Online Tržište

Mirad Hadžiahmetović, nezavisni kandidat za gradonačelnika Zenice (Bosna i Hercegovina), pripremio je neobičnu predizbornu kampanju u kojoj svojim potencijalnim glasačima ne samo da obećava kule i gradove već im nudi i porno sadržaj.

Ono što je za svaku pohvalu jeste uspjeh kampanje sa kojom je Mirad Hadžiahmetović trenutno na Internetu popularniji od većine političara u Bosni i Hercegovini!

Koliko god ovo izgledalo kontraverzno ili humoristično, Mirad Hadžiahmetović je sa svojom predizbornom kampanjom postigao fantastičan online uspjeh. Na kraju,  glasači su ti koji će valorizirati njegove ideje na izborima.

Mora se priznati da je za vrlo kratko vrijeme Mirad Hadžiahmetović postigao ono što mnogi naši političari pokušavaju godinama, da od polu-anonimusa postanu svijetski poznate ličnosti.

Mirad Hadžiahmetović na svojoj Web stranici ima dio predviđen za “Za medije” i “Za odrasle”. U dijelu predviđenom za predstavnike sedme sile, Hadžiahmetović prezentuje svoja “revolucionarna” rješenje ključnih problema za građane Zenice, poput zagađenja i grijanja kao i izgradnje objekata poput Coca-Cola tornja, stadiona “Park Robijaša”, i još mnogo toga.

Novcem od zakupa poslovnih prostora i naplate parkinga (10 miliona KM) će se finansirati NK Čelik kako bi svake godine išao u Evropu. Na taj način će se u Zenici godišnje igrati 20 međunarodnih utakmica (klupskih i reprezentacije), a gostujući navijači će u našem gradu potrošiti 40 miliona KM godišnje,

navodi u svom programu nezavisni kandidat Mirad Hadžiahmetović.

Mirad Hadžiahmetović navodi da je shvatio da jako veliki broj ljudi koristi Web u potrazi za porno sadržajem. Sekciji “Za odrasle”, potencijalni glasači mogu pristupiti nakon što daju potvrdan odgovor da imaju više od 18 godina. Potvrdan odgovor vodi do porno snimaka koji su podijeljeni u tri sekcije: “sex klipovi koji se sviđaju gradonačelniku”, “klipovi za djevojke i gayjeve” i “klipovi za momke i lezbe”.

Da bi mogli pogledati ove video snimke, potencijalni glasači moraju odgovoriti na pitanja kao što su: “Što je važnije za Zenici, stvaranja novih radnih mjesta ili punjenje općinskog proračuna?”

Također, na kraju svakog videa obratiće vam se Mirad Hadžiahmetović s riječima “Ako vam se svidio ovaj isječak, glasujte za mene”.

Mirad Hadžiahmetović je osoba koju do jučer nisu poznavale ni komšije a sada ga poznaje cijeli svijet. Za samo nekoliko časova, zahvaljujući odabiru Associated Press editora, vijest o Miradovim aktivnostima u predizbornoj kampanji dospjela je na svijetske portale poput Washington Post, CNBS, CBS, FoxNews, i još stotine drugih. Većina domaćih portala je takođe objavila njegove iznimne metode privlačenja glasača, prikazavši to sve više u nekom satiričkom obliku.

Ne ulazeći u njegova predizborna obećanja, njegove ideje za dobijanje glasača su u svakom slučaju unikatne, te predstavlja osvježenje u regionu u kojem vlada prezasićenost po pitanju političkih kampanja koje su isprazne, nekreativne i već mnogo puta viđene, te sve manje uspjevaju da aktiviraju glasačko tijelo. Bilo da se ovdje radi o lunatičkom ponašanju ili pak kreativnoj i sarkastičnoj predizbornoj kampanji, ovo svakako je najbolja viralna predizborna kampanja koju smo mogli vidjeti na našim prostorima.

Ono što je možda čudno jeste da i pored fascinantne medijske pažnje trenutno ima samo 32 Facebook prijatelja. Cjelokupna online socijalna mreža još nije prepoznala njegov online uspjeh, ali vjerujemo da će se slika narednih dana izmjeniti.

Wikipedia je pokrenula još jedan veliki foto-konkurs kako bi povećala broja besplatnih fotografija u Wikimedia Commons koje bi takođe bile na raspolaganju za ilustrovanje Wikipedia priča.

Wiki Loves Monuments 2012 je foto-konkurs koji se održava na globalnom nivou od 1. do 30. septembra i fokusiran je na fotografije istorijskih lokacija širom sveta.

Prošlogodišnji konkurs rezultirao je sa 168.000 fotografija prikupljenih od 5.000 fotografa iz 18 Evropskih zemalja.

Ove godine u projektu će učestvovati volonteri iz više od 30 zemalja među kojima je i Srbija.

Cilj ovog takmičenja je podsticanje ljudi da slikaju nepokretna kulturna dobra i da ih postave na Internet pod Creative Commons licencom, kako bi omogućili drugima slobodan pristup i raspolaganje ovim fotografijama i podelili ih sa svetom. Na ovaj način obogaćuje se multimedijalna baza nepokretnih kulturnih dobara, kojih u našoj zemlji ima trenutno zavedenih oko 2.400. Učestvovati može svako, bez ikakvih troškova i bez obzira na zanimanje, starost, pol, rasu i religiju. Iskoristi priliku, zabavi se i doprinesi svojoj globalnoj zajednici,

stoji u pozivu za takmičenje na stranici Wikimedija Srbija.

Wikipedia Commons je već jedna od najvećih svetskih riznica besplatnih fotografija, sa 13,6 miliona medijskih datoteka. Međutim, Lodewijk Gelauff, jedan od organizatora prvog Wiki Loves Photos takmičenja održanog 2010 godine u Holandiji, ističe da postoje značajne praznine u bazi podataka. Nema besplatnih fotografija mnogih svetskih baština, kulturno značajnih spomenika i značajnih objekata širom sveta.

Wiki Loves Monuments je važan način za volontere širom sveta da prikažu kulturno nasleđe u svojim zemljama i da podele ove fotografije sa svima preko Wikipedia,

naglašava Lodewijk Gelauff.

Sve prispele fotografije će biti dodat na Commons, što znači da će svako moći da ih koristi za bilo koju namenu, s tim da ime fotografa mora biti navedeno. Deset finalista i osvajač jedne velike nagrade će biti objavljen u decembru, a pobednik će dobiti putovanje u Hong Kong , u sklopu foto-turneje Wikimania 2013.

Wikimedia aplikacija je dostupna na Google Play Store tako da učesnici mogu da je koriste za lociranje spomenika od interesa i unos fotografija na konkursu, direktno iz svojih Android pametnih telefona.

Po drugi put Budva će biti domaćin regionalne Web Fest konferencije posvećene Internet tehnologijama. Web Fest.ME je najveći regionalni Internet festival posvećen promociji i unapređenju Interneta i društva u celini. Radi se o skupu na kojem učestvuju vodeće regionalne Internet kompanije a govornici su neka od najznačajnijih svetskih imena iz oblasti Web tehnologija.

Web Fest.ME festival održava se po peti put a ove godine je to pod sloganom: LIFE IS WEB! (Život je Web).

Organizatori su za ovu godinu pripremili tri velika segmenta:

1. Web Fest.ME takmičenje za najbolji regionalni Web sajt / Web projekat
2. Web Fest.ME konferencija sa zanimljivim događajima i poznatim svetskim stručnjacima iz oblasti Web industrije koji će nastupiti kao govornici 21. i 22. septembra u hotelu Splendid, Budva
3. WebUp.ME takmičenje za najbolji regionalni startup

Organizatori su objavili da će najbolji startup WebUp.ME takmičenja dobiti priliku da predstavi svoj projekt na TechCrunch Disrupt 2013, koji će se održati u New York-u. Ovo je velika stvar za svaki startup jer će na TechCrunch Disrupt imati mogućnost da stupi u direktan kontakt sa ozbiljnim investitorima a tu je i prilika da se na TechCrunch Disrupt Battlefield takmičenju bori za glavnu nagradu od 50.000 dolara.

Dvodnevna konferencija pored regionalnih eksperata okupiće se i neka veoma poznata imena svetske Internet scene. Neki od njih su Hakon Wium Lie, izumitelj CSS-a i CTO kompanije Opera, zatim Ryan Freitas, osnivač About.me i i jedan od svetskih pionira dizajniranja Web servisa na osnovu korisničkog iskustva, Carolina Rossi iz Start-Up Chile, programa koji sarađuje i sa The Next Web-om, Brian Vong, milioner od 21 godine, osnivač Kiip.me, Ruth Burr iz kompanije SEOMoz i mnogi drugi.

Oni će sa učesnicima na konferenciji podeliti svoja iskustva, energiju i entuzijazam. Govoriće o tome kako započeti i voditi Internet poslovanje i kako se približiti korisniku.

Jedan od glavnih govornika na konferenciji Web Fest. ME 2012 biće Internet guru Ryan Freitas. Osim što je poznat kao osnivač kompanije About.me treba reči da je on predvodio dizajnerske i strateške timove na projektima poput MySpace, Turner, Plazes, Oracle, Flickr, Six Apart, BitTorrent, Foxmarks, Ning, and Socialtext tokom rada u Adaptive Path, gde je postao svetski poznat i priznat guru za interaktivni dizajn i UX koncept primjene.

Ryan Freitac će na Web Fest.ME 2012 festivalu govoriti u petak, drugog dana konferencije.

Organizatori naglašavaju da kao i do sada očekuju da će Web Fest.ME 2012 inspirisati učesnike te da će oni tu energiju uspešno preneti dalje.

Prijavljivanje za startup takmičenje WebUp.ME već je počelo i očekuju se prijave projekata iz cijelog regiona. Više informacija o festivalu i pomenutim segmentima na zvaničnom Web Fest.ME sajtu.

Ove godine je po prvi put u Adex istraživanje IAB Europe uključena i Srbija.  Nakon preliminarnih procena koje su rađene za potrebe predstavljanja istraživanja Adex 2011 na Interact kongresu u organizaciji IAB Europe, IAB Serbia (koja je nacionalni IAB osnovan 2011 godine sa ciljem da promoviše i radi na razvoju lokalnog digitalnog i interaktivnog tržišta) je objavila za Srpsko tržište zvanični izveštaj o potrošnji na digitalno i interaktivno oglašavanje u 2011 godni.

U izveštaju je napravljen osvrt na 2010 godinu sa ciljem poređenja i određivanja stope rasta ukupne vrednosti tržišta ali i pojedinačnih kategorija koje su uticale na taj rast.

IAB kao institucija pruža referentne podatke o veličini i obimu tržišta digitalnog oglašavanja na globalnom nivou. IAB Mobile Marketing Center of Excellence u SAD, Evropi i IAB IHS Screen Digest, udružili su se kako bi utvrdili veličinu mobilnog tržišta oglašavanja na globalnom i regionalnom nivou. Treba reći da je ovo prva takva inicijativa koja donosi da je globalno mobilno oglašavanje u 2011 godinini vredelo 3,8 milijardi evra. Gledajući regionalne procente to izgleda ovako:

• Evropa 25,9%
• Severna Amerika 31,4%
• Latinska Amerika 3,5%
• Azija-Pacifik 35,9%
• Bliski Istok i Afrika 3,2%

Gledajući detaljnije u potrošnju na različite formate mobilnog oglašavanja to izgleda kao na slici gore.

Prema rezultatima izveštaja Adex 2011, ukupna vrednost Srpskog tržišta digitalnog i interaktivnog oglašavanja u 2011 godini procenjena je na 12.210.000 evra, što je uprkos ekonomskoj krizi povećanje od 36,12% u odnosu na godinu dana ranije kada je ovo tržište procenjeno na 8.970.000 evra.

Najveći rast zabeležen je u kategoriji prikazivanja oglasa (display advertising) od 54% čime ovaj segment doprinosti ukupnoj vrednosti tržišta u 2011 godini sa 57%. Pored display advertising-a, veliki rast od 36% beleži i oglašavanje na Internet pretraživačima ili search-engine marketing, od kojih apsolutnu dominaciju na Srpskom tržištu ima Google.

Srpsko tržište mobilnog oglašavanja u 2011 godini procenjeno je na samo 50.000 evra, iako mnogi opravdano očekuju veliki rast ovoga tržišta zbog sve veće popularnosti pametnih telefona (smartphone).

IAB Serbia navodi da su podaci korišćeni u ovom izveštaju rezultat kalkulacija, istraživanja i procene tima stručnjaka. Pokriveni segmenti tržišta uključuju kategorije:

• Display advertising
• Search-engine marketing (oglašavanje na Internet pretraživačima)
• Plaćeno oglašavanje
• Mobilni marketing

Takođe, uključena je i kategorija “Ostalo” koja obuhvata:

• Kontekstualno oglašavanje
• Marketing na društvenim mrežama
• Oglašavanje na Facebook-u,
• Affiliate marketing
• Content marketing (marketing sadržaja)
• E-mail i newsletter marketing
• Optimizaciju za Internet pretraživače (SEO)

Izveštaj za Evropu možete pogledati u obliku PDF prezentacije.

Više od polovice korisnika računala priznalo je u nedavnom istraživanju da koristi piratski softver. Business Software Alliance, lobistička grupa softverske industrije posvećena borbi protiv digitalnog piratstva, nedavno je objavila svoje deveto godišnje globalno istraživanje softverskog piratstva (Global Software Piracy Study). Po prvi put u izvješću se nalaze rezultati istraživanja koji uključuju 15.000 korisnika računala korisnika iz 33 zemalje širom svijeta. Najveća stopa digitalnog piratstva u zemljama u okruženju je u Crnoj Gori 79% a najmanja u Sloveniji 46%.

Učesnicima Global Software Piracy Study bili su izravno upitani: “Koliko često nabavljate piratski softver ili softver koji nije potpuno licenciran?”

Prema rezultatima ankete, 57% PC korisnika iz cijelog svijeta piratira softver, obično tako što instalira više kopija nego što im licenca dozvoljava, odnosno preuzimanjem softvera preko BitTorrent ili drugih mreža za dijeljenje datoteka. Ovo je značajno povećanje u odnosu na 42 posto iz 2011 godine.

Business Software Alliance naglašava da ovo veoma rašireno digitalno piratstvo sada košta softversku industriju 63,4 milijarde dolara godišnje.

Ovogodišnje istraživanje nalazi da su osobe koje su priznale da uvjek nabavljaju piratski softver, većinom ili povremeno spadaju u grupu korisnika koji na svojim računarima koriste najviše softvera korisnici. Ova grupa ima instalirano 55 posto više programa svih vrsta na svojim računalima od korisnika koji ne koriste piratski softver, što im daje ogroman utjecaj na globalnu stopu digitalnog piratstva. Još je interesantnija razlika u ponašanju između korisnika u ekonomijama u razvoju i korisnika u razvijenom svijetu. Korisnici koji često dobavljaju piratski softver u ekonomijama u nastajanju instaliraju gotovo četiri puta više programa na računala od onih u razvijenom svijetu. Što se tiče povremenih pirata razlika je nešto manja, oni u ekonomijama u razvoju instaliranju duplo više programa od onih u razvijenom svijetu,

navodi Business Software Alliance u svom izvješću.

Sjedinjene Američke Države, kao najveće svjetsko tržište softvera, u 2011 godini imalo je prodaju softvera vrijednu 42 milijarde dolara, uz najnižu stopu piratstva u svijetu od samo 19%. S druge strane, Kini je u 2011 godini prodala softver u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara, ali se procjenjuje da njeno ilegalnog softversko tržište vrijedi 9 milijarde dolara, što govori da je stopa piratstva u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu čak 77%.

Što se tiče stope softverske piraterije i komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera u regionu Istočne Europe kojem i mi propadamo situacija izgleda ovako:

Business Software Alliance, grupa sa članovima koji uključuju Apple, Microsoft i Adobe-a, poziva na donošenje nove Zakonske regulative kojom bi se udvostručile novčane kazne za digitalne pirate. Grupa također podržava nove Zakone sa kojima se lakše izreče zatvorska kazna za osobe za koje se utvrdi da su odgovorne za krađu softvera, kao i za one kod kojih se pronađe piratski materijal zaštićen autorskim pravima.

Narednih nekoliko godina u Srbiji bi trebalo da se zaposli nekoliko desetina hiljada IT stručnjaka, barem po najavama investitora u dva velika projekta u Novom Sadu i Inđiji. Softverska kompanija “Telvent DMS” otvorila je juče SMART GRID poslovni centar u Novom Sadu. U sam objekat, razvojni centar i razvojni program za savremene “smart grid” tehnologije uloženo je više od sto miliona evra.

Telvent DMS je srpska softverska IT kompanija koja je razvila svoj originalni proizvod DMS softver. Osnovna svrha ovog softvera jeste da se da se korišćenjem vrhunskog ekspertskog znanja iz oblasti energetike i softverskog inžnjeringa, na najracionalniji način iskoriste svi raspoloživi elektroenergetski kapaciteti u električnim distributivnim sistemima i na taj način ostvare milionske uštede.

Dugogodišnja saradnja sa Španskom kompanijom Telvent krunisana je 2008. godine otvaranjem nove zajedničke kompanije Telvent DMS. Sa ovim partnerom do sada je realizovano preko 50 projekata na svih šest kontinenata. U ovom trenutku, softver kompanije Telvent DMS pokriva oko 200 miliona ljudi, kao i električne sisteme većih svetskih centara, kao što su Toronto, Vankuver i još nekoliko gradova Amerike.

Predstavnici kompanije juče su izjavili da će ovaj projekat omogućiti zapošljavanje više od 1.000 mladih stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija. Kompanija Telvent DMS trenutno ima nešto više od 500 zaposlenih, 250 stipendista i sarađuje sa oko 100 stručnjaka sa Fakulteta Tehničkih Nauka u Novom Sadu.

Direktor kompanije Telvent DMS Dragan Popović izjavio je juče da otvaranje vrata Evropske Unije za kompaniju znači još više poslova uz konstataciju da je Telvent DMS “lider ne samo u našem regionu već i u svetu”.

Treba reći i da je u februaru ove godine potpisan novi “joint venture” ugovor sa Francuskom kompanijom “Schneideir Electric“, koja je proglasila Novi Sad za svoj glavni kompetitivni razvojni centar za “smart grid” IT tehnologije. To je otvorilo prostor za zapošljavanje preko 1.000 mladih stručnjaka u ovom novosadskom razvojnom centru.

Na taj način su stvoreni realni uslovi da Srbija i Novi Sad postanu svetski centar za proizvodnju specijalizovanog softvera za “smart grid” i upravljanje distributivnim mrežama. Sa odgovrajućim odnosom prema tom softverskom proizvodu, on bi se mogao nametnuti kao novi svetski standard u upravljanju velikom sistemima. Time bi bio otvoren širok prostor za zapošljavanje velikog broja visoko obrazovanih mladih stručnjaka u Srbiji.

Osim otvaranja SMART GRID poslovnog centra u Novom Sadu Novog Sada, danas je u Inđiji Indijska kompanija "Embassy Group" položila kamen temeljac za izgradnja IT parka u koji će biti uloženo 600 miliona evra.

Realizacija ovog velikog projekta izvodiće se u više faza koje će se odvijati u skladu sa jednim od najvažnijih svetskih standarda u ovoj oblasti, LEED Green Building Gold Certification, a prva faza bi trebala da bude završena u drugom kvartalu 2013. godine.

Na konferenciji za novinare generalni direktor Embassy Group, Jitu Virwani, izjavio je da projekat uključuje izgradnju kancelarijskog prostora „A" klase, od ukupno 25.000 m2, smeštenih u četiri poslovne zgrade. Predviđeno je da se ovaj park u narednih pet godina proširi do 250.000 m2 poslovnog prostora. Nakon realizacije prve faze biće otvorena mogućnost za zapošljavanje oko 1.000 ljudi, a po okončanju finalne faze projekta očekuje se zapošljavanje 25.000 IT stručnjaka sa odgovarajućim kvalifikacijama.

Jitu Virwani navodi da će ovaj IT park u Inđiji biti najveći centar ovakve namene u Evropi, i koji će imati potencijal da privuče velike svetske IT korporacije u Srbiju. Prema nekim ranijim najavama u Inđiji bi trebalo da se stacioniraju multinacionalne korporacije poput IBM, Microsoft, Hewlett Packard, Mercedes-Benz, Vodafone i Yahoo, s obzirom na to da su ove kompanije već deo ostalih IT parkova Indijske kompanije.

Embassy Group bavi se investicijama u nekretnine od 1985. godine i do sada je izgradila oko 2,8 miliona kvadratnih metara prvoklasnog komercijalnog, rezidencijalnog i veleprodajnog prostora u Indiji i Maleziji.

Sa dolaskom proljeća, većim brojem sunčanih dana, pupoljcima na granama i intenzivnim cvijetnim mirisima u zraku – čovjek se jednostavno preporodi. Tako nešto se desilo i OnlineTržištu, te je sa novom temom i novim elementima doživjelo vizualni ali i organizacioni procvat. Iako je proljeće kalendarski sutra, mi smo ga preduhitrili i odlučili da objavimo novo lice ovog informativno-edukativnog portala, te očekujemo da će se svidjeti i korisnicima. Do sada smo dobijali dosta pohvala za naš rad, ali i kritika najviše po pitanju vizualnog identiteta. Nakon dvije godine postojanja, volonterizma i usputizma ozbiljno smo shvatili vaše sugestije i još ozbiljnije se okrenuli razvoju i unapređenju sajta.

U prvoj iteraciji unapređenja smo se pobrinuli da poboljšanim izgledom pospješimo prvi utisak na korisnika, ali pre svega našim čitaocima damo do znanja da su informacije i sadržaji koje objavljujemo vjerodostojni i unikatni. Pored vizuelnog poboljšali smo i navigacione elemente sajta, grupisali kategorije i izdvojili bitne elemente poput socijalnih alata sa kojima želimo da privučemo što više sljedbenika koje interesuje kvalitetna informacija sa direktnim fokusom na online poslovanje. Istovremeno smo pokrenuli OnlineTržište Facebook fun page, i istakli naše prisustvo na Twitteru gdje nas već prati preko 1,000 tviteraša, te korisnicima dali do zanja na koje sve načine mogu da nas prate kako nebi propustili bitne informacije. Sa povećanjem mobilnih korisnika u regionu, uveli smo i mobilnu verziju OnlineTržište kako bi mobilnim korisnicima omogućili efikasniji pristup informacijama.

Pored toga odlučili smo da korisnicima ponudimo servise od kojih će imati i direktnu korist, a to je besplatan servis pod nazivom “Ko pita – ne skita!?” gdje redakcija i saradnici OnlineTržišta odgovaraju na pitanja čitalaca u rekordnom roku, a i sami posjetioci imaju mogućnost da se pridruže i ponude kvalitetne odgovore koji će drugima pomoći da riješe dileme i probleme sa kojima se susreću u svijetu online poslovanja. Cilj ovog BETA servisa je usko vezan sa ciljem OnlineTržišta a to je promovisanje elemenata online poslovanja kroz edukativne i informativne sadržaje. S obzirom da smo ranije dobijali dosta pitanja na email ili u komentarima postova, odlučili smo da korisnicima ponudimo besplatnu uslugu odgovaranja na njihova pitanja, te promovisanja odgovora glasovanjem koje će moći da obavljaju svi registrovani korisnici. Pitanja su namjenjena široj publici i novopečenim ili wanna-be online poduzetnicima koji istražuju temu i metodologiju koju bi iskoristili u svojoj poslovnoj online pustolovini. Stoga smo i naš prethodni, već odavno istrošen i recikliran slogan – “Vaš vodič kroz dnevna zbivanja iz svijeta internet poslovanja i online marketinga” izjmenili u “Vaš mentor u svakodnevnom sv(ij)etu internet poslovanja i online marketinga”. Sa jedne strane, ovo je jak signal za naše čitaoce, jer morfozom iz “vodiča” u “mentora” naš fokus i organizacija sadržaja promiče nas iz informatora u edukatora, od čega će najviše profitirati opet naši korisnici. Mi i dalje ostajemo informativno orjentisani i svakodnevno ćemo servirati svježe, interesantne i užarene teme iz svijeta online poslovanja, ali primarno ćemo imati za cilj da pomognemo u afirmaciji svima onima koji žele da okuse i osjete raj i pakao internet poslovanja (jos jedna stara fraza).

Kompletnu vizaulizaciju i reorganizaciju smo zaokružili i novim recenzentom Slavnić Predragom koji je istovremeno promovisan u glavnog urednika redakcije OnlineTržište. Naša grupa spoljašnih saradnika je proširena na Sloveniju i SAD, a u skorije vrijeme očekujemo i nove autorske sadržaje na blogu koji bi trebali da unesu više subjektivnog iskustva iz online poslovanja.

Neki od vas su vjerovatno do sada primjetili da su blog postovi pisani na srpskom i hrvatskom, kao i srpsko-hrvatskom (hrvatsko-srpskom) a samim tim i naš novi slogan je koncipiran za obe jezičke cjeline. I dalje ćemo nastaviti da gajimo tu tradiciju jer smatramo da online tržište u regionu može opstati samo u zajedničkom zalaganju i suradnji, te ćemo podržavati i učestvovati u svim aktivnostima koje imaju za cilj udruživanje snaga u promovisanju online poslovanja i saradnje na teritoriji Zapadnog Balkana.

To svakako nije kraj našem višemjesečnom trudu i zalaganju. U narednih par mjeseci planiramo nove aktivnosti i interesantne dodatke na naš informativni blog koji će i dalje predstavljati okosnicu našeg projekta.

Hvala svim dosadašnjim i budućim čitaocima i korisnicima na podršci i čitanju kao i komentarisanju informacija koje svakodnevno objavljujemo već skoro 800 dana! Za više od toga, pratite nas na Twitteru i naravno podarite nam lajk na Facebooku.

Nakon nepune 3 nedelje od kada je Ivan Minić na svom „blogu za pobjedu“ objavio pomalo intrigantan članak u obliku biznis lekcije  usmjeren ka onima koji ne znaju, ne smiju ili govore da ne mogu, kako ga on zove „srpski spin-off“ članka mađara Andor Jakaba, je izazvao veliku pažnju javnosti kako u Srbiji tako i šire. Čak su štampana izdanja srpskih dnevnih listova Kurir i Vreme oštro napali Minića i njegovu retoriku i uvrede koje je uputio u pravcu različitih persona.

U znak podrške Miniću je stala i srpska blogosfera, sa različitim stajalištima koja u principu podržavaju njegov stav, iako sa biranim riječima i fokusom na druge probleme. Sa druge strane komentari čitalaca su podjeljeni, od nekih koji ga osuđuju za poticaj mobinga do nekih koji čvrsto stoje iza njegovog stava.

Činjenica je da u ovoj raspravi svaka perspektiva ima svoje argumente koje smatra da su opravdani, što vjeroatno i jesu uzimajući u obzir perspektivu. Ono što nedostaje su argumenti iz perspektive državne aparature. Država je konstanta u ovoj priči a svi tvrde da je to sistem koji se ne može zaobići, koji se ne može promjeniti. Istini za volju, stvari se sa novom garniturom politčara/stranaka nebi izmjenile, jer porez i nameti su glavni metod kojim svaka država finansira svoj aparat. Neke države svojim gradjanima nude ustupke, štite ih bilo gdje u svijetu, dok države iz regiona uzimaju a ne nude ništa značajno za uzvrat, izuzev povoljnu ali ne toliko i kvalitetnu zdravstveno-socijalnu skrb. Takve  državne aparate neki zaobilaze na “legalan” i ilegalan način, bez nekih moralnih poteškoća. Većina praktikuje neplaćanje poreskih obaveza što se u svakoj državi strogo kažnjava, dok legalan način koriste samo oni veliki koji “izvoze” zvoje profite off-shore.

Šta čini jedan blog uspešnim?

U početku je blog bio način da se čuje i glas pojedinca, drugačije mišljenje od onoga koje su nam servirali jednosmerni mas-mediji. Blog je evoluirao, danas je on jedan od najboljih marketinških alata koji sada sve više koriste i poslovanja kako bi se približili potrošačima i izgradili što bolju online poziciju.

Blogovi su sve popularniji i u našem regionu. Svakim danom pojavljuje se mnoštvo novih blogova u kojima se mogu pronaći saveti i stavovi blogera za razne teme, od tehnologije, dnevne politike pa do kulinarstva. Organizuju se i manifestacije u kojima se proglašavaju najbolji nacionalni ali i regionalni blogovi. Online Tržište je odlučilo da predstavi svoj izbor najboljih blogova regiona za 2011 godinu.

Neki se verovatno neće složiti što smo ih svrstali na Balkan, ali smatrali smo da je ipak većina zemalja većim delom geografski locirana na Balkanskom poluotoku, ali neka nam ne zameraiju Albanci, Grci i Bugari s obzirom da ne pripadaju govornom području koje smo pokrili, ali moguće je da ćemo narednih godina obraditi i te zemlje.

Tročlani žiri OnlineTržišta je uzimao više od 10 parametara za rangiranje blogova te i dodatnu subjektivnu ocenu na osnovu kojih se formirao blog index. Pored reputacije na socijalnim mrežama, pretraživačima i offline reputacije, u obzir su uzeti autori blogova i njihova lična reputacija. Online reputacija nije bila jedini parametar, uz to postoje stilski parametri (pisanje i izgled bloga) te offline rad i delo autora kao i angažmani i uspesi autora na internacionalnom planu. Kompletan recept za rangiranje ostaje i dalje tajna kuhara.

Slovenija

Najbolji Slovenački blog za 2011 godinu po izboru Online Tržišta je blog Razgledi kojeg uređuje Vojko Flegar, bivši urednik Dela. Članci na blogu su podeljeni u nekoliko sekcija a najpopularnije su one koje pokrivaju dešavanja u Sloveniji i svetskoj ekonomiji.

Hrvatska

Najbolji Hrvatski blog u 2011 godini je Netokracija. U pitanju je blog čiji je autor Ivan Brezak Brkan koji sa svojim člancima pokriva oblasti novih medija i dešavanja na online tržištu našeg regiona. Takođe, treba reći da je blog Netokracija proglašen od strane WebFest.Me za najbolji regionalni blog u 2011 godini.

Bosna i Hercegovina

Najbolji BiH blog u 2011 godini je Omizio.com. Blog se fokusiran na vesti o iPhone-u i drugim Apple proizvodima.

Pogledaj kompletan post »

Važnost socijalnog umrežavanja u današnjem online iskustvu nikako nemože biti ignorirana. Socijalno umrežavanje je najpopularnija online aktivnosti u cijelom svijetu sa gotovo 1,2 milijarde korisnika širom svijeta a također ona doseže i do 82 posto svjetske Internet populacije. Naravno, Facebook sa svojih oko 800 milijuna korisnika je najpopularnija socijalna mreža na svijetu.

Ako bi se okrenuli našem regionu, popularnost Facebook-a je također velika. Prema broju Facebook korisnika, lista zemalja regiona izgleda ovako:

1. Srbija – 3 173 440
2. Hrvatska – 1 452 900
3. Bosna i Hercegovina – 1 159 960
4. Makedonija – 879 820
5. Slovenija – 671 180
6. Crna Gora – 292 700

Od zemalja regiona, na globalnoj listi Facebook korisnika Srbija sa 3 173 440 korisnika je 45 zemlja. Hrvatska je 67, Bosna i Hercegovina 75, Makedonija 84, Slovenija 88 a Crna Gora 112 na globalnoj listi zemalja po broju Facebook korisnika.

Što se tiče Srbije, statistika pokazuje da u odnosu na broj stanovnika, 43,2% stanovništva koristi Facebook tj. 74,2% svih korisnika Interneta. Broj Facebook korisnika u Srbiji u posljednjih 6 mjeseci porastao je za nešto više od 300 tisuća. Nedavno je Zavod za Statistiku Srbije objavio podatak da 91,8% Internet populacije u dobi između 16 i 24 godine ima otvorene naloge na Facebook-u ili Twitteru.

Facebook u Hrvatskoj, u odnosu na broj stanovnika, koristi 32,3% ili oko 65% od ukupnog broja korisnika Interneta. Broj Facebook korisnika u Hrvatskoj u posljednjih 6 mjeseci porastao je za nešto više od 45 tisuća. Važno je istaći da 60% Internet populacije u dobi između 18 i 34 godine koristi Facebook.   Pogledaj kompletan post »