Online Tržište

Velika je vjerojatnoća da se prati svatko tko koristi servis za razmjenu datoteka BitTorrent za preuzimanje najnovijih filmova ili glazbe.

Studija Sveučilišta u Birminghamu ukazuje da će svako ilegalno preuzimanje popularnih sadržaja biti zabilježeno od strane nadzorne kompanije u roku od tri sata. Znanstvenici su postavili lažni server i vrlo brzo shvatili da netko vrši praćenje šta se preuzima sa servera i tko to radi. Ovaj tim znanstvenika navodi da se samo 100 najpopularnijih torrenta prati.

Tim znanstvenika sproveo je trogodišnji istraživanje sa vlastitim softverom koji imitira BitTorrent file-sharing klijent i sve veze koje su napravljene na njega. BitTorrent je metoda za dobivanje datoteke preuzimanjem od više korisnika istodobno.

Znanstvenici su otkrili da ovo praćenje ne pravi razliku između onih “velikih” ilegalnih preuzimatelja i onih relativno malih i povremenih.

Tom Chothia sa Sveučilišta u Birminghamu predstavio je ovo otkriće na ovotjednoj konferenciji SecureComm u Padovi, Italija.

Istraživanje je identificiralo desetak različitih nadzornih kompanija od kojih je većina prepoznata kao organizacije koje zastupaju interese raznih nosilaca autorskih prava, sigurnosnih kompanija pa čak i drugih istraživačkih laboratorija. No, šest najvećih izvora praćenja bilo je izuzetno teško identificirati jer kompanije koje stoje iza njih koriste hosting kompanije trećih strana preko kojih se obavlja monitoring sadržaja koji se preuzima.

Također je otkriveno da veliki broj ovih kompanija koje prate koji se sadržaj najviše preuzima, tko ga preuzima, iz kog djela svijeta i sl., ove podatke prodaju podatke vlasnicima autorskih prava. Neki vlasnici autorskih prava u Europi i SAD-u koriste IP adrese prikupljene praćenjem ovih kompanija kako bi zatražili Sudske naloge koji bi obvezali Internet provajdere da predaju fizičke adrese povezane s njima. Nakon što ih dobiju oni se obraćaju tim korisnicima tražeći da im se plati određeni iznos uz prijetnju Sudskim sporom.

No, naučnici smatraju da dokazi prikupljeni na ovaj način ne smiju biti prihvaćeni od strane Suda jer sve ove kompanije vrše monitoring na način da se povezuju sa onima koji dijele datoteke te potvrđuju da oni koriste BitTorrent softver, ali one zapravo ne prikupljaju nikakve podatke o točnim datotekama koje se dijele.

Nakon više od tri godine od svog debija, Windows 7 je napokon uspjeo da pretekne Windows XP i postane najviše korišten operativni sustav na svijetu. Ovo su najnoviji podaci kompanije Net Applications.

Tržišni udio deset godina starog operativnog sustava Windows XP postupno je padao s 61,91% u rujnu 2010 godine na 42,52% u kolovozu 2912 godine. Net Application navodi da je za isto razoblje Microsoft Windows 7 je povećao svoj globalni tržišni udio sa 17,64% na 42,76% i tako za malo nadmašio desetljeće stari Windows XP.

Tijekom ovog istog razoblja od dvije godine, globalni tržišni udio Windows Vista više se nego prepolovio, sa 13,75% na 6,15%.

Apple-ov kombinirani udio na tržištu operativnih sustava, računajući verzije 10.4 i nakon OS X, sada je 7,13%, tako da je uspjeo po prvi put da nadmaši veoma mnogo osporavani operativno sustav Windows Vista. Važno je reći da dva najnovija Apple izdanja, OS X 10.8 Mountain Lion i OS X 10.7 Lion, pojedinačno i dalje imaju veoma skromne tržišne udjele od 1,41% i 2,45%.

Sve u svemu, Microsoft kontrolira 91,77% globalnog tržišta operativnih sustava, OS X 7,13%, a Linux samo 1,1%.

Kompanija Net Applications također navodi da je njeno istraživanje pokazalo da Apple iPad ima 3,37% Web prometa a Apple iPhone 2,42%, dok Android operativni sustav računa na samo 1,71% Web prometa.

Suosnivač The Pirate Bay sajta uhapšen je u Kambodži na osnovu međunarodne potjernice koju su izdale Švedske Vlasti. Naime, Švedska je raspisala mežunarodnu potjericu za hapšenje 27-godišnim Svartholm Warg, zbog njegovog nepojavljivanja za odsluženjem jednogodišnje kazne zatvora u aprilu.

“Njegovo hapšenje zatražile su Švedske Vlasti zbog IT kriminala. Mi nemamo potpisan ugovor o ekstradiciji sa Švedskom, ali ćemo pregledati naše Zakone i probati pronaći način kako da rešimo ovaj slučaj, saopštio je portparol Kambodžanske policije.

Svartholm Warg jedan je od četiri osnivača jednog od najpopularnijih torrnet sajtova, The Pirate Bay, proglašen je krivim za kršenje autorskih prava. Švedski Sud je 2009 godine na godinu dana zatvora osudio svu četvoricu osnivača, Svartholm Warg, Fredrik Neij, Peter Sunde i Carl Lundstroem s tim da im je naređeno da moraju da sa 4,4 miliona dolara obeštete nekoliko filmskih i muzičkih studija.

Fredrik Neij, Peter Sunde i Carl Lundstroem 2010 godine žalili su se na presudu. Ona im je smanjenja na između četiri i deset meseci zatvora ali je zato odšteta povećana na 6,7 miliona dolara. Svartholm Warg je prema navodima advokata bio sprečen da prisustvuje ročistima vezani za ovu žalbu pa je Sud odlučio da če o njimu posebno raspravljati kada se pojavi pred Sudom.

Međutim, Svartholm Warg je bukvalno nestao. Sud je izgubio strpljenja uoktobra 2011 godine, te je bez prisustva tuženog odlučio da potvrdi njegovu prijašnju kaznu. Na kraju, u aprilu su Švedske Vlasti izdale nalog za njegovo hapšenje nakon što se nije pojavi na izdržavanju zatvorske kazne.

The Pirate Bay, koji je osnovan 2003 godine, nastavio je sa radom uprkos tome što su njegovih osnivači osuđeni na zatvorske kazne i što je nekoliko zemalj pokušalo da blokira sajt. The Pirate Bay ima zajednicu koja broji više od 30 miliona korisnika i svakako da predstavlja veliki trn u oku prvenstveno filmskim i muzičkim kućama koje definitivno sve više vrše pritisak na Vlasti kako bi se sajtovi za deljenje sadržaja zabranili. Za razliku od ostalih, The Pirate Bay do sada je uspevao da opstane ali po svemu sudeći filmska studija i muzičke kuće kreću u lov na ovaj izuzetno popularan sajt za delenje datoteka.

Rat Apple-a i Samsunga oko kršenja patenata se vodi na Sudovima širom svijeta. Još jedna bitka je završena, Sud u Tokiju donio je odluku po kojoj kompanija Samsung Electronics nije prekršila patente u vlasništvu kompanije Apple. Spor se vodio oko patenta za prijenos multimedijskih sadržaja između uređaja.

Ova odluka Suda u Tokiju dolazi nakon što je prošlog tjedna Samsung izgubio ključnu bitku u SAD te kao odštetu mora Apple-u da plati više od milijardu dolara.

Prema nekim informacijama, ove dvije kompanije vode više od 50 Sudskih sporova širom svijeta.

Pozdravljamo odluku Suda koja je potvrdila ono što mi govorimo čitavo vrijeme, da naši proizvodi ne krše Apple-ova intelektualna vlasništva,

navodi se u priopćenju kompanije Samsung.

Sud u Tokiju odbacio je ceo ovaj slučaj koji je Apple podnio u kolovozu, utvrdivši da Samsung nije u sukobu sa patentima kompanije Apple koji se tiču sinkronizacije glazbe i video podataka između uređaja i servera.

Po mnogima ključna bitka u ratu ove dvije komanije okončana je prošlog tjedna kada je Američki Sud donio odluku da je Samsung povrijedilo Apple-ove patente za mobilne uređaje, uključujući iPhone i iPad. S obzirom na odluku Suda, Apple sada traži zabranu prodaje osam Samsung telefona na Američkom tržištu.

Samsung je obećao da će se žaliti na tu odluku suda i da će borba protiv Apple biti nastavljena.

Wikipedia je pokrenula još jedan veliki foto-konkurs kako bi povećala broja besplatnih fotografija u Wikimedia Commons koje bi takođe bile na raspolaganju za ilustrovanje Wikipedia priča.

Wiki Loves Monuments 2012 je foto-konkurs koji se održava na globalnom nivou od 1. do 30. septembra i fokusiran je na fotografije istorijskih lokacija širom sveta.

Prošlogodišnji konkurs rezultirao je sa 168.000 fotografija prikupljenih od 5.000 fotografa iz 18 Evropskih zemalja.

Ove godine u projektu će učestvovati volonteri iz više od 30 zemalja među kojima je i Srbija.

Cilj ovog takmičenja je podsticanje ljudi da slikaju nepokretna kulturna dobra i da ih postave na Internet pod Creative Commons licencom, kako bi omogućili drugima slobodan pristup i raspolaganje ovim fotografijama i podelili ih sa svetom. Na ovaj način obogaćuje se multimedijalna baza nepokretnih kulturnih dobara, kojih u našoj zemlji ima trenutno zavedenih oko 2.400. Učestvovati može svako, bez ikakvih troškova i bez obzira na zanimanje, starost, pol, rasu i religiju. Iskoristi priliku, zabavi se i doprinesi svojoj globalnoj zajednici,

stoji u pozivu za takmičenje na stranici Wikimedija Srbija.

Wikipedia Commons je već jedna od najvećih svetskih riznica besplatnih fotografija, sa 13,6 miliona medijskih datoteka. Međutim, Lodewijk Gelauff, jedan od organizatora prvog Wiki Loves Photos takmičenja održanog 2010 godine u Holandiji, ističe da postoje značajne praznine u bazi podataka. Nema besplatnih fotografija mnogih svetskih baština, kulturno značajnih spomenika i značajnih objekata širom sveta.

Wiki Loves Monuments je važan način za volontere širom sveta da prikažu kulturno nasleđe u svojim zemljama i da podele ove fotografije sa svima preko Wikipedia,

naglašava Lodewijk Gelauff.

Sve prispele fotografije će biti dodat na Commons, što znači da će svako moći da ih koristi za bilo koju namenu, s tim da ime fotografa mora biti navedeno. Deset finalista i osvajač jedne velike nagrade će biti objavljen u decembru, a pobednik će dobiti putovanje u Hong Kong , u sklopu foto-turneje Wikimania 2013.

Wikimedia aplikacija je dostupna na Google Play Store tako da učesnici mogu da je koriste za lociranje spomenika od interesa i unos fotografija na konkursu, direktno iz svojih Android pametnih telefona.

Nakon pobjede nad Samsung-om u petak, Apple je danas podnio zahtjev Sudu u kome navodi Samsung uređaje čiju prodaju želi zabraniti u SAD.

Američki Sud u petak je donio odluku da je Samsung povrijedio patente kompanije Apple i da mora da plati više od milijardu dolara odštete. Iako se vodi polemika o ispravnosti ove odluke i nesumnivog favoriziranja domaće kompanije (Apple), odluka je donesena jednoglasno i podrazumjeva mogućnost zabrane dalje prodaje određenih uređaja kompanije Samsung na području SAD-a.

Naravno, kompanija Apple želi da iskoristi tu mogućnost tako da je danas podnijela zahtev Sudu u kome traži da se zabrani dalja prodaja osam uređaja kompanije Samsung. Kompanija Apple fokusirala se na samo osam uređaja iako je Sudska porota utvrdila da je većina od 28 Samsung-ovih uređaja predstavljenih u ovom Sudskom sporu, povredila Apple patenate. Konkretno, Apple prvenstveno želi da sa tržišta SAD-a izbaci najvećeg konkurenta, Samsung Galaxy S2.

Ovdje su svi Samsung uređaji za koje je Apple danas podnio zahtjev da se njihova prodaja zabranu u SAD:

• Galaxy S 4G
• Galaxy S2 (AT&T)
• Galaxy S2 Skyrocket
• Galaxy S2 (T-Mobile)
• Galaxy S2 Epic 4g (Sprint)
• Galaxy S Showcase
• Droid Charge
• Galaxy Prevail

Ako vas zbunjuje to što Apple traži zabranu prodaje samo 8 uređaja onda trebate znati da se mnogi uređaji kompanije Samsung koji su prikazanih na Sudu, više se ne prodaji u SAD-u, tako da ih Apple i nije naveo u svom zahtjevu.

Sud je za 20. rujan zakazao ročište na kom će se odlučivati o Apple-ovom zahtjevu o zabrani prodaje određenih Samsung-ovi uređaja. Kompanija Samsung ima dva tjedna da odgovori na ovaj Apple-ov zahtjev.

Kao što u tabeli ispod možete vidjeti, Apple navodi točno koliko svaki od ovih uređaja krši njegove patenate i dizajn. Galaxy S 4G je najgori, on krši Apple-ove D'677 i D'305 patenate koji se odnose na dizajn (prednji dio iPhone-a i njegov raspored ikona) i patente koji se odnose na izgled i dojam Apple iPhone-a).

Iako ovaj zahtjev za zabranu nema nikakav utjecaj na Samsung Galaxy S III koji se odlično prodaje ipak će za Samsung biti veliki problem ako Sud usliši zahtjev Apple-a i zabrani Galaxy S II koji je početkom godine proglašen najboljim pametnim telefonom na svijetu. Nema sumnje da Apple prvenstveno želi da zabrani Galaxy S II, da li će u tome uspjeti znati će se 20. rujna.

Iako se ranije špekulisalo da će Answers.com najvjerojatnije kupiti About.com, New York Times je objavio da je za 300 milijuna prodao skupinu About sajtova InterActiveCorp (IAC), Američkoj Internet kompaniji sa više od 50 brandova diljem 40 zemalja.

Skupina About sajtova ukljućuje About.com, CalorieCount.com i ConsumerSearch. com, koje je 2005 godine NYT kupio za 410 milijuna dolara.

Ranije je objavljeno da je Answers.com najozbiljniji kupac koji je za About.com ponudio oko 270 milijuna dolara, međutim prošli tjedan je došla ponuda od IAC od 300 milijuna dolara.

Sa svojom kolekcijom edukativnih arikala diljem mnoštva tema About.com je bio u mogućnosti da sa tražilica privuće ogroman web promet i tako ostvaruje velike prihode od oglašavajna. No, nakon što je Google počeo sa optimiziranjem svog algoritma za pretraživanje poznatog kao Panda Update, web promet na sajt je pada tako da je došlo da znatnog smanjenja prihoda. NYT navodi da je samo u prošlom kvartalu morao da izdvoji 195 milijuna dolara kako bi se pokrilo loše poslovanje About.com, te da uspješnost u budućnosti ne izgleda puno svjetlije.

Iako je NYT prodao grupu About sajtova za dosta manje novca barem neće morati brinuti o budućim gubicima ovih sajtova.

About.com ima mnogo bolje šanse za uspješan na IAC, koji drži niz popularnih web sajtova poput Match.com, Vimeo, i Ask.com.

About.com dao je veliki doprinos našoj kompaniji od kada je u našem vlasništvu. Njegova stručnost u optimizaciji za tražilice (SEO), stručni sadržaj i prihodi ostvareni od CPC (cost-per-click, cijena po kliku) i prikazivanja oglasa učinile su ga veoma vrijednim dijelom našeg portfelja u posljednjih sedam godina. Ova prodaja će omogućiti NYT da se fokusira na razvoj i rast naših temeljnih brendova na lokalnoj, nacionalnoj i na globalnoj razini,

priopćio je Arthur Sulzberger, Jr., predsjednik The New York Times kompanije.

Zadnjih nekoliko mjeseci u SAD-u se vodio Sudski proces u kom je Apple tvrdio da je Samsung kopirao njegove proizvode, iPhone i iPad kršeći njegova prava na patente, žigove i korisničko sučelje. Neki od obuhvaćenih proizvoda u ovom slučaju su Nexus S, Epic 4G, Galaxy S 4G, na Samsung Galaxy Tab, i nekoliko drugih. Nakon dramatičnog suđenja, juče je donijeta presuda u korist kompanije Apple.

Presuda je donesena jednoglasno, Apple je dobio pravo na 1,045 milijarde dolara odštete iako je kompanija tražila više od 2,5 milijardi dolara od Samsung-a.

Porota navodi da je Samsung povrijedio mnoge Apple-ove patente te da je u većini slučajeva Samsung kršio patente svjesno i namjerno. Porota je utvrdila i da su Apple-ovi patenti u potpunosti valjani.

Kompanija Samsung uspjela je dobiti u jednom slučaju, patenta D'889, koja pokriva izgled iPad dizajna, uključujući edge-to-edge stakla, tanki okvir i zaobljene uglove. U ovom slučaju, porota je utvrdila da Galaxy Tab nije prekršio patent kompanije Apple.

S druge strane, utvrđeno je da Apple nije prekršio niti jedan Samsungov patent, iako je porota utvrdila da su patenti valjani. Kao rezultat toga, porota je odlučila odbaciti Samsung zahtjev za odštetu kao neosnovan.

Sukob kompanija Apple i Samsung datira od 2010 godine kada se Apple sastao sa Korejskim proizvođačem u vezi navodnog kopiranj iPhone i iPad-a. Kada se ništa nije moglo riješiti pregovorima, Apple je podnio službenu tužbu 2011 godine. U njoj Apple navodi da je Samsung povrijedio sedam njegovih patenata koji se odnose na dizajn njegovih uređaja, kao i na različite funkcije unutar svog operativnog sustava. Apple je doveo u pitanje više od 20 Samsung uređaja.

Samsung je podnio kontratužbu, navodeći da je Apple povrijedilo nekoliko njegovih telekomunikacijskih patenata i drugih koji se odnose na način na koji fotoaparat funkcionira na pametnom telefonu, tražeći gotovo 400 milijuna dolara odštete.

Današnju presudu ne treba gledati kao pobjedu Apple-a već kao poraz američkog potrošača. Ova presuda će dovesti do manjeg izbora, manje inovacija, te potencijalno viših cijena. Žalosno je da se zakonom o patentima može manipulirati tako da se jednoj kompaniji da monopol nad pravokutnikom sa zaobljenim uglovima, ili na tehnologiju koja se unaprjeđuje svaki dan od strane Samsung-a i drugih kompanija. Potrošači imaju pravo na izbor, i oni znaju što kupuju kad kupe Samsung-ove proizvode. Ovo nije konačna riječ u ovom slučaju ili u bitkama koje se vode u Sudovima diljem svijeta, od kojih su neki već odbacili mnoge tvrdnje kompanije Apple. Samsung će nastaviti da radi na inovacijama i nuđenju izbora potrošačima,

navodi se u priopćenju kompanije Samsung.

Kompanije Apple i Samsung vode 50 sudskih procesa diljem svijeta u kojima se potražuje odšteta vrijedna milijarde dolara. Njemački Sud nedavno je zabranio prodaju Samsung Galaxy Tab 7.7 zbog kršenja patenata kompanije Apple.

Sud je za 20. rujan zakazao ročište na kom će se odlučiti da li će neki Samsung-ovi uređaji biti zabranjeni u SAD-u. Do 27. kolovoza Apple treba da podnese svoje zahtjeve za zabranu prodaje određenih Samsung uređaja a Samsung onda ima dva tjedna da na njih odgovori.

Virtuelno maltretiranje je svako namerno, ponavljano i agresivno ponašanje pojedinca ili grupe koji upotrebljavaju informatička ili telekomunikaciona sredstava za namerno povređivanje ili ponižavanje drugih osoba. S obzirom da je ovo sve prisutnije u današnjem društvu, posebno među mladim ljudima, zakonodavni organi i mnoge druge organizacije pozivaju na borbu protiv virtuelnog maltretiranja.

Prema nedavnoj studiji kompanije McAfee, Teen Internet Behavior, 25% mladih navodi da su bili meta virtuelnog maltretiranja dok dve trećine navodi da su bili svedoci okrutnog ponašanje na Internetu. Međutim, samo 10% roditelja je znalo da su njihova deca meta ovakve vrste maltretiranja.

Jednostavan oblik virtuelnog maltretiranje predstavlja konstanto slanje email-ova nekome ko nas je obavestio da ne želi dalje da kontaktira sa nama, a koji sadrže pretnje, govor mržnje i slično. Takođe, veoma česta je pojava da se žrtva na društvenim medijima (Facebook, YouTube, blogovi forumi i ostalo) ismeva i ponižava.

McAfee navodi da se maltretiranje iz školskog dvorišta preselilo na Facebook, nešto više od 92% mladih navodi da se okrutno ponašanje odvija na najvećoj društvenoj mreži na svetu.

Online nasilnici mogu na društvenim medijima da obelodane žrtvine lične podatke(npr. pravo ime, adresu itd.) a mogu i da se predstave kao žrtva radi objavljivanja materijala u njihovo ime koji ih omalovažavaju i ismevaju.

Loše ponašanje dece jedni prema drugima počinje već od drugog razreda. Istraživanja pokazuju da dečaci počinju sa bezobraznim online aktivnostima pre devojčica međutim, u srednjim školama, devojčice će pre da stupe u virtuelno maltretiranje nego dečaci. Bilo da je nasilnik devojčica ili dečak, njihov cilj je da namerno ismevaju druge, maltretiraju, zastrašuju ili da prete jedni drugima. Ovo maltretiranje se dešava preko email-ova, SMS poruka, objavama na Facebook-u i drugim društvenim medijima.

Nasuprot fizičkom maltretiranju, elektronski nasilnici mogu da ostanu virtuelni anonimusi koristeći trenutne email naloge, pseudonime, šalju SMS poruke preko telefona i koriste druge Internet mogućnosti da se prikrije njihov pravi identitet.

Jedan od najvećih problema je taj što mladi vrlo često znaju više o kompjuterima i mobilnim telefonima nego njihovi roditelji što im daje mogućnost korišćenja tehnologije bez opasnosti da će roditelji otkriti njihovo iskustvo sa virtuelnim maltretiranjem (bilo da su žrtve ili napadači).

Takođe, problem je i taj što virtuelno maltretiranje probija tu sigurnost doma, koji je tradicionalno mesto gde žrtve mogu da potraže spas od nasilništva. Ovaj upad u kućni život žrtve koja ni tu ne može biti sigurna može ovesti do neželjenih posledica. Kod mladih osoba koje su postale žrtve online nasilnika to može izazvati efekat ekstremnih samo-izolacija.

Jedna potencijalna prednost koju žrtve virtuelnog maltretiranja imaju u odnosu na tradicionalno malatretiranjem je ta što ovaj vid maltretiranjamože može da se izbegne tako što se neće odlaziti na Facebook, e-mail adrese i telefonski brojevi mogu se promeniti i ostalo.

Mada, ovo ne štiti od svih formi maltretiranja jer je postavljanje pogrdnih materijala o nekoj osobi na Internetu izuzetno teško sprečiti. Česta pojava je da se objavljuju vrlo neukusne fotografije (većinom su lažne) kako bi se žrtva što lošije prikazala.

Mnoga istraživanja pokazuju ozbiljne posledice na žrtvama virtuelnog maltretiranja pa tako žrtve imaju niže samopouzdanje, emocionalne odgovore: osvete, osećaj straha, frustracije, ljutitosti i potištenosti. Jedna od najopasnijih posledica je da žrtva počne da izbegava prijatelje i različite društvene aktivnosti.

Nedavno istraživanje kompanije McAfee pokazuje da će kada vide da je u toku virtuelno maltretiranje neke osobe, 40% mladih stati u njenu zaštitu, 20,7% će prijaviti starijim osobama dok će njih 6,3% da se pridruži maltretiranju. Isto tako, kada postanu meta, 65,8% mladih će odgovoriti na napade a neke od online konfrontacija se prenose i u stvarni gde se 4,5% mladih fizički obračunava sa online siledžijama, dok njih oko 15% počne da izbegava odlazak u školu.

Peter Thiel, prvi spoljni investitor u Facebook i trenutni član borda direktora društvene mreže, prodao je većinu svog udjela u Facebook-u za 395,8 milijuna dolara. Ova informacija jučer je potvrđena od Komisije za Vrijednosne Papire.

Peter Thiel je Facebook-ov investitor čija je uloga u pomaganju jednom studentskom sajtu da postane posao vrijedan milijarde dolara postala poznata svjetskoj javnosti putem filma The Social Network.

Suosnivač PayPal-a, Peter Thiel bio je angažiran u Facebook-ovom bordu direktora od 2005 godine, a trenutno je partner u Founders fondu. 

Peter Thiel je 16. i 17. kolovoza završio 24 različite prodaje svojih Facebook dionica. Prema podacima komisije on je ukupno prodao 20.058.068 dionica.

Prije nego što se dionicama Facebook-a počelo trgovati na burzi, Peter Thiel je imao 44,7 milijuna dionica u Facebook-u, što je otprilike 2,5 posto kompanije. Na samom početku trgovanja dionicama on je prodao 16,8 milijuna dionica.

Cijena Facebook dionica trenutno je katastrofalnih 19,77 dolara što je značajno manje od 38 dolara što je cijena sa kojom je kompanija izašla na burzu.

Peter Thiel nije jedini investitor koji je odlučio da je vrijeme da unovči svoj udeo u najvećoj društvenoj mreži na svijetu, tu su i ostali investitori kao što su Accel Partners, Elevation Partners, Greylock Partners, Microsoft, Goldman Sachs i Tiger Global.

Kompanija Microsoft je prvog dana trgovanja Facebook dionicama odlučila da po početnoj cijeni proda oko 20 posto dionica koje ima u Facebook-u za 249 milijuna dolara. Ovim potezom Microsoft vratio uloženi novac i čak zaradio 9 milijuna dolara. Naime, Microsoft je 2007 godine uložio 240 milijuna dolara u Facebook, što mu je dalo 1,6 posto udjela u društvenoj mreži. Taj novac pomogao je Facebook-u da postane dominantan igrač na tržištu društvenog umrežavanja.

Facebook je objavio izvještaj za drugo tromjesečje 2012 godine prema kome je kompanija imala 1,18 milijarde dolara prihoda i 0,12 dolara zarade po dionici.

Mnogi su mišljenja da su ovo posljednji trzaji, da je društvena mreža dosegla svoj vrhunac i da treba očekivati da će početi da pada, kako financijski tako i što se tiče broja aktivnih korisnika.