Arhiva za ‘Puls tržišta’ Kategoriju
Samo 9% Amerikanaca koristi P2P mreže za pirateriju
U svom godišnjem izveštaju, telo zaduženo za globalnu trgovinu snimljene muzike ističe da će industrija "borbit za opstanak, osim ako ne adresira fundamentalni problem piraterije." Koliko je ustvari fundamentalan problem piraterije? Ne baš toliko, pokazuju najnovija istraživanja, samo 9 odsto američkih korisnika Interneta koristiti peer-to-peer mreže uopšte, što je značajno manje nego 2007 godine.
Firma za istraživanje tržišta NPD Group, koja prati kupovinu muzike, izjavila je danas da je korištenje P2P mreža opalo sa 16 odsto svih američkih korisnika Interneta na 9 odsto u poslednje tri godine. Poslednji podaci dolaze iz četvrtog kvartala 2010 godine, kada je savezni sud ugasio LimeWire, što je donekle uticalo na brojeve, mada NDP navodi da su zato ostale P2P mreže imale povećanje svog prometa.
Takođe, prosečan broj preuzimanja po osobi je u padu, sa 35 po kvartalu u 2007 godini na 18 po kvartalu do kraja 2010 godine. Ovi podaci otprilike odgovaraju sličnim podacima prikupljenim od strane Warner Music-a koji su pokazani FCC početkom 2010 godine. U svojim podacima Warner navodi da su 13 odsto potrošača su zakleti pirati, ali takođe naglašava da čak i pirati ponekad potroše nešto novca na snimljenu muziku. Broj korisnika koji koriste P2P aplikaciju u SAD-u se opao za čak 43% u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. Prema tom postotku godišnje je zabeleženo čak 12 miliona preuzimanja manje. Iako postoje druge alternative za preuzimanje muzike, izgleda da korisnici jednostavno sve manje i manje preuzimanju muziku sa P2P servisa.
Ipak, podaci NPD-a ukazuju na to da barem što se tiče u SAD-, piraterija nije "osnovni" problem, kako se to do sada smatral. U privredama u razvoju, stopa piraterija može da dostigne čak više od 90 odsto što se tiče muzike, filmova i softvera, a kako akademaska istraživanja zaključuju to je ipak problem cene na tim tržištima koja nisu usklađena sa standardom građana na tim tržištima.
Google investira milion dolara u alat za otkrivanje cenzure
Google je dodelio million dolara istraživačima Georgia Tech, ako da mogu da razviju jednostavne alate za otkrivanje Internet proporcionalnosti, cenzura Vlada i drugih problema "transparentnosti".
Ovaj novac pokriva dve godine rada na Georgia Tech, uz dodatnih 500.000 dolara ako Google bude želio dodatnu godinu razvoja. Na kraju projekta, Georgia Tech tim se nada da će obezbediti "Web paket alata za merenje Interneta kojem će korisnici širom sveta pristupati besplatno. Uz pomoć ovih alata, korisnici će moći da odrede da li je njihov ISP pruža uslugu koju plaćaju, i da li podaci koje šalju i primaju preko njihove mreže izmenjeni od strane Vlade ili ISP-a ".
Wenke Lee, profesor računarskih nauka i glavni istraživač, navodi d će ovaj rad stvoriti "ekosistem transparentnosti" na Internetu.
Na primer, recimo da se desi opet nešto slično kao ono što se desilo nedavno u Egiptu, da Internet bude ugašen. Ako imamo zajednicu Internet korisnika u toj zemlji, mi ćemo odmah znati kada vlada ili ISP počnu da blokiraju promet, modifikuju rezultate pretrage, pa čak i menjaju Internet informacije u cilju širenja propaganda. Primjer je Vlada Tunisa, koja je početkom ove godine dodala bitove koda na Facebook login stranicu u cilju snimanja lozinki korisnika korisnika,
navodi profesor Wenke Lee.
Georgia Tech tim takođe planira da napravi alata i za vlasnike smartphone i tablet uređaja.
Facebook kupio proizvođača mobilnih aplikacija Snaptu
Facebook je pristao na kupovinu Izraelske kompanije Snaptu, koja razvija Java Web aplikacije za jeftinije mobilne telefone za oko 70 miliona dolara.
Kompanije Snaptu je osnovana 2007 godine, navodi da će sada zajedno sa Facebook-om moći brže da se razvija i da je ovo prava stvar za kompaniju. Posao bi se trebao završiti u roku od nekoliko nedelja.
Facebook ističe da će sa kupovinom Snaptu omogućiti da sada brže pružaju mnogo bolje mobilno iskustvo za korisnike telefona koji imaju manje mogućnosti obrade u odnosu na smartphone.
Snaptu je svoju Facebook mobilna aplikacija za ove telefone lansirao početkom godine. Aplikacija koja se zove Facebook for Feature Phones trenutno radi na više od 2.500 modela telefona.
Na tržištu već postoji veliki broj Facebook aplikacija za napredne telefone. Facebook je razvio sopstvenu mobilnu aplikaciju za iPhone, dok je kompanija Research In Motion razvila Facebook aplikaciju za BlackBerry telefone. Tu su Facebook aplikacije za T-Mobile Sidekick i aplikacije za INQ, Palm, Nokia i High Tech Computer (HTC), koji prodaje dva Android smartphonea sa namenskim tasterima zua Facebook.
Ova kupovina kompanije Snaptu bi trebalo da pomogne Facebook-u da poveća svoju bazu korisnika u regionima gde korisnici nemaju smartphone ili računare. Snaptu navodi da 95 odsto korisnika mobilnih telefona nemaju smartphone uređaje. Kompanija takođe za ove korisnike nudi aplikaciju za sajt poslovnog umrežavanja, LinkedIn, društveni sajt sa vestima Mashable i mikrobloging servis Twitter. Ni Snaptu ni Facebook nisu ništa rekli šta će se desiti sa ovim aplikacijama nakon kupovine.
AT&T kupuje T-Mobile SAD za 39 milijardi dolara
AT&T je upravo objavio da je postigao konačan dogovor sa Deutsche Telekom oko kupovine T-Mobile SAD za 39 milijardi dolara u gotovini i dionicama. U priopćenju za tisak, AT&T je naveo da je ugovor odobren od strane Borda Direktora obje tvrtke.
Ako posao dobije regulatorno odobrenje, AT&T će postati najveći wireless provider u Sjedinjenim Američkim Državama. Tvrtka navodi da će ova transakcija omogućiti da prošire svoju 4G LTE mrežu na 95% stanovništva u Sjedinjenim Državama.
Američke patriotske će biti zadovolne sa ovom objavom da će T-Mobile USA i biti američka tvrtka, a ne Njemačka telekom tvrtka koja se ironično naziva T-Mobile USA. Međutim, ako želite koristiti GSM telefon, nećete imati mnogo izbora ako se ovaj posao ostvari. U priopćenju za tisak kompanije AT&T se naglašava kako će američko tržište će i dalje biti konkurentno, čak i nakon ovog posla:
Američka wireless industrija je jedno od najvažnijih i najkonkurentnijih tržišta u svijetu i tako će i ostati nakon ovog posla. SAD je jedna od rijetkih zemalja u svijetu gdje velika većina potrošača može birati između pet ili više bežičnih usluga na lokalnom tržištu. Na primjer, u 18 od prvih 20 američkih lokalnih tržištima, postoji pet ili više wireless usluga. Lokalno tržišno natjecanje eskalira među većim kompanijama, onima sa nižim cijenama i nekoliko regionalnih bežični igrača koji imaju šire nacionalne planove. Ova intenzivna konkurencija samo raste sa gradnjom novih 4G mreža i dolaskom novih tržišnih sudionika.
Facebook Likes donosi veću online zaradu od Tweets-a
S obzirom na dosadašnje iskustvo sajta za registriranje događaja, Eventbrite, socijal-medijski marketeri koji žele do online zarade veću vrijednost mogu dobiti od Facebook-a nego od Twitter-a.
Sajt je objavio da im prosječan tweet o događaju donosi 80 centi od prodaje ulaznica tijekom proteklih šest mjeseci, dok prosječan Facebook Like donosi 1,34 dolara.
Studija, koja je koristila vlastite alate za socijalnu analizu kako bi pratila prodaju ulaznica na sajtu, nastavak je slične analize koju je tvrtka objavila u listopadu nakon analize podataka prikupljenih u periodu od 12 tjedana. Ta studija je također pokazala da je Facebook donosio više prodaje za Eventbrite od Twitter-a.
Svaki pojedinačni Facebook Like donosi više prodaje od pojedinačnog tweet-a, studija je također otkrila da je kumulativna aktivnost na Facebook-u bila veća nego aktivnost na Twitter-u, naravno za Eventbrite. Ljudi na Facebook-u dijele Eventbrite događanja gotovo četiri puta više nego korisnici Twitter-a. Tvrtka ove razlike vidi u tome što Facebook ima širi doseg i veći naglasak na vezama stvarnog svijeta.
Važno je napomenuti da samo vrlo mali postotak posjetitelja sajta dijeli događaje sa sajta na svojim mrežama. Samo 1% ljudi koji posjete sajt, događaje na stranici dijeli sa svojim prijateljima.
Očito da ljudi više vole da dijele sadržaj koji im se nudi društvenim mrežama a prema Eventbrite podatacima, također je veća vjerojatnoća da će kupiti ulaznice za događaje dijeljene na Facebook-u nego one od nepotvrđenog prijatelja. Ali, da li ovi trendovi, ili bilo koja druga Eventbrite otkrića, mogu da se primjene i na sve ostale vrste kupovine još uvijek je stvar spekulacije, mada, Eventbrite inzistira na njihovoj relevantnosti.
Mi smo pažljivo pratili ponašanje dijeljenja u nastojanju da se pomogne organizatorima da pogledaju novi svijet distribucije njihovih događaja. Ovi nalazi se mogu primjeniti uglavnom na sva e-commerce poslovanja,
navodi Tamara Mendelsohn, direktor marketinga Eventbrite-a i bivši viši analitičar pri Forrester Research.
Smanjenje cijena jedini način da se zaustavi piratstvo
Jedini način da se zaustavi piratstvo je da se smanje cijene. To je zaključak nove veoma važne akademske studije koja procjenjuje da se krađa autorskog sadržaje neće zaustaviti isključivanjem širokopojasne Internet konekcije, povećanjem cenzure ili drakonskim novim zakonima koji dolaze u okviru sporazuma o borbi protiv krivotvorenja ACTA.
The Media Piracy Project, objavljen od strane Social Science Research Council, navodi da je ilegalno kopiranje filmova, glazbe, video igara i softvera "bolje opisati kao globalni problem cijene", i jedini način na koji vlasnici autorski prava mogu sa ovim pitanjem da se pozabave jeste da potrošačima naplaćuju manje novca za te usluge i proizvode.
Trogodišnja studija je bila koncentrirana na zemlje kao što su Rusija, Meksiko i Indiju, ekonomije koje su u razvoju i gdje je piratstvo ednemska pojava.
Znanstvenici su zaključili da društva u kojima je prepuno piratstva nema nemorala, ili da nisu spremni da plate za sadržaj, problem je u tome što u tim dijelovima svijeta, legitimni CD-ovi, DVD-ovi i softver, su pet do deset puta viši u poređenju sa njihovim lokalnim prihodima, što naravno da nije slučaj sa SAD ili Europom.
Bilo kakva borba protiv piratstva neće promijeniti stanje gospodarstva koja je osnovni uzrok krađa autorskog sadržaja, navode autori izvješća. Oni tvrde da su vidjeli "malo dokaza da su policijske mjere do sada imale ikakvog utjecaja, bilo koje vrste, na ukupnost ponude piratske robe. Naš rad sugerira, suprotno, da je piratstvo dramatično poraslo u posljednjih deste godina zahvaljujući upravo tim mjerama ".
U razvijenim gospodarstvima, cijene sadržaj su padale zahvaljujući borbi dobavljača za bolju cijenu sa kojom bi napravili uspjeh na tržištu. U mnogim gospodarstvima u razvoju, filmovi i drugi materijal zaštićen autorskim pravima, distribuiraju velike multinacionalne tvrtke koje često imaju gotovo monopolsku kontrolu na lokalnom tržištu.
Oni navode primjer Rusije, gdje se legalna verzija filma The Dark Knight prodaje za 15 dolara, što je otprilike ista cijena koju potrošači plaćaju i u SAD-u. No, treba imati na umu da su plaće u Rusiji znatno niže i da cijena predstavlja znatno veći postotak prihoda potrošača, ekvivalent ovoj cijeni za američkog kupca bila bi nešto oko 75 dolara za filmu, što je naravno preskupo. S druge strane, piratska verzija se može kupiti za manje od trećine cijene.
Zanimljivo je da se ovo izvješće distribuira pod “Consumer's Dilemma” licencom koja košta 8 dolara za stanovnike zemalja sa visokim dohotkom a besplatno je za nekomercijalnu uporabu svugdje drugdje.
Google kupio Green Parrot Pictures kako bi poboljšao kvalitet YouTube videa
Google je kupio Irsku kompaniju Green Parrot Pictures u pokušaju da poboljša kvalitet videa koji se šalju na YouTube. Kompanija osnovana u Dablinu specijalizovana je za poboljšanje obrade slike, na primer, oštrine i podrhtavanja kamere.
Tehnologiju Green Parrot Pictures-a već je koristilo nekoliko velikih holivudskih filmskih studija na filmovima kao što su X-Men i Spiderman.
Google navodi da će ova tehnologija poboljšati kvalitet wideo snimaka na YouTube, a propusni opseg će se koristiti mnogo efikasnije.
Veoma smo uzbuđeni što ćemo se pridružiti kompaniji Google, gde ćemo primeniti naše znanje i tehnologiju za poboljšanje online video iskustva stotina miliona korisnika širom sveta na različitim platformama i servisima,
navodi se u izjavi kompanije Green Parrot Pictures.
Kompaniju Green Parrot Pictures je osnovao pre šest godina dr Anil Kokaram, vanredni profesor u školi za inženjerstvo na Trinity College, Dablin.
Google, koji je vlasnik YouTube-a planira da koristi ovu tehnologiju za pozadinsku obradu “on-the-fly“, na korisničkim video sadržajima.
Pisanje na zvanični IouTube blogu, Google-ov direktor video tehnologiju, Džeremi Doig je rekao:
Šta ako postoji tehnologija koja može da poboljša kvalitet ovakvih video zapisa, da izoštri sliku, pruži kvalitetniji i stabilniji video, u toku samog slanja videa na web sajt? Možete zamisliti koliko smo bili uzbuđeni kada smo otkrili malu, ambicioznu kompaniju sa sedištem u Irskoj koja može da uradi upravo to,
izjavio je direktor video tehnologije kompanije Google, Jeremy Doig.
Twitter korisnici šalju 140 milijuna tweet-ova dnevno
Društvena mreža Twitter slavi svoj peti rođendan, a kako bi obilježila prigodu, otkriva niz statistika koje pokazuju njen rast u proteklih pet godina.
Popularnost društvene mreže raste iz godine u godinu, povećava se broj korisnika i broj tweet-ova. Društvenoj mreži Twitter je bilo potrebno 3 godine, 2 mjeseca i 1 dan da dostigne brojku od milijardu tweet-ova. Korisnici sada šalju u prosjeku 140 milijuna tweet-ova dnevno, što je ogroman porast u poređenju sa 50 milijuna tweet-ova dnevno, koliko su korisnici slali prije godinu dana. Rekordan broj tweet-ova zabilježen je 11 ožujka 2011 godine kada su korisnici poslali 177 milijuna tweet-ova.
Rekordan broj tweet-ova u sekundi zabilježen je poslije ponoći u Japanu u toku dočeka Nove Godine kada je registrirano 6.939 tweet-ova u sekundi. Raniji rekord je bio 456 tweet-ova kada je umro Michael Jackson, 25 lipnja 2009 godine.
Twitter navodi još jednu interesantnu statistiku, 572.000 računa je kreirano 12. ožujka 2011 godine, a 460 tisuća novih računa se u prosjeku dnevno kreiralo tijekom posljednjih mjesec dana. Broj mobilnih korisnika je porastao za 182 posto u proteklih godinu dana.
Twitter trenutno ima 400 zaposlenih, što je također ogroman porast ako uzmemo u obzir da ih je imao 8 u siječnju 2008 godine.
Ljudi više konzumiraju vijesti sa Interneta nego iz novina
Poynter Institute, simbol američkog novinarskog istraživanja, utvrdio je da od kraja 2010 godine, više ljudi čita vijesti sa Interneta nego iz novina, a također i više novca od oglašavanja ide online nego na novinska izdanja.
Prema sprovedenoj anketi, 34% ispitanika je izjavilo da su čitali online vijesti u posljednjih 24 sata (za razliku od 31% onih koji preferiraju novine). 41% je navelo da većinu svojih vijesti dobivaju od online izvora, što je 10% više od onih koji su naveli da većinu svojih vijesti dobivaju iz novina.
Za grupu u starosnoj dobi od 18 do 29 godina, Web je primarna stvar kada su u pitanju informacije i vijesti, njih 65% je u anketi navelo da je Internet njihov glavni izvor vijesti.
Prihodi od oglašavanja u novinama u SAD-u pali su 46% u odnosu na razdoblje od prije četiri godine tj. na 22,8 milijardi dolara, te dodatnih 3 milijarde dolara na Internet stranicama vezanim za tiskane medije. Istovremeno je ukupna vrijednost oglašavanja na Internetu u SAD-u porasla na 25,8 milijardi dolara, što je porast od 13,9% u periodu od 2009 do 2010 godine.
Ovo istraživanje je pokazalo da je gotovo polovica Amerikanaca u anketi navelo da prefeiraju online vijesti, što je i bilo za očekivati s obzirom na popularnost i ekspanziju Tablet i mobilnih uređaja. Zbog pada prihoda novinski izdavači u SAD-u smanjili su broj zaposlenih, među kojima i novinare i urednike, za 30% u odnosu na 2000 godinu. Kako bi donekle nadoknadili izgubljene prihode izdavači su počeli naplaćivati sadržaje na svojim Internet stranicama, no za sada je samo 1% korisnika pristalo da plaća taj sadržaj.
Wi-Fi čak za trećinu sporiji od ožičene Internet konekcije
Gledanje videa, VoIP i online igranja su primjetno sporije preko Wi-Fi mreže nego kada se koristi ožičena ethernet veza, navodi se u najnovijem istraživanju koje je sprovela analitička tvrtka Epitiro. Mali pad u bežičnom signalu može dovesti do pada brzine download-a od 30 posto i povećanjem latencije od 10 do 20 posto latencija kao i gubitke paketa podataka. Razlog ovome su „fizičke barijere“ u kućama, poput zidova, vrata, namještaja, ali i ostali uređaji koji stvaraju interferenciju, kao što je slučaj sa mikrovalnom ili bežičnim telefonima.
Iako se u normalnom surfanju Internetom razlika u brzini pristupa skoro i ne osjeti, veća latencija i gubici podataka preko Wi-Fi značajno mogu utjecati na iskustva korisnika kada igraj u online igrice, koriste aplikacije poput Skype-a ili stream-uju video sadržaj, kao i prilikom skidanja većih datoteka, navodi tvrtka Epitiro u zaključku sprovedenog istraživanja.
Epitiro je istraživanje sprovela pomoću testnih aplikacija ugrađenih u računala 14.001 volontera u SAD-u, Velikoj Britaniji, Italiji i Španjolskoj. Istraživanje je trajalo tri mjeseca a dobiveno je više od milijun rezultata a također su provedena i laboratorijska testiranja na mnogim popularnim Wi-Fi router-ima kako bi se ustanovio odnos između snage signala i brzine preuzimanja datoteka.