Online Tržište

Da li ste se ikada zapitali koliko zarađuju torrent portali ili sajtovi sa linkovima na različite vrste piratskog sadržaja, od oglasa koji se prikazuju na njihovim stranicama?

Digital Citizens Alliance (DCA) je objavila sveobuhvatno izvješće o tomu koliko piratske stranice zarađuju od oglasa. Izvješće pod nazivom “Good Money Gone Bad: Digital Thieves and the Hijacking of the Online Ad Business” sugeriše da su stranice koje se bave piratskim sadržajem kao što su filmovi, TV emisije, glazba, i još mnogo toga, ostvarile fascinantnih 227 milijuna dolara od oglasa u 2013 godini.

Statistički podaci izneseni u izvješću temelje se na broju pozicija oglasa, pregleda stranica i procjenama vezanim za cijene oglasa.

U izvješću su Web stranice podijeljene u tri veličine na temelju broja jedinstvenih posjetitelja mjesečno. To su : veliki sajtovi sa više od 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno , srednji koji imaju između 1 i 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno i mali koji imaju manje od milijun jedinstvenih posjetitelja mjesečno. Nadalje, oni su podijeljeni u razne kategorije kao što su torrent portali, sajtovi sa linkovima na različite vrste piratskog sadržaja, streaming sajtove, te sajtove za izravno preuzimanje sadržaja.

Za potrebe ovog istraživanja uzet je uzorak od 596 sajtova, a 30 najvećih piratskih sajtova (fokus je bio na film i TV emisije) u prosjeku je zaradilo fascinirajućih 4,4 milijuna dolara od oglasa u prošloj godini! Izvješće ističe da BitTorrent i P2P portali mogu zaraditi i više od 6 milijuna dolara godišnje od oglasa, s tim da i oni mali sajtovi takođe mogu zaraditi pristojne sume veće od 100.000 dolara. Torrent sajtovi, koje čine manje od četvrtine ukupnog uzorka , imaju zaradu i do 94,1 posto, a uzimaju polovicu od ukupnog prihoda od oglasa.

Izvješće ističe da se kriminal očito isplati kada možete ukrasti tuđi sadržaj.

U izvješću se navodi da veliki dio prihoda od oglasa dolazi od velikih brandova kao što su McDonalds, Ford, LEGO, Dell, Amazon, i drugi. DCA navodi da iako brendovi možda i nisu svjesni toga, jer se njihovi oglasi prodaju i preprodati putem različitih kanala, ovo može itekako štetiti njihovom ugledu.

Kao svake godine do sad, popularni sajt TorrentFreak objavio je šta se to najviše preuzimalo sa BitTorrent-a. Mega popularna serija “Game of Thrones” drugu godinu zaredom proglašena je od strane ponijela je laskavu titulu “Most Pirated TV Show”, televizijska emisija koja se najviše preuzimala sa BitTorrent mreže.

Na svom vrhuncu, emitovanjem finalne sezone pod nazivom “Mhysa”, popularna HBO serija preuzeta je skoro 6 milijuna puta sa BitTorrent mreže. Usporedbe radi, 5,5 milijuna Amerikanaca je finalnu sezonu serije “Game of Thrones” gledalo putem televizije.

Treba reći da je u 2012, “Game of Thrones” preuzet 4,28 milijuna puta, što znači da je gledanost u 2013 godini povećana za 37%. Svoj komentar dao je i Jeff Bewkes, direktor kompanije Time Warner koja je vlasnik HBO navodeći da su ljudi piratstvom serije generirali potrebni "kulturnu buzz", te da je titula “Most Pirated TV Show” nešto što je za kompaniju "bolje od Emmy".

Ovako izgleda TorrentFreak lista televizijskih emisija koje su se najviše preuzimale u 2013 godini:

TorrentFreak je objavio i da je “The Hobbit: Unexpected Journey” film koji se najviše preuzimao u protekloj godini. TorrentFreak navodi da je sa oko 8,4 milijuna preuzimanja sa BitTorrent mreže, film Petera Jacksona nadmašio još jedan sjajni film “Django Unchained”, koji je imao 8,1 milijun preuzimanja.

Ovako izgleda TorrentFreak lista filmova koji su se najviše preuzimali u 2013 godini:

Nedavno su pisali o istraživanju koje pokazuje da su korisnici P2P mreža najveći kradljivci ali i kupci, pa stoga nije iznenađenje najnoviji izvještaj prema kojemu je zatvaranje Megaupload-a početkom godine imalo negativan učinak na filmske zarade. Nakon što je ugašen Megaupload, filmska i muzička industrija hvalile su vladine akcije, međutim ovo novo istraživanje pokazuje da je to zapravo rezultiralo padom prihoda od filmova.

Najnovije otkriće dolazi iz rada pod nazivom “Piracy and Movie Revenues: Evidence from Megaupload” (Piratstvo i Filmski Prihodi: Dokazi iz Megaupload) iza kojeg stoje Munich School of Management i Copenhagen Business School.

Novi rad ukazuje na to da je na filmsku zaradu negativno utjecalo gašenje Megaupload-a, vrlo popularnog sajta za djeljenje sadržaja. Pad prihoda najuočljiviji je na filmovima prosječne veličine i manjim filmovima. Prema istraživačima, razlog za ovaj pad prihoda je uzrokovan gubitkom word-of-mouth promocije od strane ljudi koji razmjenjuju filmove na ovakvim sajtovima za dijeljenje. Za izuetno popularne filmove, zatvaranje Megaupload-a imalo je sasvim suprotan učinak.

Istraživanje analizira tjedne podatke za 1344 filma iz 49 zemalja tijekom petogodišnjeg razdoblja a nalazi pokazuju da su neki filmovi zapravo imali koristi od piratstva zbog word-of-mouth promocije.

Uspoređujući zaradu filmova prije i nakon gašenja Megaupload-a vidljivo je da ona pada. Učinak je mali, ali dosljedan za različite uzorke.

U svim specifikacijama nalazimo da je gašenje Megauploada imalo negativan, ali u nekim slučajevima neznatan učinak na filmsku zaradu,

navodi se u istraživanju.

Istraživači stoga vjeruju da njihovo otkriće podržava ideju da piratstvo može biti iskorišteno za promociju. Oni koji preuzimaju i gledaju piratske filmove govore prijateljima o njima s prijateljima, koji za razliku od njih plate kino ulaznicu da bi pogledali film.

Kompanija Google objavila je da je ponovo napravila promjene u svom algoritmu za pretraživanje uvodeći novu varijablu: obavjest o kršenju autorskih prava. Sada ako Google primjeti da je neka web stranica veliki kršitelj autorskih prava, ta stranica bi moga biti kažnjeni sa mnogo lošijim pozicioniranjem na Google-ovim stranicama sa rezultatima pretraživanja.

Google će gledati koliko česti su izvještaji da neki sajt krši autorska prava. Glavni metod za izvještavanje o povredi prava je kroz najeve o uklanjanju, u kojima vlasnik autorskih prava traži od Googlea da taj sajt ukloni iz svojih rezultata pretraživanja.

Kompanija Google dobiva veliki broj zahtjeva iz Hollywooda i muzičke industrije da sa svojih stranica sa rezultatima pretraživanja ukloni sadržaj koji krši autorska prava. Prema rječima dopredsjednika kompanije Google, Amit Singhal, kompanija je dobila 4,3 milijuna obavijesti o kršenju autorskih prava i t samo u posljednjih mjesec dana.

Iako će ovaj potez svakako imati utjecaj na piratstvo, Google navodi da njegov fokus uopće nije usmjeren na pirate, kompanija navodi da je mnogo važniji rezultat taj što će korisnik dobiti informacije koje želi mnogo brže i uz manje napora. To što će ovaj potez utjecati i na piratstvo, to je samo nuspojava toga, priopćio je Google.

Sa ovim potezom kompanija će ušutkati vlasnike autorskih prava koji već duže vrijeme tvrde da Google ne čini dovoljno kako bi se oni zaštitili a prekršioci adekvatno kaznili.

Više od polovice korisnika računala priznalo je u nedavnom istraživanju da koristi piratski softver. Business Software Alliance, lobistička grupa softverske industrije posvećena borbi protiv digitalnog piratstva, nedavno je objavila svoje deveto godišnje globalno istraživanje softverskog piratstva (Global Software Piracy Study). Po prvi put u izvješću se nalaze rezultati istraživanja koji uključuju 15.000 korisnika računala korisnika iz 33 zemalje širom svijeta. Najveća stopa digitalnog piratstva u zemljama u okruženju je u Crnoj Gori 79% a najmanja u Sloveniji 46%.

Učesnicima Global Software Piracy Study bili su izravno upitani: “Koliko često nabavljate piratski softver ili softver koji nije potpuno licenciran?”

Prema rezultatima ankete, 57% PC korisnika iz cijelog svijeta piratira softver, obično tako što instalira više kopija nego što im licenca dozvoljava, odnosno preuzimanjem softvera preko BitTorrent ili drugih mreža za dijeljenje datoteka. Ovo je značajno povećanje u odnosu na 42 posto iz 2011 godine.

Business Software Alliance naglašava da ovo veoma rašireno digitalno piratstvo sada košta softversku industriju 63,4 milijarde dolara godišnje.

Ovogodišnje istraživanje nalazi da su osobe koje su priznale da uvjek nabavljaju piratski softver, većinom ili povremeno spadaju u grupu korisnika koji na svojim računarima koriste najviše softvera korisnici. Ova grupa ima instalirano 55 posto više programa svih vrsta na svojim računalima od korisnika koji ne koriste piratski softver, što im daje ogroman utjecaj na globalnu stopu digitalnog piratstva. Još je interesantnija razlika u ponašanju između korisnika u ekonomijama u razvoju i korisnika u razvijenom svijetu. Korisnici koji često dobavljaju piratski softver u ekonomijama u nastajanju instaliraju gotovo četiri puta više programa na računala od onih u razvijenom svijetu. Što se tiče povremenih pirata razlika je nešto manja, oni u ekonomijama u razvoju instaliranju duplo više programa od onih u razvijenom svijetu,

navodi Business Software Alliance u svom izvješću.

Sjedinjene Američke Države, kao najveće svjetsko tržište softvera, u 2011 godini imalo je prodaju softvera vrijednu 42 milijarde dolara, uz najnižu stopu piratstva u svijetu od samo 19%. S druge strane, Kini je u 2011 godini prodala softver u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara, ali se procjenjuje da njeno ilegalnog softversko tržište vrijedi 9 milijarde dolara, što govori da je stopa piratstva u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu čak 77%.

Što se tiče stope softverske piraterije i komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera u regionu Istočne Europe kojem i mi propadamo situacija izgleda ovako:

Business Software Alliance, grupa sa članovima koji uključuju Apple, Microsoft i Adobe-a, poziva na donošenje nove Zakonske regulative kojom bi se udvostručile novčane kazne za digitalne pirate. Grupa također podržava nove Zakone sa kojima se lakše izreče zatvorska kazna za osobe za koje se utvrdi da su odgovorne za krađu softvera, kao i za one kod kojih se pronađe piratski materijal zaštićen autorskim pravima.

Piratske web stranice mogu biti na meti SAD-a i Velike Britanije bez obzira na to gdje su hostovane ili koje domene koriste, navode pravni stručnjaci.

Američka Agencija za Imigraciju i Carinsku Provedbu nastoji da takve stranice sa ilegalnim sadržajem obori pa je tako u jednoj akciji u Velikoj Britaniji identifikovan učenik kao vlasnik sajtova sa ilegalnim sadržajem koga sada očekuje izručenje, unatoč tomu što sadržaj nije hostovan u SAD-u.

Erick Barnett, pomoćnik zamjenika direktora Agencije za Imigraciju i Carinsku Provedbu, rekao je da su sajtovi koji koriste .Com ili .Net, dosta korektni igrači ali da ima i izuzetaka.

Prema definiciji, gotovo sva kršenja autorskih prava i zaštitnog znaka au transnacionalni. Postoji veoma mali broj domaćih sajtova koji krše prava intelektualnog vlasništva,

naglašava Erick Barnett.

Postoji bezbroj faktora na osnovu kojih neki Sud treba da odluči smatra li sebe nadležnim za neki ovakav slučaj a ključni faktor je gdje se šteta događa. Sajt se locira ne samo putem hostinga već i putem web adrese, Sudovi će pogledati na kom jeziku je sadržaj na sajtu, u kojoj valuti se vrši plaćanje i na koga su usmjerne reklame i po tom ustanoviti da li su nadležni ili ne,

izjavio je Iain Connor, partner u Britanskoj odvjetničkoj tvrtki Pinsent Masons.

23-godišnji student Richard O'Dwyer, sučeljava se s izručenjem SAD-u jer se utvrdilo da je njegov sajt TVShack.net povezan sa piratskim sadržajem.

Obitelj i obrana su postavili pitanje na osnovu čega SAD traži izručenje kada je sličan slučaj odbačen od strane Britanskih Sudova.

Zbog toga što je Richard O'Dwyer za svoj sajt koristio usluge Američke tvrtke Verisign, koji se ponaša kao službeni registar operator, pa je to ključna stvar zbog koje Američke Vlasti smatraju da mogu poduzimati određene akcije. Oni smatraju da su nadležni za ovakve slučajeve jer se koristi sistem za registraciju naziva domene koji se nalazi na teritoriji SAD-a. Izručenje je prirodna stvar jer je mišljenje da će ovakav slučaj lakše dobiti pred svojim Sudovima,

Iain Connor je odgovorio na pitanje roditelja.

Voltage Pictures, producenti filma "The Hurt Locker", koji je dobio Oskara 2009 godine, tužili su 24.583 BitTorrent korisnika za preuzimanje filma.

Ovo je najveća BitTorrent tužba u istoriji. Druga po veličini BitTorrent tužba bila protiv 23.322 BitTorrent korisnica koji su preuzeli film "The Expendables".

Voltage Pictures sarađuje sa US Copyright Group, koja je poslovanje registrovano od advokatske firme Dunlap, Grubb & Weaver. US Copyright Group koristi tkz "plati ili …" antipiratsku šemu. Oni koriste prilagođeni softver za praćenje BitTorrent preuzimanja, evidenciju IP adrese, a zatim podnose tužbe kako bi od provajdera dobili identitet korisnika. US Copyright Group potom šalje pisma identifikovanim korisnicima, u kojima im prete tužbom ako ne plate poravnanje u iznosu između 1.000 i 3.000 dolara.

US Copyright Group je zbog ovakvog načina rada bila kritikovana, pa čak i tužena za angažovanje u prevari i iznudi.

Voltage Pictures je trenutno u procesu dobijanja ličnih informacija korisnika od strane ISP provajdera. Većina optuženih su Comcast pretplatnici (10.532), zatim Verizon (5.239), Charter (2.699) i Time Warner (1,750). ISP provajderi su uglavnom pristali da predaju oko 100 do 150 IP adresu mesečno za potrebe ove tužbe.

Drugim rečima, verovatno će biti potrebno nekoliko godina da ISP predaju informacije svih optuženih. Sad se nameće i pitanje, na koji vremenski period su ISP-ovi ograničeni da moraju da čuvaju lične podatke o korisnicima, a tu je takođe i pitanja o privatnosti.

Kada se sve sagleda, i nije neko iznenađenje da Voltage Pictures pokušava da nadoknadi gubitke zbog navodne piraterije u vezi sa filmom "Hurt Locker". Uprkos tome što je film dobio pozitivne kritike i bio izuzetno popularan, on je ipak uspeo da ostvari bruto zaradu od samo 49 miliona dolara.

Amerikanac koji je sudjelovao u tzv warez grupi za djeljenje glazbe, suočava se sa kaznom od pet godina zatvora i 250.000 dolara odštete nakon što se izjasnio krivim za kršenje autorskih prava.

Richard Franco Montejano, 29 godina star stanovnik Kalifornije, izjasnio se krivim u ponedjeljak, za urotu u kršenjnju autorskih prava, navelo je Ministarstva Pravde SAD-a.

Od 2002 do rujna 2007 godine, Montejano je bio član i vođa Internet glazbene skupine poznate kao Old School Classics ili OSC. OSC je warez grupa koja se specijalizirala za neovlaštenu reprodukciju i distribuciju autorske glazbe s Interneta.

Warez skupine su piratske organizacije koje nastoje učiniti dostupnim glazbu i prije nego što ona postane komercijalno dostupna. Warez skupine dijele glazbu sa sličnim skupinama i široj publici kroz peer-to-peer mrežu, navodi se u optužnici.

Članovi OSC skupine su upload-ovali albuma Kanye West "Graduation" na Montejano-v server u kolovozu 2007 godine, više od jednog tjedna prije nego što je album komercijalno bio pušten. Montejano je iskoristio svoj server za upload piratske glazbe na server ostalih warez skupina.

Izricanje kazne 29-godišnjem Richard Franco Montejano, zakazano je za 25. srpanj.

Slučaj je dio višegodišnjeg savezne istrage organiziranih piratskih skupina odgovornih za ilegalnu distribuciju značajne količine autorskih filmova, softvera, igara i glazbe putem Interneta.

Da li nositelji autorskih prava i policija mogu pouzdano ući u trag osumnjičenima preko njihove IP adrese? Prepoznavanje osoba pomoću njihove IP adrese je postao ključni dio u borbi protiv piratstva u krivičnim istragama. Ali, koliko je u stvari pouzdana IP adresa kao dokaz?

Britanski sud nedavno je počeo da baca sumnju na njegovu valjanost. Korištenje IP adrese da bi se pojedinac povezao sa ilegalnim download-om bila je taktika ACS Law, tvrtke koja je to koristila na način da je slala pisma vlasnicima tih IP adresa, zahtjevajući naknadu od 500 funti u ime vlasnika autorskih prava koji tvrdi da je njegovo intelektualno vlasništvo pokradeno.

Na sudskoj raspravi na kojoj se našlo 27 ovakvih slučajeva, Sudac Birss QC sugerirao je da je ACS Law "materijalno pretjerao sa netestiranim zakonskim pravima" korištenjem IP adresa na taj način, i zapitao se da li proces jednostavnog identificiranja IP adrese može utvrditi kršenje autorskih prava od strane vlasnika te adrese.

naglasio je Sudac Birss QC.

Ovaj slučaju tvrtke ACS Law sugerira da je praćenje IP adrese mač sa dvostrukom oštricom, s jedne strane se zakonski može obavezati ISP da identificira kupca na osnovu IP adrese ali se tada javlja problem dokazivanja da je van svake sumnje to isti kupac koji je prekršio zakon.

Točnost praćenja
Identificiranje krajnjih korisnika putem IP adresa se temelji na pretpostavci da se svaka adresa može precizno pratiti natrag do pojedinca. Međutim, to i ne mora biti tako.

navodi Colvin iz sigurnosne tvrtke Conseal.

Na osnovu svega i dalje ostaje pitanje, da li je IP adresa validan dokaz da je vlasnik te adrese zaista i počinio nešto nezakonito i da li treba IP adresu smatrati kao neoboriv dokaz?