Online Tržište

GREE. Japanska mobilna društvena mreža za igranje, kupila je Funzio, kompaniju koja stoji nekoliko popularnih mobilnih i društvenih igara kao što su Crime City, Kingdom Age i Modern War. GREE navodi da je cijeli posao vrijedan 210 milijuna dolara.

Prema sporazumu, izvršni direktor kompanije Funzio, Ken Chiu, i još nekoliko visokopozicioniranih kadrova preuzeće odgovarajuće funkcije u kompaniji GREE.

Ova kupnja je najveća za GREE od travnja 2011 godine kada je kompanija kupila OpenFeint za 104 milijuna dolara kako bi svoje unosno poslovanje mobilnog igranja prenjela i na tržište Sjeverne Amerike.

Iako GREE globalna gaming mreža neće biti pokrenuta prije ljeta, kompanija je itekako zauzeta širenjem ponude igara na svojoj mreži. U posljednja tri mjeseca kompanija je potpisala partnerstvo sa Crowdstar, iWin, Ubisoft i Gameloft, kao i sa Kineskim gaming kompanijama kao što su Haypi, Hoolai i PunchBox. Treba reći da je GREE također imala veoma značajna strateška ulaganja u kompanije poput Japanskog Wizcorp i Kandskog IUGO Mobile.

Mobilna društvena mreža GREE i njene igre iznimno su uspješne u Japanu, ipak do sada ponuda i uspjeh u Sjevernoj Americi nisu ni blizu tog nivoa. Prema podacima servisa AppData, GREE igre za tržište Sjeverne Amerike, Zombi Jombie i Alien Family trenutno su 111 i 383 na listi najuspješnijih iPhone aplikacija.

S ovim na umu onda i ne čudi što je kompanija GREE odlučila da kupi a ne da ulaže u Funzio. GREE očito u svojim redovima želi dokazane developere koji su sa svojim igrama imali uspjeh na tržištu Sjeverne Amerike. Nešto slično krajem 2010 godine uradio je jedan od konkurenata, kompanija DeNa koja je kupila Ngmoco i Gameview Studios.

Funzio trenutno ima tri igre među 25 najuspješniji iPhone aplikacija, Crime City na 9. mjestu, Modern War na 16. mjestu i Kingdom Age na 25. mjestu. Crime City trenutno je na 12. mjestu najuspješnijih Android aplikacija na Google Play. Treba reći i da su Funzio igre također dostupne i na Google + i na Facebook-u.

Evropski Sud Pravde donio je danas presudu u kojoj se navodi da funkcionalnost računarskog programa i programskog jezika u kom je napisan, ne mogu biti zaštićeni autorskim pravima.

Ovu odluku Evropski Sud Pravde je doneo u predmetu SAS Institute protiv World Programming Limited (WPL).

SAS izrađuje programe za obradu podataka i statističke analize. Osnovna komponenta SAS sistema omogućava korisnicima da pišu i pokreću programske aplikacije pisane u programskom jeziku SAS. Putem referenci Learning Edition SAS sistema, koji je WPL stekao sa zakonitom licencom, WPL je napravio proizvod koji emulira veliki broj funkcionalnosti SAS komponenti, tako da se korisnički aplikacioni program može pokrenuti na isti način na WPL kao i na SAS komponentama.

Sud je utvrdio da iako je WPL koristio i analizirao SAS programe u svrhu da što bolje razume njegovo funkcionisanje, ipak nije bilo “ništa što bi ukazivalo da je WPL imao pristup ili da je kopira izvorni kod SAS komponenti.”

Evropski Sud Pravde odlučio je da “kupac licence za program ima pravo, po pravilu, na posmatranje, proučavanje ili isprobavanje svih njegovih funkcionalnosti kako bi razumio ideju i principe na kojima se taj program zasniva.”

Sud navodi da ako bi se prihvatilo da funkcionalnost računarskog programa može kao takva biti zaštićena, to bi moglo za posledicu imati monopolizaciju ideja, što bi svakako bilo na štetu tehnološkog napretka i industrijskog razvoja.

Sud smatra da ideje i principi na kojima se zasniva bilo koji elemenat računarskog programa ne može biti zaštićen autorskim pravima. Autorskim pravima se može zaštititi samo izražavanje tih istih ideja i principa.

Prema istraživanju kompanije Eccomplished, online preporuke su sada važnije od tradicionalnog word-of-mouth. Gotovo trećina (31%) ispitanika izjavila je da obvezno pročitao online recenzije prije donošenja odluke o kupnji, dok 23 posto ispitanika kaže da prije kupnje traži savjet prijatelja ili nekog člana familije.

Također, 18% ispitanika navodi da čita komentare na online članke, a samo njih 6% traži savjet na društvenim medijima.

Ovaj procenat traženja savjeta na društvenim medijima nije značajno veliki ni u okviru starosne grupe od 18 do 24 godine, on iznosi samo 11 posto.

Prema istraživanju kompanije Eccomplished, glavni metod istraživanja je posjetia online tržištu kao što je Amazon, na kom se može pronaći veliki broj preporuka i recenzija u različitim oblastima.

Recenzije (mišljenja) potrošača na e-commerce sajtovima su od izuzetne vrijednosti. Prema statističkim podacima kompanije Reevoo, 50 ili više rececenzija po proizvodu može značiti povećanje stope konverzije za 4,6 posto. Reevoo naglašava da recenzije proizvode oko 18 posto povećanja u prodaji.

Također, kompanija iPerceptions je u svom istraživanju otkrila da će 63% kupaca vjerojatno obaviti kupnju na sajtu na kojem se mogu pronaći mišljenja korisnika.

Kvartalno istraživanje kompanije Eccomplished osvrće se i na čimbenike koji utječu na potrošače kada donose odluku od kog trgovaca da kupe neki proizvod.

I dok potrošači pri odlučivanju o tome koji proizvod da kupe, savjete i informacije traže iz različitih izvora, kada se radi o tome gdje da kupe tu je samo jedan faktor presudan, cijena.

Gotovo dvije trećine (60%) ispitanika izjavilo je da će kupiti na onom mjestu na kom je cijena najniža. Kao drugi najčešći razlog 39% ispitanika je navelo da proizvod mora biti na lageru, a potom i da je način isporuke adekvatan (37%).

Pri kupovini elektronike, 65% ispitanika navodi da je cijena najvažniji faktor a 33% ispitanika će potražiti recenzije kupaca.

Popularni sajta sa društvenim vestima i jedan od tipičnih primera Web 2.0, prema navodima nekoliko izvora nalazi se veoma blizu prodaje. Digg, koji omogućava korisnicima da glasaju za članke koje drugi korisnici i medijske kompanije postuju na Web-u, navodno je zapeo za oko Washington Post-u.

Kevin Rose je pokrenuo Digg 2004 godine. Sajt se smatra jednim od predvodnika "Web 2.0" ere. Njegova ogromna popularnost učinila je da bude na listi želja mnogih kompanija koje su za Digg nudile ogroman novac. 2008 godine, bivši podpredsednik SAD, Al Gore, ponudio je 100 miliona dolara za Digg koji bi postao dio njegove Current Media. Kevin Rose je to odbio a onda je došla ponuda od 200 miliona dolara kompanije Google, ali do realizacije posla nije došlo jer se Google navodno povukao iz pregovora u završnoj fazi. Treba reći da je svojevremeno i Microsoft bio zainteresovan za kupovinu Digg-a.

Digg je ubrzo nakon pokretanja privukao ogromnu pažnju korisnika, pre svega zbog njegovog algoritam, koji analizira glasanje korisnika i odlučuje koji članci će se naći na naslovnoj strani.

Digg poslednjih godina teško preživljava, pored financijski problema tu su ogromni problemi sa menadžerskim kadrom, Web prometom, zaposlenima itd. 2009 godine kompanija je morala da otpusti 10 odsto zaposlenih a nešto kasnije da otpusti dodatnih 37 odsto.

Sadašnji izvršni direktor Matt Williams preuzeo je kormilo od Kevin Rose-a koji je vodio kompaniju posle odlaska Jay Adelson-a 2010 godine. Kevin Rose sada je član Google tima ali je ostao i savetnik u Digg.

Pre mesec dana Digg je izjavio da se preko Facebook-a vraća na staze uspeha ističući da je zahvaljujući najpopularnijoj društvenoj mreži broj jedinstvenih posetilaca na njegovom mobilnom sajtu porastao za 29 odsto od decembra. Digg Facebook Timeline aplikacija sada privlači više od milion mesečnih aktivnih korisnika.

Sve u svemu, Washington Post bi prema glasinama trebao da kupi zaposlene u Digg-u, bez kupovine sajta i tehnologije koju poseduje. To znači da će svi zaposleni preći u Washington Post i da će Digg biti ugašen.

Kompanija Microsoft uložila je 300 milijuna dolara u Barnes & Noble. Microsoft se udružio sa jednim od najvećih prodavaca e-knjiga Barnes & Noble, formiranjem novog zajedničkog poslovnog pothvata koji će djelovati na "ubrzanju prijelaza na e-čitanje, što je revolucionirati način na koji ljudi konzumiraju, stvaraju, dijele ​​i uživaju u ​​digitalnom sadržaju."

Barnes & Noble osnovao je novu podružnicu u kojoj će posjedovati 82,4 posto, i koja će promovirati tehnologije e-čitanja putem svojih Nook Digital i College Businesses.

U sklopu dogovora, Microsoft je uložio 300 milijuna dolara u “Newco", privremeno ime za novu kompaniju za koje svoj pristanak treba da da Barnes & Noble. Microsoft-ovo ulaganje od 300 milijuna dolara čini 17,6% nove kompanije.

Nakon što je objavljeno ovo ulaganje kompanije Microsoft, dionice Barnes & Noble skočile su za 80%.

Microsoft sada ima udjela u kompaniji koja je bila na putu da mu postane jedan od konkurenata. Također, Barnes & Noble posjeduje Nook Tablet koji je veoma sličan Amazon Kindle Fire. Nova kompanija bi trebala da se bavi proizvodnjom Nook e-čitača Nook Tablet-a međutim, čisto sumnjam da se neće napraviti nekoliko Tablet-a koje će pokretati operativni sustav Windows 8 što bi Microsoft-u pomoglo da još jače uđe na ovo tržište.

Kompanije Microsoft i Barnes & Noble nedavno su imale pravni spor oko prava na patente a sve se završilo tako što su obje kompanije povukle svoje tužbe a sada su postali i partneri. Nova kompanija će prema dogovoru imati licence na Microsoft i Barnes & Noble patenata, za uporabu u Nook eReader i Tablet proizvodima.

U posljednje vrijeme kompanija Microsoft praktikuje da uđe u partnerske odnose, kao načinom za ostvarenje ciljeva. Naime, tu je partnerstvo sa kompanijama Facebook, Nokia i sada Barnes & Noble. Očito da Microsoft smatra da je ovaj način mnogo bolji nego pokušavati izgraditi vlastito e-Book poslovanje.

Kompanija Nokia pokušava na sve načine da se izvuče iz finansijskih problema. Prema poslednjim informacijama kompanija dogovara prodaju svog luksuznog mobilnog brenda Vertu, za oko 200 miliona evra. Nokia je angažovala Goldman Sachs i trenutno se pregovara oko prodaje brenda privatnoj investitorskoj grupaciji Permira.

Vertu telefoni se ručno izrađuju u Engleskoj. Kompanija postoji od 1998 godine i ima oko 600 zaposlenih.

Vertu telefoni izrađuju se od najfinijih materijala kao što su nerđajući čelik, ugljeničns vlakna i titanijum. Luksuz podrazumeva i egzotične kože (teleća koža, koža od noja, i aligatorska koža), i plemenite metale kao što su zlato i platina u kombinaciji sa rubinima i dijamantima. Kompaniji je potrebno 15 dana da izradi samo jedan safirno-kristalni ekran. Važno je naglasiti da Londonski Simfonijski Orkestar kreator svih tonova i zvona na Vertu telefonima

Većina Vertu telefona je zastarela, sa dizajnom sličan Blackberry od pre pet godina. Najskuplji Vertu telefon bio je Signature Cobra koji se pojavio 2006 godine i koji je koštao 310.000 dolara.

Vertu je brend koji je u velikoj meri bio zanemaren tokom poslednjih godina, međutim prošle godine objavljen je touch-screen telefon Constellation, po ceni od 5.000 dolara i početkom ove godine pokrenuta je Dragon (Zmaj) serija telefona u znak proslave godine Zmaja.

Možda će neke iznenaditi, ali tehnologija nije ono što čini Vertu brend vrednim već sam naziv brenda koji je postao prepoznatljiv u krugovima bogatih, tako da je to nešto što se može veoma dobro iskoristiti na međunarodnom planu. Upravo je to ono što Permia želi, naima ova grupacija u svom portfoliju poseduje vrhunske kompanije kao što su Hugo Boss i Valentino. Prema nekim procenama godišnji prihod Vertu je između 200 miliona i 300 miliona evra.

Prodaja je potpuno logičan potez kompanje Nokia, koja je nedavno prijavila gubitak od 1,7 milijardi dolara u prvom kvartalu 2012 godine. Trenutno jedina svetla tačka nekadašnjeg giganta mobilne telefonije, Finske kompanije Nokia, jeste prodaja njenih modela Lumia pametnih telefona. Prema poslednjim podacima kompanija je prodala 2 miliona Lumia pametnih telefona u prvom kvartalu 2012 godine.

Osim prodaje samih Vertu telefona, Nokia prodaje i luksuzne usluge kao što su kućepazitelj, gradski vodiči za jetsettere i ekstra-specijalnu tehničku podršku koja obuhvata automatski backup podataka, kao i dve besplatne popravke godišnje.

Pogledajte neke od fantasti;nih Vertu telefona:

Europska komisija jučer je od 6 zemalja članica Europske Unije zatražila objašnjenje u kašnjenju sprovođenja obvezujuće Direktive koja se odnosi na e-Novac.

Belgija, Španjolska, Francuska, Cipar, Poljska i Portugal su zemlje kojima je dat rok od dva mjeseca da obavijeste Europsko Povjerenstvo o mjerama koje planiraju poduzeti ili će se u protivnom suočiti sa rizikom pokretanja pravnog postupka i velikom kaznom.

Rok za provedbu pravila koji se odnose na e-novac bio je 30. travanj prošle godine. Većina država članica EU implementirala je ova pravila u cijelosti, no ovih šest zemalja još uvijek nije sprovelo neke od odredbi i sam proces tranzicije je dosta usporen.

Direktiva ima za cilj da olakša novim kompanijama ulazak na tržište e-novca. Ova Europska Direktiva definira e-novac kao “digitalni ekvivalent gotovini, pohranjen na elektronički uređaj ili daljinski na sarver.” Ovo pokriva širok spektar usluga poput digitalnog novčanika gdje je novac pohranjen na mobilnom telefonu ili pametnoj kartici, pre-paid debitne kartice, elektronički vaučeri burze i web usluge kao što je PayPal.

Direktiva o e-novcu također ima za cilj da stvoriti tržište koje pokriva cijelu Europsku Uniju i na kom će pravila igre biti jednaka za sve i tako da pospješi stvarnje učinkovite konkurencije između svih sudionika na tržištu na čije nadmetanje će koristiti potrošačima, poslovanjima i širem Europskom gospodarstvu.

Najnovije istraživanje sprovedeno u Americi pokazuje da je postala uobičajena praksa da roditelji špijuniraju svoju djecu pristupom njihovom ​​Facebook računu.

Istraživanje je sprovela sigurnosna kompanija AVG i u njemu je sudjelovalo 4.400 roditelja čija su djeca u dobi između 14 i 17 godina. Prema istraživanju kompanije AVG, 60 posto roditelja pristupa Facebook profilima svoje djece bez njihova znanja, a također, interesantno je i to da u tome majke prednjače.

Ovo špijuniranje djece preko društvenih mreža nije nešto što je odlika samo američkih roditelja, 66 posto Kanađana i 51 posto roditelja u Velikoj Britaniji čini istu stvar. Također, 44 posto roditelji u većini zemalja Zapadne Evrope priznaje da su špijunirali svoju djecu preko društvenih mreža. Isto tako, 21 posto roditelja navodi da je tom prilikom vidjelo neke uvredljive poruke na društvenim profilima svoje djece.

Anketirani roditelji također su izrazili zabrinutost oko posljedica budućih sadržaja koje njihova djeca postuju na društvenim mrežama, a zabrinuti su i zbog nedostatka obrazovnih instrukcija o toj temi.

Prema istraživanju kompanije AVG, 40 posto američkih roditelja strahuju da bi njihova djeca zbog sadržajima na svojim Facebook profilima u budućnosti mogla imati problema sa zapošljavanjem, a gotovo polovica svih roditelja diljem svijeta navodi da škole nisu dovoljno učinkoviti u poučavanju njihove djece po pitanju odgovornog korištenja Interneta.

Možda ovo objašnjava zašto se veliki broj roditelja odlučuje da bude prijatelj sa svojom djecom na Facebook-u. AVG navodi da je u SAD-u 72 posto roditelja povezano sa svojom djecom na Facebook-u.

AVG navodi i da su roditelji svojim ponašanjem odgovorni za ovakvu situaciju. Naime, veliki broj djece u dobi između dvije i pet godina zna kako da se igra sa aplikacijama na pametnom telefonu (19 posto) nego da vežu svoje cipele (9 posto).

Internet monitoring kompanija Pingdom objavila je istraživanje o globalnom udelu na tržištu Internet pretraživača. Ovo istraživanje pokazuje veliku borbu Microsoft Internet Explorer-a i Google Chrome za liderstvo na globalnom nivou.

Istraživanje kompanije Pingdom u koje je bilo uključeno više od 3 miliona web sajtova sprovedeno je tokom prve tri sedmice aprila.

Izveštaj napravljen na osnovu ovog istraživanja navodi da se u Severnoj Americi najviše koristi Microsoft Internet Explorer 9 (21.2%) dok je na drugom mestu Google Chrome (20,2%).

Međutim, treba naglasiti da sve verzije Internet Explorer-a imaju 40,4 odsto tržišta Severne Amerike.

U Evropi se vodi velika borba. Na ovom tržištu Mozilla Firefox, Internet Explorer i Chrome su gotovo izjednačeni.

Međutim, gledajući pojedinačne verzije može se videti da Evropa najviše koristi novi Chome 18 (25,1%), Firefox 11 koristi 21,9%, a IE9 15,5%.

Statistika na globalnom nivou pokazuju da je Microsoft Internet Explorer i dalje pretraživač koji se najviše koristi. Globalni tržišni udio Internet Explorer-a je 34 odsto, Google Chrome 31,2 odsto a Mozilla Firefox 25 odsto.

Gledajući pojedinačne verzije Chrome 18 je dominantan u svetu sa 25,6 odsto, Firefox 11 ima 15,8 odsto a Internet Explorer 9, 15,7 odsto.

Ono što je verovatno najzanimljivije u ovom istraživanju jeste da su Chrome i Firefox lideri u većem delu sveta, osim u Okeanskom regionu i Severnoj Americi. Google Chrome je na dobrom putu da postane najkorišćeniji Internet pretraživač na svetu s obzirom da udio Internet Explorer-a na ovom tržištu i dalje pada tako da Microsoft može da zahvali Severnoj Americi što još uvek drži lidersku poziciju na svetskom tržištu Internet pretraživača.

Takođe, iako kompanija Pingdom ne daje precizne cifre navodi se rast udjela Apple-ovog Safari pretraživača za iPad.

Ruska analitička kompanija Group-IB objavila je da su hakeri sa Ruskog govornog područja u 2011 godini zaradili 4,5 milijardi dolara. Služeći se različitim online kriminalnim taktikama, hakeri iz bivšeg Sovjetskog Saveza smatraju se odgovornima za 36 posto od procijenjenih ukupno 12,5 milijardi dolara koje su svijetski kriminalci zaradili u 2011 godini.

U svom izvješću Ruska analitička kompanija pravi razliku između kriminalaca koji žive u Rusiji i kriminalaca sa cijelog Ruskog govornog područja kojem pripadaju zemalje bivšeg Sovjetskog Saveza. Prema izvještaju, udio Ruskog sajber kriminala se udvostručio na 2,3 milijarde dolara, dok je sajber kriminal kji se odnosi na cijelo Rusko govorno područje također gotovo udvostručen, na 4,5 milijarde dolara.

Rusko tržište sajber ​​kriminala se konsolidiralo, pojavilo se nekoliko većih skupina koje djeluju vrlo dosljedano. Ove grupe međusobno surađuju na financijskim prjevarama, dijeljenju kompromitiranih podataka i botneta, ističe Group-IB. Također, više ne-tehnički kriminalaca okušali su svoju sreću u sajber kriminalu, što je dovelo do povećanja outsourcing usluga kao što su savjetovanja, trening i prodaja zlonamjernih programa. Svi ti trendovi vode do zaključka da “tržište sajber kriminala u Rusiji doživljava razdoblje dinamičnog prijelaza iz kvantitativnog u kvalitativno stanje, udaljavajući se od kaotičnog modela razvoja sajber-kriminalnog svijeta.”

Prijevare koje se odnose na online bankarstvo i phishing napade, spadaju u največe područje sajber kriminala u Rusiji koje se procjenjuje se 942 milijuna dolara, odmah iz je Spam sa 830 milijuna dolara. Izvještaj navodi i da su Ruski kriminalci potrošili 230 milijuna dolara za različite tehničke usluge. U Rusiji je jako izražen trend da se napadaju pojedinci a ne financijske institucije u cilju online bankarske prijevare, kriminalce uglavnom koriste trojance kako bi korisnika doveli na phishing web stranice.

Ruska analitička kompanija Group-IB u cilju što kvalitetnije borbe protiv porasta sajber kriminala predlaže povećanje kazni i promijenu postojeće prakse edukujući službenike za provedbu zakona o najnovijim kriminalnim tehnikama.