Online Tržište

Samo par dana nakon što je svjetska javnost bila šokirana saznanjem da Američka Nacionalna Agencija za Sigurnost špijunira korisnike Interneta pod okriljem tajnog programa pod nazivom PRISM na vidjelo su se pojavili još neki vrlo interesanti dokumenti koje je objavio Guardian i hakerska skupina Anonymous.

Guardian je u manje od 48 sati od kada je ovaj skandal procurio u javnost, objavio treći tajni dokument Američke Nacionalne Agencije za Sigurnost. Dokument na 18 stranica sadrži smjernice o ofanzivnim efektima cyber​ operacija, koje nude jedinstvene i nekonvencionalane mogućnosti za ostvarenje američkih nacionalnih ciljeva diljem svijeta.

Tajni dokument naređuje raznim vladinim agencijama da se pripremi za ofenzivne “cyberwarfare” operacije i navodi da će vlada "identificirati ciljeve od nacionalne važnosti." U članku se citira izvor dobro upoznat sa tajnim programom prisluškivanja PRISM, da su optužbe SAD-a da Kineske vlasti organizirano sprovode cyber špijunažu "licemjerne" jer se izlaskom u javnost ovih tajnih dokumenata o programu za prisluškivanje Internet korisnika jasno vidi da su oni ti koji "sudjeluju u napadačkim cyber operacijama i hakiranjima širom svijeta."

Mi hakiramo sve i svugdje. Mi želimo da napravimo razliku između nas i drugih ali mi smo u gotovo svakoj zemlji na svijetu,

priopćio je ovaj neimenovani izvor.

Američka Nacionalna Agencija za Sigurnost intenzivno traga za osobom koja je medijima dostavila inkriminirajuće tajne podatke o prisluškivanju Internet korisnika.

Anonymous je također dao svoj doprinos rasvjetljavanju ovog za SAD vrlo neugodnog skandala objavljivanjem niza dokumenata za koje tvrde mogu dokazati postojanje mreže za razmjenu obavještajnih podataka.

Unatoč tomu što su Američke vlasti priznale postojanje sedmogodišnje PRISM programa, tehnološki giganti poput Microsoft-a, Apple-a, AOL-a, Yahoo-a, Facebook-a i Skype-a su izričito zanijekali da su vlastima pružali ekskluzivni pristup svojim serverima na kojima su se nalazile informacija o korisnicima.

Anonymous je objavio dokumente koji datiraju od 2008 godine, što otprilike odgovara vremenu kada je pokrenut PRISM program.

Za industrijsku granu koja do 2007 godine nije ni postojala (Apple predstavio iPhone), “App ekonomija” je izuzetno napredovala u ovih pet godina. Nova studija kompanije TechNet procjenjuje da je u Sjedinjenim Američkim Državama blizu pola milijuna radnih mjesta stvoreno zahvaljujući “App ekonomiji”.

Prema procjenama glavnog analitičara ove studije, dr. Michael Mandel, u zadnjih pet godina nastalo je 466.000 novih radnih mjesta u oblasti kreiranja aplikacija za smart uređaje. Dobro poznata kompanija Zynga, izgradila je svijetsku reputaciju i malu imperiju sa svojim aplikacijama. Izuzetan doprinos u popularizaciji aplikacijskih poslova svakako imaju Google, Apple i Facebook a ne treba zaboraviti kompanije poput AT & T, Amazon i Electronic Arts.

Osim radnih mjesta, aplikacije su donijele značajnu zaradu programerima. Prema nekim procjenama, aplikacije su zaradile gotovo 20 milijardi dolara u 2011 godini. Ključni platforme za razvoj aplikacija su Android, iOS, BlackBerry, Facebook i Windows Phone.

Zanimljiv detalj nalazi se u dijelu “Sizing the App Economy”, prema kojemu su treće strane koje rade na razvoju aplikacija za Facebook kreirale 182.744 radna mjesta SAD-u. Potražnja za aplikacijskim programerima porasla je za 45% u posljednjih godinu dana.

Programeri koji rade na razvoju aplikacija spadaju u drugu najveću skupinu u IT sektoru. Ispred njih je samo prilagođeno računalno programiranje koje prema posljednjim podacima u SAD-u zapošljava više od 600.000 ljudi.

Sve je ovo prilično impresivno za industrijsku granu koja postoji nepunih pet godina. Ova industrija je u velikom zamahu, njena popularnost je toliko velika da je pojam “app” proglašen za riječ godine 2010 od strane American Dialect Society.

Europska Komisija priprema veliku reformu u Direktivi o Zaštiti Podataka, koja će se usredotočiti na način na koji se strane kompanije odnose prema podacima Europskih potrošača.

U zajedničkom priopćenju Europski povjerenik za pravosuđe Viviane Reding i Njemački savezni ministar za zaštitu potrošača Ilse Aigner su naglasili potrebu da podaci Europskih potrošača budu zaštićeni neovisno o zemlji u kojoj poslovanja obrađuju te podatke.

Promjene postojećeg zakonodavstva će biti predložena do kraja lipnja 2012 godine, a očekuje se da će imati izravan utjecaj na sve pružatelje Cloud usluga i društvene mreže koje djeluju unutar Europske Unije.

Izjava sugerira da će ova reforma zakrpiti rupu u Direktivi o Zaštiti Podataka EU koja je uočena nakon sporazuma EU i SAD. Naime, EU i SAD imaju tzv “sigurnu luku”, sporazum koji omogućava Američkim kompanijama prijenos podataka iz podružnica u EU sve dok poštivaju nekoliko načela zaštite privatnosti u koje spada i obavještavanje pojedinaca o tome kako se njihovi podaci koriste i davanje pristupa za njihove ispravke ili brisanje. Međutim, Američki zakon za zaštitu podataka, Patriot Act, tjera Američke kompanije da pružaju informacije koje su pohranjene na njihovim inozemnim poslužiteljima obavještajnim agencijama i agencijama za provedbu zakona, ako one to smatraju relevantnim za istragu u borbi protiv terorizma.

Tu je i nastao problem jer mnogi smatraju da je to direktno kršenje postojećih Europskih zakona o zaštiti podataka.

Mnogi Europski parlamentarci su mišljenja da Europska Komisija trebao da djeluje odmah i da kaže kompanijama da se one moraju ponašati u skladu sa Europskim zakonom, a također i razgovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i rješi pitanje nadležnosti nad ovom materijom.

Društvene mreže kao što su Facebook, koji su prisutne u EU, također će biti pod utjecajem reforme o zaštiti podataka jer bi kopanije trebalo da traže izričiti pristanak europskih građana prije korištenja njihovih osobnih podataka uz to da bi oni trebali imati i kontrolu nad svojim podacima.

U prikazu neobične javne iskrenosti, Nacionalna Kontraobaveštajna Kancelarija SAD-a objavila je izveštaj u kom je etiketirana Kinu kao “najaktivnija i najupornija” zemlja u svetu kada je reč o sajber špijunaži. Rusija se takođe spominje u ovom izveštaju kao država koja je zajedno sa Kinom “najagresivniji kolekcionar” Američkih trgovinskih tajni.

Kina je javno osudila ove optužbe dok Ruski zvaničnici uopšt nisu željeli davati komentare.

Osnovna svrha ovog izveštaja je da prikaže sve veći značaj koji sajber špijunaža igra u podrivanju privatnih i Vladinog interesa. Robert Bryant, jedan od rukovodilaca Kontraobaveštajne Kancelarije tvrdi da je sajber špijunaža “nacionalna i dugoročna strateška pretnja Sjedinjenim Državama” i da “neuspeh nije opcija”, kada je reč o rešavanju ovih pitanja.

U izveštaju, postoji poseban fokus na neželjene posledice koje ukradene poslovne tajne mogu imati na SAD i partnerske ekonomije.

Što se tiče imenovanja imena, visoki obaveštajni zvaničnik izrazio je pokazujući prstom na određene zemlje treba da se uradi.

Ekonomska špijunaža je nešto što odobravaju i Kina i Rusija i ona je deo njihove nacionalne politike ekonomskog razvoja,

ističe visoki obavještajni zvaničnik SAD-a.

Kineska Vlada je više puta optužena za industrijsku špijunažu. Lista uključuje neslavni prodor na Google servere, potkrepljujuće činjenice da je inžinjer kompanije Ford radio za njih kao špijun, neovlašćen pristup serverima kompanija među kojima u Yahoo, Northrop Grumman, Adobe, Symantec, šifrirane informacija koje su stizale sa Britanskih univerziteta i još mnogo toga. Isto tako, Rusija je dobro poznata po svojoj Bot mreži i “obimnim, sofisticiranim operacijama” u domenu sajber špijuniranja.

Interesantno je napomenuti da Kina i Rusija nisu jedine zemlje koje su se proteklih godina povezivale sa averama sajber špijunaže. Izrael i Francuska su takođe optuživane za manje krađa Američkih industrijskih tajni, međutim, iz nekog razloga one nisu pominjane u ovom izveštaju.

Evropski parlamentarci u odboru za pravne poslove još jednom su izrazili sumnju u efikasnost kontroverznog sporazuma za borbu protiv falsifikovanja (ACTA).

Proše sedmice ovaj odbor je zatražio mišljenje pravnog odeljenja Evropskog Parlamenta o tome da li je sporazum sa SAD i drugim zemljama u skladu sa zakonima Evropske Unije. Sporazum ima za cilj zaštitu prava intelektualne svojine, borbu protiv online piraterije i nelegalnog softvera.

Mišljenje većine evropskih parlamentaraca je da više zemalja treba da potpišu ovaj sporazum jer će tek tada on dati rezultate koji se od njega očekuju. Takođe, ogromna većina parlamentaraca izražava žaljenje što ACTA sporazum ne uključuje Kinu jer s obzirom na sve okolnosti bez Kine ovaj sporazum i ne vredi mnogo. Kao potvrda toga je i podatak da je skoro 65% falsifikovane robe koja je oduzeta od strane carine EU u 2009 godini poreklom iz Kine.

Postoji mnogo neusaglašenosti između ACTA sporazuma i zakona Evropske Unije koji negativno utiču na sam ulazak poslovanja na tržište a takođe i na njihovu konkurentnost. Evropski akademici ističu da je situacija sa ACTA sporazumom jako loša jer on krši pravo na slobodu dobijanja i širenja informacija, pravo na slobodu od nerazumnih pretraga i hapšenja, pravo na nepovredivost doma, pravo na imovinu i pravo na pravično (građansko) suđenje i ostalo.

ACTA sporazum je od samog početka bio kontroverzan, kako zbog tajnosti koju su nametnule SAD tako i zbog zabrinutost da neće moći primenjivati pravila EU o privatnosti podataka tj Direktiva o Privatnosti. Najkontroverzniji paragraf u konačanoj verziji teksta ostavlja mogućnost državama da uvedu tzv „pravilo tri udara“, koje može korisnika da odseče sa Interneta ukoliko on nakon dve opomene nastavi da preuzmima materijal zaštićen autorskim pravima, koje Vlastima daje ovlašćenje da narede Internet provajderima da otkriju lične podatke svojih korisnika.

U poslednje vreme Vlasti sve više koriste privatnost korisnika kao izgovor za uvođenje nekih mera koje im olakšavaju pristup i praćenje podataka korisnika a također i da bi se opravdalo uvođenje nekog vida cenzure.

Da li SAD i Kina vode hladni rat u digitalnom prostoru? Kineski dokumentarac koji je prikazao sposobnost vojske za sajber napad protiv SAD-a uklonjen je sa web sajta Kineske državne televizije.

Kineski dužnosnici su požurili sa demantima inzistirajući na tome da je video koji je dospio u javnost djelo nekog maštovitog producenta.

Video je dio državnog dokumentaraca o sajber ratovanju, u kom je prikazano kako nevidljivi korisnik provodi napad na web sajt iz Alabame vlasništvo duhovnog pokreta Falun Gong. U samo šest sekundi, video je ponudio ono što stručnjaci opisuju kao neobično iskren opis Kineske ofanzivne sajber sposobnosti.

Korisnici Interneta koji su juče pokušavali da pronađu ovaj dokumentarac na sajtu Kineske državne televizije u tome nisu uspjeli jer stranica na kojoj se video nalazio više ne postoji.

KineskoMinistarstvo Obrane je jučer dalo izjavu da je ovaj video proizvod maštovitog producenta i da sadržaj i sve ostalo u ovom video ne predstavljaju politiku i stav Vlade.

Kina je uvijek davala veliku važnost sigurnosti na Internetu i čvrsto se protivila bilo kakvom obliku kriminalnih aktivnosti na Internetu. Kineska vojska nikada nije sprovodila nikakav oblik sajber napada,

navodi se u priopćenju.

Kina već duže vrijeme poriče bilo kakvu odgovornost za sajber napade i online špijunažu, usprkos brojnim izvješćima o postojanju takvih aktivnosti, napadima na Google i kontroli antivirus kompanija kao i samog priznanja postojanja jedinice sajber ratnika u sklopu vojske poznatu pod nazivom Plava Armija. 

Kinezi su nemilosrdni i čini se da se uopšte ne brinu da će biti uhvaćeni. Vidjeli smo Kineske mrežne operacije unutar nekih od naših električnih mreža. Da li sam zabrinut zbog toga, i zbog sustava kontrole zračnog prometa sustava kontrole, vodoopskrbnih sustava, i tako dalje? Naravno da jesam. Naša mreža je mapirana,

priopćio je u travnju 2009 godine Joel F. Brenner, pripadnik Nacionalne Protuobavještajne službe SAD-a.

Pentagon je u svom godišnjem izvješću o Kineskoj vojsci, objavljenom prije nekoliko dana, naveo da su u 2010 godini probijeni brojni računalni sustavi diljem svijeta, uključujući i one u Sjedinjenim Američkim Državama, u napadima koji potječu iz Kine.

Kineska državna televizija više ne hostuje ovaj dokumentarac ali se on ipak još uvijek može pronaći na YouTube.

Prema istraživanju kompanije IDC, Kina je u drugom kvartalu pretekla SAD po prodaji računara.

Prodaja računara u Kini dostigla je 11,9 milijardi dolara, dok je prodaja računara u SAD-u pala na dolara 11,7 milijardi dolara. Broj isporučenih računara u Kinu porastao je za 14,3 odsto u odnosu na prošlu godinu, i sada iznosi 18,5 miliona. Što se tiče tržišta SAD-a, isporuka računara je opala za 4,9 odsto i iznosi 17,7 miliona.

Ovo je prvi put da je Kina pretekla SAD po pitanju isporuke i prodaje računara.

Nismo očekivali da se to desi u ovom kvartalu.Prethodna projekcije su nagoveštavale da bi Kina mogla da preuzme vodeću ulogu negde u 2012 godini a ne sada, navodi Bryan Ma iz kompanije IDC.

Najnovije procene govore da će SAD ponovo da preuzme lidersku poziciju po prodaji računara u četvrtom kvartalu, zbog Američkih praznika tokom kojih se korisnici najviše kupuju. Ipak, Kina će biti dominantno tržište za prodaju i sporuku računara od 2012 godine.

IDC takođe navodi da isporuka računara širom sveta raste nešto sporijim tempom, što zbog nešto manje tražnje što zbog sve većeg interesa za tablet-ima. Ovaj veliki rast prodaje računara u Kini je posledica pokretanja brojnih infrastrukturnih projekata od strane Kineske Vlade kao i stimulacije potrošača za zamenu svojih starih računara putem nekoliko Vladinih programa.

Kompanija IDC navodi da ovo rastuće Kinesko tržište pogoduje proizvođaču računara Lenovo, koji je najbrže rastuća kompanija među prvih pet proizvođača računara. Lenovo je najveći proizvođač računara u Kini sa 31,7 odsto udela na tržištu.

Članovi Europskog Parlamenta su zahtijevali pojašnjenje onoga što zakonodavci namjeravaju učiniti povodom sukoba između Direktive o Zaštiti Podataka Europske Unije i Patriot Act, SAD-a.

Mnoga pitanja su se otvorila nakon što je kompanija Microsoft prošlog tjedna priznala da će vjerojatno morati predati Američkim Vlastima podatke o Europskim korisnicima koji se nalaze na novoj Cloud usluzi. Tvrtku također primorava Patriot Act da bilježi i druge pojedinosti poput nekih prijenosa podataka i ostalo.

Ovo je u izravnoj suprotnosti sa Europskom Direktivom u kojoj se navodi da organizacija mora obavijestiti korisnike kada otkrivaju njihove osobne podatke.

Da li Komisija smatra da SAD Patriot Act na ovaj način učinkovito prevladava EU Direktivu o Zaštiti Podataka? Što će Komisija učiniti kako bi riješila ovu situaciju, te kako misle osigurati da se Europska pravila o zaštiti podataka mogu djelotvorno provoditi i da se zakonodavstvo neke treće zemlje ne stavlja iznad zakonodavstva Europske Unije?

pitali su poslanici Europskog Parlamenta.

Microsoft je i do sada mogao prenijeti podatke iz EU u SAD na osnovu Safe Harbor sporazuma. Safe Harbor sadrži sedam načela, uključujući razumnu sigurnost podataka i jasno definiranu i učinkovitu provedbu, tako da su se neke stvari ipak morale poštovati. Sada međutim, sve to postaje bezvrijedno ako se Američke Vlasti pozovu na Patriot Act.

Bojim se da je sadašnja vrijednost Safe Harbor sporazuma vrlo mala, skoro nikakva, jer je došlo do toga da su Američke tvrtke koje nude čuvanje podataka u Europskom Cloud-u još uvijek dužne da Američkim Vlastima omoguće pristup tim podacima na temelju Patriot Act-a. Europljanima bi bilo bolje da zadrže svoje podatke u Europi. Ako partnerska kompanija za Europske Cloud rješenje nudi jamstvo da će podaci ostati unutar Europske Unije, onda je ona bez sumnje najbolji izbor,

naglašava IT odvjetnik Theo Bosboom.

Ovaj savjet je udarac mnogim Cloud Computing kompanijama registriranim u SAD, uključujući Microsoft, Facebook i Google. Nova Microsoft Cloud usluga, koja bi trebala biti lansirana sljedeći tjedan, će izdvojiti regije u kojima će fizički pohranjeni podaci korisnika. Međutim, kompanija ne može jamčiti da podaci EU korisnika neće bi dostupne nekim službama.

U ograničenom broju okolnosti, Microsoft će možda morati otkriti podatke bez vašeg prethodnog pristanka, uključujući zadovoljenje zakonskih uvjeta ili zaštite prava ili zaštite vlasništva kompanije Microsoft,

navodi se u priopćenju kompanije Microsoft.

Američki State Department zvanično postavio pitanje Kineskoj Vladi o njenoj ulozi u cyber napadu koji je privremeno oborio Change.org. Napad se dogodio u travnju, ubrzo nakon što je sajt pokrenuo peticiju u kojoj se pozivaju Kineske Vlasti da oslobode umjetnika Ai Weiwei iz pritvora.

Zamjenik pomoćnika američkog tajnika Daniel Baer izrazio je zabrinutost Američke Vlada povodom napada Kineskom ministaru vanjskih poslova, navodi se u službenom pismu upućenom iz State Departmenta.

Change.org, platforma koja omogućava pokretanje online peticija, bila je žrtva DDoS napada podrijetlom iz Kine koji su se dogodili 17. travnja.

DDoS napadi se sprovode pomoću stotina ili tisuća hakiranih računala koji dovode ogroman prometa na ciljani sajt, kojeg ogroman broj podataka toliko optereti da postaje nedostupan normalnim korisnicima. Change.org navodi da je to bio prvi put da su bili metaDDoS napada. Osnivač sajta, Ben Rattray, vjeruje da je incident povezan s online peticijom koja poziva na oslobađanje Kineskog umjetnika Ai Weiwei, koji se još uvijek nalazi u pritvoru. Do napada u travnju, peticiju je privukla oko 100.000 ljudi a sada ima više od 142.000 potpisa.

Ai Weiwei je uhićen zaedno sa grupom aktivista za ljudska prava nakon što su u veljači počeli da poziva ti ljude putem Interneta na “Jasmine revolution” protiv Kineske Vlade.

U posljednje vrijeme na sceni je pravi cyberwar između SAD i Kine koja je označena kao zemlja koja stoji iza većine cyber napada koji su se dogodili širom svijeta. Posljednji se odnosi na pokušaj provale u Gmail račune čiji su vlasnici državni dužnosnici, politički aktivist i vojno osoblje raznih zemalja. Kompanija Google je izjavila da su napadi podrijetlom iz grada Jinan, Kina.

Nakon toga usljedio je pravi obračun u kom je Kina demantirala svoju umješanost u cyber napade, optužujući SAD za pokretanje cyber rata kojem je cilj rušenje stranih Vlada kao što je bio slučaj sa Afričkim zemljama. Potom dolazi do potvrde postojanja Plave Armije, Kineske specijalne jedinice sastavljene od IT eksperata a SAD donosi kontraverznu cyberspace strategiju u kom se navodi da se može i vojno intervenisati protiv zemlje iz koje bi došli cyber napadi na ključnu državnu infrastrukturu.

SAD i Rusija su okončali hladni rat prije dvadeset godina a posljednja dešavanja nas izgleda uvode u novi, ovaj put između SAD i Kine, i to u digitalnom prostoru.

NY Tech Meet-Up, dobro poznato mesečno okupljanje za više od 700 ljudi koje uključuje i kapitaliste spremne na rizik investiranja koji su u stalnoj potrazi za nekim novim Facebook-om.

Paramendra Bhagat, preduzetnik, luta tech scenom Njujorka i uspostavlja kontakte.

Ja sam ovde jer su ovde sve mogućnosti Njujorka,

kaže gospodin Bhagat.

On hoda okolo, razgovora sa investitorima, govori da budu spremni da slušaju o njegovom start-up-u, koji ima za cilj da dovede siromašne ljude indijskog potkontinenta na mrežu.

Ali gospodin Bhagat je iz Nepala a uprkos tome što je u Njujorku od 2005 godine, američki vizni propisi ukazuju da ne postoji lak način za njega da ostane u SAD-u kao preduzetnik. Gospodin Bhagat kaže da postoje imigranti koji žele da dođu i investitori kojima su oni potrebni.

Novi zakon vezan za vizne propise je trenutno u Senatu ima za cilj da promeni trenutni status kvo.

U februaru su senator John Kerry, bivši demokratski predsednički kandidat i republikanski senator Richard Lugar predstavili Start-up Vizni Zakon u Senatu. Predlogom Zakona bi se uspostavila nova kategorija viza koja omogućava bilo kom stranom državljaninu koji je u stanju da prikupi najmanje 250.000 dolara od investitora, ili takozvanih investitora "anđela", kako bi mogli doći u SAD. Preduzetnik će postati stalni stanovnik SAD-a nakon što njegov posao stvori pet radnih mesta ili dostigne million dolara prihoda ili ako je nosilac vize uspeo da skupi dodatnih million dolara.

Trenutno postoji viza, EB-5, koja dozvoljava ulazak u SAD investitorima koji su spremni da polože depozit od million dolara i otvore 10 novih radnih mesta. Ove vize su ograničene na 10.000 godišnje ali se retko koriste.

U 2009 godini, US Citizenship and Immigration Services je odobrilo ukupno 1.265 prijava što je porast u poređenju sa 640 koliko je odobreno u prethodnoj godini.

Uvek će biti ljudi koji kažu da ne treba dozvoliti nikome ulazak u zemlju ali mi ovo vidimo kao stvaranje novih radnih mesta, a ne deo imigracione reforme,

izjavili su senatori.

Kada su senatori predstavili zakon, više od 100 investitora je potpisalo pismo podrške.

Prosečna osoba misli da imigranti uzimaju poslove od američkih građana,

tvrdi Mark Heesen, predsednik Američke nacionalne asocijacije “venture kapitalista” (NVCA).

I pored teškoća koje imaju stranaci koji dolaze u SAD, sama viza igra značajnu ulogu u uznemirenosti SAD-a kao najmoćnije ekonomije na svetu nakon globalne recesije.

SAD se u znatnoj meri oslanjaju na strance koji dolaze u SAD da posluju ali sadašnja situacija je takva da ekonomije Indije i Kine, koje su rasadnici naučnih i softverskih talenata, nastavljaju sa rastom tako da se najbolji i najpametniji vraćaju iz Amerike kući ili uopšte ne odlaze u Ameriku. Mnogi visoko profilisani naučnici su se vratili i drže nastavu i istraživanja na visoko poštovanim i dobro finansiranim azijskim univerzitetima.

NCVA izveštaj iz 2008 godine pokazuje da su imigranti pokrenuli 25% kompanija tokom zadnjih 15 godina. U izveštaju se još navodi da je većina stranih preduzetnika došla iz Indije a zatim iz Velike Britanije, Kine, Irana i Francuske.