Online Tržište

Kineski e-Commerce gigant Alibaba Group iznela je predlog da otkupi dionice svoje B2B platforme Alibaba.com koje u u vlasništvu nekih investitora. Alibaba Group, koja je vlasnik 73 odsto Alibaba.com, nudi investitorima 1.74 dolara po akciji što je ista cena kao i 2007 godine kada se kompanijinim dionicama trgovalo na berzi. Ovaj otkup 23% dionica kompaniju će koštati oko 2,5 milijardi dolara.

Inače, Allibaba.com je prijavila pad profita u četvrtom kvartalu, po prvi put u poslednje dve godine. Alibaba.com, koja povezuje Kineske firme sa prekomorskim kupcima, prijavila je pad zarade od 6 odsto, 61.3 miliona dolara, u poslednja tri meseca 2011 godine.

Alibaba.com se vodila jednostavnom logikom poslovanja, fokus na brzo povećanje broja kupaca kako bi se maksimovalizovala online zarada. Međutim, prošle godine Alibaba.com je odlučila da promeni svoju strategiju i fokusira se na poboljšanje iskustva kupovine na sajtu. Tada je to obrazlagano isplativošću na duži vremenski period, i potrebom za dodatna ulaganja u svoje poslovanje.

Ova najava moguće privatizacije Alibaba.com dolazi samo nekoliko dana nakon što su se pojavile informacije da Yahoo pregovora sa predstavnicima kompanija Alibaba i Softbank Corp, koja je jedan od suvlasnika Yahoo Japan, oko prodaje svog udela od 43% u Alibaba Group. Predstavnik kompanije Alibaba, međutim, naglašava da predlog za privatizaciju nema nikakve veze sa bilo kakvim razgovorima sa Yahoo.

Inače, ovaj paket od 43% vlasništva Yahoo je 2005 godine platio milijardu dolara.

Osim međunarodnog e-commerce sajta Alibaba.com Alibaba Group poseduje i e-commerce sajt Taobao kao i servis za online plaćanje Alipay.

Trgovanje Alibaba.com dionicama na berzi u Hong Kongu suspendovano je 9 februara.

U prikazu neobične javne iskrenosti, Nacionalna Kontraobaveštajna Kancelarija SAD-a objavila je izveštaj u kom je etiketirana Kinu kao “najaktivnija i najupornija” zemlja u svetu kada je reč o sajber špijunaži. Rusija se takođe spominje u ovom izveštaju kao država koja je zajedno sa Kinom “najagresivniji kolekcionar” Američkih trgovinskih tajni.

Kina je javno osudila ove optužbe dok Ruski zvaničnici uopšt nisu željeli davati komentare.

Osnovna svrha ovog izveštaja je da prikaže sve veći značaj koji sajber špijunaža igra u podrivanju privatnih i Vladinog interesa. Robert Bryant, jedan od rukovodilaca Kontraobaveštajne Kancelarije tvrdi da je sajber špijunaža “nacionalna i dugoročna strateška pretnja Sjedinjenim Državama” i da “neuspeh nije opcija”, kada je reč o rešavanju ovih pitanja.

U izveštaju, postoji poseban fokus na neželjene posledice koje ukradene poslovne tajne mogu imati na SAD i partnerske ekonomije.

Što se tiče imenovanja imena, visoki obaveštajni zvaničnik izrazio je pokazujući prstom na određene zemlje treba da se uradi.

Ekonomska špijunaža je nešto što odobravaju i Kina i Rusija i ona je deo njihove nacionalne politike ekonomskog razvoja,

ističe visoki obavještajni zvaničnik SAD-a.

Kineska Vlada je više puta optužena za industrijsku špijunažu. Lista uključuje neslavni prodor na Google servere, potkrepljujuće činjenice da je inžinjer kompanije Ford radio za njih kao špijun, neovlašćen pristup serverima kompanija među kojima u Yahoo, Northrop Grumman, Adobe, Symantec, šifrirane informacija koje su stizale sa Britanskih univerziteta i još mnogo toga. Isto tako, Rusija je dobro poznata po svojoj Bot mreži i “obimnim, sofisticiranim operacijama” u domenu sajber špijuniranja.

Interesantno je napomenuti da Kina i Rusija nisu jedine zemlje koje su se proteklih godina povezivale sa averama sajber špijunaže. Izrael i Francuska su takođe optuživane za manje krađa Američkih industrijskih tajni, međutim, iz nekog razloga one nisu pominjane u ovom izveštaju.

Da li SAD i Kina vode hladni rat u digitalnom prostoru? Kineski dokumentarac koji je prikazao sposobnost vojske za sajber napad protiv SAD-a uklonjen je sa web sajta Kineske državne televizije.

Kineski dužnosnici su požurili sa demantima inzistirajući na tome da je video koji je dospio u javnost djelo nekog maštovitog producenta.

Video je dio državnog dokumentaraca o sajber ratovanju, u kom je prikazano kako nevidljivi korisnik provodi napad na web sajt iz Alabame vlasništvo duhovnog pokreta Falun Gong. U samo šest sekundi, video je ponudio ono što stručnjaci opisuju kao neobično iskren opis Kineske ofanzivne sajber sposobnosti.

Korisnici Interneta koji su juče pokušavali da pronađu ovaj dokumentarac na sajtu Kineske državne televizije u tome nisu uspjeli jer stranica na kojoj se video nalazio više ne postoji.

KineskoMinistarstvo Obrane je jučer dalo izjavu da je ovaj video proizvod maštovitog producenta i da sadržaj i sve ostalo u ovom video ne predstavljaju politiku i stav Vlade.

Kina je uvijek davala veliku važnost sigurnosti na Internetu i čvrsto se protivila bilo kakvom obliku kriminalnih aktivnosti na Internetu. Kineska vojska nikada nije sprovodila nikakav oblik sajber napada,

navodi se u priopćenju.

Kina već duže vrijeme poriče bilo kakvu odgovornost za sajber napade i online špijunažu, usprkos brojnim izvješćima o postojanju takvih aktivnosti, napadima na Google i kontroli antivirus kompanija kao i samog priznanja postojanja jedinice sajber ratnika u sklopu vojske poznatu pod nazivom Plava Armija. 

Kinezi su nemilosrdni i čini se da se uopšte ne brinu da će biti uhvaćeni. Vidjeli smo Kineske mrežne operacije unutar nekih od naših električnih mreža. Da li sam zabrinut zbog toga, i zbog sustava kontrole zračnog prometa sustava kontrole, vodoopskrbnih sustava, i tako dalje? Naravno da jesam. Naša mreža je mapirana,

priopćio je u travnju 2009 godine Joel F. Brenner, pripadnik Nacionalne Protuobavještajne službe SAD-a.

Pentagon je u svom godišnjem izvješću o Kineskoj vojsci, objavljenom prije nekoliko dana, naveo da su u 2010 godini probijeni brojni računalni sustavi diljem svijeta, uključujući i one u Sjedinjenim Američkim Državama, u napadima koji potječu iz Kine.

Kineska državna televizija više ne hostuje ovaj dokumentarac ali se on ipak još uvijek može pronaći na YouTube.

Prema istraživanju kompanije IDC, Kina je u drugom kvartalu pretekla SAD po prodaji računara.

Prodaja računara u Kini dostigla je 11,9 milijardi dolara, dok je prodaja računara u SAD-u pala na dolara 11,7 milijardi dolara. Broj isporučenih računara u Kinu porastao je za 14,3 odsto u odnosu na prošlu godinu, i sada iznosi 18,5 miliona. Što se tiče tržišta SAD-a, isporuka računara je opala za 4,9 odsto i iznosi 17,7 miliona.

Ovo je prvi put da je Kina pretekla SAD po pitanju isporuke i prodaje računara.

Nismo očekivali da se to desi u ovom kvartalu.Prethodna projekcije su nagoveštavale da bi Kina mogla da preuzme vodeću ulogu negde u 2012 godini a ne sada, navodi Bryan Ma iz kompanije IDC.

Najnovije procene govore da će SAD ponovo da preuzme lidersku poziciju po prodaji računara u četvrtom kvartalu, zbog Američkih praznika tokom kojih se korisnici najviše kupuju. Ipak, Kina će biti dominantno tržište za prodaju i sporuku računara od 2012 godine.

IDC takođe navodi da isporuka računara širom sveta raste nešto sporijim tempom, što zbog nešto manje tražnje što zbog sve većeg interesa za tablet-ima. Ovaj veliki rast prodaje računara u Kini je posledica pokretanja brojnih infrastrukturnih projekata od strane Kineske Vlade kao i stimulacije potrošača za zamenu svojih starih računara putem nekoliko Vladinih programa.

Kompanija IDC navodi da ovo rastuće Kinesko tržište pogoduje proizvođaču računara Lenovo, koji je najbrže rastuća kompanija među prvih pet proizvođača računara. Lenovo je najveći proizvođač računara u Kini sa 31,7 odsto udela na tržištu.

Mladi Kineski par je prodao sve troje svoje dece u zamenu za novac koji im je trebao za igranje online igrica u Internet kafeima, navodi se u pisanju južno-kineskih novina.

Prema pisanju “Gradskih Vesti Sanxiang”, ovaj par se upoznao u Internet kafeu 2007 godine gde su zajednički delili svoju opsesijau sa online video igricama. Godinu dana kasnije, postali su roditelji, dobili su sina. Samo nekoliko dana posle njegovog rođenja, počeli su ga ostavljati samog u kući, dok su oni išli igrati online igrice u Internet kafeu udaljenom 30 km.

U 2009 godini, Li Lin i Li Juan postali su roditelji po drugi put, ovaj put dobili su devojčicu, i došli na ideju da je prodaju za novac kako i mogli da finansiraju svoju opsesiju online igricama. To su i uradili, prodali su devojčicu za nešto manje od 500 dolara. Nakon toga, par se odlučio da proda i svoje prvo dete, za koje su dobili 10 puta više, oko 4600 dolara.

Par se odlučio da ima i treće dete, rodio se još jedan dečak, kojeg su ubrzo prodali za 4600 dolara. Kda je majka Li Lin saznala šta su njen sin i njegova devojka su uradili, prijavila ih je Vlastima.

Na pitanje da li im nedostaju deca, roditelji su odgovorili: "Mi ne želimo da ih podižemo, mi samo želimo da ih prodajemo za novac".

Kompanija Zynga, kreator najpopularnijih društvenih igara, udružila se sa jednom od najvećih Internet tvrtki u Kini, Tencent, kako bi toj zemlji predstavila svoju ​​popularnu igru CityVille. Dvije kompanije su priopćile da je Kineska verzija CityVille, pod nazivom koji se prevodi kao Zynga Grad, pokrenuta kao beta verzija na Tencent sajtu za društveno umrežavanje.

Tencent je najpoznatiji kao QQ operator, koji je Kineski najpopularniji instant messenger, sa 647,6 milijuna aktivnih računa. No, kompanija također privlači i velik broj korisnika putem online igara i sajta za društveno umrežavanje.

Zynga Grad će prvo biti lansirana na Tencent Pengyou platformi, sajtu za društveno umrežavanje koji ima 101 milijun aktivnih korisnika mjesečno, a potom i na drugim Tencent platformama, uključujući i drugi sajt za društveno umrežavanje poznat kao QZone.

Zynga, čije je sjedište u San Franciscu, je stekla ime sa igricama na Facebook-u. Kompanija ima 232 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, a CityVille spada u njenu najpopularniju igru.

Zynga dolazi na ogromno tržište. Kina ima 485 milijuna korisnika Interneta i više od 900 milijuna korisnika mobilnih telefona.

Zynga je razvila Zynga Grad igru u vlastitom Kineskom studiu sa sjedištem u Pekingu, koji je angažirao lokalne programere i umjetnike. Pri dizajniranju značajki i dešavanja u igri vodilo se računa o Kineskoj kulturi.

Nova linija smartphone uređaja Kineskog Unicom-a, koji bi trebali biti konkurencija Apple iPhone i Android uređajima u Kini, naći će se u prodaji krajem ovog mjeseca.

Wophone je novi smartphone i softverska platforma tvrtke China Unicom koji je drugi po veličini Kineski mobilni operater sa oko 180 milijuna korisnika.

Wophone uređaji će koristiti softver temeljen na Linux-u, razvijen od strane China Unicom i njegovih partnera, uključujući i neke Kineske državne agencije. Neki od proizvođača Wophone uređaja za China Unicom su Motorola, Tajvanski HTC i Kineski proizvođači telekomunikacijske opreme Huawei i ZTE.

Cijena uređaja, koji će biti dostupan u cijeloj Kini, još nije objavljen.

China Unicom trenutno jedini u zemlji nudi Apple iPhone 4 koji je veliki hit među kineskim potrošačima. Kompanija ipak ne prodaje aplikacije za iPhone jer prodaja ide izravno od Apple-a, i to može biti razlog da kompanija pokuša da poveća prihode sa App Store aplikacijama za Wophone.Također, konkurenti China Mobile i China Telecom već vode razgovore sa kompanijom Apple da i oni počnu da nude iPhone svojim korisnicima.

China Mobile, koja ima 611 milijuna korisnika, također ima svoju vlastitu smartphone i softversku platformu poznatu kao OPhone, koja koristi operativni sustav baziran na Google Android-u.

U prvom tromjesečju ove godine, 19,9 milijuna smartphone uređaja prodano je u Kini, što je gotovo 30 posto od ukupne prodaje mobilnih telefona u zemlji.

Kineske Vlasti su ugasile 1,3 miliona web sajtova u prošloj godini nakon donošenja novih zakona o kontroli Interneta. Kineska cenzura Internet sadržaja blokira svaki sajt koji Vlasti smatraju neprihvatljivim. Tome u prilog ide i podatak objavljen od strane Kineske Akademije Društvenih Nauka, da je na kraju 2010 godine u Kini bilo 1,91 milion web sajtova, što je čak za 41% manje u odnosu na godinu dana ranije.

U poslednjih nekoliko godina, Kineske Vlasti su pooštrili propise koji se odnose na Internet. 2009 godine Vlasti su počele sa akcijom gašenja sajtova sa pornografskim sadržajem, iako mnogi kritičari tvrde da su tom prilikom ugašeni i mnogi drugi sajtovi. Tako su se pod udarom našli svi oni koji su okarakterisani da podrivaju nacionalne interese pa su tako ugašeni sajtovi koji su promovisali slobodu govora, demokratiju, ljudska prava pa čak i oni na kojima su se iznosile ili se raspravljalo o zdravstvenom stanju lidera komunističke partije. To je bio razlog za gašenje mnogi servisa poput Facebok-a, Twitter-a, YouTube-a, pa čak i BBC na kineskom jeziku. Svi su bili optuživani za  za podrivanje stabilnosti zemlje i nepoštovanje zakona o cenzuri Internet sadržaja.

Kineska Akademije Društvenih Nauka i pored svih ovih činjenica tvrdi da u Kini postoji velika sloboda govora i da je prošlih godina samo nekoliko sajtova ugašeno iz tog razloga.

Iako se broj sajtova smanjen, obim informacija je porastao na web sajtovima što je rezultiralo porastom broja web stranica na 60 milijardi tokom 2010 godine, to je povećanje od 79% u odnosu na prethodnu godinu. Krajnji rezultat je poboljšanje kvaliteta Internet sadržaja dostupnog u Kini.

Još jedan važan podatak je taj da Kina ima 457 miliona korisnika Interneta i da predstavlja najbrojniju online populaciju.

Baidu i Microsoft su postigli dogovor po kom bi Bing engine pružao rezultate pretrage na engleskom jeziku za najveći Kineski pretraživač. Dalji detalji dogovora, uključujući i finansijski deo, nisu objavljeni.

Ovaj potez je logićan sled događaja nakon što je Google prošle godine odlučio da se povuče iz Kine, pošto je kompanija odbila da cenzuriše rezultate pretrage. Google.cn sada preusmerava posetioce na Google-ov sajt u Hong Kongu.

Najveći Kineski pretraživač Baidu drži oko 80 odsto tržišta pretrage. Baidu se nada da sa boljim rezultatima pretrage na engleskom jeziku korištenjem Bing-a, mogu još više povećati svoj udeo na tržištu.

Baidu je pored oog dogovora sa kompanijom Microsoft, nedavno napravila još jedan značajan poslovni potez. Prošlog meseca, objavjen je posao vredan 306 miliona dolara sa Qunar, koji je Kineski pretraživač za putovanja, tako da je sada Baidu postao njegov većinski vlasnik.

S druge strane, Microsoft bez ikakve sumnje želi da dobije što bolji pristup Kineskom tržištu koje ima oko 480 miliona korisnika Interneta, kao i da pokuša da smanji ogromno vođstvo Google-a na globalnom tržištu pretrage.

Prošlog meseca, Google je imao 91,28 odsto svetskog tržišta u odnosu na 3,24 odsto koliko je imao Bing. Ovi podaci su preuzeti sa sajta StatCounter GlobalStats.

Lokalni Kineski tisak izvještava da je Kina počela sa gradnjom Cloud Computing Special Administrative Region (SAR), posebnu hi-tech industrijsku zonu za tech tvrtke koja nudi potpuni, necenzurirani pristup Internetu.

Cloud SAR je projekat vrijedan 154 milijuna dolara i gradi su u Chongqing, jugo-zapadnoj Kini. Ono što privlači najviše pažnje jeste da će ova industrijska zona biti oslobođena zloglasne Kineske Internet cenzure. Industrijska zona će koristiti internet konekciju koja je izolirana od ostatka mreže tako da podaci neće morati proći kroz Kineski sistem za filtriranje Interneta.

Prema izvješću, ovo mjesto bit će ekskluzivno namjenjeno strancima tako da će pristup lokalni Kineskim tvrtkama biti strogo zabranjen. U stvari, Kineski građani neće smjeti ući u ovaj prostor, a zaposlenici će morati proći kroz stroge sigurnosne provjere prije ulaska na svoja radn mjesta.

Cloud Computing je postao popularan širom svijeta, s Američkim i Europskim tvrtkama koje lociraju servere u Japanu, Singapuru, Hong Kongu i Indiji kako bi smanjili troškove. Kina, koja je popularna zbog svoje jeftine radne snage, nije do sada mogla iskoristiti poslovne prednosti Cloud Computing-a zbog svoje cenzure Internete.

Kineska vlada je odobrila je SAR u cilju izgradnje središta međunarodnog podatkovnog centra. U SAR strani ulagači mogu obavljati off-shore poslovanja sa neograničenim pristupom internetu a također, za razliku od drugih dijelova Kine, mogu imati 100% dionica u svom vlasništvu.