Online Tržište

eBay je najveći svjetski aukcijski web sajt i najpopularnije mjesto za online trgovinu. Prodaja na eBay je kao i svaka druga prodaja koja se obavlja na nekom tržištu, osim što na eBay imate pristup 180 milijuna potencijalnih kupaca!

Ono što je najvažnije jeste da bez obzira da li ste početnik ili netko tko se bavi trgovinom već neko vrijeme, morate znati da ne postoji ključ uspjeha. Postoje neke generalizacije koje se primjenjuju, ali čak i one imaju svoje iznimke. Stvarnost je takva da sami morate da isprobate svoje načine prodaje svek dok ne pronađete onaj koji vam donosi najviše uspjeha. Oslonite se na svoj ​​zdrav razum, istraživanje i dobro promatranje i imat ćete dobru osnovu za uspjeh na eBay.

Evo nekoliko stvari koje će vam pomoći da započnete svoj put eBay prodavca. Bez obzira da li želite da prodajete od kuće, gradite neki veliki posao ili jednostavno pokušavate da prodate neke stvari koje vam više ne trebaju u nastavku bi trebali pronaći mnogo toga što vam može biti od koristi.

Prvo što treba da uradite jeste da se registrujete na eBay tj. da otvorite račun ako ga već nemate. Članak “Kako se registrovati na eBay” će vam pomoći da to uradite. Ono što također možete da uradite jeste da razmislite o imenu računa, da provjerite da li je zauzeto i ako jeste koja bi bila alternative. Iskoristite svoju profil stranicu da napišete nešto što će vas predstaviti kao pouzdanu i stručnu osobu koja zna šta radi.

Bilo bi vam od velike koristi da postanete kupac, da prvo osjetite kakve sve mogućnosti eBay nudi kupcima. Dajte sebi vremena da istražite eBay prije nego što počnete sa prodajom. Sudjelujte na nekoliko aukcija i posmatrajte što se dešava, kako drugi prodavci predstavljaju svoje stvari i kako komuniciraju sa vama. Zabilježite sebi što je to što vam se sviđa u njihovom stilu prodaje kako bi to mogli primjeniti kada počnete sa prodajom svojih stvari. Također, korisno bi bilo da te prodavce dodate u svoje favorites jer bi to mogli iskoristiti za buduću referencu.   Pogledaj kompletan post »

Prema izveštaju PC Gaming Alliance (PCGA), gaming industrija je itekako živa a to pokazuje i rekordna prodaja softvera od 18.6 milijardi dolara u 2011 godini, to je čak za 15% više u odnosu na 2010 godinu.

Ovaj rast srtučnjaci dobrim delom pripisuje Kini, koja raste skoro duplo brže od globalnog tržišta. Kinesko tržište je ostvarilo 6 milijardi dolara prihoda od PC igara što je porast od 27 odsto u odnosu na prethodnu godinu. SAD, Velika Britanija, Nemačka, Koreja i Japan zabilježile su porast od 11 odsto, odnosno 8 milijardi dolara prihoda.

U izveštaju PCGA se navodi da su značajan prihod ostvarile besplatne igrice pa je tako samo kompanija Zynga od svojih igrica ostvarila 1,1 milijardu dolara.

PC Gaming nastavlja da raste nesmanjenom žestinom. Iak izveštaji o prodaji igrica pokazuju znakove borbe, to nije imalo neki veliki uticaj na samu industriju PC igara koja je nešto ranije morala zauzeti nove pozicije, usvojiti nove formate, poslovne modele i načine dostave,

navodi se u PCGA izveštaju.

Izveštaj zaključuje da će godišnji prihod od PC igrica porasti za 37 odsto, na 25,5 milijardi dolara, do 2015 godine prateći širenje digitalne distribucije i širokopojasnog Interneta.

Iako je industrija PC igara ostvarila odličnu prodaju u prošloj godini ipak mnogi pobornici mišljenja da PC igrice izumiru smatraju da prodaja nije suština već gubitak onoga što je činilo PC igrice tako velikim a to su sjajna grafika, visok stepen prilagodljivosti, mod-friendly platforme, ogromna ekspanzija, velike i jake zajednice, itd. Nedostatak toga rezultirao je stagnacijom razvoja API i zatvaranjem platformi, profit je bio na prvom mestu.

Pobornici mišljenja da PC igrice idu sigurnim putem izumiranja kao primer navode i da je sve ređa pojava da se igrice posebno prave za PC.

Prema PCGA izveštaju povećanje prodaje u 2011 godini uglavnom potiče od unapređenja distribucije i stizanja do veće publike, a ne neka sjajna ponuda sa kojom su se privukli igrači. Jedno je sigurno, industrija PC igara ne umire ali se definitivno menja.

eBay.com je najveći svetski online aukcijski web sajt na kome negovi članovi mogu kupovati i prodavati razne proizvode i usluge. Osnovan je 1995 godine od strane Pierre Omidyar i originalni nazivm mu je bio AuctionWeb, taj naziv je kasnije promenjen u eBay.

eBay omogućava prodavcima i kupcima nekoliko tipova aukcija putem kojih mogu kupiti ili prodati svoje proizvode:

• Klasična Aukcija – dopušta prodavaču da ponudi jednu ili više stvari na prodaju na određen broj dana.
• Fiksirana Cena – dopušta prodavaču da ponudi jednu ili više stvari na prodaju po “Buy It Now” ceni. Kupci koji pristanu da plate tu cenu automatski “pobjeđuju” na toj aukciji.
• Ponuđena Cena – dopušta prodavaču da prihvati ili odbije ponuđenu cijenu koja može biti manja od prodajne cene. Ovaj tip nije dopušten kod klasične Aukcije niti u svim kategorijama.

Većina eBay transakcije obavlja se putem klasične aukcije gde prodavac postavlja određenu stavku na aukciju na određeni vremenski period, navodeći početnu cenu tj najnižu cenu za koju je spreman da prodaju tu stavku.

Da bi prodavali ili kupovali na eBay potrebno je da se registrujete.

Kako se registrovati na eBay?

Registracija na eBay je vrlo jednostavna i besplatna.

Prvo što treba da uradite jeste da odete na eBay web sajt i u gornjem levom uglu kliknete na “register”.

U sledećem koraku je potrebno da popunite svoje podatke kao što su adresa, telefon, e-mail, lozinka i ostalo. Naravno, važno je da podaci budu tačni kako ne bi bilo problema pri plaćanju i dostavi proizvoda. Takođe, potrebno je prihvatiti korisnički ugovor koji garantuje čuvanje ličnih podataka na eBay. To izgleda ovako:  Pogledaj kompletan post »

Kompanija Zynga koja je tvorac planetarno popularnih društvenih igara kao što su FarmVille i CityVille, odlučila je da postavi svoju vlastitu gaming uslugu. To znači da će sada svi ljubitelji biti u mogućnosti da igraju igre na platformi izvan Facebook-a, Google + i MySpace-a.

Online zarada kompanije Zynga dolazi od oglašavanja ali i od prodaje virtualnih dobara kao što su alati, za koje korisnici plaćaju pravim novcem. Trenutno je situacija takva da većina Zynga igara mora da se igra na društvenoj mreži Facebook, koji uzima 30% od svake prodaje.

Zynga, čiji naslovi imaju više od 200 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, ostvaruje 95 posto svoje zarade posredstvom Facebook-a.

Kada jedna tako moćna gaming kompanija kakva je Zynga pokrene vlastitu platformu kako bi se otrgla ovisnosti isključivo od Facebook-a, onda to svakako može da potkopa kredibilitet Facebooka kao platforme za igranje. Također, ovaj potez bi mogao značiti i pomeranje društvenih igrica i zarade koju one donose prema mobilnim platformama.

Kompanija Zynga navodi da re-dizajnira svoj web sajt i koji treba da bude spreman da dočeka sve korisnike već krajem ovog mjeseca. Novi web sajt treba da omogući brže igranje a tu će biti i značajke Live Chat kao i Message Board, koje omogućavaju komuniciranje između igrača.

Pet najboljih Zynga igara će biti dostupne za igranje na novom sajtu Zynga.com, uključujući i CastleVille, CityVille i Words with Friends.

Treba reći da će korisnici i dalje morati da se prijavljuju koristeći svoje Facebook ID te će sve prodaje virtualnih dobara u igrama morati obavljati sa Facebook Credits.

Cilj novog web sajta nije da preseli korisnike sa Facebooka, već da omogući korisnicima da razdvoje svoje Facebook profile od svojih navika za igranje online igara. Mi samo želimo da svojim igračima omogućimo da igraju naše igre kako na Facebook-u tako i na svojim mobitelima i negdje drugdje na Web-u, tako da ne moraju biti ograničeni samo na jednu destinaciju,

priopćio je Manuel Bronstein, generalni direktor Zynga.com

Važno je naglasiti da će Zynga.com također nuditi i igre drugih kompanija, među kojima su Row Sham Bow i MobScience koje su tvorci Facebook igara Woodland Heroes i Coffee Bar.

Inače, kompanija je osnovana 2007 godine pod nazivom Presidio Media. Godinu dana kasnije osnivač Mark Pincus mijenja naziv kompanije u Zynga. Kompanija je tvorac nekoliko najuspješnijih društvenih igara među kojima su FarmVille, CityVille, Mafia Wars, Empires & Allies i Zynga Poker.

Takođe, dionice kompanije skočile su 10 posto, na 14,48 dolara nakon objavljivanja vijesti o pokretanju vlastite gaming usluge.

Sada se i Twitter priključio onima društvenim mrežama koje zarađuju od sadržaja koji su korisnici kreirali.

Kako?

Možda ste prije nekoliko godina rekli svom @prijatelju da gledate neki odličan #film.

E, pa uskoro bi marketinške kompanije mogle analizom takvih podataka doći dao vrijednih informacija koje bi se mogle iskoristiti za ciljanu promociju ili prodaju.

Twitter je objavio da namjerava da proda dvije godine stare Tweets Britanskoj marketinškoj kompaniji Datasift. Kompanija Datasift planira da te Tweets kao i ostale podatke među kojima i i lokaciju ljudi kada su slali te Tweets, učini dostupnim svojim klijentima.

Datasift je prva na popisu kompanija koja čeka na kupnju Tweets-a, vjeruje se da na tom popisu ima više od 1000 kompanija.

No,Twitter nije prvi koji se odlučio na prodaju podataka kompanijama koje se bave marketingo, i neke druge društvene mreže, uključujući i Facebook, učinili su istu stvar.

Kompanija Datasift je objavila i video na YouTube u kojem prikazuje kako će koristiti Tweets sa svojom uslugom. Oglašivači koji žele da pristupe Tweets koji su sada u vlasništvu kompanije Datasift morat će za to da plate najmanje 1.000 dolara.

Ono što je sasvim sigurno jeste da ovo sigurno neće biti jedini metod sa kojim Twitter želi da zaradi od Tweets-a.

Rasprava o zaštiti prava korisnika već se vodi na mnogim blogovima i forumima. Neki su stali u zaštitu Twittera navodeći da je prodaje Tweets potpuno u redu jer korisnici ne plaćaju za korištenje Twittera pa stoga i nemaju prava na te Tweets.

Koliko velika Twitter-ova online zarada može da bude od prodaje starih Tweets govori priopćenje kompanije Datasift u kome se tvrdi da je već oko 1.000 klijenata spremno da plati do 10.000 funti za analiziranje tih Tweets.

Marketeri i kreatori sadržaja vjeruju da online video treba da bude kratak i zanimljiv, smatrajući da je pažnja ljudi vrlo ograničena te da bi kreiranje nekog dužeg video sadržaja bilo gubljenje vremena.

Ali, da li je zaista trajanje videa ključni čimbenik u njegovom uspješnom usvajanju? Da li dužina videa utječe na spremnost ljudi da ga dijeli? Što je to što će utjecati da se ljudi angažiraju oko vašeg videa?

Objavljivanjem brandiranog videa, nadamo se da će ga ljudi gledati i angažirati se oko vašeg sadržaja. Angažman korisnika može uključivati ​​sve, od klika na ugrađeni link, pretraživanja dodatnih informacija pa do rasprave o videu sa prijateljima i poznanicima.

Osim očitih prednosti, postoji još jedan, važniji razlog zašto marketeri treba da usmjeriti svoje napore na kreiranje sadržaja koji će se dijeliti.

Svakako da ako nekome preporučite neki video da je veća vjerojatnoća da će ga oni ne samo pogledati već da će se i dodatno angažirati. Pa tako, prema nekim istraživanjim za 10% je više onih koji će posjetiti sajt branda ili se na neki drugi način angažirati ako dobiju video kao preporuku ne onih koji sami pronađu video. Također, 14% više ljudi će uživati u videu koji su dobili preporuku.

Tu je također i studija New York Times Customer Insight Group, “Psychology of Sharing”, koja je otkrila da “73% ljudi procesira informacije dublje, temeljitije i promišljenije kad ih dijeli” i da “85% ljudi koji prime preporuku smatra da im čitanje tuđih odgovora pomaže u boljem razumijevanju i procesiranju informacija i događaja”.

Razumijevanje važnosti dijeljenja je samo dio problema, ali bi nam još važnije bilo da shvatimo razloge dijeljenja nekog videa.

Možemo identificirati tri glavna motiva dijeljenja:

• Odnosi – dijeljenje vrijednog i zabavnog sadržaja sa drugima daje zajednički temelj i razlog za povezivanje.
• Priznanje i samoidentifikacija – dijeljenje je način na koji definiramo sebe u očima drugih, ako želimo da drugi vide kako imamo dobar smisao za humor, onda bismo mogli podijeliti neki smiješan video, isto vrijedi i za one koji se smatraju inteligentnim, suosjećajnim, poslovinim itd.
• Emocionalni odgovor – dijelimo sadržaj u ovisnosti od toga što osjećamo prema njemu, to može biti ljutnja, strah, iznenađenje, sreća ili tuga, ali naš motiv za dijeljenje uvijek počinje sa emocionalnim poticajem i potrebom za povezivanje sa drugima koji će potvrditi i ojačati naše osjećaje i uvjerenja.

Bilo kako bilo za sada ne postoje jasni dokazi u ponašanju ljudi koji ukazuju da će se kraći video sadržaji više dijeliti od onih dužih. Mnogi primjeri pokazuju da je prije riječ o osobnoj nego o funkcionalnoj ovisnosti. Ljudi dijele videa zbog onoga što on govori o njima, a ne o vama, i njegova dužina u veći slučajeva uistinu nije važna. Pogledaj kompletan post »

Veliki broj ljudi misli da je sasvim prirodno da kompanije prodaju svoje proizvode i uslugu na mjestu kakvo je Facebook s obzirom na činjenicu da ima više od 800 miliona aktivnih korisnika. Međutim, velike kompanije kao što su J.C. Penney, Gap i Nordstrom su zatvorile svoje online prodavnice na Facebook-u iz razloga nezeinteresovanosti korisnika za kupovinu.

Šta je problem online prodaje na Facebook-u?

Iz ugla potrošača, postoji niz stvari koje dovode u pitanje upotrebljivosti F-commerce aplikacija, nedostatak dugmeta za povratak, stranica je nekako stisnuta u dosta ograničen središnji prostor itd.

Klik na “Like” dugme na Facebook stranici brenda ne znači da ćete stranicu redovno posećivati pogotovo što će se većina onoga što vam je potrebno sa nje isporučivati direktno u vaš Facebook stream. Pokazalo se da bez obzira što vide sadržaj branda u svom streamu veoma mali procenat ljudi posecuje Facebook stranicu brenda, čak šta više, velika je verovatnoća da će pre posetiti web sajt brenda nego Facebook stranicu. Ta praktično standardna praksa je razlog zašto online prodavnice na Facebook-u ne mogu da dovedu web promet koji bi trebao biti očekivan. Sucharita Mulpuru, analitičar u kompaniji Forrester ističe da je problem F-commerce taj što se prodavanje robe na Facebook-u može uporediti sa pokušajem prodaje ljudima koji se sa društvom provode u nekom restoranu i sl. Verovatnoća da ćete imati uspeha u prodaji je minimalna.

Za veliki broj ljudi Facebook je mesto za druženje sa prijateljima i zabavu, a ne mesto za kupovinu.

Takođe, nikako ne treba zanemariti i to da mnogi ne veruju Facebook-u, pogodovo što se društvena mreža vrlo često pojavljuje u aferama vezanim za povredu privatnosti korisnika. Ovo donekle možda i nije fer s obzirom da su i mnoge druge kompanije povezivane sa korišćenjem podataka korisnika za bolje ciljano oglašavanje i marketing. Čak su i neke studije pokazivale da ljudi nisu voljni da kupuju na društvenim mrežama a glavni razlog za to su navodili zabrinutosti za bezbednost i privatnost.

S druge strane, vredi podsetiti da je sticanje poverenje korisnika bio jedan od ključnih izazova za online prodavnica i da se jako mnogo uradilo kako mnogo bi se korisnici uverili da su njihovi finansijski i lični podaci bezbedni.

Postavlja se pitanje da li Facebook može da uradi nešto kako bi se stvari popravile?

Sigurno da je interes Facebook-a za F-commerce veliki ali definitivno mora da učini mnogo više kako bi pomogao online prodavcima da optimizuju iskustvo za korisnika. Poznato je da Facebook prikuplja korisničke podatke kao što su lokacija, godište, šta vole i ostalo, tako da bi možda mogao da pomogne prodavcima na način da se ti podaci iskoriste za izgradnju personalizovanijeg e-commerce iskustva.

Jedan od načina da se smanji strah korisnika oko deljenja svojih finansijski podataka sa brendovima na Facebook-u možda bi mogao biti u promeni valute plaćanja. Svakako da bi plaćanje nekom virtualnom valutom smanjilo strahove korisnika, pogotovo što Facebook već ima razvijen sopstveni sistem Facebook Credits.

Korisnicima je potreban razlog da bi kupovali na Facebook-u. Šta je to što im se nudi, uglavnom se radi o preslikanim e-commerce sajtovima koji su prilagođeni za Facebook, tako da su ograničeni dometom i upotrebljivošću. Dakle, šta je to što bi trebalo da motiviše kupce da koriste F-commerce. Ništa.

Online prodavci zajedno sa Facebook-om moraju da rade mnogo više kako bi kupcima dali pravi razlog da kupuju na društvenoj mreži. Prošlogodišnje istraživanje kompanije Lightspeed pokazalo je da bi ljudi kupovali u online prodavnicama na Facebook-u ako bi proizvodi i ponuda bila ekskluzivna za fanove.

Nema sumnje da je Facebook sa svojih 800 miliona korisnika primamljivo mesto za sve trgovce ali mnogo toga treba da se uradi kako bi se korisnici odlučili da kupuju na društvenoj mreži.

Facebook je najavio Timeline za brandove, da li će to doprineti boljem okruženju za online trgovinu ostaje da se vidi.

Facebook se sprema da u narednih nekoliko nedjelja pokrene novi segment svog poslovanja mobilno oglašavanje. Prema najnovijem istraživanju kompanije MobileSquared, Facebook bi u prvoj godini mogao generirati 1,2 milijarde dolara od mobilnog oglašavanja i to samo od 6 tržišta.

Poređenja radi, Google, koji je na ovom polju dominantan očekuje da će generirati nešto više od 2 milijarde dolara od mobilnog oglašavanja u 2012 godini.

Šest tržišta uključenih u procjenu MobileSquared-a su SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Španjolska, koja zajedno imaju ukupno 185,3 milijuna Facebook korisnika.

Procjena MobileSquared-a temelji se na pretpostavci da svaki korisnik provede u prosjeku 12 sati mjesečno na mobilnom sajtu, te da će Facebook servirati oglase svakih 20 sekundi pomoću CPM model od 0,25 dolara.

Procjena je da bi Facebook oglasna platforma za 12 mjeseci mogla generirati 653,7 milijuna dolara prihoda samo na tržištu SAD-a, 166,6 milijuna dolara u Velikoj Britaniji, oko100 milijuna dolara u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji i oko 70 milijuna dolara u Španjolskoj.

Naravno, ako bi se ova formula primjenila na brzo rastuća tržišta poput Indije, Brazila i ostalih, zarada od mobilnog oglašavanja bi bila znatno veća.

Sama najava Facebook-ovog ulaska na tržište mobilnog oglašavanja već će počela da utječe na konkurente, pa je tako prošli tjedna Google promijenio način na koji naplaćuje za mobilne oglase okrećući se modelu AdWords dražbi, gdje se pobjednička cijena određuje na osnovu kvalitete oglasa i drugih ponuda na tu impresiju.

Također, i kompanija Apple je odgovorila snižavanjem iAD cijene sa 400.000 dolara po kampanji na 100.000 dolara. Isto tako, povećan je i procenat od zarade koji se plaća developerima sa 60% na 70% a samanjena je dodatna naknada koju su oglašivači morali platiti kada korisnik klikne na njihov oglas.

Search engine marketing (SEM), marketing za Internet pretraživače, je oblik Internet marketinga koji nastoji da promoviše web sajtove oglašivača povećanjem njihove vidljivosti na stranicama sa rezultatima pretrage (search engine result pages, SERPs). Ovakav tip oglašavanja posebno je efikasan ukoliko web sajt nije optimizovam ili je zbog visoke koncentracije konkurencije na ciljanim ključnim rečima teško postići visoko rangiranje na stranicama sa rezultatima pretrage. Plaćena i organska pretraga su krucijalni delovi svake potpune marketing strategije za Internet pretraživače.

Cena oglašavanja na Internet pretraživačima se formira putem aukcije, a zavisi od toga koliko su dobro optimizovani oglasi i stranice na koje upućuje oglas, a takođe i koliki je nivo konkurencije na određenim ključnim riječima te koju su cenu oni ponudili.

Kvalitetno ciljanje ključnih riječi je ovdje ključno s obzirom da cilj nije povećati samo posećenost web stranice već i generisanje konverzija u kupce ili klijente. Specifičnost oglašavanja ovog tipa je plaćanje po kliku (PPC )što znači da trošak ne nastaje dok neko zaista ne klikne na oglas i tako dođe na stranicu oglašivača.

Fokusirajmo se na nekoliko važnijih faktora u plaćenoj pretrazi i njihov uticaj na B2B direktni marketing.

Jedna od najznačajniji stvari u pretrazi u poslednjih nekoliko godina je razvoj Google-ovog Modified Broad Match (modifikovani tip širokog podudaranja), koji je veoma važan za efikasno upravljanje kampanjama plaćene pretrage. Najbolji tip širokog podudaranja možete identifikovati tako što iz vašeg AdWords odaberete ključne reči koje su se najbolje pokazale i potom ih uključite u novu kampanju.

Takođe je veoma važno da se uključe proširenja za oglase u Google Ads. Google nudi obiman skup alata za upravljanje kampanjama plaćene pretrage koji mogu značajno smanjiti troškove i povećati efikasnost vaših kampanja plaćene pretrage.         Pogledaj kompletan post »

Prva generacija online prodavnica unutar Facebook-a pokazuju se kao potpuni promašaj. Prema izvještaju Bloomberg-a, online trgovci zatvaraju svoje Facebook trgovine zbog nedostatka interesa i aktivnosti korisnika.

Ovo izvještaj predstavlja veliki udarac za Facebook ne samo zbog smanjenja prihoda već i zbog nadolazećeg izlaska na burzu.

Gamestop, JC Penney, Nordstrom i Gap spadaju u one kompanije koje su prošle godine otvorile i zatvorile svoje online prodavnice na Facebook-u. Glavni razlog za zatvaranje su naveli nezainteresiranost korisnika za kupovinu.

Facebook sa svojih 845 milijuna korisnika svojski se trudio da postane glavna destinacija za online kupovinu.

izjavila je Sucharita Mulpuru, analitičar u kompaniji Forrester.

Prošle godine mnogi investitori su pozdravili pokretanje tzv F-commerce kao nove dimenzije u online trgovanju, iznoseći predviđanja da će za vrlo kratko vrijeme ugroziti poslovanje Amazon-a i ostalih sajtova za online trgovinu. Naravno, svi su se vodili time da je Facebook najposjećenija web stranica u svijetu i da će to biti izuzetno lako unovčiti nudeći online prodavcima mogućnost pokretanja trgovina na društvenoj mreži koje bi mogle ponuditi nešto što konkurenti nemaju, društveni aspekt.

izjavio je direktor marketinga kompanije Gamestop.

Facebook je smatrao da F-commerce može biti posao koji bi mu vremenom donosio ogromnu online zaradu. Plan je bio da se napravi nešto slično kao sa online igrama od kojih Facebook uzima 30% od zarade. Ipak, očigledno da Facebook nije pravo mjesto za online prodavnicu ili jednostavno njegov koncept nije dovoljno dobar.

Može li F-commerce ipak uspjeti na društvenoj mreži kakva je Facebook, koja je zamišljena kao mjesto za druženje i dijeljenje stvari sa prijateljima, gdje griješi, u konceptu ili realizaciji?