Online Tržište

Mobiteli, Tableti, automobili pa čak i oružja sada će se moći sami “izliječiti” u slučaju kada dođe do napuknuća ili grebanja. Nemojte biti iznenađeni, ne radi se o znanstvenoj fantastici već o stvarnosti.

Istraživači sa University of Southern Mississippi razvili su novu vrstu plastike koja može oponašati ponašanje ljudske kože. Nova plastika je predstavljena na godišnjoj American Chemical Society konferenciji održanoj u ponedjeljak. Ovaj materijal pocrveni u slučaju oštećenja a sam se reparira tako što se izloži nešto jačem svjetlu.

Majka priroda obdarila je sve vrste bioloških sustava s mogućnošću da se sami repariraju. Ozdravljenje kože i formiranje nove kore u posjekotini debla spadaju u najvidljivije primjere i nikako u jedine, priopćio je voditelj istraživanja profesor Marek W. Urban.

Nova plastika je napravljen od kopolimera na bazi vode, koji je više ekološki od drugih plastika i sadrži male molekularne veze koje se nazivaju “Mostovi” i koji obuhvaćaju materijal čitavom njegovom dužinom. Kada je predmet oštećen, mostovi pucaju i formiraju crvenu mrlju oko oštećenja.

Nakon toga, materijal se može sam popraviti tako što se stavi na suncu ili neki drugi izvor intenzivne svjetlosti. Za razliku od drugih proizvoda s regenerativnim svojstvima, ova plastika se može regenerirati neograničen broj puta.

Naravno, ovakva plastika imaće veoma veliku primjenu u svim industrijama ali za sada nije objavljeno kada bi se ona trebala pojaviti na tržištu. Svakako da bi bilo sjajno imati pametni telefon ili tablet koji će se sam regenerirati ali zamislite tek primenu u automobilskoj industriji.

Nissan-ova “Scratch Shield” boja je odmah dokazala svoju korisnost u automobilskoj industriji sa svojom sposobnosti regeneriranja. Ova boja bi prema očekivanjima ove godine trebala biti korištena za iPhone kučišta.

Razvoj ove plastike koja imitira ljudsku kožu financirana je dijelom od strane Ministarstva Obrane SAD. Zbog te činjenice mnogi vide da će velika primjena biti i u vojnoj industriji.

Zloglasna haktivistička grupa Anonymous najavila je da će u subotu, 31. ožujka, u cilju prosvjeda, srušiti cijeli Internet.

Ovo je prosvjed protiv SOPA i Wallstreet-a, naših neodgovornih vođa i bankara koji zbog svojih sebičnih potreba i nekih sadističkih zabava čine da ljudi u svijetu danas sve više gladuju. Stoga će Anonymous u znak prosvjeda 31. ožujka oboriti cijeli Internet. Mi ne pokušavamo “ubiti” Internet, već ga samo privremeno onesposobiti,

navodi se u saopštenju ove haktivističke grupe.

“Operacija Global Blackout 2012” prema svemu sudeći trebala bi ugasiti Internet tako što bi napala i onemogućila njegove temeljne DNS servere, što bi učinilo da web stranice postanu nedostupne.

Anonymous je objavio da će onemogućiti Domain Name Service putem kordiniranog DDoS (distributed denial of service) napada na glavne DNS poslužitelje korištenjem alata nazvanog “ramp”, koji radi kao “reflektirajuće pojačanje.”

Stručnjaci za Cyber ​​sigurnost tvrde da je veoma mala vjerojatnost da bi ovakav napad mogao biti učinkovit.

Anonymous može napraviti ne poremećaje u radu Interneta ali ti prekidi u radu biti će lokalizirani na mreže gdje se napadnute mašine nalaze, ili gdje su njihovi ‘reflektori’ locirani. Teško da haktivisti mogu nešto više učiniti, pogotovu ne da sruše cijeli Internet, tako da nema potrebe za panikom, ništa se neće desiti u subotu,

priopćio je Robert Graham iz kompanije Errata Security.

Novi aranžman između Evropskog Parlamenta, Saveta Evrope i Evropske Komisije mogao bi da promeni način na koji vlasnici mobilnih telefona koriste svoje uređaje kada putuju širom EU.

Prema novim pravilima, osobe koje se spremaju na putovanje će moći da izaberu poseban ugovor o romingu sa operatorom u inostranstvu pre nego što otputuju i pri tome da nemaju potrebu menjanja broja telefona. Cilj ovog sporazuma je da se stvori konkurencija između Evropskih operatera što bi na kraju trebalo da rezultira povoljnijim cenama za korisnika mobilnih usluga.

Dogovor je iniciran predlogom koji je Savet Evrope podneo u julu 2011 godine. Predlog je napravljen s ciljem smanjenja visokih troškova korišćenja mobilnih i pametnih telefona tokom putovanja u zemlje EU. Evropski Parlament bi trebao odobriti ovaj sporazum u maju a Savet Evrope u junu, tako da bi nova pravila verovatno stupila na snagu već 1. jula ove godine.

Međutim, potrošači će morati da sačekaju do leta 2014 godine kada će moći birati između ponuda Evropskih mobilnih operatera.

Sporazum bi trebao da donese znatno manje cene rominga jer će operateri morati potrošačima da ponude znatno povoljnije uslove sa kojima će privući potrošaće iz inostranstva.

Svaki put kada korisnik prelazi granicu, njegov telefon će se prebaciti na mrežu roming usluge koju je predhodno odabrao. Kupci će takođe imati mogućnost da direktno biraju lokalnu mobilnu mrežu za prenos podataka u romingu u zemlji koju posećuju,

navodi se u saopštenju EU.

Od 1. jula 2012 godine, virtuelni mobilni operateri će imati pravo pristupa mrežama drugih operatera prema “regulisanim veleprodajnim cenama”, tako da će moći da pruži usluge rominga svojim korisnicima . EU veruje da će sa ovim sporazumom povećati domaću konkurenciju i obezbedi podsticaje za mnogo atraktivne roming ponude.

Evropska Unija je saopštila da će korigovanje cena biti postepeno. Znači, prema novim pravilima, od juna ove godine Evropski potrošači neće plaćati više od:

• 29 centi po minutu za pozive
• 8 centi po minuti za primanje poziva
• 9 centi za SMS poruku
• 70 centi po megabajtu (MB) za preuzimanje podataka ili pretraživanje Interneta dok ste na odmoru u nekoj drugoj zemlji Evrope

Od 1. jula 2013 godine potrošači neće plaćati više od:

• 24centi po minutu za pozive
• 7 centi po minuti za primanje poziva
• 8 centi za SMS poruku
• 45 centi po megabajtu (MB) za preuzimanje podataka ili pretraživanje Interneta

Od 1. jula 2014 godine potrošači neće plaćati više od:

• 19 centi po minutu za pozive
• 5 centi po minuti za primanje poziva
• 6 centi za SMS poruku
• 20 centi po megabajtu (MB) za preuzimanje podataka ili pretraživanje Interneta

Glazbena industrija je u 2011 godini ostvarila najbolje prodajne rezultate u posljednjih osam godina. Iako je prodaja CD-ova u padu, digitalni prodaja bilježi konstantan rast.

Globalna prihodi od prodaja glazbe smanjili su se samo tri posto tijekom prošle godine. "2011 je označena kao godina sa najmanjim negativnim rezultatom u globalnoj prodaji glazbe od 2004 godine," navodi se u godišnjem Recording Industry In Numbers izvješću.

Prihodi od prodaje “fizičke” glazbe smanjeni su se samo 8,7 posto (972 milijuna dolara). Smanjenje prihoda u 2010 godini iznosilo je 13,8 posto.

Prihodi od prodaje “digitalne” glazbe porasli su za 8 posto ili 389 milijuna dolara u 2011 godini što je porast u odnosu na 5,6 posto rasta iz 2010 godine. Ukupni prihodi od prodaje digitalne glaze u 2011 godini iznosili su 5,3 milijarde dolara što čini 31 posto ukupno prodaje glazbe.

Prodaja digitalnih pjesama i albuma porasla je za 19 posto, na 3,7 milijardi pjesama. Izvještaj navodi Australiju sa najvećim rastom od fantastičnih 60 posto. Poređenja radi, SAD je imala rast od 8% dok je Velika Britanija imala rast prodaje od 10%. Prodaja digitalnih singlova u SAD dostigla je 1,27 milijarde dolara a u Velikoj Britaniji 176,2 milijuna dolara.

U izvještaju se također navodi da su prihodi od prodaje glazbe porasli u 17 zemalja.

Glazbenu industriju očekuju još bolji dani jer su se u posljednje vrijeme stvorile nove okolnosti koje se sasvim sigurno utjecati na još veći rast prihoda od prodaje glazbe.

Pojavile su se nove usluge kao što su Spotify, iTunes Match i Facebook integracija koja će svakako pomoći u rastu Američkog tržišta glazbe. Glazbena industrija je vrlo uspješno lobirala neke nacionalne Vlade u cilju uvođenja nekih anti-piratskih mjera.

Također treba reći da se u izvještaju navodi da je prodaja glazbe u digitalnoj formi na Američkom tržištu postala primarna sa 51 posto od ukupne prodaje glazbe. U Velikoj Britaniji, prodaja digitalne glazbe dostigla je 32 posto.

Analitička kompanija Gartner navodi da će globalna potrošnja na SaaS (softver kao usluga) će porasti 17,9 posto u ovoj godini, tj. na 14,5 milijardi Američkih dolara. Analitička kompanija predviđa da će potrošnja na SaaS imati dosta veliki rast do 2015 godine, kada bi potrošnje trebala dostići 22,1 milijarde dolara.

Sharon Mertz iz kompanije Gartner, navodi da se ovaj porast potrošnje može pripisati boljem poznavanju kako SaaS radi, rastu povezanom sa PaaS (platforma kao usluga) ponudom kao i IT budžetima koji će kompanije da uzdvajaju. SaaS proizvodi obično se prodaju putem pretplate, omogućujući kompanijama da izbjegnu velike izdatke koje bi imali za licenciranje određenog softvera.

Sjeverna Amerika svakako spada u najzrelije i najveće SaaS tržište koje prema nekim očekivanjima treba da generira 9,1 milijardu dolara prihoda ove godine, što je svakako porast u usporedbi sa 7,8 milijarde dolara koliko je ostvareni u prošloj godini.

Što se tiče Zapadne Europe, Gartner predviđa da će potrošnja na SaaS u ovoj godini generirati više od 3,2 milijarde dolara, što je opet povećanje u odnosu na 2,7 milijarde dolara generiraih u 2011 godini.

U Azijsko-Pacifičkoj regiji, u kojoj Gartner isključuje Japan, SaaS prihodi će sa 730,9 milijuna dolara iz 2011 godine porasti na 934,1 milijuna dolara u ovoj godini.

Gartner predviđa da će Japanske kompanije ove godine potrošiti 495,2 milijuna dolara na SaaS rješenja, što je također određen porast u odnosu na prošlogodišnjih 427 milijuna dolara. gartner ističe da će CRM (Customer Relationship Management) i kolaborativi softver predvodit SaaS prodaju u Japanu.

Gartner navodi da će što se tiče SaaS prodaje, Istočna Europa, Bliski Istok i Afrika i dalje ostati “mala i tržišta u nastajanju” koja i dalje pred sobom imaju “infrastrukturne izazove” koje trebaju da savladaju.

Gartner navodi da će za ovaj rast itekao biti zaslužni Oracle, SAP i Salesforce.com, koji bi prema predviđanjima trebao dostići 3 milijarde dolara prihoda tijekom 2013 godine.

Najnovije istraživanje pokazuju povećanje broja online investitora koji svesno ulažu novac u online prevare.

Istraživanje otkriva da jedan mali broj ljudi svesno pokušava da sa tkz. Ponzi šemom dođe veoma brzo do velike zarade.

Šta je ustavi ponzi šema? Ponzi šema dobila je ima po čuvenom Bostonskom prevarantu Charles Ponzi, koji je postao poznat po korišćenju ove šeme još 1920 godine. Ponzi šema je vrsta prevare u kojoj se investitori privlače da svoj novac ulože u neki posao s tim da se zarada isplačuje od njihovog sopstvenog novca ili novca investitora koji se kasnije uključuju u posao. Ustvari, ne postoji nikakav posao niti profit od tog posla, sve je prevara. Ponzi šema najčešće mami nove investitore nudeći im znatno veću zaradu od investiranja u neke druge poslove, u vidu kratkoročnog, brzog povratka ulaga i abnormalno visoke zarada. Da bi se održala ta visoka zarada potrebno je imati veliki dotok novca od novih investitora.

Ova šema je osuđena na propast jer neko na kraju biva prevaren zbog nedostatka novca koji bi došao od novih investitora.

Nedavno je u Engleskoj na 14 godina osuđen Kautilya Pruthi zbog Ponzi prevare vredne 115 miliona funti. Kautilya Pruthi je za tri godine zaradio 38 miliona funti koristeći se Ponzi šemom u kojoj je učestvovalo više od 500 investitora među kojima su glumci, bankari, sportisti i ostali. Preko svoje kompanije Business Consulting International, uspio je privući i investitore iz Australije, Novog Zelanda, Singapura i Hong Konga, obećavajući im zapanjujućih 20 odsto mesečno kamate. Priča je bila da traži investitore koji će da ulože novac koji bi se koristio za kratkoročne kredite kompanijama u nevolji, kojima je potreban novac za plaćanje neke svoje robe. Međutim, većinu novca Kautilya Pruthi je zadržavao za sebe dok je manji deo isplaćivao investitorima da misle kako zarađuju novac.

Istraživanja pokazuju da investitori sve više koriste web alate kako bi pravovremeno uočili kada je najbolje da se povuku iz šeme i unovče svoje ulaganje.

Organizatori prevare su ti koji sa ovom prevarom zarađuju novac dok većina učesnika provodi dosta vremena regrutujući nove članova u nastojanju da ostvare svoju zaradu.

Istraživači procenjuju da je oko 6 miliona dolara prošlo kroz 1600 ovakvih šema koje su uočili i pratili na Internetu.

Ove šeme nude vrlo različite stope zarade. Najveća zarada koja je nuđena investitorima bila je kamata od čak 440 odsto za 10 minuta, ali većina ostalih ovakvih prevara nudi investitorima dobit od 1% do 2% dnevno.

U istraživanju se navodi da su otkrili agregatore ili "sajtove tragače" koji su pratili Ponzi šeme, od kojih su neke trajale mesecima. Ovakvi sajtovi su investitorima nudili detalje o visini isplate koja se nudi u različitim šemama. Koristeći ove sajtove investitori su bili u mogućnosti da pravovremeno uoče kada šema počinje da se raspada i kada je vreme da povrate svoje početne investicije.

Jedina svrha ovakvih sajtova je da pomogne ljudima pri izboru gde da ulože svoj novac. Prema onome što smo vidjeli istražujući ovu materiju na Internetu, neki ljudi dobiju svoj novac nazad, a neki dobiju mnogo, mnogo više nego što su uložili. Ljudi koji dođu na ovakve sajtove uopšte nisu svesni da se radi o prevari, mnogi se veoma brzo uključuju u ovu “dobru priliku za investiranje",

izjavio je Dr Richard Clayton, jedan od eksperata za kompjutersku bezbednost koji je učetvovao u ovom istraživanju.

Takođe, on je bio veoma oprezan u izvlačenju bilo kakvih zaključaka s obzirom na nedostatak potkrepljujućih dokaza.

U svimPonzi šemama, početni investitori se oslanjaju na naivnosti kasnijih učesnika koji ne mogu biti svesni da se pridružuju finansijskoj prevari koja će ih koštati njihovog novca.

Istraživanje preporučuje da oprez kod svih vrsta investicija koje nude neverovatnu zaradu. Ako vam neka ponuda zvuči previše dobro da bi bila istina, velika je verovatnoća da se radi o prevari.

Edukacija može da pomogne ljudima da uoče ovakve šeme, kada ljudi više znaju o ovoj oblasti manje je verovatnoća da će postati žrtve prevare jer će mnogo lakše prepoznati da se radi o Ponzi šemi.

Svaka ponuda za investiranje koja nudi abnormalnu zaradu pa čak i spomenutih 1% dnevno (mnogima se to ne čini velikim procentom) jednostavno ne postoji.

Takođe, treba reći da osim Ponzi šeme postoji još veliki broj drugih načina prevare kod kojih morate biti oprezni, pa tako na Internetu se može pronaći veliki broj ponuda za online posao slanja e-mail poruka s tima da se za svaki poslati e-mail počiljalac plaća od 5 do 20 dolara! Naravno, zdrav razum i određeno znanje govori da sa ovom ponudom nešto nije u redu, da se nešto drugo krije u pozadini. U svakom slučaju najverovatnije seradi o nekoj vrsti prevare, bilo da joj je cilj doći do vaših ličnih podataka, vašeg novca (npr. članarina) ili do vaših klikova.

Sve u svemu, budite oprezni sa bilo kojom vrstom ulaganja koje vam obećava abnormalnu zaradu.

Kompanija comScore objavila je februarske podatke o najposećivanijim web sajtovima. Februarski podaci potvrđuju daje Google još uvek vladar Web-a sa 186.6 miliona posetilaca.

Na drugom mestu iza Google sajtova nalazi se nalazi Microsoft sa 174,4 miliona posetilaca, dok su na trećem mestu Yahoo sajtovi sa 173,5 miliona poseta. Najpopularnija društvena mreža Facebook došla je na četvrtu poziciju sa 158.6 miliona posetilaca a interesantno je da je MySpace skočio 8 pozicija i našao se na 42. mestu sa 25.5 miliona posetilaca.

Treba napomenuti da se ovi podaci kompanije comScore odnose samo na broj posetilaca a ne na vreme koje ljudi provode na tim sajtovima.

Ipak, februarski izvještaj kompanije comScore o najposećivanijim sajtovima donosi i veoma interesantan podatak koji se odnosi na društvenu mrežu Pinterest. Njen broj jedinstvenih posetilaca porastao je za 52 odsto od januara do februara tj. na više od 17,8 miliona posetilaca.

Inače, Pinterest je mesto gde ljudi stvaraju virtuelne oglasne ploče od stvari koje pronađu preko Interneta. Radi se o društvenoj mreži kojoj se pristupa sa pozivnicom a izuzetan rast popularnosti krunisan je 10 mestom na listi najpopularnijih društvenih sajtova.

Ostali veliki skokovi u broju posetilaca i nisu tako iznenađujući. Super Bowl je povećao broj poseta na sajtove proizvođača automobila. Više od 27 miliona ljudi posetilo je sajtove proizvođača automobila što je za 17 odsto više u odnosu na mesec januar. Toyota predvodio grupu sa 6,4 miliona posetilaca (povećanje od 20 odsto), zatim sledi Honda sa 5,1 milion posetilaca (povećanje od čak 42 odsto) i General Motors sa 4,8 miliona posetilaca (povećanje od 6 odsto).

Zynga je objavila da je kupila kompaniju OMGPOP za nešto više od 200 milijuna dolara. Detalji kupovine nisu objavljeni osim da će 40 zaposlenih u OMGPOP preći u kompaniju Zynga.

OMGPOP je tvorac ultra popularne aplikacije Draw Something koja je za samo šest tjedana uspjela postati najpopularnija Facebook Connect igra, najpopularnija besplatna ali i najpopularnija plaćena aplikacija za Android i iOS. Draw Something je za ovo kratko vrijeme uspjela privući 35 milijuna registriranih korisnika, 10 milijuna aktivnih korisnika dnevno a također je postigla i gotovo milijardu impresija oglasa dnevno.

Kompanija Zynga, koja je podigla milijardu dolara na inicijalnoj javnoj ponudi u prosincu prošle godine, tvorac je nekih od najpopularnijih igara za pametne telefone i Tablet-e među kojima su “Words with Friends” i “Scramble with Friends.” Ova akvizicija je najveća do sada za kompaniju Zynga. Kompanija je 2010 godine kupila Newtoy Inc, tvorca igre “Words with Friends” za 53,3 milijuna dolara.

Kompanija Zynga planira da postojećem OMGPOP osoblju doda još jedan broj svojih ljudi kako bi se poboljšale performanse Draw Something igre ali i pomoglo u planiranju nove igre.

Postoji mnogo zahtijeva za dodavanje većeg broja značajki u igri koje mi sa postojećim brojem ljudi ne moemo da uradimo dovoljno brzo. Igra je postala toliko velika da je za njeno održavanje i poboljšavanje potreban mnogo veći broj ljudi. Mi se nadamo da ćemo u pomoć Zynga veoma brzo dodati sve potrebne značajke u igru,

rekao je izvršni direktor OMGPOP Dan Porter.

Prema studiji Purdue University-a i Microsoft-a, besplatne mobilne aplikacije ipak na neki način plaćate, plaćati ih životnim vijekom baterije.

Abhinav Pathak i dvojica njegovih kolega dizajnirali su alat za profiliranje energije pod nazivom eProf kako bi mogli da analiziraju potrošnju energije pet aplikacija sa liste 10 najpopularnijih Android aplikacija. Izabrane su aplikacije: Angry Birds, MapQuest, Free Chess, the Android browser i the New York Times aplikacija.

Abhinav Pathak sa svojim timom otkrio je veoma zanimljivu stvar, samo 10-30% energije koju troši aplikacija izravno je vezana uz njenu svrhu (recimo energija potrebna za izračunavanje šahovskom algoritmu u Free Chess), dok se preostalih 70-90% troši od strane drugih funkcionalnosti koje koriste wireless čip (Wi-Fi, 3G i GPS).

Kod igre Angry Birds, oko 70% energije se koristi za preuzimanja i prikazivanjem oglasa, kao i za upload podataka poput podataka o lokaciji.

Tehnologija obrade je napredovala ali programeri se dovoljno ne fokusiraju na poboljšanje utroška energije. Na primjer, mnoge aplikacije ostavljaju neko vrijeme otvorenu vezu i nakon slanja ili primanja informacija, što naravno bespotrebno troši energiju. Pa tako u slučaju igre Angry Birds dolazi do bespotrebnog trošenja čak 52% energije (24% kada radi i 28% u procesu zatvaranja) zbog toga što se odmah ne prekine 3G veza.

Igra Free Chess ima sličan problem, the Android browser i the New York Times aplikacija troše oko 15% energije na praćenje korisnika, a energetski zahtjevnije aplikacije poput MapQuest posebno su rastrošna po pitanju 3G i GPS.

eProf alat također može otkriti i neke propuste u aplikacijama. Otkriven je propust u Facebook aplikaciji koji spriječava CPU da uđe u sleep mod nakon zatvaranja aplikacije.

Istraživači navode da iako se radi o “besplatnim” aplikacijama one ipak koštaju, za njih plaćate dodatnom potrošnjom energije vaše baterije a tu je i dodatni trošak za prenos podataka, ako korisnik nema neograničen paket. Sve u svemu, pitanje je da li su ove besplatne aplikacije jeftinije od aplikacija koje se moraju platiti.

Mnogi korisnici su svjesni da besplatne aplikacije podrazumjevaju i prikazivanje oglasa, ali da li su mogli i da pretpostave da će to besplatno ipak koštati toliko?

Kompanije Ecwid, koja se bavi razvojem softverskih rešnja za online trgovanje (e-commerce), i koja je tvorac druge najveće aplikacije za izgradnju online prodavnice na Fcebook-u napravila je istraživanje koje pokazuje da je F-trgovina rezultirala sa povećanjem prihoda vlasnicima malih i srednjih poslovanja.

Posmatrajući podatke 140.000 online prodavnica na Facebook-u koje koriste Ecwid aplikaciju, većina pripada grupi malim i srednjim poslovanja, kompanija je utvrdila da 15% od ukupnih prihoda poslovanja dolazi od njihovih Facebook prodavnica. Podaci takođe pokazuju da su prihodi koji dolaze sa Facebook-a porasli za 40 odsto u 2011 godini.

Treba reći da je ovo najnovije istraživanje kompanije Ecwid u suprotnosti sa nedavnim izveštajima koji su se pojavili nakon što su svoje Facebook prodavnice zatvorili Gamestop, J.C Penney, Gap i Nordstrom. Zatvaranje nekoliko velikih prodavnica označeno je kao propadanje Facebook e-Commerce modela

Veliki prodavci ne vide potrebu za investiranjem više vremena i truda u F-commerce model, s obzirom da imaju veliki broj kupaca koji se snabdeva u njihovim offline prodavnicama i na njihovim zvaničnim sajtovima. S druge strane, mala i srednja poslovanja imaju daleko više koristi od ulaska među ovoliki broj potencijalnih kupaca.

Mala i srednja poslovanja ne pokušava da odvlači promet sa Facebook-a na svoje sajtove i offline prodavnice, oni pokušavaju da monetarizuju ogromni Facebook promet na svojim Facebook prodavnicama.

Još jedna F-commerce aplikacija, Payvment, objavila je anketu u kojoj je učestvovalo 100.000 prodavaca koji koriste ovu aplikaciju. Anketa pokazuje neke veoma interesantne podatke.

61% ispitanika je istaklo činjenicu da su bili u mogućnosti da promovišu svoje proizvode putem društvenog marketinga, dok je 60% ukazalo na činjenicu da korisnici ne moraju da napuste Facebook da bi obavili kupovinu.

Payvment anketa takođe je otkrila da 37% njegovih korisnika prodaje proizvode isključivo na Facebook-u.

Gledajući ova dva istraživanja nameće se mišljenje da problem nije do Facebook platforme već do načina na koji se ona koristi.

U slučaju malih i srednjih poslovanja, očigledno da F-Commerc (F-trgovina) predstavlja šansu da se zaradi poverenje jednog broja lojalnih sledbenika koji bi kasnije ne samo postal kupci već i glavni promoteri proizvoda.