Online Tržište

Ovaj članak je drugi u nizu od četiri članka na temu “Zarada na internetu i rad od kuće”. Pročitajte i prvi članak u nizu: Kako započeti rad od kuće?

Izvoz vještine?

Sa druge strane, izvoz sofisiciranih vještina, i želja za što većim kvalitetom usluge od strane poslodavca, ostavlja prostor za sve individue koje posjeduju kvalitet i nivo vještine potrebne poslodavcu. Dakle, ukoliko želite da se bavite outsourcing-om, možete da si postavite pitanje da li je nivo kvaliteta vještina koje posjedujete može biti konkurentan na globalnom tržištu? Da bi dali odgovor na to pitanje, morate prvo da odradite analizu konkurencije koja posjeduje vještinu i analizu poslodavaca koji su spremni za tu vještinu da plate. Na kraju te analize, biti će vam jasno da li vam je uopšte isplatno unovčiti vašu vještinu, ili više njih te da li postoji tržište za istu. Internet, istovremeno kao kanal i kao medij, nudi mnogo prilika, ali je ujedno izložen direktnoj globalnoj konkurenciji. Drugim riječima, i ako dođete u priliku da prodate uslugu, cilj će vam biti ne samo da kvalitetno obavite uslugu, već da pokažete konkurentima na kojem nivou kvaliteta vaša usluga može biti obavljena kako bi i poslodavac ali i konkurent dobili jasan signal vaših vještina i pozicije na tržištu.

Edukacija

Za većinu freelancer-a na tržištu vještine nisu dovoljno usavršene ili unapređene do te mjere da mogu biti konkurentne na globalnom tržištu. Dosta vas ima jaku želju, ali ne posjeduje vještinu. Sljedeći korak da steknete ili usavršite vještinu koja će vam trebati kao alat pri online poslovanju jeste edukacija.

U regionu se pojavljuje sve više edukativnih ustanova koje nude učenje vještina i metodologija koje se koriste i u online poslovanju. Većina je bazirana na kurseve koji će vam dati osnovnu sliku vještine, dok napredniji oblik edukacije morate proći kroz praksu i to većinom u sopstvenoj režiji. Online poslovanje je veoma fragmentiran i globalan pojam, sa dinamičkom i progresivnom istorijom i budućnošću. Drugim riječima, teško je u ovom trenutku zamisliti koji poslovni trendovi će prednjačiti u online poslovanju narednih 10 godina. Međutim trenutno postoji dosta deficitarnih zanimanja, a sa druge strane mnogo novopečenih stručnjaka se odlučuje na samostalnu djelatnost gdje pokazuju zavidne uspjehe. Bilo da se odlučite za marketing, programiranje, advertizing, finansijsko online poslovanje, ili pak neke kreativne vještine poput grafičkog/web dizajna, umjetničkog stvaralaštva ili fotografije, veliki dio vremena ćete posvetiti edukaciji. Edukacija svakako nije jedini faktor formule za uspjeh, niko vam neće usaditi vještinu, već je to samo jedan od puteva koji vas može dovesti do uspjeha, a uz kvalitetne edukativne programe i vašu predanost njima to može da predstavlja prečicu do uspjeha.

Pojam edukacije ne predstavlja samo kurs koji ćete proći u par dana ili mjeseci, već se treba shvatiti kao konstantno usavršavanje koje će vam pomoći da ispeglate svoje vještine i spremite se za borbu protiv globalne konkurencije.

Bilo kako bilo, edukacija će vas pratiti kroz vaš životni i poslovni vijek, bilo da je riječ o formalnom ili neformalnom obliku, mentorsanom obliku edukacije ili samoinicijativnoj, praktičnoj ili teoretskoj, cilj je zajednički a to je usvajanje znanja i usavršavanje vještina.

Samostalno online poslovanje

Pored outsourcing-a, novi trend je samostalno online poslovanje. Radi se o dijametralno suprotnom načinu poslovanja u odnosu na outsourcing. Za ovaj oblik poslovanja je potrebno više od jedne vještine. Pored vaših vještina i poduzetničkog duha, sa druge strane se nalazi proces koji ste spremni da ispratite do kraja kako bi ostvarili neku zaradu, a usput stekli nove vještine i iskustvo. Mnogo individua se danas bave samostalnim online poslovanjem, koje obično iza sebe ima neki produkt, koji može biti vaš autorski produkt, ili nečiji drugi. U samostalnom online poslovanju, marketing je ključni alat koji će vam pomoći da ostvarite zaradu online. Do sada smo imali niz članaka na tu temu, poput Affiliate Marketing-a, izrada i monetarizacije online sadržaja, klik-aktivnosti ili najnoviji trend tkzv. crowdfunding.

Affiliate marketing

Affiliate marketing, je jednostavna komisiona prodaja tuđih online servisa ili produkata. Proces za ovu vrstu djelatnosti je prilično jednostavan, ali ostvarivanje zarade na ovaj način je nepredvidiv, jer sadrži veći niz nepoznanica. Proces ide u smjeru identifikovanja produkta za promociju, obicno produkta koji ima dobru performantnost u prodaji i visok % komisije, tako da nekad prodajom nekog online produkta možete ostvariti i do 75% komisija od vrijednosti produkta. To je obično slučaj za online produkte (non-tengable), dok za fizičke produkte (tengable goods) su komisije dosta niže i rijetko prelaze 30%. Proces postaje kompleksniji ukoliko ulazite u investicije za online kampanje i korišćenje marketinških alata za online analize i oglašavanje.

Optimizacija za internet pretraživače (SEO)

Jednom riječju optimizacija za Google, koji drži više od 70% udjela na tržitu pretrage. Dakle, jedna od već isprobanih i dugo praktikovanih metoda je promocija produkata putem besplatnih sadržaja, koji se na osnovu ključnih riječi pozicioniraju na internet pretraživačima (SEO) i na taj način dolaze do publike i konzumenata. Ovaj način promocije je prilično neizvjestan jer ne postoji tačna procedura kako možete da se pozicionirate na rezultatima nekog od poznatih internet pretraživača. Na osnovu toga se razvila kompletna pseudo-grana online industrije pod nazivom optimizacija za internet pretraživače (SEO). Međutim do sada niko nije pronašao tačnu formulu koja može da omogući pozicioniranje sadržaja na rezultatima internet pretrage, te se na osnovu toga formirala i tamna strana SEO industrije, takozvani black-hat SEO. U ljudskoj prirodi je istraživanje i put do saznanja urođen. Neki se pridržavaju pravila, dok nekolicina koja ima značajan progres, se ne pridržava pravila, a za rijetku manjinu među njima ta pravila ni ne važe, već su oni ti koji kroje pravila kako bi svima drugima odvukli pažnju od ključnih stvari. Slično je i u SEO industriji koja je u zanjih par godina prilično kompromitovana, te rezultati njihovih strategija ne ostvaruju značajne rezultate na tržištu, tako da se sve manje kompanija odlučuje da koriste bilo kakve SEO usluge, međutim i dalje postoje djelom učinkovite metode koje omogućavaju solidnu promociju za omjer utrošenih resursa u odnosu na dobijene rezultate.

Izrada i monetizacija online sadržaja

Izrada i monetizacija online sadržaja je jedan od najčešćih oblika samostalnog online poslovanja. Glavni cilj je privući što veći broj posjetilaca na kreirani sadržaj. Neki se odlučuju na kvantitet (što veći broj stranica sa sadržajem), dok drugi idu na kvalitet (manji broj stranica sa sadržajima, ali ispunjen detaljima). Samostalno kreirani sadržaj može biti sve od video do tekstualnih materijala. Svaki oblik sadržaja je moguće monetarizovati postavljanjem online oglasa različitih kompanija koje nude mogućnost podjele zarade od oglasa. Najjednostavniji, najzastupljeniji i besprekoran servis te vrste je Google AdSense koji je prilično automatizovan. Naime, Google prodaje oglase oglašivačima, gdje vi kao publisher u par koraka integrišete njihov kod na stranice sa vašim sadržajem, i svakom posjetom vi ste u potencijalnoj zoni zarade. Google naplaćuje svaki klik od oglašivača, te ako je ostvaren na stranici sa vašim sadržajem automatski dijeli zaradu gdje obično vama može da pripada od 50-70% zarade. Što veća posjećenost vaših stranica sa oglasima, to više potencijanih klikova. Statistiku klikova i zarade možete pratiti malte ne u realnom vremenu. Pored Google i druge kompanije nude slične servise, dok je Google ipak neprikosnoveni monopolista po pitanju internet oglašavanja, i ima realno najbolje uslove za publish-ere (online izdavače). Ostvarenu zaradu obično možete da unovčite na kraju mjeseca ili dok ne dođete do minimalnog iznosa od $70, a isplatu je moguće obaviti putem čeka, bankovnog transfera, WU ili drugih servisa, u zavisnosti od vaše rezidentalne lokacije. Ovom metodom se obično služe blogeri, tekstopisci i drugi tvorci sadržaja. Danas je na taj način moguće monetizovati sve vrste online sadržaja, od tekstualnih, video i audio sadržaja, fotografija, itd.

Klik aktivnosti

Klik-aktivnosti su najkontroverzniji oblik internet zarade. U suštini tu se i dešava najviše prevara, kako od strane servisa koji nude te usluge, tako i od strane onih koji odrađuju takve aktivnosti. Naime radi se o nekoj vrsti klikanja i popunjavanja formi. Najpopularnije je popunjavanje anketa, ili ocjenjivanje sadržaja ili sajtova, ili ispunjavanje nekih zadataka u par koraka. Ilegalne aktivnosti su klikanje na reklame, lažno popunjavanje i ostavljanje lažnih izjava. Sa druge strane postoje zanimanja koja su isključivo bazirana na klikanju, a odnose se većinom na neke semantičke procese koje računarske mašine ili software-i ne mogu da analiziraju. Google recimo zapošljava preko hiljadu honoraraca koji rade na semantičkoj analizi fotografija za Google pretragu slika, te opisuju svaku fotografiju koju dobiju u bazi kako bi mogli da nauče sistem da raspoznaje slike. Na taj način Google pretraga slika može da pronađe slike sa zalaskom sunca, jatom ptica, slike sa većinskom crvenom bojom i slično.

Crowdfunding

Pojavom sajtova poput Kickstarter ili IndiGoGo, povećao se trend tkzv. crowdfundinga. Naime, radi se o mogućnosti da predstavite svoju briljantnu ideju jednoj velikoj zajednici sastavljenoj od osoba koje su spremne da investiraju u dobre ideje, a za uzvrat im nudite manje poklone ili udio u budućoj firmi ili od profita produkta. Tu se radi obično o idejama koje još niko do sada nije komercijalizovao, a imaju značajan komercijalni potencijal, ali za njihovu realizaciju su potrebna značajna sredstva koja vi ne posjedujete. Tako da su ideje poput aparata za virtualnu stvarnost pod nazivom Oculus Rift još tokom 2010 podržale hiljade članova KickStarter zajednice gdje je vrijednost podrške prešla milion dolara, dok je par godina kasnije Oculus Rift kupljen od strane kompanije Facebook čija transakcija je premašila vrijednost od 2 milijarde dolara!

Samostalno online poslovanje se svakodnevno razvija te se pozicionira u različitim pravcima, a povećava se i broj ljudi koji uspjevaju da samostalnim online poslovanjem ostvare značajne prihode. Dakle, ni tu ne postoji jasna formula uspjeha, iako pored jasnih procedura gotovo svako može da se bavi jednom od navednih samstalnih poslovnih modela. Međutim na svakom pojedincu je da napravi spoznaju sopstvenih vještina, da se informiše, i istovremeno edukuje u smjeru u kojem želi da ide.

Utvrđivanjem sopstvenih vještina, pravca u kojem želite da idete, svakako dobijate jasniju sliku o tome kojim aktivnostima bi se mogli baviti i na taj način doći do zarade koja bi vam isprva mogla biti dodatna, a kasnije obično se pretvoriti i u glavni izvor prihoda.

— Pročitajte nastavak ovog članka: “Online poslovanje: Kako se odlučiti za najprosperitetniji pravac u online biznisu?“

Gotovo svakodnevno nam pristižu pitanja čitalaca kako ostvariti zaradu na Internetu radom od kuće? Mi smo već u nekoliko navrata sa dosta blog postova na Online Tržištu informisali regionalnu javnost o legitimnim načinima zarade na Internetu, ostavljajući izvrsne predloge. Ovaj članak predstavlja prvi članak u seriji članaka „Zarada na Internetu i rad od kuće“ sa korak po korak uputstvima koji će vam pomoći da uđete u svijet online poslovanja, i sa malo upornosti postanete sam svoj šef – slobodan i nezavisan.

Dosta vas se pita – da li je moguće ostvariti online zaradu radeći od kuće? Isprva mnogo ljudi je bilo skeptično, ali kada iz dana u dan čujete priče iz vaše okoline kako ljudi daju otkaze u državnim institucijama i postaju nezavisni radeći od kuće za „neke“ strane kompanije, shvatite da se to stvarno dešava, i da taj voz prolazi pored vas ali se vi još ne ukrcavate?! Došao je trenutak da napravite izmjene u vašoj percepciji odnosa prema poslu i odlučite se u kojem smjeru želite da idete dalje.

Želite da radite ono što vas ispunjava? Želite nezavisnost i da postanete krojač sopstvene sudbine? Želite slobodu i da sami odlučujete kada ćete i koliko raditi? Želite da imate slobodu da radite sa bilo koje lokacije na planeti Zemlji (uskoro i na Marsu)? I na kraju, želite svakako da budete plaćeni za ono što radite?

Većinu ovih želja nije moguće ostvariti u konvencionalnom poslovanju. Mogućnost samozapošljavanja i rada od kuće se pojavila gotovo prije 25 godina, komercijalizacijom Interneta (World Wide Web), koju su ljudi počeli objeručke da prihvaćaju. Predviđa se da će do 2020 u SAD-u biti više freelancer-a (samozaposlenih radnika koji ne moraju biti odani isključivo jednom poslodavcu) nego konvencionalnih radnika koji rade zaposleni za jednu kompaniju. Ovaj trend je danas izražen i u regionu, te svakodnevna ekonomska pomjeranja utiču na rapidan vjetar u leđa ovom načinu poslovanja, kojemu se prilagođavaju čak i državni zakoni i njihove poreske strukture.

O čemu se tačno radi? Naime, po zadnjim istraživanjima, zadovoljstvo onih koji su samozaposleni i rade od kuće te imaju mogućnost da velikim dijelom samostalno odlučuju u svom radnom vremenu, je na višem nivou kao i njihova performantnost u poređenju sa konvencionalnim poslovnim modelom, gdje zaposlenik ima radno vrijeme, odgovara kompaniji te obavlja radne aktivnosti u prostorijama kompanije. Naravno, freelancing nije primjenjljiv za svako zanimanje, ali je za one koji se bave kominikacionim oblikom poslovanja to već duže vrijeme standardan oblik radnog okruženja, a čak se aplicira i na neka zanatska zanimanja za koja je to ranije bilo nezamislivo.

Svakako da postoji niz hibridnih oblika samozapošljavanja, ali većinu ih vežu isti indikatori, a to su oni koji su bitni za poslodavca (u ovom slučaju klijenta), i za samog zaposlenog (u ovom slučaju freelancer-a). Poslodavac od svog zaposlenika želi što veću performantnost kako bi bio isplativ ulog u njegov rad. Sa druge strane zaposlenik želi da bude objektivno plaćen za ono što radi. U konvencionalnom obliku odnosa zaposlenik-poslodavac pojavljuje se niz problema, naročito u liberalnom obliku kapitalizma koji je najčešće praktikovan u našem regionu. Često poslodavac nije zadovoljan radnikom, te ga manje plaća kako bi amortizovao svoje troškove i ostvario veći profit, dok sa druge strane zaposlenik zbog rececije i krize na tržištu rada nije u mogućnosti da pronađe drugo zaposlenje te prihvata sve uslove koje mu poslodavac nameće. Postoje čak i suprotne teze, gdje zaposlenik ne doprinosi poslodavcu i dobija naknadu kao i onaj koji doprinosi, što je čest slučaj u državnim strukturama gdje se više gleda politička perspektiva i lojalnost kako bi se sačuvale strateške upravljačke pozicije na ključnim državnim aparatima i kompanijama pod vođstvom države.

Svi mi koji duži niz godina živimo i proživljavamo ovakve i slične scenarije, možemo i iz ličnih iskustava ili iskustava drugih da potvrdimo ovakve teze. Postavlja se pitanje da li je moguće zaobići takav nepravedan poredak i živjeti od sopstvenog rada bez interakcije sa svim tim mahinacijama koje nas okružuju? Mi mislimo da je to moguće, zato nastavite dalje čitati.

Kako donijeti odluku?

Odluku da krenete u smjeru samozaposlenja za većinu vas koji trenutno nemate stalno zaposlenje i izvor prihoda sigurno nije teško donijeti. Odgovori na gore pomenuta pitanja su vjeroavatno kod 90% vas pozitivni. Ukoliko imate dovoljno vremena i želju da napredujete, na vama je samo da odlučite u kojem smjeru želite da krenete. Sa druge strane, težu odluku imaju oni koji su već zaposleni, imaju porodicu, kredite, obaveze koje ih vežu za njihova mjesečna primanja. Međutim i tu postoji dosta načina koji će vam otvoriti oči i pokazati put na pravu stranu. Svakako, hrabrost je još jedna vrlina koja se ističe u takvim odlukama, dok visina rizika varira od situacije do situacije, a količina hrabrosti je obično srazmjerna visini rizika. Neko će se odlučiti da napravi iskorak, dok neko čak i pored svih pozitivnih faktora neće skupiti hrabrost, što je sasvim prirodno, jer nemamo svi poduzetnički duh, čitaj: „hrabrost i u slučaju neuspjeha“, što je u ovoj situaciji ključno. Odluka o samozapošljavanju se ne donosi preko noći. Da bi došli do te odluke morate prvo ispuniti niz preduslova, napraviti jasan plan, a zatim krenuti u akciju.

Preduslovi za samozapošljavanje su:

• Otkrivanje vještine/a koje posjedujete
• Edukacija za zanimanje od interesa
• Motivacija i istinska želja za napretkom
• Nivo resursa koje je potrebno da uložite
• Podrška i poticaj od porodice i prijatelja
• Mentorstvo

Vještine

Kada se zapošljavate, većina poslodavaca vam traži CV (Circulum Vitea), odnosno životopis. Ukoliko tražite posao, već ste vjerovatno prijavljeni na glavnim lokalnim ili regionalnim online i offline portalima za posao. Ukoliko imate rijetko i traženo zanimanje, koje je deficitarno u lokalnom okruženju, vjerovatno ste već bili kontaktirani od strane lokalnih biroa za zapošljavanje. Ukoliko ste svjesni nekih svojih profesionalnih vještina, vjerovatno ih navodite u svojim životopisima. Naravno, oni koji imaju dugogodišnje iskustvo, imaju manje problema da dođu do poslodavca, dok drugi koji u svojim poslovnim odnosima nisu uspjeli ostvariti neku značajnu vještinu zanemaruju taj dio u životopisu, jer realno nemaju šta da dodaju. U suštini, vještine koje ste već imali priliku da isprobate u praksi i ostavile su pozitivan trag i kod samog poslodavca a i vi sami ste se osjećali dobro dok ste ih obavljali, su ustvari smjer u kojem treba da idete. Tokom životnog školovanja, u trenucima kad se trebamo odlučiti za životnu profesiju, mi smo ustvari mladi i puni života, te nesvjesni da to što treba da učimo može da zapečati naš životni put. Sa druge strane, pritisak roditelja i okruženja nas dovede u situaciju da se većina nas odluči za pravac koji je obavijen debelim slojem magle. Tu ne razmišljamo puno da li je to ono čim se želimo baviti u životu, a statistika pokazuje da se većina vjerovatno tim nikad neće baviti u životu, dok vještine koje leže duboko u nama čekaju trentutak da budu otkrivene. Danas se zanimanja i radna mjesta u razvijenim zemljama mjenjaju u prosjeku i preko pet puta u životu. Teza „završi školu i guraj posao do penzije“ je prilično otrcana, te je čak u stabilnijim ekonomijama od naše gotovo pa nemoguća.

Većina nas nikad ni ne iskoristi puni potencijal vještina koje posjeduje, jer splet životnih okolnosti nikad ne ostavi prostor niti ponudi šansu da bi te vještine mogle doći do izražaja. Najčešći slučaj je sa kreativnim vještinama koje u konvencionalnom poslovanju i okruženju poput ovog našeg nisu rentabilne, te nisu dovoljne da obezbjede egzistenciju. Internet je i ovdje odigrao važnu ulogu za one koji prepoznaju potencijal svojih vještina, bilo da se radi o slikarstvu, skladateljstvu, pisanju, marketingu, dizajnu, programiranju, fotografiji ili bilo kojoj drugoj grani kreativnih vještina. Internet je otvorio prostor i utabao put ka klijentima kojima trebaju takve vještine. Otvorio je komunikacione kanale, online berze poslova, video-konferencione i kolaborativne alate, sve u cilju brže i kvalitetnije razmjene informacija. To je bio fundament za novi poslovni model sredinom devedesetih zvan outsourcing, koji omogućava izvoz kreativnih i intelektualnih usluga bilo gdje u svijetu.

Outsourcing

Danas većina kompanija i samozaposlenih u regiji se bavi outsourcing-om, dakle izvoze svoju uslugu poslodavcima koji imaju potrebu za takvom vrstom usluge. Poslodavci iz razvijenih sredina se obično odlučuju na takav poduhvat iz ekonomskih razloga, jer usluga radne snage iz outsourcing kompanija je uveliko povoljnija nego zapošljavanje lokalnih radnika sa istim vještinama unutar kompanije. Tu se najviše radi o zapadnim kompanijama iz razvijenih zemalja (SAD, EU, Australija, …). Danas gigantske kompanije zvane korporacije, najčešće iz oblasti informacionih tehnologija (IT), se odlučuju na masovni outsourcing gdje čak otvaraju sopstvena predstavništva u zemljama koje imaju ogromnu količinu kadra sa potrebnim vještinama. Ujedno, pored ekonomske koristi, te kompanije imaju veći izbor kvalitetnog kadra koji posjeduje njima potrebne vještine.

U regionu outsourcing-om se bavi vec nekoliko hiljada freelancer-a, kao i stotine kompanija koje imaju na desetine, pa čak i stotine zaposlenih. Po nekim procjenama na teritoriji Balkana je više stotina hiljada ljudi radi outsourcing tog tipa, a tendencija porasta novih outsourcing kompanija je iz dana u dan u porastu. U ovom lancu poslovanja na kraju svi imaju korist. Poslodavac napravi značajne uštede zbog nižih cijena outsourcing usluga, vlasnici outsourcing kompanija dolaze do značajnih zarada uzimajući profit sa visokom maržom na osnovu razlike u plaćanju usluga i isplati zaposlenih, dok zaposleni takođe dolaze do visokog nivoa satisfakcije, jer imaju nadprosječne plate za region u kojem žive, a većinom se radi o ljudima kojima je to uslovno rečeno i jedini oblik zaposlenja do kojeg su mogli doći. Najpoznatije zemlje outsourcing-a su većinom najmnogoljudnije zemlje sa dalekog Orjenta, poput Kine, Indije, Pakistana, Indonezije, Vijetnama, ali i zemlje istočne Evrope ne zaostaju puno, naročito u sektoru IT usluga. Jugoistočna Evropa, ili generalno Balkan je brojno u mnogo većem zaostatku u poređenju sa azijskom konkurencijom, ali u omjeru kvaliteta, pristupačnosti, dosljednosti i cijene je dosta prihvatljiviji za evropske i američke investitore, te postaje sve popularnije tržište za outsourcing manjih i srednjih kompanija.

— Pročitajte nastavak ovog članka: “Usavršavanje i spoznaja vještina sa edukacijom podobnom za online poslovanje“

Svakoga decembra kompanija Google objavi svoju "Zeitgeist" listu sa kojom pokazuju šta smo to najviše pretraživali u godini na izmaku. Google tvrdi da je ovo njihova najglobalnija Zeitgeist lista do sada. Ovogodišnja Zeitgeist lista sadrži više od hiljadu “Top 10” lista u nekoliko kategorija koje pokazuju kako su ljudi pretraživali u 72 zemalje sveta.

Na globalnom nivou, ljudi su ove godine najviše želeli da saznaju o bivšem Južnoafričkom predsedniku Nelson Mendeli, koji je umro ranije ovog meseca. Glumci Paul Valker i Cori Monteith, koji su takođe tragično preminuli u ovoj godini, nalaze se na drugoj i četvrtoj poziciji liste termina koji su se najviše pretraživali ove godine u svetu. Treba reći da su pored kategorije poznatih osoba tu i kategorije koje pokrivaju oblasti film, TV emisije, događaje, potrošačku elektroniku, i drugo.

Lista 10 termina koje su ljudi najviše pretraživali 2013 godine širom sveta izgleda ovako:

1. Nelson Mandela
2. Paul Walker
3. iPhone 5s
4. Cory Monteith
5. Harlem Shake
6. Boston Marathon
7. Royal Baby
8. Samsung Galaxy S4
9. PlayStation 4
10. North Korea

Među tih 72 zemlje koje pokriva Google Zeitgeist lista 2013 nalazi se i Srbija. Ono što je interesantno pogledati jeste kako su pretraživali građani zemlja našeg regiona. Pored Srbije, od zemalja regiona Google Zeitgeist lista 2013 pokriva Hrvatsku i Sloveniju. Nažalost, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije nema, iako bi bilo jako zanimljivo pogledati šta su njihovi građani najviše pretraživali u 2013 godini.

Uglavnom, Srbi najviše vole “lako štivo”, sapunice i reality show su najtraženiji u ovoj godini. Pogledajmo kojih 5 termina su građani Srbije najviše pretraživali u 2013 godini:

Pretraživanje (generalno)

1. Kako vreme prolazi
2. Farma 5
3. Sulejman Veličanstveni
4. Paul Walker
5. Veliki Brat

Najpopularnije pesme

1. PSY – Gangam Style
2. Severina – Tarapana
3. Ceca – Poziv
4. Severina – Uzbuna
5. Saša Kovačević – Slučajno

Kako

1. Smršati
2. Smuvati devojku
3. Napisati CV
4. Rastu deca
5. Se ugojiti

Šta je

1. Tarapana
2. Ljubav
3. Nirvana
4. Instagram
5. Ovulacija

Svakako je veoma zanimljivo pogledati i ostale kategorije: “Poznate osobe”, “Dijeta”, “Najpopularniji recepti” i “Popularne sapunice”.

Hrvate zanimaju slične stvari kao i Srbe pa su sapunice definitivno najpopularnije.

Pretraživanje (generalno)

1. Sila
2. Sulejman Veličanstveni
3. Dolores Lambaša
4. Paul Walker
5. Djevojka imena Feriha

Kako

1. Kako smršaviti
2. Kako se udebljati
3. Kako zaraditi novac
4. Kako postati kadet
5. Kako izbrisati Facebook

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je tablet
4. Šta je Instagram
5. Šta je tarapana

Ostale kategorije koje pokazuju kako su Hrvati pretraživali u 2013 godini su: „Najtraženija dijeta“, „Recepti“, „Najpopularnije pjesme“, „Popularne sapunice“ i „Događaji“.

Što se tiče Slovenije Google Zeitgeist lista 2013 pokriva kategorije:

Šta je

1. Šta je ljubav
2. Šta je internet
3. Šta je zvuk
4. Šta je trojka
5. Šta je gluten

Kako

1. Kako smršati
2. Kako do novca
3. Kako se srediti
4. Kako učiti
5. Kako napisati molbu za posao

Tu su još i kategorije: “Dijeta”, “Recepti” i “Popularne osobe”.

Kompletno istraživanje, po zemljama, možete pogledati klikom na Google Zeitgeist lista 2013.

Prema najnovijim podacima iz Speedtest.net, 95 zemalja svijeta ima brži Internet od Hrvatske. Također, brži Internet od Hrvatske imaju Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija!

Speedtest.net je prije nekoliko dana objavio ažuriranje popisa zemalja na osnovu brzinu preuzimanja sa Interneta izraženog u Mbps (megabit po sekundi) što je jedinica za prijenos podataka. Na popisu je 186 zemalja svijeta koji imaju prosječnu brzinu Interneta 16,2 Mbps.

Popis će vjerojatno iznenaditi mnoge. Pa tako, SAD, zemlja koja je izumila Internet i čija tech industrija i tech kompanije spadaju u vodeće u svijetu, nalazi se tek na 31. mjestu zemalja po brzini Interneta. Ispred nje su zemlje koje skoro da i nemaju tech industriju, kao što su na primjer Moldavija i Urugvaj.

Hong Kong je na vrhu popisa sa prosječnom brzinom Interneta od 71,22 Mbps. Na drugom i trećem mjestu su Singapur i Rumunjska sa brzinom od 52,75 Mbps i 50,26 Mbps.

Što se tiče našeg okruženja, Hrvatska ima brži Internet jedino od Crne Gore!

Od zemalja regiona Slovenija ima najbrži Internet 14,6 Mbps i nalazi se na 47.mjestu. Iza nje je Makedonija sa prosječnom brzinom Interneta od 11,13 Mbps što je stavlja na 64. mjesto. Srbija je 82. zemlja na svijetu po brzini Interneta sa prosječnom brzinom od 7,93 Mbps. Italija je 92. sa brzinom od 6,96 Mbps. Bosna i Hercegovina je na 93. mjestu sa brzinom od 6,74 Mbps. Hrvatska je 96. sa brzinom Interneta od 6,58 Mbps. Crna Gora je 99. u svijetu sa brzinom Interneta od 6,36 Mbps.

Treba reći da se ovi rezultati mjerenja prosječne brzine Interneta u zemljama diljem svijeta značajno razlikuju od rezultata kompanije Akamai objavljenih početkom godine.

Iza dobro poznatog sajta Speedtest stoji kompanija Ookla, tvorac aplikacija za širokopojasno testiranje i Web mrežnu dijagnostiku. Kompanija tvrdi da su gotovo svi Internet provajderi u svijetu usvojili njena rješenja, te da njena mjerenja brzine i kvalitete idu daleko izvan onoga što većina usluga za testiranje brzine trenutno nudi.

Kompanija navodi da je popis sačinjen na temelju brzine preuzimanja podataka korisnika. Prikazane vrijednosti označavaju brzinu propusnosti izraženu u Mbps u proteklih 30 dana, gdje je prosječna udaljenost između klijenta i servera manja od 500 kilometara.

Kompanija Akamai objavila je svoje “State of the Internet” izvješće koje se odnosi na posljednji kvartal 2012 godine, nudeći pregled brzina širokopojasnog Interneta po zemljama.

Što se tiče našeg regiona, Slovenija ima najveću prosječnu brzinu Interneta od 5,177 Mb/s.

Među zanimljivim podacima objavljene su i brojke koje se odnose na DDoS napade.

Prema izvještaju kompanije Akamai, prosječna globalna brzina Interneta porasla je za 5 posto, na 2,9 Mb/s.

Prve tri pozicije i dalje drže Južna Koreja (14 Mb/s), Japan (10,8 Mb/s) i Hong Kong (9,3 Mb/s).

Što se tiče regiona, prosječna brzina Interneta izgleda ovako:

• Slovenija – 5,177 Mb/s
• Hrvatska – 3,279 Mb/s
• Makedonija – 3,061 Mb/s
• Srbija – 3,054 Mb/s
• Bosna i Hercegovina – 2,454 Mb/s

U svom izvješću Akamai se također osvrće na mobilne Internet konekcije. Prosječna brzina mobilnog Interneta je 4,5 Mb/s. Generalno, mobilni promet podataka u svijetu porastao je za 28 posto u četvrtom kvartalu 2012 godine što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.

Konačno, Akamai u suradnji sa 19 različitih agencija za provedbu zakona i zaštitu na Internetu daje malo bolji uvid na DDoS napade u posljednjem kvartalu 2012 godine. Svakako da ne čudi podatak da je Kina izvor za 41 posto svih cyber napada u svijetu u četvrtom tromjesečju 2012 godine što je više od ostatka liste deset zemalja iz kojih dolazi najviše cyber napada. Na ovoj listi SAD se nalaze na drugoj poziciji sa 10 posto, Turska je na trećoj poziciji sa 4,7 posto, Rusija na četvrtoj sa 4,3 posto a Tajvan na petoj sa 3,7 posto.

Akamai navodi da su njegovi korisnici u 2012 godini prijavili 768 DDoS napada što je 200 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Kao jedna od najvećih svjetskih Internetskih mreža za isporuku sadržaja, koje su odgovorne za posluživanje između 15 i 20 posto Web prometa, Akamai je u stanju da prikupi ogromnu količinu informacija o mnogim metrikama. “State of the Internet” izvješće donosi uvid i o drugim područjima kao što su usvajanje širokopojasnih konekcija, povezivanje / dostupnost / problem latencije, rast usvajanja IPv6 standarda, te drugi parametri prometa na Webu.

Pre nekoliko dana smo objavili da PayPal dolazi u Srbiju 9. aprila, drago nam je što se ta informacija pokazala kao tačna. U noći između 9. i 10. aprila 2013 godine Srbija se konačno našla na listi zemalja iz kojih je moguće otvoriti PayPal nalog.

Od juče je omogućeno plaćanje i slanje novca za fizička lica a u sledećoj fazi predviđeno je da bude omogućena i usluga primanja novca. Ovakvo postepeno omogućavanje usluga je standardna praksa PayPal-a na gotovo svim novim tržištima.

PayPal je najpoznatija svetska usluga za plaćanje na Internetu koja svojim korisnicima omogućava jednostavno i bezbedno plaćanje i primanje novca, koristeći samo e-mail adresu i bez otkrivanja ličnih i finansijksih podataka.

PayPal je vrsta „person-to-person, P2P“ usluge. To je način plaćanja koji omogućava bilo kome ko ima e-mail adresu da pošalje novac nekom drugom ko takođe ima e-mail adresu. Jednostavnost PayPal usluge je dovela do njegove široke prihvaćenosti tako da se on sada smatra najpoznatijim servisom za obavljanje online transakcija.

Preporučujemo članak “Kako otvoriti PayPal račun” koji objašnjava proces otvaranja i verivikacije računa.

Pitanje dolaska PayPal-a u Srbiju traje već nekoliko godina. Svake godine se obećava da je pitanje dana kada će građani Srbije moći koristiti ovaj najpopularni servis za plaćanje na Internetu te da je država sa svoje strane obavila sve neophodne radnje. Kao što je poznato ova priča se ponavlja godinama.

Napokon, iz Slovenije nam ipak dolaze sjajne vesti. Naime, zvanična Web stranica Slovenačkog festivala kreativnih komunikacija, Magdalena, juče je objavio informaciju koja se tiče dolaska PayPal servisa u Srbiju. Na sajtu se navodi da bi najveći servis za online plaćanje od 9. aprila 2013 godine korisnicima u Srbiji trebao omogućiti otvaranja računa i plaćanje putem Interneta.

U tekstu se navodi da organizatori ovoga festivala koji će se održati u Mariboru od 9. do 12 maja nisu uopše znali da je PayPal još uvek nedostupan u Srbiji. Saznavši to, kontaktirali su PayPal od koga su dobili odgovor da se aktivno radi na rešenju ovog pitanja i da bi korisnici u Srbiji mogli očekivati dolazak najvećeg servisa za plaćanje na Internetu već 9. aprila.

Svakako sjajne vesti, nadati se da se neće nešto iskomplikovati do 9. aprila….

Mozilla je spremana da izađe na tržište sa svojim mobilnim operativnim sistemom Firefox OS.  Kompanija je prikazala Firefox OS na “2013 Mobile World Congress” u Barseloni i najavila da će novi “open web” OS učiniti pametne telefone sada mnogo pristupačnijim za tržišta u razvoju.

Mozilla je saopštila i da je 18 mobilnih operatera iz celog sveta obećalo podršku za njen mobilni operativni sistem Firefox OS.

Pametni telefoni bazirani na Firefox OS biće u potpunosti izgrađeni za otvorene Web standarde što znači da se svaka funkcionalnost može razvijati kao HTML5 aplikacija. Ovakva fleksibilnost platforme omogućava mobilnim operaterima da lako konfigurišu uređaje kako bi najbolje odgovarali potrebama njihovih korisnika.

Treba reći da kompanije Apple, Google i Microsoft ne treba mnogo da se brinu zbog dolaska Mozilla Firefox OS jer u nekoj doglednoj budućnosti zato što će Mozilla da svojim mobilnim operativnim sistemom prvenstveno ciljati tržišta u nastajanju. Saopšteno je da će prvi talas pametnih telefona koje pokreće Firefox OS biti dostupni kupcima u Brazilu, Kolumbiji, Madjarskoj, Meksiku, Crnoj Gori, Poljskoj, Srbiji, Španiji i Venecueli.

Mozilla je najavila saradnju sa America Movil​​, China Unicom, Deutsche Telekom, Etisalat, Hutchison Three Group, KDDI, KT, MegaFon, Qtel, SingTel, Smart, Sprint, Telecom Italia Group, Telefónica, Telenor, TMN i VimpelCom.

Prvi Firefox OS telefoni doći će iz kompanija Alcatel, Huawei, LG i ZTE. Iako specifikacije nisu pomenute, rečeno je samo da će svi telefoni imati Qualcomm Snapdragon procesor.

Bosna i Hercegovina se pridružuje grupi zemalja koje cenzurišu Internet, zabranjujući svojim građanima da pristupaju određenom Web sadržaju. Naime, Internet provajderi (pružaoci Internet usluge) u Bosni i Hercegovini dobili su naredbu od Regulatorne Agencija za Komunikacije (RAK) da moraju svojim korisnicima da zabrane pristup Web sajtovima za online klađenje.

Iako do sada u Bosni i Hercegovini nije postojala cenzura Interneta, niti bilo kakva zabrana pristupa određenim sadržajima ipak sada je na zahtev Poreske Uprave i Ministarstva Finansija Federacije BiH, Regulatorna Agencija za Komunikacije naložila Internet provajderima da primene sve raspoložive tehničke mere i svojim korisnicima zabrane pristum Web sajtovima koji nude usluge online klađenja i igara na sreću.

Regulatorna Agencija za Komunikacije dala je rok od 30 dana i zapretila da će se nepoštivanje naredbe kažnjavati novčanom kaznom od 1.000 do 50.000 KM (od 500 do 25.000 evra).

Takođe, spisak Internet adresa kojima pružaoci Internet usluga treba da se zabrani pristup dostavljaće Regulatorna Agencija za Komunikacije, na zahtjev nadležnih organa BiH, Federacije BiH, Republike Srpske ili Distrika Brčko.

Regulatorna Agencija za Komunikacije od Internet provajdera u celoj Bosni i Hercegovini zatražila je zabranu pristupa sledećim Web sajtovima: www.poker84.eu, www.bet-at-home.com, www.expect.com, www.gamebookers.com, www.bwin.com, www.unibet.com, www.partybets.com, www.betfair.com, www.10bet.com, www.betsson.com, www.bet365.com i www.efbet.com.

Već su pokrenute mnoge rasprave o ovom potezu Regulatorna Agencija za Komunikacije Bosne i Hercegovine u kojima se osuđuje izbor cenzurisanja Web sadržaja kao pristupa za rešenje problema online klađenja i ostalih online igara na sreću. Zajedničko mišljenje je da je cenzura nešto se se moglo ali i moralo izbeći te da se problem online klađenja mogao regulisati donošenjem adekvatnog Zakonskog rešenja koje bi na kvalitetan način uredilo ovu oblast.

Koji je najčitaniji članak na Wikipedia?

Uspoređujući ono što ljudi smatraju zanimljivim je fascinantna međukulturalna vježba. Kad želimo saznati nešto više o nekoj temi, vjerovatno ćemo prvo otići na Wikipedia, upravo zato je interesantno izvješće o najčitanijim Wikipedia člancima u 2012 godini.

Jučer je na Toolserver.org, Wikipedia servis u Njemačkoj, objavio listu Top 100 najčitanijih članaka u 2012 godini. Data mining uradio je Johan Gunnarsson, student informatike u Švedskoj. On je objavio podatke za 35 lokalne verzije popularne online enciklopedije.

Englesko govorno područje interesira tehnologija i zabava. Facebook je najgledanija stranica sa 32,6 milijuna pregleda, slijedi Wiki strana sa 29,6 milijuna pregleda. Engleski “boy bend” One Direction nalazi se na četvrtoj poziciji ali je važno naglasiti da se ova glazbena grupa našla na svakoj europskoj listi.

Korisnike Arapske verzije Wikipedia najviše interesira povijest, vjerske i političke figure, dok Ruse najviše interesiraju YouTube, društvene mreže i online pornografija. Portugalsko govrno područje najviše interesiraju informacije o sportu, glazbenicima i društvenim mrežama.

U Japanu su najpopularnije Wikipedia stranice o glumicama i ženskim glazbenim pop grupama dok Kinezi prvenstveno čitaju članke o tehnologiji i poslovanju.

Što se tiče našeg regiona, jedino su dostupne liste za Hrvatsku i Sloveniju. Liste sadrže 100 najčitanijih Wikipedia članaka.

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Hrvatskom jeziku su:

Deset najčitanijih Wikipedia članaka na Slovenačkom jeziku su:

Kompletni liste možete pronaći na sajtu Wikipedia Toolserver.