Online Tržište

Glazbena industrija je u 2011 godini ostvarila najbolje prodajne rezultate u posljednjih osam godina. Iako je prodaja CD-ova u padu, digitalni prodaja bilježi konstantan rast.

Globalna prihodi od prodaja glazbe smanjili su se samo tri posto tijekom prošle godine. "2011 je označena kao godina sa najmanjim negativnim rezultatom u globalnoj prodaji glazbe od 2004 godine," navodi se u godišnjem Recording Industry In Numbers izvješću.

Prihodi od prodaje “fizičke” glazbe smanjeni su se samo 8,7 posto (972 milijuna dolara). Smanjenje prihoda u 2010 godini iznosilo je 13,8 posto.

Prihodi od prodaje “digitalne” glazbe porasli su za 8 posto ili 389 milijuna dolara u 2011 godini što je porast u odnosu na 5,6 posto rasta iz 2010 godine. Ukupni prihodi od prodaje digitalne glaze u 2011 godini iznosili su 5,3 milijarde dolara što čini 31 posto ukupno prodaje glazbe.

Prodaja digitalnih pjesama i albuma porasla je za 19 posto, na 3,7 milijardi pjesama. Izvještaj navodi Australiju sa najvećim rastom od fantastičnih 60 posto. Poređenja radi, SAD je imala rast od 8% dok je Velika Britanija imala rast prodaje od 10%. Prodaja digitalnih singlova u SAD dostigla je 1,27 milijarde dolara a u Velikoj Britaniji 176,2 milijuna dolara.

U izvještaju se također navodi da su prihodi od prodaje glazbe porasli u 17 zemalja.

Glazbenu industriju očekuju još bolji dani jer su se u posljednje vrijeme stvorile nove okolnosti koje se sasvim sigurno utjecati na još veći rast prihoda od prodaje glazbe.

Pojavile su se nove usluge kao što su Spotify, iTunes Match i Facebook integracija koja će svakako pomoći u rastu Američkog tržišta glazbe. Glazbena industrija je vrlo uspješno lobirala neke nacionalne Vlade u cilju uvođenja nekih anti-piratskih mjera.

Također treba reći da se u izvještaju navodi da je prodaja glazbe u digitalnoj formi na Američkom tržištu postala primarna sa 51 posto od ukupne prodaje glazbe. U Velikoj Britaniji, prodaja digitalne glazbe dostigla je 32 posto.

Najnovije istraživanje pokazuju povećanje broja online investitora koji svesno ulažu novac u online prevare.

Istraživanje otkriva da jedan mali broj ljudi svesno pokušava da sa tkz. Ponzi šemom dođe veoma brzo do velike zarade.

Šta je ustavi ponzi šema? Ponzi šema dobila je ima po čuvenom Bostonskom prevarantu Charles Ponzi, koji je postao poznat po korišćenju ove šeme još 1920 godine. Ponzi šema je vrsta prevare u kojoj se investitori privlače da svoj novac ulože u neki posao s tim da se zarada isplačuje od njihovog sopstvenog novca ili novca investitora koji se kasnije uključuju u posao. Ustvari, ne postoji nikakav posao niti profit od tog posla, sve je prevara. Ponzi šema najčešće mami nove investitore nudeći im znatno veću zaradu od investiranja u neke druge poslove, u vidu kratkoročnog, brzog povratka ulaga i abnormalno visoke zarada. Da bi se održala ta visoka zarada potrebno je imati veliki dotok novca od novih investitora.

Ova šema je osuđena na propast jer neko na kraju biva prevaren zbog nedostatka novca koji bi došao od novih investitora.

Nedavno je u Engleskoj na 14 godina osuđen Kautilya Pruthi zbog Ponzi prevare vredne 115 miliona funti. Kautilya Pruthi je za tri godine zaradio 38 miliona funti koristeći se Ponzi šemom u kojoj je učestvovalo više od 500 investitora među kojima su glumci, bankari, sportisti i ostali. Preko svoje kompanije Business Consulting International, uspio je privući i investitore iz Australije, Novog Zelanda, Singapura i Hong Konga, obećavajući im zapanjujućih 20 odsto mesečno kamate. Priča je bila da traži investitore koji će da ulože novac koji bi se koristio za kratkoročne kredite kompanijama u nevolji, kojima je potreban novac za plaćanje neke svoje robe. Međutim, većinu novca Kautilya Pruthi je zadržavao za sebe dok je manji deo isplaćivao investitorima da misle kako zarađuju novac.

Istraživanja pokazuju da investitori sve više koriste web alate kako bi pravovremeno uočili kada je najbolje da se povuku iz šeme i unovče svoje ulaganje.

Organizatori prevare su ti koji sa ovom prevarom zarađuju novac dok većina učesnika provodi dosta vremena regrutujući nove članova u nastojanju da ostvare svoju zaradu.

Istraživači procenjuju da je oko 6 miliona dolara prošlo kroz 1600 ovakvih šema koje su uočili i pratili na Internetu.

Ove šeme nude vrlo različite stope zarade. Najveća zarada koja je nuđena investitorima bila je kamata od čak 440 odsto za 10 minuta, ali većina ostalih ovakvih prevara nudi investitorima dobit od 1% do 2% dnevno.

U istraživanju se navodi da su otkrili agregatore ili "sajtove tragače" koji su pratili Ponzi šeme, od kojih su neke trajale mesecima. Ovakvi sajtovi su investitorima nudili detalje o visini isplate koja se nudi u različitim šemama. Koristeći ove sajtove investitori su bili u mogućnosti da pravovremeno uoče kada šema počinje da se raspada i kada je vreme da povrate svoje početne investicije.

Jedina svrha ovakvih sajtova je da pomogne ljudima pri izboru gde da ulože svoj novac. Prema onome što smo vidjeli istražujući ovu materiju na Internetu, neki ljudi dobiju svoj novac nazad, a neki dobiju mnogo, mnogo više nego što su uložili. Ljudi koji dođu na ovakve sajtove uopšte nisu svesni da se radi o prevari, mnogi se veoma brzo uključuju u ovu “dobru priliku za investiranje",

izjavio je Dr Richard Clayton, jedan od eksperata za kompjutersku bezbednost koji je učetvovao u ovom istraživanju.

Takođe, on je bio veoma oprezan u izvlačenju bilo kakvih zaključaka s obzirom na nedostatak potkrepljujućih dokaza.

U svimPonzi šemama, početni investitori se oslanjaju na naivnosti kasnijih učesnika koji ne mogu biti svesni da se pridružuju finansijskoj prevari koja će ih koštati njihovog novca.

Istraživanje preporučuje da oprez kod svih vrsta investicija koje nude neverovatnu zaradu. Ako vam neka ponuda zvuči previše dobro da bi bila istina, velika je verovatnoća da se radi o prevari.

Edukacija može da pomogne ljudima da uoče ovakve šeme, kada ljudi više znaju o ovoj oblasti manje je verovatnoća da će postati žrtve prevare jer će mnogo lakše prepoznati da se radi o Ponzi šemi.

Svaka ponuda za investiranje koja nudi abnormalnu zaradu pa čak i spomenutih 1% dnevno (mnogima se to ne čini velikim procentom) jednostavno ne postoji.

Takođe, treba reći da osim Ponzi šeme postoji još veliki broj drugih načina prevare kod kojih morate biti oprezni, pa tako na Internetu se može pronaći veliki broj ponuda za online posao slanja e-mail poruka s tima da se za svaki poslati e-mail počiljalac plaća od 5 do 20 dolara! Naravno, zdrav razum i određeno znanje govori da sa ovom ponudom nešto nije u redu, da se nešto drugo krije u pozadini. U svakom slučaju najverovatnije seradi o nekoj vrsti prevare, bilo da joj je cilj doći do vaših ličnih podataka, vašeg novca (npr. članarina) ili do vaših klikova.

Sve u svemu, budite oprezni sa bilo kojom vrstom ulaganja koje vam obećava abnormalnu zaradu.

Želite li da nađete neki online posao koji bi mogli da radite sa vašim znanjem i vještinama? Postoji nekoliko popularnih freelancing servisa na kojima možete da pronađete različite poslove pisanja, dizajna, programiranja i još mnogo toga.

Najpopularniji sajtovi na kojima možete pronaći poslove koje možete raditi od kuće su Freelancer.com, Elance.com, oDesk.com i vWorker.com.

Naravno, ima tu još mnogo drugih poput Guru, Scriplance, Getacoder, 99designs.com, Fiverr.com, itd. Svaki od ovih ovih sajtova nudi poslove koje možete da radite od kuće s tim da je online zarada na Fiverr-u nešto posebno, naime na ovom sajtu sve je vrijednosti 5 dolara. 

Freelancing servisi su posrednici između onih koji nude poslove i onih koji traže posao. Svi oni koji pronađu odgovarajući posao treba da biduju tj. daju svoju ponudu za njega. Najbolja ponuda dobija posao. E sad, najbolja ponuda ne mora isključivo da znači da se neki posao odradi “za manje novca”, niti za kraće vrijeme. Najbolja ponuda može biti određeni miks novčane i vremenske ponude, ali ono što se kroz praksu na ovakvim sajtovima pokazalo kao najbolja ponuda jeste preporuka i veći broj odrađenih poslova. Kako oni koji traže posao traže pouzdane poslodavce tako i poslodavci traže pouzdane radnike. Stoga, ono što možemo preporučiti svima jeste da se registriraju na neki od ovih sajtova i počnu da traže poslove, na početku ako treba odraditi nekoliko poslova i “ispod cijene” kako bi kasnije imali preporuke sa kojima bi mnogo lakše pronalazili poslove. Najteže je početi, kasnije je sve mnogo lakše i što se tiče poslova ali i online zarade.

Generelno, za sve ove sajtove potrebna je registracija koja je kod većine besplatna. Da bi se registrirali potrebno je unijeti neke uobičajene podatke poput stručnosti, dosadašnjih poslova i sl.

Registriranjem na Elance imate mogućnost postavljanja standardnog ili premium računa. Standardni račun na Elance.com je potpuno besplatan dok za premium treba izdvojiti 10 dolara mjesečno. Mnogi korisnici navode da oni koji imaju besplatan Elance račun mnogo teže pronalaze poslove u poređenju sa onima koji imajupremium račun.

Pri registriranju na Freelancer.com treba obratiti pozornost na to što ćete upisati pod specijalnost jer na Freelance nećete moći bidovati za poslove za koje niste specijalizirani. Također ne možete dati više od 10 ponude za posao mjesečno ukoliko ne platite Freelancer pretplatu koja iznosi 24.95 dolara mjesečno.

Treba reći da na oDesk i vWorker ne postoji opcija nadogradnje računa.

Poslovi koji se mogu pronaći na Freelancer.com obično spadaju u skupinu jeftinih poslova. To znači da ćete naići na poslove koji se jako malo plaćaju, recimo 2 dolara za recenziju nekog filma koja ne može biti manja od 600 riječi. S druge strane na Elance.com poslovi se plaćaju dosta bolje, pa tako za sličan posao bi vjerojatno dobili od 6 do 8 dolara što ovisno o kvaliteti recenzije. S druge strane početniku je lakše doći do posla na Freelancer, vWorker ili oDesk nego na Elance, je on zahtjeva određenu kvalitetu i iskustvo.

Freelancing servisi poput Freelancer, Elance, vWorker ili oDesk naplaćuju svoje usluge. Plaćanje usluge nije jednokratno niti je cijena fiksna, freelancing servisi svoju uslugu naplaćuju uzimanjem procenta od vaše zarade. Naknada može biti vrlo značajan faktor za odabir freelancing servisa. Da bi vam koliko toliko olakšali izbor navešćemo neke procente plaćanja na ova četiri spomenuta freelancing servisa.

• Freelance.com naplaćuje ukupno 13% (3% poslodavcu, radniku 10%). Ukoliko radnik plaća pretplatu, procenat se smanjuje sa 10% na 3%.
• oDesk.com uzima 10 posto od vaše zarade. Dakle, ako vam poslodavac uplati 100 dolara, oDesk će uzeti sebi za uslugu 10 dolara dok će vama ostati 90 dolara.
• Elance.com ima nešto složeniju strukturu plaćanja za korištenje usluge. Elance naplaćuje 8,75% za iznose manje od 10.000 dolara i 6,75% za iznose veće od 10.000 dolara. U slučaju ako imate premium račun za njega treba da plaćate 10 dolara mjesečno.
• vWorker.com naplaćuje između 7.5% i 15% od zarade ovisno od servisa koji koristite (aukcije, privatne aukcije itd.)

Svaki od ovih freelancing servisa pruža mogućnost da zaradite novac na Internetu radeći od kuće. Nadamo se da će vas ovaj članak ohrabriti i da ćete uskoro zaploviti freelancing vodama.

Naravno, treba također reći da se novac ne zarađuje preko noći, potrebno je uložiti vrijeme i trud a novac će svakako doći kao nagrada za to.

Kompanije Ecwid, koja se bavi razvojem softverskih rešnja za online trgovanje (e-commerce), i koja je tvorac druge najveće aplikacije za izgradnju online prodavnice na Fcebook-u napravila je istraživanje koje pokazuje da je F-trgovina rezultirala sa povećanjem prihoda vlasnicima malih i srednjih poslovanja.

Posmatrajući podatke 140.000 online prodavnica na Facebook-u koje koriste Ecwid aplikaciju, većina pripada grupi malim i srednjim poslovanja, kompanija je utvrdila da 15% od ukupnih prihoda poslovanja dolazi od njihovih Facebook prodavnica. Podaci takođe pokazuju da su prihodi koji dolaze sa Facebook-a porasli za 40 odsto u 2011 godini.

Treba reći da je ovo najnovije istraživanje kompanije Ecwid u suprotnosti sa nedavnim izveštajima koji su se pojavili nakon što su svoje Facebook prodavnice zatvorili Gamestop, J.C Penney, Gap i Nordstrom. Zatvaranje nekoliko velikih prodavnica označeno je kao propadanje Facebook e-Commerce modela

Veliki prodavci ne vide potrebu za investiranjem više vremena i truda u F-commerce model, s obzirom da imaju veliki broj kupaca koji se snabdeva u njihovim offline prodavnicama i na njihovim zvaničnim sajtovima. S druge strane, mala i srednja poslovanja imaju daleko više koristi od ulaska među ovoliki broj potencijalnih kupaca.

Mala i srednja poslovanja ne pokušava da odvlači promet sa Facebook-a na svoje sajtove i offline prodavnice, oni pokušavaju da monetarizuju ogromni Facebook promet na svojim Facebook prodavnicama.

Još jedna F-commerce aplikacija, Payvment, objavila je anketu u kojoj je učestvovalo 100.000 prodavaca koji koriste ovu aplikaciju. Anketa pokazuje neke veoma interesantne podatke.

61% ispitanika je istaklo činjenicu da su bili u mogućnosti da promovišu svoje proizvode putem društvenog marketinga, dok je 60% ukazalo na činjenicu da korisnici ne moraju da napuste Facebook da bi obavili kupovinu.

Payvment anketa takođe je otkrila da 37% njegovih korisnika prodaje proizvode isključivo na Facebook-u.

Gledajući ova dva istraživanja nameće se mišljenje da problem nije do Facebook platforme već do načina na koji se ona koristi.

U slučaju malih i srednjih poslovanja, očigledno da F-Commerc (F-trgovina) predstavlja šansu da se zaradi poverenje jednog broja lojalnih sledbenika koji bi kasnije ne samo postal kupci već i glavni promoteri proizvoda.

Kompanija Apple objavila je da će iskoristiti zarađeni novac za plaćanje dividendi dioničarima ali i za otkup jednog broja svojih dionica.

Kompanija Apple će po prvi puta od 1995 godine isplatiti kvartalnu dividendu svojim dioničarima od 2,65 dolara po dionici.

Također, Apple najavljuje da će za otkup svojih dionica potrošiti 10 milijardi dolara. Kompanija će početi da otkupljuje svoje dionice već krajem ove godine.

Na kraju 2011 godine, kompanija Apple je objavio da na računu ima 97.6 milijardi dolara i da će prema nekom planu 45 milijardi biti utrošeno tijekom iduće tri godine.

Jedan dio novca smo potrošili za investiranje u vlastito poslovanje, povećavajući istraživanje i razvoj, akvizicije, otvarili smo mnogo novih trgovina, uplatili neke strateške predujmove i rešili kapitalne rashode u čitavom nabavnom lancu, a također smo značajno radili i na izgradnji naše infrastructure. Mnogo toga još treba očekivati u budućnosti. Čak i sa svim ovim ulaganjima mi imamo dovoljno novca za vođenje našeg poslovanja. Sada smo spremni početi sa isplatom dividend ali i sa otkupom naših dionica,

navodi se u priopćenju izvršnog direktora kompanije Apple, Tim Cook-a.

Dionice kompanije Apple skočile su na oko 600 dolara u posljednjih nekoliko dana, što kompaniju čini najvrednijom kompanijim na svijetu, sa vrijednošću većom od 500 milijardi dolara.

Prije “samo” deset godina, dionicama Apple-a trgovalo se po cijeni od oko 10 dolara.

Sa dolaskom proljeća, većim brojem sunčanih dana, pupoljcima na granama i intenzivnim cvijetnim mirisima u zraku – čovjek se jednostavno preporodi. Tako nešto se desilo i OnlineTržištu, te je sa novom temom i novim elementima doživjelo vizualni ali i organizacioni procvat. Iako je proljeće kalendarski sutra, mi smo ga preduhitrili i odlučili da objavimo novo lice ovog informativno-edukativnog portala, te očekujemo da će se svidjeti i korisnicima. Do sada smo dobijali dosta pohvala za naš rad, ali i kritika najviše po pitanju vizualnog identiteta. Nakon dvije godine postojanja, volonterizma i usputizma ozbiljno smo shvatili vaše sugestije i još ozbiljnije se okrenuli razvoju i unapređenju sajta.

U prvoj iteraciji unapređenja smo se pobrinuli da poboljšanim izgledom pospješimo prvi utisak na korisnika, ali pre svega našim čitaocima damo do znanja da su informacije i sadržaji koje objavljujemo vjerodostojni i unikatni. Pored vizuelnog poboljšali smo i navigacione elemente sajta, grupisali kategorije i izdvojili bitne elemente poput socijalnih alata sa kojima želimo da privučemo što više sljedbenika koje interesuje kvalitetna informacija sa direktnim fokusom na online poslovanje. Istovremeno smo pokrenuli OnlineTržište Facebook fun page, i istakli naše prisustvo na Twitteru gdje nas već prati preko 1,000 tviteraša, te korisnicima dali do zanja na koje sve načine mogu da nas prate kako nebi propustili bitne informacije. Sa povećanjem mobilnih korisnika u regionu, uveli smo i mobilnu verziju OnlineTržište kako bi mobilnim korisnicima omogućili efikasniji pristup informacijama.

Pored toga odlučili smo da korisnicima ponudimo servise od kojih će imati i direktnu korist, a to je besplatan servis pod nazivom “Ko pita – ne skita!?” gdje redakcija i saradnici OnlineTržišta odgovaraju na pitanja čitalaca u rekordnom roku, a i sami posjetioci imaju mogućnost da se pridruže i ponude kvalitetne odgovore koji će drugima pomoći da riješe dileme i probleme sa kojima se susreću u svijetu online poslovanja. Cilj ovog BETA servisa je usko vezan sa ciljem OnlineTržišta a to je promovisanje elemenata online poslovanja kroz edukativne i informativne sadržaje. S obzirom da smo ranije dobijali dosta pitanja na email ili u komentarima postova, odlučili smo da korisnicima ponudimo besplatnu uslugu odgovaranja na njihova pitanja, te promovisanja odgovora glasovanjem koje će moći da obavljaju svi registrovani korisnici. Pitanja su namjenjena široj publici i novopečenim ili wanna-be online poduzetnicima koji istražuju temu i metodologiju koju bi iskoristili u svojoj poslovnoj online pustolovini. Stoga smo i naš prethodni, već odavno istrošen i recikliran slogan – “Vaš vodič kroz dnevna zbivanja iz svijeta internet poslovanja i online marketinga” izjmenili u “Vaš mentor u svakodnevnom sv(ij)etu internet poslovanja i online marketinga”. Sa jedne strane, ovo je jak signal za naše čitaoce, jer morfozom iz “vodiča” u “mentora” naš fokus i organizacija sadržaja promiče nas iz informatora u edukatora, od čega će najviše profitirati opet naši korisnici. Mi i dalje ostajemo informativno orjentisani i svakodnevno ćemo servirati svježe, interesantne i užarene teme iz svijeta online poslovanja, ali primarno ćemo imati za cilj da pomognemo u afirmaciji svima onima koji žele da okuse i osjete raj i pakao internet poslovanja (jos jedna stara fraza).

Kompletnu vizaulizaciju i reorganizaciju smo zaokružili i novim recenzentom Slavnić Predragom koji je istovremeno promovisan u glavnog urednika redakcije OnlineTržište. Naša grupa spoljašnih saradnika je proširena na Sloveniju i SAD, a u skorije vrijeme očekujemo i nove autorske sadržaje na blogu koji bi trebali da unesu više subjektivnog iskustva iz online poslovanja.

Neki od vas su vjerovatno do sada primjetili da su blog postovi pisani na srpskom i hrvatskom, kao i srpsko-hrvatskom (hrvatsko-srpskom) a samim tim i naš novi slogan je koncipiran za obe jezičke cjeline. I dalje ćemo nastaviti da gajimo tu tradiciju jer smatramo da online tržište u regionu može opstati samo u zajedničkom zalaganju i suradnji, te ćemo podržavati i učestvovati u svim aktivnostima koje imaju za cilj udruživanje snaga u promovisanju online poslovanja i saradnje na teritoriji Zapadnog Balkana.

To svakako nije kraj našem višemjesečnom trudu i zalaganju. U narednih par mjeseci planiramo nove aktivnosti i interesantne dodatke na naš informativni blog koji će i dalje predstavljati okosnicu našeg projekta.

Hvala svim dosadašnjim i budućim čitaocima i korisnicima na podršci i čitanju kao i komentarisanju informacija koje svakodnevno objavljujemo već skoro 800 dana! Za više od toga, pratite nas na Twitteru i naravno podarite nam lajk na Facebooku.

Draw Something trenutno je aplikacija broj 1 kako na Androidu tako i na iOS. Draw Something (Nacrtaj nešto) navedena je kao igra i mnogo se poredi sa porodičnom igrom Pictionary, međutim, smšna stvar je što ova izuzetno popularna aplikacija uopšte nije igra.

Draw Something je više kao aplikacija namenjena socijalnoj komunikaciji skrivena pod maskom igre, navodi izvršni direktor kompanije OMGPOP i dizajner aplikacije Draw Something, Dan Porter.

Ono što treba istaći jeste da je Draw Something aplikacija preuzeta 30 miliona puta za manje od 40 dana. Aplikacija generiše oko 2 milijarde crteža i svakodnevno je igra više od polovine njenih korisnika koji razmenjuju između 2.000 i 3.000 slika u sekundi. Prema nekim informacijama, Draw Something aplikacija svojim vlasnicima donosi stotine hiljada dolara dnevno i to je uglavnom od plaćanja za nadogradnju ali takođe i od kupovine koja se obavlja unutar aplikacije i oglašavanja.

Aplikacija poziva korisnika da nacrta jednu od tri stvari koje njihov prijatelj pogađa. Ako prijatelju pogodi šta je nacrtano, korisnik koji je nacrta sliku zarađuje zlatnik. Igra nema neku tabelu rezultata, zato i nije igra, ali vodi evidenciju o nizu ispravnih pogađanja.

Aplikacija objedinjuje komuniciranje, zajedničko igranje i razmenu iskustava. Cilj je bio da ovo bude nešto veoma uzbudljivo, nešto što neće imati pobednika ili poraženog,

navodi Dan Porter.

Porter smatra je uspeh Draw Something aplikacije u tome što koristi sposobnost touch screen uređaja za crtanje a ne samo za tapkanje po ekranu.

Kompanija OMGPOP do sada je izdala 30 aplikacija međutim ni jedna nije ni blizu popularnosti koju ima Draw Something. Takođe, treba reći da je aplikacija kompanije Zynga, Word with Friends tek na trećem mestu po preuzimanju.

Kompanija planira da uradi ažuriranje aplikacije Draw Something, uključi funkciju ćaskanja i omogući skladištenje i deljenje slika. Takođe je najavljeno da će biti dodato mnogo više tradicionalnih elemenata igara.

Sve više lažnih videa kruži Facebook-om, sa njima online prevaranti privlače ogromnu pažnju korisnika i ostvaraju dobru online zaradu. Videa su bombastičnih naslova, ekskluzivni i skandalozni, sve ono što može da privuče veliki broj Facebook korisnika da klikne na njih.

Međutim, nije ni malo lako uočiti koji je video lažan a koji je deljen sa vama zbog njegove zanimljive sadržine.

Najnovija lažna videa navodno objavljuju neke prirodne katastrofe, tragične događaje ili neke neugodnosti koje se odnose na poznate ličnosti. Među nekim popularnijim lažnim videima su navodna smrt Chuck Norris-a, porno snimci Justin Bieber-a, Rihanne i ostali.

Prevaranti nastoje da naslov njihovog video bude takav da ljudi klikaju na njega iz radoznalosti i bez ikakvog razmišljanja i uz to da ga dele sa što većim brojem prijatelja.

Cilj lažnih videa je online zarada koju prevaranti ostvaruju dovođenjem web promet na neke određene web sajtove. Kada se klikne na jedan ovakav lažni video bićete redirektovani na stranicu sa online anketom koju bi trebao da popunite, može se desiti da je popunite potpuno nesvesno klikajući da sto pre pogledate željeni video, ili će te se naći na stranici koja vam nudi neke proizvode ili će vaš Facebook nalog biti kompromitovan. Veliki broj lažnih videa je dizajniran sa namerom širenja malware-a ili su povezani za phishing prevarom, čija je jedina svrha da se dokopaju ličnih podataka korisnika.

Naravno da ne bi trebali kliknuti ni na jedan sumljiv video a pogotovo ne bi trebali davati nikakve informacije ili popunjavati neke ankete.

Najbolji način da se izbegne ovu vrsta online prevare na Facebook-u jeste da uopšte ne klikate na videa koji prijatelji ela sa vama ili da koristiti zdrav razum kako bi utvrdili da li se rai o lažnim videima. Ako neki video izgleda brutalno, morbidno ili uključuje seks, preporuka je da na njih ne klikate. Takođe, ako videa linkuju na sajtove koji se nikako ne mogu smatrati pouzdanim izvorom vesti, nemojte kliknuti na njega. Obratite pažnju i na pravopis u opisu videa. Primećeno je da mnoga lažna videa u svom opisu imaju veliki broj gramatičkih grešaka ili uopšte nisu pisana prirodnim jezikom tj. pretrpan je nekim ključnim rečima i frazama.

Prema najnovijim glasinama CNN se navodno sprema da kupi dobro poznati socijal-medijski blog Mashable a cifra oko koje se pregovara je fantastična i veća je od 200 miliona dolara.

Ova prodaja bi bila neverovatan uspeh za osnivača Pete Cashmore, koji je blog Mashable pokrenuo u julu 2005 godine.

Kompanija Mashable sada ima na desetine pisaca, više od 50 miliona pregledanih strana mesečno i oko 20 miliona jedinstvenih posetilaca mesečno. Sam Pete Cashmore ima 2,7 miliona Twitter sledbenika.

Možda je koincidencija a možda i nije to što je CNN u avgustu 2011 godine kupio izdavača iPad magazina za Zite za oko 20 miliona dolara i što je Mashable lansirao iPad aplikaciju početkom ovog meseca.

Bilo kako bilo, ako se ove glasine pokažu kao tačne, CNN-ova kupovina bloga Mashable će biti samo poslednja u nizu kupovina popularnih bloga. Pa tako treba spomenuti i da je AOL kupio izuzetno popularni TechCrunch a SAY Media ReadWriteWeb. Prema nekim navodima AOL je takođe bio zainteresovan za kupovinu bloga Mashable ali da do dogovor ipak nije došlo.

Treba istaći i da The New York Times potvrđuje postojanje pregovora o CNN-ovoj kupovini bloga Mashable, ali da pregovori još nizu završeni.

Ryan Tate je na Gawker-u objavio specifične podatke koji se tiču financija kompanije Twitter.

Naime, Gawker je objavio post pod nazivom “Twitter’s Secret History As the World’s Worst Tech or Media Business” (Twitter-ova tajna povijest kao najgore svjetske tehnološke ili medijske kompanije), u kom se tvrdi da posjeduju vrlo specifične financijske podatke dobivene od "izvora koji ima pristup i dobro je upoznat sa prihodima, profitom i ostalim Twitter-ovim financijama".

Ako su ovi podaci točni, Twitter je kompanija koja gubi gomilu novca i njegovo se poslovanje nikako ne može svrstati u skupinu zdravih poslovanja.

Kompanija Twitter ima više od 100 milijuna korisnika i posluje već šest godina i za to vrijeme imala je sasvim dovoljno vremena za eksperimentiranje sa načinima za monetariziranje svoje platforme i sadržaja kojeg sada ima u značajnim količinama.

No, iz godine u godinu, Twitter ne pronalazi pravi recept za online zaradu.

Ako bi pogledali 2010 godinu, prema podacima do kojih je došao Ryan Tate, Twitter je ostvario ukupan prihod od 28,5 milijuna dolara međutim, kompanija je te iste godine imala gubitak od čak 67,8 milijuna dolara.

Također, Twitter je imao neto gubitak od 25,8 milijuna dolara a prihode 23,8 milijuna dolara u periodu od siječnja do travnja 2011 godine.

Prema podacima neimenovanog izvora, od tada, Twitter-ova potrošnja samo raste. Broja zaposlenika se udvostručio, Twitter je sredinom 2011 godine imao oko 450 zaposlenika a sada ima gotovo 900 zaposlenika.

Ovi podaci koje je objavio Gawker vjerojatno nisu daleko od istine. Twitter je imao sve ono što je svaka nova kompanija samo mogla poželjeti, međutim on nije uspjeo iskoristiti i pretvoriti u profit taj svoj masovan rasti i medijsku naklonost kao što je to uradio Facebook.

Neke veoma interesantne Twitter brojke:

siječanj 2011 – travanj 2011

• Prihodi: 23.8 milijuna dolara
• Troškovi prihoda: 18.7 milijuna dolara
• Troškovi za istraživanje i razvoj: 13.1 milijuna dolara
• Troškovi marketinga i prodaje: 5.4 milijuna dolara
• Opći administrativni troškovi: 12 milijuna dolara
• Ukupni troškovi i rashodi: 49.2 milijuna dolara
• Gubitak poslovanja: 25.4 milijuna dolara
• Gubitak nastao zbog kamata i ostalog: 404.000 dolara
• Neto gubitak: 25.8 milijuna dolara

siječanj 2010 – prosinac 2010

• Prihodi: 28.5 milijuna dolara
• Neto gubitak: 67.8 milijuna dolara
• Imovina: 221.5 milijuna dolara (od prosinca 2010)
• Obveze: $ 221.5 milijuna (od prosinca 2010)