Online Tržište

Najveći svjetski proizvođača računala za pohranu podataka objavio je da je njegov odjel sigurnosti hakiran, te da su uljezi kompromitirali naširoko korištenu tehnologiju za sprečavanje upada u računala. Ovaj hakerski upad je sramota za EMC Corp, koji je sada također i potencijalna prijetnja za vrlo osjetljive računalne sustave.

Javno priznanje od strane zaštitarske tvrtke da je njezina anti-hakerska tehnologija hakirana prava su rijetkost. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer tehnologija koju prodaje EMC odjel sigurnosti, RSA, igra važnu ulogu u izradnji sigurnosti da neovlaštene osobe ne mogu da se prijavite na dobro čuvano mreže.

Opseg napada još nije poznat ali potencijalni štetni utjecaj bi mogao biti široko rasprostranjen. Korisnici RSA su vojske, Vlade, različite banake, zdravstvene ustanove i zdravstvena osiguranja. EMC je također korisnik RSA.

EMC u podnesku upućenom Securities and Exchange Commission navodi da je RSA žrtva onog što je poznato kao "advanced persistent threat", industrijski žargon za sofisticirane računalne napade. Termin je često povezivan i sa korporativnom špijunažom, državim napadima i cybercriminal bandama visokog nivoa.

Tehnologija podupire sveprisutni RSA-branded keychain "Dongles" i druge proizvode koji važnim računalnim mrežama pružaju dodatni sloj zaštite. Čak i kada je lozinka ukradena, jako je teško upasti u računalo. RSA uređaj radi u dogovoru s back-end programima, generira dodatne lozinke koje su poznate samo nositelju uređaja ali ako neko uspije shvatiti kako se ove dodatne lozinke generiraju, onda je sustav u opasnosti. RSA je jedan od najpoznatijih imena za tehnologiju "dvo-faktorne provjere autentičnosti".

RSA je odbio komentirati koliko je informacija ukradeno i kojeg tipa. Richard Stiennon, sigurnosni analitičar tvrtke IT-Harvest, ističe da će biti strašnih posljedica ako kriminalci dođu u situaciju da tiho upadnu u iznimno važne sustave korištenjem ukradenih podataka. Ne bi ni znali da imate uljeza u sustavu.

U svom podnesku EMC navodi da su "uvjereni da informacije koje su ukradene ne omogućuju uspješna izravan napad na bilo kojeg od naših RSA SecurID kupaca." Međutim, upozoravaju da bi "ove informacije mogle da se koriste za smanjenje učinkovitosti dva faktora provjere kao dio šireg napada."

Tvrtka je priopćila kako je napravila korake zaneposrednu sanacija i zaštitu svojih kupaca ne precizirajući koji su to koraci.

EMC još navodi da ne očekuje da će ovaj hakerski upad imati značajan utjecaj na financijske rezultate kompanije. Njegove dionice su međutim odmah nakon objave pale za 8 centi i trenutna vrijednost im je 25,58 dolara.

Administracija američkog predsednika podržava novih zakon o pravima zaštite privatnosti podataka u cilju zaštite potrošača od neselektivnog online praćenja i prikupljanje podataka od strane oglašivača. Online privatnost je nešto što zaokuplja sve veću pažnju javnosti koja je zabrinuta činjenicama da se njihovi podaci koriste u razne svrhe bez njihove dozvole.

U svedočenju pripremljenom za Senat, pomoćnik državnog sekretara, Lawrence Strickling, navodi da Bela Kuća želi da Kongres donese zakon koji se odnosi na “osnovnu zaštitu privatnosti podataka potrošača.”

Ovakva zaštita je potrebna kako bi se zaštitili lični podaci u situacijama koje nisu pokrivene trenutnim zakonskim aktima, naglasio je Lawrence Strickling, dodajući da svaki zakon treba da bude zasnovan na fer principima dosadašnje informacijske prakse i da U.S. Federal Trade Commission ima izvršna ovlašćenja. On je takođe pozvao na stimulisanje razvoja pravila ponašanja vezanih za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije predsednika Obame po pitanju zaštite privatnosti jeod ogromnog značaja i ovo je prvi put posle 1974 godine da Američka Vlada je podržala obavezna opšta pravila o privatnosti,

izjavio je profesor Joel Reidenberg sa Pravnog Fakultetu Fordham, koji je specijalizovan za pitanja privatnosti.

Podrška Administracije je vođena povišenom zabrinutošću osionog i nekontrolisanog online prikupljanja podataka koja se trenutno dešava. Strahovi su konačno dostigli značajan nivo u javnosti da je Administracija morala da reaguje. Ovo je na neki način potvrda da se podaci koriste za neke aktivnosti za koje korisnici nisu dali svoju saglasnost. Osnivač Wikileaks-a, Julian Assange čak tvrdi da je Internet največa špijunska mašinerija koju je svet ikada video, koja omogućava raznim Vladama da kontrolišu svoje građane.

Ovo je neverovatno značajno da je Bela Kuća podržala sveobuhvatni zakon o privatnosti a sama njena podrška je jasan signal važnosti ovog pitanja,

istakla je Erica Newland, analitičar centra za demokratiju i toleranciju.

Tinejdžer iz Kalifornije koji je razbio kompleksnu matematičku jednadžbu, nagrađen je od strane Intel Science Talent Search takmičenja sa nagradom od 100.000 dolara za prvo mjesto. Evan O'Dorney, 17 godina star, osvojio je nagradu za "svoj matematičko projekt u kojem je uporedio dva načina za izračunavanje kvadratnog korijena cijelog broja. On je otkrio točno kada će brži način raditi," objavila je kompanija Intel.

On je prvi Bay Area učenik koji je osvojio ono što se smatra srednjoškolskim ekvivalentom Nobelove nagrade, a šesti iz Kalifornije od kada je natjecanje ustanovljeno 1942 godine. 17-godišnji Evan O'Dorney, pobijedio je 39 ostalih Intel Science Talent Search finalista okupljenih sa područja SAD sa matematičkim unosom sažetim kao "Continued Fraction Convergents and Linear fractional transformations".

Sve u svemu, Zaklada kompanije Intel je dodjelila 630.000 dolara za 40 finalista u natjecanju. Finalisti su izabrani u natjecanjima u kojima je učestvovalo 1.744 srednjoškolaca. Finalno takmičenje je održano u Washingtonu, gdje se 40 finalista natjecalo za 10 najvrijednijih nagrada.

Julian Assange, osnivač sada već čuvenog sajta Wikileaks, nazvao je Internet "najvećom špijunskom mašinom koju je svet ikada video", i da je ogromna prepreka za slobodu govora.

Julian Assange je studentima na Univerzitetu Kembridž govorio o tome kako su društvene mreže, naroito Vladama, omogućavaju širok spektar mogućnosti za nadzor svojih građana.

Assange je to ilustrovano pričajući o "Facebook Revoltu" koji se dešavao u Kairu pre tri ili četiri godine, nakon kojeg je Facebook korišćen da bi se svi glavni učesnici pohapsili, tukli, ispitivali i zatvorili.

Paradoksalno, za šefa organizacije koja je koristila Internet tehnologiju da razotkrije razna dešavanja i tajne mnogih svetskih vlada i drugih organizacija, Assange tvrdi da Internet pomaže u jačanju represivnih režima.

naglasio je Julian Assange.

Pozivajući se na svoje lično iskustva sa Sjedinjenim Američkim Državama, Assange tvrdi da je cenzura koju sprovidi SAD jednako opasna kao svima dobro poznata i dokumentovna cenzura koja je bila u nekadašnjem Sovjetskom Savezu.

ističe Julian Asange, pojašnjavajući studentima dešavanja sa Wikileaks-om.

Assange je takođe istakao ulogu koju je Wikileaks imao u globalnom povećanju transparentnosti, tvrdeći da je on pomogao da pobudi pobuna u arapskim državama. On je studentima rekao da je objavljivanje američkih diplomatskih depeša u vezi Tunisa delom promenilo raspoloženje u zemlji, što je dovelo do zbacivanja bivšeg predsednika zemlje, Zine al-Abidine Ben Ali.

sa ovim rečima je završio svoje predavanje studentima Kembriža Julian Assange, osnivač Wikileaks-a.

Jedini način da se zaustavi piratstvo je da se smanje cijene. To je zaključak nove veoma važne akademske studije koja procjenjuje da se krađa autorskog sadržaje neće zaustaviti isključivanjem širokopojasne Internet konekcije, povećanjem cenzure ili drakonskim novim zakonima koji dolaze u okviru sporazuma o borbi protiv krivotvorenja ACTA.

The Media Piracy Project, objavljen od strane Social Science Research Council, navodi da je ilegalno kopiranje filmova, glazbe, video igara i softvera "bolje opisati kao globalni problem cijene", i jedini način na koji vlasnici autorski prava mogu sa ovim pitanjem da se pozabave jeste da potrošačima naplaćuju manje novca za te usluge i proizvode.

Trogodišnja studija je bila koncentrirana na zemlje kao što su Rusija, Meksiko i Indiju, ekonomije koje su u razvoju i gdje je piratstvo ednemska pojava.

Znanstvenici su zaključili da društva u kojima je prepuno piratstva nema nemorala, ili da nisu spremni da plate za sadržaj, problem je u tome što u tim dijelovima svijeta, legitimni CD-ovi, DVD-ovi i softver, su pet do deset puta viši u poređenju sa njihovim lokalnim prihodima, što naravno da nije slučaj sa SAD ili Europom.

Bilo kakva borba protiv piratstva neće promijeniti stanje gospodarstva koja je osnovni uzrok krađa autorskog sadržaja, navode autori izvješća. Oni tvrde da su vidjeli "malo dokaza da su policijske mjere do sada imale ikakvog utjecaja, bilo koje vrste, na ukupnost ponude piratske robe. Naš rad sugerira, suprotno, da je piratstvo dramatično poraslo u posljednjih deste godina zahvaljujući upravo tim mjerama ".

U razvijenim gospodarstvima, cijene sadržaj su padale zahvaljujući borbi dobavljača za bolju cijenu sa kojom bi napravili uspjeh na tržištu. U mnogim gospodarstvima u razvoju, filmovi i drugi materijal zaštićen autorskim pravima, distribuiraju velike multinacionalne tvrtke koje često imaju gotovo monopolsku kontrolu na lokalnom tržištu.

Oni navode primjer Rusije, gdje se legalna verzija filma The Dark Knight prodaje za 15 dolara, što je otprilike ista cijena koju potrošači plaćaju i u SAD-u. No, treba imati na umu da su plaće u Rusiji znatno niže i da cijena predstavlja znatno veći postotak prihoda potrošača, ekvivalent ovoj cijeni za američkog kupca bila bi nešto oko 75 dolara za filmu, što je naravno preskupo. S druge strane, piratska verzija se može kupiti za manje od trećine cijene.

Zanimljivo je da se ovo izvješće distribuira pod “Consumer's Dilemma” licencom koja košta 8 dolara za stanovnike zemalja sa visokim dohotkom a besplatno je za nekomercijalnu uporabu svugdje drugdje.

U poslednje vreme ljudi iz sveta privatnost mnogo govore o “Pravu da bude Zaboravljeno”. Evropska komisija je čak predložila da “Pravo da bude Zaboravljeno” treba da bude zapisano u predstojeću reviziju Direktive o Privatnosti. “Pravo da bude Zaboravljeno” je prevod orginalnog naziva koji na Francuskom glasi “le Doit a l'Oubli” (pravo da se zaboravi? pravo da bude zaboravljeno? pravo na zaborav? pravo da bude obrisano?). Ali, o čemu se to radi? Za većinu ljudi, to pokušaj da se da ljudima pravo da obrišu neke neprijatne stvari, ali nažalost, ovo je malo komplikovanije od toga.

Sve više i više, privatnost se koristi da bi se opravdala cenzura. U izvesnom smislu, privatnost zavisi od čuvanja nekih stvari da ostanu privatne, drugim rečima, skrivene, ograničene, ili izbrisane. A u svetu u kojem sve više i više sadržaja dolazi online kojeg je lako pronaći i deliti, prirodno je da su borci za privatnost zabrinuti. Nekada su se ljudi pozivali na uvrede ili klevete kako bi opravdali cenzuru o stvarima koje štete njihovoj reputaciji. Međutim, pozivanje na uvrede i klevete zahteva da ono što je rečeno o njima nije istina. Međutim, privatnost je veoma elastična stvar, jer se može pozivati na zaštitu privatnosti i kada se radi o tačnim navodima.

O privatnosti kao opravdanju za cenzuru raspravlja se u nekoliko različitih, ali povezanih, debata: “le Doit a l'Oubli”, ideja da sadržaj (naročito korisnički generiran sadržaj na socijalnim mrežama) treba da posle nekog vremena automatski nestane, ideja da prikupljanje podataka od strana kompanija ne treba da se zadržavaju duže nego što je to neophodno, ideja da računari treba da bude programirani da “zaborave”, kao ljudski mozak. Sve ovo su kretanja u pravcu da se sadržaj cenzuriše u ime privatnosti. Pogledaj kompletan post »

Poynter Institute, simbol američkog novinarskog istraživanja, utvrdio je da od kraja 2010 godine, više ljudi čita vijesti sa Interneta nego iz novina, a također i više novca od oglašavanja ide online nego na novinska izdanja.

Prema sprovedenoj anketi, 34% ispitanika je izjavilo da su čitali online vijesti u posljednjih 24 sata (za razliku od 31% onih koji preferiraju novine). 41% je navelo da većinu svojih vijesti dobivaju od online izvora, što je 10% više od onih koji su naveli da većinu svojih vijesti dobivaju iz novina.

Za grupu u starosnoj dobi od 18 do 29 godina, Web je primarna stvar kada su u pitanju informacije i vijesti, njih 65% je u anketi navelo da je Internet njihov glavni izvor vijesti.

Prihodi od oglašavanja u novinama u SAD-u pali su 46% u odnosu na razdoblje od prije četiri godine tj. na 22,8 milijardi dolara, te dodatnih 3 milijarde dolara na Internet stranicama vezanim za tiskane medije. Istovremeno je ukupna vrijednost oglašavanja na Internetu u SAD-u porasla na 25,8 milijardi dolara, što je porast od 13,9% u periodu od 2009 do 2010 godine.

Ovo istraživanje je pokazalo da je gotovo polovica Amerikanaca u anketi navelo da prefeiraju online vijesti, što je i bilo za očekivati s obzirom na popularnost i ekspanziju Tablet i mobilnih uređaja. Zbog pada prihoda novinski izdavači u SAD-u smanjili su broj zaposlenih, među kojima i novinare i urednike, za 30% u odnosu na 2000 godinu. Kako bi donekle nadoknadili izgubljene prihode izdavači su počeli naplaćivati sadržaje na svojim Internet stranicama, no za sada je samo 1% korisnika pristalo da plaća taj sadržaj.

Prema najnovijem eksperimentu, koji je sprovela kompanija Sophos, 41% Facebook korisnika je spremno da otkrije lične podatke potpunom stranac. Kompanija za IT bezbednost, Sophos, pozvala je 200 slučajno odabranih Facebook korisnika da postanu prijatelji sa lažnim Facebook korisnikom pod imenom "Freddi Staur" (anagram od "ID-Prevarant"). Od tih 200, 87 se odazvalo pozivu, od kojih 82 imaju u profile navedene lične podatke, kao što su njihove e-mail adresu, datum rođenja, adrese i broj telefona.

Evo šta je ovaj eksperiment otkrio:

• 72% ispitanika ima otkrivenu jednu ili više e-mail adresa
• 84% njih otkriva puni datum rođenja
• 87% dali detalje o svom obrazovanju ili radnom mestu
• 78% navodi svoju trenutnu adresu ili lokaciju
• 23% navodi svoj broj telefona
• 26% pokazuje svoje "screen" ime u instant porukama

Očigledno da za mnoge Facebook korisnike institucionalna pitanja o privatnosti nisu dovoljna da malo više povedu brigu o širenju svojih ličnih podataka na Facebook-u.

Ovo svakako ne sluti na dobro, u smisli zaštite privatnosti. Informacije koje ovi ljudi nude a uzorak pokazuje da se radi o velikom procentu, mogu biti podjednako vredne kao i informacije o kreditnoj kartici, kada neko pokušava da uradi vaš profil. Ljudi moraju biti mnogo više selektivni po pitanju kome pružaju informacije. Skupljanje “prijatelja” je ohrabreno od sajtova društvenog i poslovnog umrežavanja. To je statusna stvar koja se radi da bi se videlo koliko prijatelja ili kontakata možete prikupiti. Ova eksperiment je trebalo da pokaže prosečnom korisniku da je potrebno da budu puno oprezniji sa deljenjem ličnih podataka. Web je ulaz ali on ne bi trebao da bude stalno otvoren, mnogo je prevaranata online,

naglašava Ron O'Brajen, viši analitičar bezbednosti u kompaniji Sophos.

Ne može se poreći da će vas ljudi gledati i na osnovu e-mail usluge koju ste izabrali, bilo da se radi o Hotmail, Yahoo, Gmail ili AOL-u. Hunch, web aplikacija koja pruža specijalizovane preporuke, anketirala je grupu svojih korisnika kako bi videla koje karakteristike definišu korisnike različitih webmail provajdera.

Bilo je očekivano da je većina Hunch korisnika na Gmail-u. Kada je u pitanju tehnička potkovanost, Gmail korisnici su na vrhu, 66 odsto njih obožava gadgete i gizmo, u poređenju sa 42 odsto AOL-ovih korisnika i 47 odsto Hotmail i Yahoo korisnika. Takođe, 31 odsto korisnika Gmail-a vrlo brzo usvaja nove tehnologije, što je oko dva puta više od ostalih webmail provajdera. Još jedan interesantan podatak je da je 47 odsto Hunch korisnika Gmail-a na Twitter-u.

Evo zgodnog vodiča koji je napravio Hunch, na osnovu rezultata ankete sprovedene na korisnicima različitih email servera.

AOL korisnici će biti najverovatnije gojazne žene između 35 i 64 godine, koje imaju diplomu srednje škole, koje su duhovne ali ne i religiozne. Ovi korisnici imaju tendenciju da su politički centar, das u u vezi više od 10 godina te da imaju decu. Korisnici AOL-a žive u predgrađima i retko putuju u inostranstvo. Porodica je njihov prvi prioritet. Uglavnom čitaju časopise, imaju desktop računar, slušaju radio i gledaju televiziju. Oni su optimistične, otvore osobe koje vole slatke grickalice i vole da ih spremaju sami.

Gmail korisnici su jedini koji imaju tendenciju da budu muškarci (vjerovatno u vezi, da više vole slane grickalice od slatkih) i da više vole da su samostalni preduzetnici a ne da rade za tim. Oni su takođe jedini korisnici koji imaju tendenciju da budu politički liberalni. To su korisnici su najverovatnije mladi ljudi starosti između 18 i 34 godine, fakultetski obrazovani i nisu religiozni. Oni su samci (spremni da se druže), i bez dece. Gmail korisnici žive u gradovima i vole da putuju. Oni su karijeristi, uglavnom čitaju blogove, imaju smartphone i laptop računar, slušaju muziku preko MP3 i kompjutera. Oni su optimistični ili pesimistični, u zavisnosti od situacije. Pogledaj kompletan post »

U slučaju protiv New York-škog vlasnika web stranice, Department of Homeland Security (DHS), tvrdi da je samo linkanje na zaštićeni materijal zločin. DHS, uz Immigration i Customs Enforcement (ICE), zaplijenio je domen Brian McCarthy-a, channelsurfing.net, krajem siječnja.

Stranica je sada zamijenjena sa upozorenjem vlasti:

Ovaj domen je zaplijenjen od strane ICE – istrage domovinske sigurnosti, specijalni agent zadužen, ured u New Yorku. Protuzakonito je reproduciranje zaštićenog materijala, kao što su filmovi, glazba, software ili igre, bez odobrenja. Prijestupnici osuđeni za kazneno krivično djelo iz autorskog prava će se suočiti sa kaznom do pet godina u saveznom zatvoru, restitucijom i oduzimanjem.

Advokatska grupa Demand Progress tvrdi da McCarthy nikada nije reproducirao materijal zaštićen autorskim pravima i da je njegova web stranica jednostavno linkala na druge stranice.

Na temelju mojeg sudjelovanja u istrazi koja je vođena do veljače 2011 godine, znao sam da je Channelsurfing.net “linkovani” web sajt. Na temelju mog treninga i iskustva, znam da “linkovani” web sajt općenito samo skuplja linkove na datoteke koje se nalaze na web stranicama trećih osoba i koje sadrže ilegalne kopije sadržaja zaštićenog autorskim pravima, uključujući sportske događaje i Pay-Per-View događaje,

napisao je agent Daniel Brazier u tužbi.

Specijalni agent je naveo 17 sportskih programa zaštićenih autorskim pravima koje je bio u mogućnosti gledati "klikajuči na linkove" koji su se nalazili na channelsurfing.net. Iako se u kaznenoj prijavi navodi da je McCarthy sudjelovao u "reprodukciji i distribuciji" zaštićenog materijala, ipak to nije potvrđeno.

"Po ovome, svatko tko je poslao link na YouTube video zaštićen autorskim pravima je kriminalac," upozorava advokatska grupa Demand Progress, nazvavši optužbe "zaokretom" u načinu na koji Vladinom odnosu prema Internetu.

Vlasti očigledno žele da Bryan McCarthy koristi kao primjer svim ostalima. Netko tko ne posjeduje materijala zaštićen autorskim pravima, ne emitira materijal zaštićen autorskim pravima i ne duplicira materijal zaštićen autorskim pravima, biva uhapšen i prijeti mu zatvorska kazna od 5 godna, samo zato što njegov sajt pokazuje na neki sajt čiji vlasnik posjeduje, umnožava i reprodukuje materijal potencijalno zaštićen autorskim pravima koji zabranjuje drugim da ga gledaju.