana za korištenje sustava Chrome OS. Termin „netbook“ se odnosi na mini-laptop (općenito modeli do 10,1 inčnim zaslonom) sa ne previše moćnom specifikacijom koji pokreće redoviti operativni sustav (obično neke verzije sustava Windows). Očekuje se da će biti moguće kupiti Chromebook u svim veličinama, a model koji se trenutno nudi ima 12,1 inčni zaslon, što ga čini većim od netbook-a.

Koja je razlika Google Chrome OS u odnosu na Windows, Mac OS X i Linux OS?

Chrome OS je baziran na Gentoo Linux-u. Za razliku od većine desktop operativnih sustava, dizajniran je za pokretanje aplikacije dostavljenim putem Web-a. On se fokusirati na aplikacijama isporučivim putem Cloud-a ili što bi pojednostavljeno mogli reći "stvari kojima pristupate preko Interneta", znači operativni sustav nadopunjuje ostalu Google ponudu, kao što je njegova online Office usluga Google Docs. (uzimajući ovo u obzir Chromebooks je mogao biti nazvan i Cloudbooks). Google Chrome Web Store već sada nudi veoma širok izbor web aplikacija.

Da li Chrome OS ima neke prednosti kada je u pitanju pristup web aplikacijama?

Chrome OS je lagan operativni sustav. To znači, na primjer, veliku brzinu boot-a (osam sekundi, prema navodimaGoogle-a). Osim toga, tu su i sigurnosne prednosti za organizacije koje ih implementiraju, zahvaljujući nesposobnosti za instalaciju lokalne aplikacije i sandboxing različitih aplikacija krajnjih korisnika. Lokalni podaci pohranjeni na Chromebook-u su kodirani kako bi pružili dodatnu sigurnost. Google radi na "Chromoting-u", koje treba d omogući daljinski (remote) pristup računalima sa sustavom Windows i Mac OS X.

Tko će proizvoditi Chromebooks?

Kompanije Samsung i Acer su potvrdile da se proizvoditi Chromebooks (za Američko tržište sigurno). Samsung će proizvoditi 12,1 inčni model koji će se prodavati kao Wi-Fi model sa cijenom od 429 dolara i Wi-Fi i 3G model koji će koštati 499 dolara. Acer Chromebook će koštati 349 dolara i uključuju 3G. U ove cijene ulazi i 100MB 3G podataka mjesečno putem Verizon-a. Narudžbe za Chromebooks će biti otvorene od 15. lipnja, putem Best Buy-a i Amazon-a.

Zemlje u kojima će Chromebook biti dostupan?

Prema navodima kompanije Google, Chromebook će se moći kupiti u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji. Kompanija navodi da će blagovremeno obavještavati o dostupnosti u ostalim zemljama.

Što znači "hardver kao servis"?

Chromebooks će se prodavati standardno, kao i svi ostali notebook-ovi, ali će također biti dostupan i preko pretplate. Ove pretplate će koštati od 28 dolara po Chromebook-u za poslovne korisnike u SAD-u. Organizacije iz javnog sektora i škole će moći dobiti Chromebook po cijeni od 20 dolara. Ove cijene uključuju podršku i zamjenu dijelova, udaljenu administraciju i ostalo. Google-ov viši potpredsjednik za Chrome, Sundar Pichai, opisao je pretplatnički model kao "softver i hardver kao usluga".

BSA (Business Software Alliance) je organizacija koja se bavi borbom protiv piraterije i zaštitom autorskih prava u čije članove spadaju najveća imea u softverskoj industriju među kojima su i Adobe Systems, Apple, Microsoft i Symantec. BSA je objavila svoj izveštaj o stopi piraterije u svetu.

Globalno ispitivanje javnog mnjenja koje je sproveo pokazuje čvrstu podršku korisnika pravu na intelektualno vlasništvo, tokom kojeg je 70 posto njih podržalo plaćanje inovatorima za njihove proizvode kako bi se ostvario dalji tehnološki napredak. Neobična je činjenica da najjaču podršku pravima na intelektualno vlasništvo pružaju tržišta sa visokim stopama piraterije.

Centralna i Istočna Evropa kao i Latinska Amerika imaju najveću stopu piraterije, sa 64 posto piratskog softvera. Nešto manje piratskog softvera koristi se u Aziji, u proseku 60 posto, na Bliskom Istoku oko 58 posto. Zapadna Evropa ima stopu piraterije od 33 posto, a u Severnoj Americi ona iznosi 21 procenat.

Od globalnih pokazatelja izneseni su podaci o vrednosti nelicenciranog softvera u region Srednje i Istočne Evrope koja iznosi 5,5 milijardi američkih dolara. Globalno, vrednost nelicenciranog softvera porasla je do rekordnih 59 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego u studiji provedenoj u 2003 godine. Takođe, polovina od 116 zemalja koje je obuhvatila ova studija imaju stopu piraterije od 62% ili više, dok je globalna stopa piraterije 42%.

Kada bi se to pretvorilo u novac, značilo bi da se u celom svetu prošle godine potrošilo 95 milijardi dolara na legalan softver, dok je tokom iste godine u svetu instalirano i nelegalnog softvera u vrednosti od 58,8 milijardi dolara. Istraživanje pokazuje da je najčešća forma piratizovanja, kupovina jedne legalne kopije koja se potom instalira na veći broj računara, što se praksa koju, prema navodima u ovom izveštaju, praktikuje 51 posto korisnika, koji najčešće ne znaju da time čine krivično delo, ističe BSA.

Korisnici Android uređaja u našem regionu će konačno od sledeće nedelje moći da kupuju aplikacije u okviru Android Market-a. Naime, Google sledeće nedelje konačno proširuje listu zemalja koje će moći kupovati aplikacije na Android Market-u.

Ovo se odnosi na zemlje našeg regiona, Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju ali i na još 95 zemalja.

Ovo je jako važna vest za sve regionalne korisnike Android uređaja. Sam smisao smartphone-a (pametnih telefona) je u aplikacijama, a bez pristupa online trgovini postaju skoro kao obični telefoni, osuđeni na često loše i slabo funkcionalne besplatnih aplikacija.

Amazon, kao veoma ozbiljan konkurent Android Market-u je naterao Google da osim ove proširene liste podržanih zemalja, ponudi još nekoliko novosti. među kojima je poboljšanje interfejsa svakako najvažnije. Android Market će tako dobiti dvije nove stranice, "Trending" i "Top Grossing" liste koje će biti regionalizovane, a znatno je poboljšano filtriranje i pronalazak aplikacija. Osim toga, Android Market će dobiti i liste najboljih aplikacija koje se plaćaju ili najboljih novih aplikacija, ali će i preporučivati korisnicima nove aplikacije, na osnovu onih koje su ranije preuzimali, a od juna, Android Market dobija podršku i za velike aplikacije, do 4GB.

Google je sa ovim novostima obradovao mnogobrojne korisnike Android uređaja u regionu, koji sada ne moraju da se dovijaaju kako bi pribavili neku aplikaciju za svoj uređaj.

Prvi Android smartphone se pojavio 2008 godine. Nakon toga, 2010 godine, platforma se proširila na Tablet a sada, Android želi ući i u vaš dom.

Na svojoj I/O Developer konferenciji, Google je prikazao jedan dio svog projekta Android@Home, koji proširuje Android platformu i na domove korisnika. To znači da bi jednog dana u budućnosti, mogli kontrolirati sve kućanske aparate, perilicu posuđa, sustav grijanja, svjetla i ostalo, koristeći svoj Android uređaj kao daljinski upravljač.

Zamislite telefon kao nukleus od koga je sve ovo počelo. Mi otvaramo platformu do svako može učiniti sve što zamisli,

izjavio je Google-ov direktor inženjeringa Joe Britt.

Iako je na konferenciji ponudio samo mali detalj, Google objašnjava da je esencijalno stvoren okvir za kontrolu bežične komunikacije između uređaja u vašem domu. Tijekom prezentacije Joe Britt je prikazao ovu bežičnu komunikaciju koristeći Motorola Xoom Tablet sa kojim je kontrolirao svjetla na pozornici. Google je ovo izveo sa prvm službeno najavljenim partnerom, Lighting Science.

Za Google, Android@Home projekt je prvi korak u "internet stvari", pojam koji se koristi za opisivanje rastućeg trenda proizvođača koji proizvode inteligentne, povezive uređaje. Velike tech tvrtke poput ARM Holdings i Hewlett-Packard-a već odavno su uključeni u ovaj prostor, od pružanja jeftinih mikrokontrolera i toolkits da hobista i inženjera, za stvaranje bežičnih senzorskih sustava koji mjere seizmičke aktivnosti. U biti, projektima poput ovih u konačnici je cilj da "glupe" ili nepovezive uređaje zamijene "pametnim" (povezivim).
Ova vrsta bežične komunikacije između uređaja već postoji, umrežene "pametne zgrade" koje često uključuju praćenje temperature i rasvjetnih tijela.

No, Google kaže Android @ Home presijeca neke od troškova često povezan s postojećim bežičnim sustavima praćenja. A prema Google direktor inženjerskog hardvera Matt Hershenson, projekt će se otvoriti mogućnosti za stvaranje pametnih uređaja za programere koji inače ne bi imali šanse.

Uz Android@Home, Google je također prezentovao i Android Open Accessory potporu. Ovo omogućuje eksterni hardver, kao što su miš ili Xbox kontroler, za interakciju sa Android uređajem. Ako želite priključiti neki dodatni uređaj koji zahtijeva aplikaciju kako bi funkcionirao, biti ćete preusmjereni na Android Market kako bi preuzeli odgovarajuću aplikaciju. USB podrška je trenutno dostupna a Bluetooth podrška se očekuje u budućnosti.

Android Open Accessory je ugrađen u Android 3.1 " Honeycomb", kao i u Android 2.3.4 "Gingerbread".

Google je pokrenuo svoju glazbenu uslugu koja omogućuje pohranu i pristup glazbi bez obzira gdje se korisnik nalazi. Usluga, Music Beta by Google, će biti besplatna za američke korisnike koji budu dovoljno sretni da budu pozvati od Google-a, a prioritet su oni korisnici koji su vlasnici Verizon verzije tablet-a Motorola Xoom i sudionici I/O konferencije.

Nažalost, Google nije uspjeo da napravi licencni ugovor sa najvećim svjetskim izdavačima, baš kao i Amazon koji nije uspio dobiti blagoslov izdavača za pokretanje Amazon Cloud Drive, tako da je Music Beta zapravo samo masovni daljinski hard disk.

Glavne značajke usluge Music Beta by Google su:

• Skladištenje: Google omogućuje da 20.000 pjesama bude učitano u Cloud, ogromna razlika u odnosu na Amazon, omogućuje 2000 pjesama/5GB ograničenja za besplatne račune.
• Upload: Učitavanja će se vršiti pomoću malih klijenata dostupnih za PC i Mac.
• Flash Web Player: Music Beta by Google će imati Web player baziran na Flash tehnologiji koji će biti integriran u Chrome OS.
• Samo za Android: Trenutno, Music Beta by Google je namijenjen samo za Android uređaje, točnije, za sve Android uređaje od verzije 2.2.
• Single View: Streaming glazbe sa Music Beta će biti besprijekorno integrirani s onima koji se nalaze na tvrdom disku uređaja, što znači da Music Beta neće biti odvojena aplikacija. Google također planira lansirati novu glazbenu aplikaciju za Android uređaje i to već danas.
• Instant Mix: Funkcionalnost Google Instant Mix softvera je gotovo ista kao kod Apple Genius kreatora playlist. Google Instant Mix kreira nove playliste na temelju jedne pjesme analizom karakteristika pjesme te njihovim podudaranjem sa drugim melodijama.
• Sinkronizacija: Playliste kreirane u Music Beta by Google će se pojaviti u svim player-ima povezanim sa tim Google računom, sinkronizacijom preko računala, smartphone-a i slično.
• Kvaliteta zvuka: Streaming datoteke može ići i do 320kb/s što ovisi o mrežnom povezivanju i podrše uređaja.

Prema novom predlogu, američkog zakona o Internet cenzuri, pretraživači, Internet provajderi, kompanija za kreditne kartice i oglasne mreže će morati preseći pristup stranim “zlonamernim stranicama”, koji su pretnja za Intelektualno vlasništvo.

Što se tiče sajtova koji jednostavnom promenom naziva svog domena, nakon što su označeni kao zlonameran sajt, pokušavaju da izbegnu posledice, novi zakon će omogućiti Vladi i privatnih strankama da donose brze akcije protiv svake takve nove varijacije.

Neki izvori prenose više detalja o tkz PROTECT IP aktu, koji je akronim od ” Preventing Real Online Threats to Economic Creativity and Theft of Intellectual Property”.

Ovaj zakon je pokušaj zakonodavstva da se suprotstavi stranim sajtovima, koji su praktično nedostupni vlastima, čak i onda kada ti sajtovi izričito ciljaju Američke građane.

PROTECT IP akt ima nekoliko velikih promena u odnosu na prošlogodišnji COICA zakon. Prvo, pruža tačniju definiciju sajtova “posvećenih nelagalnim aktivnostima”. Prethodna definicija je kritikovana kao nejasna, i kao takva može da ugrozi i mnoge legitimne sajtove.

Ali ono što PROTECT IP akt daje sa jedne strane, to oduzima sa druge. Iako je definicija ciljanih sajtova sada mnogo jasnija, mere protiv takvih sajtova se šire. COICA bi primoravala kompanije za kreditne kartice, kao što su MasterCard i Visa, da prestanu da posluju sa takvim sajtovima, a takođe to isto bi se odnosilo i na oglase mreže. COICA je takođe predlagala sistem DNS blokade sajta kako bi mu bio znatno otežan pristup.

PROTECT IP akt sada dodaje još jednu stavku na ovu listu: Internet pretraživače. U obrazloženju se navodi da je ovaj dodatak “reakcija na zabrinutost da su pretraživači deo ekosistema koji usmerava korisnike Interneta i stoga treba da budu deo rešenja”.   Pogledaj kompletan post »

Prema nekim izvještajima, FBI bi uskoro od Američkih korisnika Interneta mogao da zatraži dozvolu za ulazak na njihov računar kako bi izbrisali nešto, što i ne znaju da imaju a ne bi trebali da imaju na svojim računarima.

U prvim potezima u sprovođenju zakona kako bi Internet učinili što sigurnijim, FBI radi na suzbijanju i potpunoj eliminaciji Ruskog kompjuterskog kriminala, koji je porobio miliona ličnih računara a verovatno i uspio da pristupi Američkim diplomatskim, vojnim i zakonodavstvenim kompjuterskim sistemima.

U svojim nastojanjima da potpuno uništi kriminalni "botnet", FBI se odlučio na veoma agresivan korak koji je alarmira prava na privatnost, uklanjanjem malware-a iz računara u mreži. Kako navode, sreća je da sve što treba da se ukloni jeste malware.

Meta FBI je "Robot Network", koja je nazvana od istražitelja "Coreflood botnet". To je svetska mreža kreirana od strane Ruskih sajber kriminalaca i koja je preuzela kontrolu od 2,3 miliona personalnih računara. Ova mreža već godinama, dok nije otkivena, usisava ogromne količine podataka od Američkih korisnika Interneta u koje spadaju i finansijski podaci građana ali i mnogi Vladini podaci.

Više od milion personalnih računara je regrutovana u botnet na prostoru SAD-a, navodi se u podnesku Sudu koje je prošli mesec podnelo Department of Justice.

Prema FBI navodima, pre tri godine, Coreflood botnet mreža je isisavala oko gigabajt raznoraznih podataka dnevno ili oko 500 gigabajta godišnje.

U nekom trenutku, istražitelji su otkrili da Coreflood vraća u Rusiju "Master Key" pristup računarskim sistemima koji pripadaju najmanje jednoj od Američkih ambasada na Bliskom Istoku, što je naravno dovelo do velike nervoze i zabrinutosti Američkih Vlasti.

Takođe, od ove godine, Coreflood botnet mreža je asimilovala u svoj deo Američke mreže i stotine hiljada računara koji pripadaju vlastima 17 država ili lokalnih Vladinih agencija, uključujući i jedan policijski odel, tri aerodrome, pet banaka ili finansijskih institucija, oko 30 koledža i univerziteta, kao i oko 20 bolnica ili ustanova koje se bave zdravstvenom zaštitom, na stotine kompanija, i još mnog toga, navodi Department of Justice.

Anoniman i jeftin za izgradnju, botnet je za kriminalce skoro idealna Internet platforma, za napade u cilju gašenja kompanijskih sajtova a naročito za sitne krađa ličnih bankarskih akreditiva. Antivirus kompanija Symantec je prijavila skoro 7 miliona botnet mreža na Internetu u 2009 godini. Milioni kriminalnih botnet mreža rade na Internetu danas, pretvarajući personalne računare pojedinaca u "zombije" ili "botovi", koji će izvršiti sve što njihovi gospodari zatraže od njih, a vlasnik računara, naravno, nema nikakvo saznanje o tome.