Online Tržište

Jednostavna usluga za skraćivanje linka, Bitly, jučer je dobila svoj novi dizajn. Bitly, koji je svojevremeno pokrenut s ciljem da se od dugih linkova naprave dovoljno kratki kako bi mogli stati u tweet, sada je evoluirao u sajt za društveno dijeljenje linkova.

Mora se priznati da je Bitly sada mnogo komplikovaniji za korisnike. Naime, Bitly sada nudi vlastitu Bookmark uslugu nazvanu Bitmarks koja omogućuje da linkove možete spremiti u svoju privatnu zbirku ili podijeliti sa svijetom. Bitmarks se može dodati putem Bookmarklet-a, gumba u bookmark bar-u vašeg preglednika, nove Chrome ekstenzije ili Bitly web sajta.

Bitly također uključuje i značajku za pretraživanje sličnu Google-ovoj, koja pretraživanje Bitmarks obavlja veoma brzo. Bitly smatra da iako postoje ljudi koji će pažljivo organizirati svoje Bitmarks, većina je ipak lijena pa im stoga treba veoma kvalitetna značajku za pretraživanje kako bi usluga bila od koristi.

Također, ažurirana je i stara Bitly značajka, Bundles. Bundles su skupine linkova koje se mogu dijeliti sa drugima. Sada je sa ovim ažuriranjem, Bitly učinio Bundles mnogo interaktivnijim i lakim za dijeljenje na Facebook-u i Twitter-u.

Ovaj redizajn Bitly usluge podudara se sa izdavanjem Bitly iPhone aplikacije za praćenje vaših Bitmarks na telefonu.

Reakcije na redizajn nisu baš pozitivne, mnogi koji su Bitly koristili isključivo za skraćivanje linkova sada se žale na komplikovanost usluge. Ako nemate korisnički račun sa Bitly, ili ako ste izabrali da se ne logirate, možete jednostavno skratiti link na Bitly početnoj stranici. Međutim, ako ste se prijavili na račun i želite skratiti link, morate “dodati Bitmark” spremiti URL, odaberati da ga sačuvate kao privatni ili javni, pa tek onda možete dobiti skraćeni link.

Mi u potpunosti razumijemo zabrinutosti koje su izrazili neki od naših korisnika. Trenutno radimo sa stotinama beta testera i koristimo povratne informacije koje dobivamo od njih tako da se nadamo da će ova evolucija Bitly usluge biti još vrijednija u budućnosti. To znači da je ovo sada samo prva faza u razvoju proizvoda i da ćemo vrlo brzo u njega ugraditi sve korisne stvari dobivene putem povratnih informacija od beta testera ali i naših korisnika,

navodi u svom priopćenju Bitly.

Svi izveštaji govore da Google kontroliše skoro polovinu globalnog tržišta online oglašavanja. Dakle, radi se o velikoj količini podataka na osnovu kojih mogu biti prikazani različiti uvidi i statistike.

Da bi izdavačima dobili uvid u ovu ogromnu količinu podataka, Google je danas objavio prvu u nizu publikacija koja pruža vrlo interesantan uvid u informacije prikupljene širom njegovih platformi za oglašavanje, uključujući i DoubleClick For Publishers, DoubleClick Ad Exchange i Google AdSense mreže.

Google navodi da će Publisher Edition biti prvi u nizu publikacija kojima je cilj da se prikupe metrike koja treba da odgovore na neke od najčešćih pitanja koja interesuju ne samo izdavače već i sve ostale. Ova ogromna količina podataka iz celog sveta rangirana je po impresijama oglasa i CPM. Takođe, izveštaj daje uvid u trendove mobilnog Web-a, prikaza video oglas, kao i geografskih obrazaca. Cilj pubilikacije je da se odgovori na važna pitanja poput:

• Da li je baner zaista mrtav? Ako mislite na baner 468×60, skoro da jeste s obzirom da oglas ove veličine čini samo 3% svih impresija. S druge strane, skoro 80% svih impresija čine medium rectangle, leaderboard i skyscraper (srednji pravougaonik, veliki baner i soliter).
• Koja vrsta sajtova je pokazala snažan rast impresija? U 2011 godini, Kupovina, Sport i Auto sajtovi spadaju u one sa najvećim rastom u odnosu na prošlu godinu na Ad Exchange i AdSense. Umetnost i zabava (Arts & Entertainment) bile na vrhu po monetarizaciji impresija širom AdSense i Ad Exchange. Odmah iza njih su Online zajednice (Online Communities) i igrice. Uprkos svom visokom rangiranju, Online Zajednice doživele su dvocifreni pad, baš kao i Poslovanja & Industrija (Business & Industrial) i sajtovi sa Preporukama (Reference).
• Da li je stopa prodaje (Sell Through Rates) veća za 20 odsto krajem godine? Svi su pretpostavljali da je stopa prodaje veća zahvaljujući većoj potrošnji na oglašavanje tokom praznika. Google u svojoj publikaciji otkriva povećanje stope prodaje za izdavače na globalnom nivo i to u visini od 36 odsto do 42 odsto u četvrtom kvartalu. Poredeći regione u 2011 godini, Evropski izdavači doživeli su najveće povećanje stope prodaje (Sell Through Rates) od 47 odsto.
• Koliki je rast mobilnih i video impresija? Mobilno tržište je u velikoj ekspanziji pa su mobilne Web impresije na Ad Exchange i AdSense platformi zabeležile povećanje od 250% u periodu između trećeg i četvrtog kvartala 2011 godine. U istom periodu, prikazivanje video oglasa na DoubleClick For Publishers platformi poraslo je skoro za 70 odsto.
• Gde se koja zemlja nalazi? Severna Amerika i Zapadna Evropa i dalje su lideri po pitanju online sadržaja, ali su neke od malih država zabeležile veoma visoke stope rasta u prikazivanju oglasa. Palau je u prošloj godini imao stopu rasta od 1106 procenata, Ekvatorijalna Gvineja od 4635 procenata i Laos od 382 odsto. Sjedinjene Američke Države imaju najveći procenat prikaza oglasa (24,7 odsto), a slede Kina (10,5 odsto) i Japan (5,7 odsto).

Za nove aplikacije najveći problem predstavlja izlazak iz anonimnosti tj. kako da se za njih sazna. Cilj developera je da se njihove aplikacije nađu na samom vrhu liste i na Google Play i na Apple App Store. Da bi mogli računati na ozbiljnu zaradu od svoje aplikacije ona bi se morala naći među prvih 25 na App Store. Nažalost, da bi se našla među prvih 25, aplikacija mora imati oko 40.000 preuzimanja dnevno!

Od kako je 2008 godine pojavio Apple App Store, zavladala je zlatna groznica. Mnogi developeri su objavljivanjem aplikacija počeli da zarađuju ozbiljan novac a aplikacije poput Angry Birds, Draw Something i Instagram su od svojih kreatora napravili milijunaše.

Ovakvi uspjesi potaknuli su veliki broj developera da se zapita kako zaraditi sa mobilnim aplikacijama tako veliki novac i da li sve aplikacije donose zaradu. Ne, ne donose sve aplikacije zaradu, čak 59% aplikacija ne može da zaradi dovoljno za pokrivanje osnovnih troškova, ali ako ste kreirali popularnu aplikaciju koja je dosta dobro prihvaćena od korisnika, tada možete očekivati dosta dobru zaradu.

Analitička kompanija Distimo nedavno se bavila problemom ulaska među prvih 25 aplikacija na Apple App Store. Ulazak među prvih 25 aplikacija je od izuzetne važnosti za uspjeh jer se prvih 25 aplikacija prikaže odmah nakon što korisnik aktivira App Store. Da stvar bude još gora, aplikacija u vrlo kratkom roku treba da se nađe među prvih 25. Nikako ne treba zaboraviti da treba da se bori sa oko 650 tisuća ostalih aplikacija koje teže istom cilju.

Svi developeri teže da se njihove aplikacije nađu među prvih 25 na App Store jer tada mogu da očekuju ozbiljnu zaradu. Svakako, nije isto ako se radi o plaćenoj ili besplatnoj aplikaciji. Za ulazak među prvih 25 plaćenih aplikacija biće vam potrebo oko 3.500 preuzimanja dnevno. Za ulazak među prvih 25 besplatnih aplikacija biće vam potrebno oko 40.000 preuzimanja dnevno!

Kada znate da postoji oko 650 tisuća različitih aplikacija u App Store, tada počinjete shvatati koliko je zahtijevan zadatak pred vama.Mnoge aplikacije nikada se ne pronađu put do korisnika. Nije da aplikacije nisu dovoljno dobre već jednostavno nitko i ne zna da one postoje. Tržište je ogromno, pa mnogi pokušavaju na razne načine da svoje aplikacije izvuku iz anonimnosti.

Do sada je sa App Store bilo više od 20 milijardi preuzimanja a većina je došla iz relativno male zbirke aplikacije. Čak i sa velikim ulaganjem u marketing ne postoje nikakva jamstava da će vaša aplikacija doživjeti uspjeh. Još uvijek vam je potrebna velika sreća da se vaša aplikacija nađe na vrhu App Store.

Istraživanje kompanije Distimo pokazuju da postoji velika razlika u broju preuzimanja između različitih kategorija. Kao što ste mogli očekivati, igre su veoma popularna kategorija. Ako vaša aplikacija spada u tu kategoriju onda će da bi ušla među prvih 25 na App Store morati imati oko 25.000 dnevnih preuzimanja. S druge strane, ako se vaša aplikacija nalazi u kategoriji zabave, za ulazak među prvih 25 bit će vam potrebno nešto manje od 7.000 preuzimanja dnevno.

Ako razmišljate o novoj vremenskoj aplikaciji tada je vaš mizernih 500 preuzimanja dnevno i naći ćete se među prvih 25 aplikacija na App Store.

Mobilno tržište je u velikoj ekspanziji. Prodaja pametnih telefona (smartphone) i Tablet uređaja već nekoliko godina konstantno raste pa je sasvim logično da i broj mobilnih aplikacija prati taj raste. Mobilne aplikacije postale su izuzetno unosan posao. Neke od najpopularnijih aplikacija zaradile su ili zarađuju milijune dolara (Angry Birds), dok su neke kupljene od strane velikih kompanija za basnoslovne iznose (npr. Draw Something i Instagram).

Svatko tko želi da se upusti u razvoj mobilnih aplikacija i na taj način pokuša da ostvari zaradu treba da zna da je konkurencija na ovom tržištu jako velika, najviše je  Apple iOS aplikacija oko 650.00 tisuća dok za Google Android može da se pronađe oko 450.000 tisuća raznih aplikacija.

Nema smisla raditi na razvoju neke mobilne aplikacije za tržište koje ga neće adekvatno prihvatiti ili koje neće ni primjetiti da se lansirali aplikaciju. Ono što je potrebno uraditi prije samog razvoja mobilne aplikacije jeste istraživanje i identificiranje tržišta a zatim pravljenje proizvoda za njega.  Fokusirajući se na jedno, ciljano tržište developeri mogu iskoristiti stečeno iskustvo za razvoj više aplikacija i tako povećati svoje šanse za uspjeh.

Definisano ciljano tržište i osnovna publika omogućuje vam da usredotočite vaše online marketinške napore na društvene medije kao što su Twitter, Facebook i Google +, kao i na Internet forume i blogove koji su povezani sa interesom vaše publike.

Nakon što imate ciljano tržište, možete se posvetiti izradi mobilne aplikacije koja će korisnicima pružiti određenu vrijednosti. Pružanje određene vrijednosti korisnicima obično znači da ćete sa aplikacijom rješiti neki problem, povećava produktivnost ili pružiti zabavu.

Na primjer, popularna BlackBerry aplikacija Who Is It Pro, omogućuje korisnicima postavljanje 20 LED boja za svoje omiljene kontakte, tako da na prvi pogled znaju tko ih pokušava kontaktirati.

Developeri mobilnih aplikacija moraju imati jedinstven koncept primjene aplikacije jer će se o aplikaciji suditi na osnovu njene korisnosti i originalnosti tako da je veoma važno dobro razmisliti o ovom početnom konceptu prije nego što se krene sa razvojem, brandiranjem i promocijom aplikacije.

Još jedna veoma bitna stvar o kojoj trebate razmisliti jeste za koju mobilnu platformu mislite da napravite aplikaciju. Da li ćete aplikaciju pravite za Apple iOS, Google Android, Research In Motion BlackBerry  ili Microsoft Windows platformu?

S obzirom na ukupne troškove, najbolje bi bilo odabrati jednu platformu i nje se držati. Trenutno najpopularnije platforme su Apple iOS i Google Android a prema nekim predviđanjima veliki rast na ovom tržištu trebao bi imati Microsoft sa izlaskom operativnog sustava Windows 8, krajem ove godine.

Kada neka od vaših mobilnih aplikacija doživi uspjeh na jednoj platformi tek tada trebate razmišljati o njenoj verziji za ostale platforme.

Što se tiče zarade sa mobilnim aplikacija, trenutno su se izdvojile tri opcije koje developeri najviše koriste:

1. Plaćanjem za aplikaciju (plaćanjem za preuzimanje ili plaćanjem pretplate)
2. Prodajom pune verzije i dodatnih (naprednih) značajki
3. Oglašavanjem u aplikacijama

Kod plaćanja za aplikaciju sve je jasno, korisnik kupuje potpunu aplikaciju i to je to. Plaćanje pretplate obično je na mjesečnom ili godišnjem nivou a korisnik također dobiva potpuni pristup aplikaciji.

Svakako da korisnici najviše vole besplatne aplikacije, pa stoga osim ako developeri ne namjeravaju da koriste oglašavanje u aplikaciji ka opciju za zaradu od svoje besplatne mobilne aplikacije, njihova besplatna verzija aplikacije (freemium) mora biti dovoljno uvjerljiva da privuće korisnike da plate za:

• Superiorniju, potpunu (premium) verziju aplikacije
• Uslučaju mobilnih igara, nadogradnju koje omogućava igračima pristup većem broju razina u igri ili većem broju resursa (virtualne valute i ostalo).

Ovo posljednje, poznato i kao in-app kupnja (kupnja unutar aplikacija), sve je popularniji način zarade sa aplikacijama. Istraživanja kompanije Distmo iz kolovoza mojeseca pokazuju da kupnja unutar aplikacija čini 74 posto ukupnog prihoda iPhone aplikacija. Također, 76 posto od 25 najuspješnijih Android aplikacija su besplatne i nude in-app kupnju.

Što se tiče oglašavanja u mobilnim aplikacijama, ako uspijete postići da vaša besplatna mobilna aplikacija doživi viralni uspjeh, zarada tada može biti više nego fantastična. Planetarno popularna igra Angry Birds kompanije Rovio navodno zarađuje čak milijun dolara mjesečno od oglašavanja u svojoj besplatnoj Android verziji.

Uzimajući u obzir prvih 5 dana trgovanja Facebook deonicama, Bloomberg BusinessWeek proglasio je Facebook IPO za najgoru u poslednjih deset godina. Cena Facebook deonica trenutno je manja za 16 odsto u odnosu na njihovu početnu cenu.

Facebook-ova inicijalna javna ponuda upoređena je sa nekoliko takođe veoma loših IPO među kojima su Blackstone Group, General Motors, Mastercard i MF Global, koji je prošle godine bankrotirao i koji se smatra osmim najvećim bankrotom u istoriji SAD-a.

Neki tvrde da je sam pad deonica ustvari počeo i pre samog početka njihovim trgovanjem, kada je kao glavni pokrovitelj Morgan Stenley pozvao Facebook da poveća broj akcija koji se nudi za čak 25 odsto. Treba reći i da je početna cena takođe podignuta uoči samog početka trgovanja na Nasdaq burzi.

Na dan otvaranja, problemi sa Nasdaq softverom odložili su IPO za skoro 30 minuta, a mnogi brokeri su se našli u situaciji da nisu bili u mogućnosti da dobiju potvrdu o tome da li nalozi njihovih klijenata obrađeni ili ne.

Kada se sve uzme u obzir, ovo se nikako ne može smatrati slavnim trenutkom za Facebook. Facebook deonice samo tokom jučerašnjeg dana pale su za 3,4 odsto, na 31.90 dolara po deonici.

Mnogi se pitaju da li će se Facebook uspeti oporaviti tokom narednih nedelja odnosno meseci ili ga očekuje još veći pad? Šta vi mislite, da li je Facebook dostigao svoj vrhunac tako da sada treba očekivati njegov pad ili najveća društvena mreža ima potencijal za postizanje novih uspeha.

Prema najnovijim glasinama Facebook pregovara o kupovini Opera Software, kompanije koja stoji iza web browser-a Opera.

Izvor upoznat sa ovim pregovorima navodi da najveća društvena mreža na svijetu želi da se proširi na tržište Internet pretraživača i da bi stjecanje Opera bio pravi potez u tom pravcu. Na tržištu pretrage je izuzetno velika konkurencija, tu su Google, Apple, Microsoft, Mozilla a sada je tu još i Yahoo, koji je nedavno pokrenuo svoj web browser.

Opera Software je Norveška kompanija koja je za prvi kvartal 2012 godine prijavila prihod od 46.9 miliona dolara. Kompanija ima oko 700 zaposlenih i oko 200 miliona korisnika na svim platformama.

Iako nema mnogo detalja o ovim pregovorima o kupovini Opera browsera, sasvim je sigurno da Facebook želi parče kolača na tržištu pretrage, i to posebno pretrage na mobilnim uređajima. U stvari, pre nekoliko meseci bilo je govora da Facebook radi na svom sopstvenom browseru.

Ova glasina posebno ima smisla kada se u obzir uzme nekoliko stvari. Prvo, kompanija planira da ovog leta predstavi svoj, Facebook brendirani telefon kojeg će pokretati modifikovani Android OS. Stoga, Facebook želi da kontroliše kako korisnici pregledaju i pristupaju društvenoj mreži sa mobilnnih uređaja. Ako bi Facebook telefon koristio Google pretraživač tada bi Google bio taj koji bi kontrolisao ponašanje korisnika ali i zaradu koju donosi oglašavanje u pretrazi.

Opera zarađuje novac od mobilnih uređaja što je ono što Facebook sada očajnički treba. Opera Software navodi da je u prvom kvartalu 2012 godine zaradila 3 miliona dolara od svojih mobilnih korisnika, što je rast od 253 odsto u odnosu na godinu dana ranije i 1,8 miliona dolara od proizvođača mobilnih uređaja. Kompanija je takođe prijavila 6.9 miliona dolara prihoda u prvom kvartalu 2012 godine koji dolaze od mobilnih izdavača i oglašivača, što je 303 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Posljednjih nekoliko godina, Europski dužnosnici pokušavaju implementirati novu Direktivu koja se tiče online privatnosti. Europski dužnosnici navode da je Direktiva o online privatnosti prvenstveno namijenjena običnim Web korisnicima kojima će omogućiti mnogo veću kontrolu nad svojim podacima.

Mnogi se pitaju što je točno takozvana “Cookie Directive”? Ova Direktiva, Zakon od web sajtova zahtijeva da od posjetitelja traže suglasnost za korištenje većine web Cookies.

Pravi naziv Direktive je EU Directive 2009/136/EC, a poznata je i kao e-Privacy Directive. Ova Direktiva prvi put je prešla u Europsko zakonodavstvo prije dvije godine, u osnovi se radi o nizu izmjena i dopuna federalnih zakonodavstava koja se tiču elektroničke komunikacije i privatnosti podataka.

Jedan dio ove Direktive, Article 5(3), odnosi se na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies.

U suštini, sa ovim novim EU Zakonom svi web sajtovi će morati da traže suglasnost od posjetitelja za instaliranje većine Cookies.

Ovaj Zakon, čiji je najveći zagovarnik Europski Komesar Neelie Kroes, ne zabranjuje Cookies već samo zahtjeva suglasnost korisnika prije nego što se instaliraju.

Također, ne podliježu svi Cookies ovim novim pravilima. Podaci koji se smatraju nužnim za osnovno funkcioniranje web sajta, na primjer session cookies koji se koriste za praćenje košarice proizvoda do naplate, ne zahtijevaju pristanak korisnika.

Šta je cilj jednog ovakvog zakona?

Osnovna ideja ovakvog Zakona je da se korisnicima pruži više kontrole nad tim tko zna i što zna o njima te kako se te informacije koriste. Kao dio šire Direktive, ovo je pokušaj da se usklade Zakoni u Europskim zemljama članicama oko stvari kao što su zadržavanje podataka i privatnosti.

Kreatori ovog Zakona imali su dobar razlog da misle da je praćenje korisnika od strane web sajtova vrlo važno pitanje koje treba urediti. Nedavna studija kompanije Truste utvrdila je da tipična britanska web stranica koristi 14 različitih alata za praćenje ponašanja korisnika i to najčešće bez njihova znanja. Ova studija također je utvrdila da je 84% online kupaca u dobi između 16 i 64 godine svjesno Internet Cookies, ali da samo 24% njih zna za ove nove Europske smjernice.

Direktiva je prvi put donesena 2009 godine ali njeno usvajanje od strane zemalja članica nikako se ne odvija željenom dinamikom. Mnoge zemlje se muče da usklade ovaj federalni zakon sa vlastitim lokalnim zakonima o privatnosti. Do prvobitnog roka za usvajanje ove Direktive koji je bio svibnja 2011 godine, samo su Danska i Estonija donijela nacionalne zakone koji su smatrani usklađenim sa ovim novim EU Zakonom.

Prošle godine, suočena sa masovnom nesukladnosti, Velika Britanija je donijela jedinstvenu odluku o odgodi usvajanje ovog Zakona za jednu godinu. Ovo prolongiranje od godinu dana sutra istjeće tako da Direktiva u Velikoj Britaniji stupa na snagu sutra.

Treba reći da je Direktiva o Privatnosti teoretski već na snazi ​​u cijeloj Europi jer je stupila na snagu 25. svibnja 2011, međutim, s obzirom da je webmasterima trebalo vremena kako bi svoje web sajtove uskladili sa novim Zakonom dat im je period od jedne godine da to urade. To znači da će od 26. svibnja 2012 godine, svi web sajtovi morati da se prilagode ovom Zakonu.

Field Fisher Waterhouse predstavio je tabelu sa popisom svih zemalja EU i njihovim statusom koji se tiče usvajanja Article 5(3).

Na koga se ovaj Zakon odnosi?
Zakon se odnosi na sve države članice Europske Unije, međutim, čak i web sajtovi izvan EU moraju biti usklađeni sa ovim Zakonom ako im je ciljanja publika u državama članicama Europske Unije. Na primjer, web sajt sa sjedištem izvan EU koji prodaje svoje proizvode potrošačima u Njemačkoj, ili koji ima verziju sajta na Francuskom jeziku usmjerenu na korisnike u Francuskoj, morat će se uskladiti sa ovim Zakonom.

Što vlasnici web sajtova treba da učine?
Da bi uskladili svoj web sajt sa ovim novim Zakonom bit će potrebno napraviti određene izmjene na vašem web sajtu kako bi se informacija o vašem korištenju Cookies bila transparentna i istaknuta, i kako bi se korisnicima omogućilo da daju svoju suglasnost za njihovo korištenje. Imajte na umu da:

• Ako imate više od jednog sajta, dobivena dozvolu vrijedi samo za sajt za koji ste dobili dozvolu korisnika nikako za sve.
• Ako nakon dobivene dozvole značajno promijenite svrhu korištenje Cookies, morat ćete ponovo zatražiti dozvolu od korisnika.

Najčešći pristup implementacije je potvrdni okvir (check box) koji se posjetiocima predstavlja kada prvi put posjete web sajt. Evo kako izgleda pristup BBC-a.

Neke od ostalih opcija su:

• JavaScript pop-up box – kojim se objašnjava korištenje Cookies i nude “da” ili “ne” opcije za suglasnost. Treba reći da ovo nije baš popularno rješenje s obzirom na činjenicu da veliki broj ljudi pop-up prozore a i većina preglednika ih automatski blokira.
• Splash stranica – ovo je nešto što sa aspekta SEO nikako ne preporučamo.

Kako oblikovati novu politiku o privatnosti?
Zakon također zahtijeva od vas da vaša pravila o privatnosti budu mnogo izraženija, a ne da se kriju. Praktički, ovisno o vrsti web sajta (online shop, Internet marketing agencija i sl.), Pravila o Privatnosti treba prilagoditi potrebama svakog web sajta zasebno. U nastavku dajemo primjer kako strukturirati Pravila o Privatnosti kako bi bili u skladu s novim propisima Europske Unije.

Struktura Pravila o Privatnosti bi trebala da izgleda ovako:

Uvod
U svom uvodu možete navesti i objasniti sljedeća pitanja:

• Kako se odnosite prema korisničkim podacima?
• Kako štitite te informacije?

Spomenite da poštujete osjetljive podatke svojih korisnika i da štitite njihovu privatnost. Navedite definiciju Cookies i uključite za što se sve oni koriste na web stranici:

• Web Analytics Cookies
• Cookies za Geotargeting i Oglašavanje
• Da li koristite bilo koju drugu vrstu Cookies osim Google Analytics?
• Cookies za registraciju
• Cookies trećih strana poput društvenih mreža (Facebook, Twitter i sl.)

Kako se podaci koriste
Kao vlasnici web sajta morate objasniti kako koristite informacije koje prikupljate, na primjer, ako šaljete newsletters morate korisnicima reći da će njihovi podaci biti zaštićeni od bilo kakvog neovlaštenog pristupa i nezakonite uporabe.

Razlog korištenje Cookies je poboljšanje korisničkog iskustva
Kao vlasnik web sajta morate eksplicitno navesti da informacije koje prikupljate od posjetitelja vašeg sajta ne prepoznaju njihov pravi identitet i da se Cookies koriste u cilju poboljšanja korisničkog iskustva.

Prigovor
Ako korisnici pokažu zabrinutost po pitanju količine (osobnih) podataka koji se pohranjuju na web stranicama, treba im se omogućiti da se mogu obratiti vlasnicima web stranica.

Pristup osobnim podacima
Korisnici (kao nositelji podataka) uvijek mogu podnijeti zahtjev za pristup svojim podacima.

Objavljivanje osobnih podataka
Vlasnici sajtova koji su unutar EU, moraju osigurati da neće slati nikakve podatke izvan EEA (European Economic Area), koji nemaju odgovarajuću razinu zaštite podataka.

Promjene Pravila o Privatnosti
Sve promjene u Pravilima o Privatnosti moraju se jasno istaknuti kada dođe do njihovog ažuriranja.

Kontakt
Navedite svoje kontakt podatke za sva korisnička pitanja ili zabrinutost.

Sve u svemu, treba reći da više od 92% web sajtova trenutno koristi Cookies za praćenje ponašanja svojih korisnika. Sa ovim novim Zakonom oni će ili morati da prestanu sa njihovim korištenjem ili će morati da pitaju za dopuštenje od korisnika.

Juče je Millennial Media objavila novi izveštaj u kome su definisane procene tržišnog udela mobilnih uređaja i operativnih sistema koje se odnose na prvi kvartal ove godine. Millennial Media, kompanija koja se bavi mobilnim oglašavanjem utvrdila je u svom Q1 Mobile Mix izveštaju da Tableti čine 20% svih prikaza oglasa u prvom kvartalu 2012 godine, što je povećanje od 15 odsto u odnosu na prvi kvartal 2011 godine.

Q1 Mobile Mix izveštaj nudi duboki uvid u oglašavanje na mobilnim uređajima koji uključuje 20 najpopularnijih mobilnih telefona, 10 najpopularnijih mobilnih proizvođača, vodeće mobilne operativne sisteme i najpopularnijie kategorije mobilnih aplikacija rangirane po impresijama.

Izveštaj je utvrdio da mobilni uređaji koji nisu telefoni, kao što su Tableti, čine 20 odsto svih impresija na Millennial Media platformi u prvom kvartalu 2012 godine.

Izveštaj je takođe utvrdio da je Android i dalje operativni sistem broj jedan na Millennial Media platformi sa 49 odsto udela impresija, i da je Apple ostao vodeći proizvođač mobilnih uređaja.

Ovaj izveštaj takođe je utvrdio da su:

• Apple iPhone, Samsung Galaxi Tab i Amazon Kindle Fire najpopularniji Tableti u prvom kvartalu 2012 godine.
• Apple iPhone je i dalje lider na listi mobilnih telefona.
• 14 Android telefona nalazi se na listi 20 najpopularnijih mobilnih telefona.
• Samsung je drugi proizvođač i imao 4 od 20 najpopularnijih mobilnih telefona.
• Gaming je definitivno najpopularnija kategorija kod mobilnih aplikacija koja beleži porast od 10 odsto u odnosu na poslednji kvartal 2011 godine.
• Gledanje videa na mobilnim uređajima poraslo je za fantastičnih 958 odsto u periodu od drugg kvartala 2011 godine do prvog kvartala 2012 godine.

Kompanija Yahoo juče je pokrenula Axis, browser aplikaciju koja se bazira na HTML5 standardu i koja pruža rezultate pretrage kao prikaza stranica, a ne samo kao linkove. Axis će biti samostalni preglednik (browser) za mobilne platforme uključujući iOS i Android, dok će se desktop verzija instalirati kao plug-in za vaš postojeći preglednik koji može biti IE9, Chrome ili Firefox. Obe verzije imaju isti cilj a to je poboljšanje vaše iskustvo pregledanja.

Yahoo navodi da trenutno postoji problem kada pregledate, pretrežujete Web. Ono što morate u tom procesu uraditi jeste unos upita, kao rezultat dobijate tekstualne linkove koje pregledate, a potom ćete kliknudi na onaj koji smatrate najrelevantini za vaš upit pretrage.

Axis ima za cilj da eliminiše, ili bar poboljša taj drugi korak. Sa Axis, umesto tekstualnih linkova, videćete vizuelne preglede sadržaja iza pomenutih linkova (u osnovi radi se o fotografiji sajta). Sve se dešava još u procesu unosa upita tako da dok kucate slovo po slovo, biće vam prikazani rezultati, baš kao kod Google Instant servisa.

Vizuelni pregled sadržaja prikazuje kao thumbnail u horizontalnoj traci. Osim što su ovakvi rezultati estetski mnogo prijatniji, Yahoo sa Axis aplikacijom generalno ne donosi ništa revolucionarno. Može se možda reći da je čak i manje korisna u nekim aspektima, vidiš se manje rezultata u isto vreme a u slučaju korišćenja na pametnom telefonu veoma je teško pronaći popularne podstranice.

I pored svega Axis nudi jedan vrlo jedinstven način pretraživanja Web-a. Cilj Axis browser-a je unapređenje iskustva koje se odnosi na više platformi sinhronizovanjem sadržaja na svim uređajima. Znači, ako ste pogledali neku stranicu na desktop računaru, sada možete uzeti svoj iPad i nastaviti tamo gde ste stali. Naravno, ovo zahteva da oba uređaja budu prijavljeni ili na Yahoo, ili Facebook ili Google +.

Posljednjih nekoliko dana Facebook puni naslove svjetskih medija. Najveća društvena mreža u petak je izašla na burzu sa početnom cijenom dionica od 38 dolara. U subotu se u 28 godini oženio osnivač Facebook-a Mark Zuckerberg a dionice društvene mreže su samo nakon par dana doživjele značajan pad u cijeni koja je sada negdje oko 30 dolara po dionici.

Facebook je izlaskom na burzu postao multi-milijarderska kompanija a mnogi se pitaju kako najveća društvena mreža zarađuje novac?

Mnogi su svjesni činjenice da je Facebook izuzetno popularna društvena mreža sa oko 900 milijuna korisnika koji su do sada postvili nekoliko milijardi fotografija i ostalog sadržaja, ali kako je to posao, tj. kako od toga napraviti online zaradu vrijednu milijarde dolara? Zapravo, to je prilično jednostavano.

Osnova Facebook-ovog poslovanja je online oglašavanje, to su oni mali oglasi koji se nalaze na desnoj strani Facebook zaslona.

U prva tri mjeseca ove godine, Facebook je prodao oglase u vrijednosti od 872 milijuna dolara, ili gotovo 1 dolar po korisniku. Ovo predstavlja 82 posto Facebook prodaje, što je svakako mnogo ali zapravo je pad sa 85 posto koliko prošle godine, ili 95% koliko je iznosilo u 2010 godini.

Ostatak Facebook-ovog poslovanja temelji se na plaćanjanju i drugim naknadama. To se većinom odnosi na prodaju Facebook Credits, koje ljudi koriste u igrama na društvenoj mreži kao što je FarmVille.

U prva tri mjeseca ove godine, segmen Facebook poslovanja koji se odnosi na plaćanja i ostale naknade generirao je 186 milijuna dolara prihoda, što predstavlja oko 18% od Facebook-ove ukupne online zarade. Prošle godine taj procenat je iznosio 15% a 2010 godine skromnih 5%.

Pored uzimanje procenta od Facebook plaćanja tj. za pružanje usluge plaćanja, najveća društvena mreža na svijetu ostvaruje zaradu od "postupaka koji su povezani sa transakcijama za razvoj poduzetništva i naknada koje dolaze od različitih mobilnih usluga". Međutim, Facebook naglašava da za sada ovaj segment njegovog poslovanje ne donosi nikakvu značajnu online zaradu i da ga zbog toga trenutno smatra "nevažnim".

Predviđanja govore da će zarada koju Facebook ostvaruje uzimajući procenat od plaćanja na svojoj društvenoj mreži i ostalih naknada, nastaviti da raste u budućnosti. Oglašavanje na Facebook-u će i dalje ostvarivati najveću online zaradu ali će taj procenat biti u opadanju.