Online Tržište

Evropsko online tržište raste u svim segmentima. Evropsko tržište online oglašavanja poraslo je za 14,5 odsto u 2011 godini u odnosu na godinu dana ranije, dostigavši tržišnu vrednost od skoro 21 milijardu evra. Rezultati istraživanja koji su objavljeni juče na IAB Evrope Interact konferenciji u Barseloni, pokazuju da se u Evropi na online oglašavanje troši 20 procenata budžeta za oglašavanje. Oglašavanje u Internet pretrazi i video oglašavanje konstantno je u porastu dok mobilno oglašavanje u poslednje vreme beleži ekstremni rast.

Evropska ekonomija je u velikim problemima tako da rast online oglašavanja od 14,5 odsto ne utiče mnogo na stanje ekonomije u EU. Celom Evropsko tržište oglašavanja, izuzev online oglašavanja, u 2011 godini zabeležilo je rast od samo 0,8 odsto u odnosu na 2010 godinu.

Gledajući Evropske zemlje pojedinačno, Rusija je imala najveći rast tržišta, 55,5 odsto u odnosu na 2010 godinu. Pet najvećih tržišta (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija i Holandija) i dalje čine skoro 68 odsto ukupnog Evropskog tržišta online oglašavanja, što je neznatno manji procenat u odnosu na prethodnu godinu.

IAB Europe AdEx Benchmark 2011 uključuje statistiku oglašavanja u online videu za 14 tržišta. Video predstavlja oko 8,2 odsto ukupne vrednosti tržišta online oglašavanja na kom su lideri Švedska, Velika Britanija i Nemačka.

Udeo mobilnog oglašavanje i dalje je veoma mali. U ukupnoj potrošnji za online oglašavanje udeo mobilnog oglašavanja je samo između 1 i 3 odsto, mada treba naglasiti njegovu veliku prosečnu stopu rasta od 45,6 odsto.

Poređenja radi, prihodi od Internet oglašavanje u Sjedinjenim Američkim Državama dostigli su 31,7 milijardu dolara u 2011 godini.

IAB Europe predstavila je i izveštaj o korišćenju Interneta u 28 Evropskih zemalja. Trenutno 65% ili nešto manje od 430 miliona Evropljana koristi Internet služeći se sa četiri vrste uređaja, računar, mobilni telefon, tablet i konzola za igranje. Izveštaj pokazuje da njih 37 odsto pristupa Internetu sa više od jednog uređaja.

Prema nalazima istraživanja IAB Europe, Evropljani u proseku provode 14,8 sati nedeljno na Internetu.

Sajtovi sa vestima posebno su popularni, više od 90% evropskih Internet korisnika će svoju želju za vestima zadovoljiti online. Veoma interesantan podatak je da čak 96 odsto evropskih Internet korisnika pretražuje Internet u cilju online kupovine, dok 87 odsto kupuje online.

IAB Europe navodi da su za potrebe izveštaja o korišćenju Interneta u Evropi korišćeni podaci dobijeni putem online ankete, telefonskih razgovora i direktnih intervjua u kojima je učestvovalo više od 50.000 osoba.

Naučnici su sproveli prvo kliničko istraživanja o korištenju smartphone aplikacija za liječenje depresije. Prema rezultatima ovog istraživanja 73,5 posto depresivnih sudionika koji su koristili aplikaciju pod nazivom Viary, nije se smatralo depresivnim do kraja istraživanja.

Depresija je čest i skup problem u razvijenim zemljama. Između 15 i 17 posto stanovništva pati od depresivnog poremećaja u nekoj fazi svog života. Također, prema nekim očekivanjim do 2030 godine depresija će biti najveći teret ili zdravstveni problem sa najvećim negativnim utjecajem na društvo u smislu financijskog troška i smrtnosti.

U istraživanju koje je trajalo 8 tjedana sudjelovala je 81 osoba. Sudionici su morali biti barem blago depresivni, što znači da je postigao 0-13 na Beck Depression Inventory (BDI-II skali), jednom od najprihvaćenijih mjerila depresije, kako bi mogli biti dio istraživanja. Većina sudionika bila je barem umjereno depresivna (20-28 BDI-II), sa prosječnom ocjenom 25 BDI-II.

Sudionici su bili podijeljeni u 2 skupine. Prva skupina koristila je aplikaciju za promjenu ponašanja Viary, dok je druga skupina koristila lažnu aplikaciju koja nije posebno dizajnirana za liječenje depresije.

Aplikacija Viary potaknula je korisnike na sudjelovanje u oko 100 poznatih ponašanja sa kojima se oslobođa depresija, uz praćenje njihovog napretka. Ova ponašanje su osmišljena kako bi se pomoglo depresivnim osobama da dodaju strukturu svom svakodnevnom životu radeći jednostavne zadatke kao što je ustajanje iz postelje kada se alarm oglasi, kuhanje obroka, te povećanje socijalnih kontakata i sudjelovanje u novim aktivnostima. Srednja vrijednost za grupu koja je koristila aplikaciju Viary bila je 25 BDI-II prije početka tretmana a 13 nakon završetka.

Treba reći i da se 53,1 posto sudionika druge skupine oslobodilo depresije tijekom istraživanja. Zaključak naučnika je da je do poboljšanje u ovoj skupini došlo zahvaljujući dijelom psihologije studenata i činjenice da je skupina potaknuta da koristi lažnu aplikaciju svaki dan. Iako lažna aplikacija nije izravno ciljala depresiju, njeno redovito korištenje pokazalo je poboljšanje općeg mentalnog zdravlja.

Aplikacija Viary kreirana je od strane Švedske startup kompanije Hoa’s Toolshop. Švedski startup dobio je ima po kliničkom psihologu Hoa Ly koji je proveo godinu dana u Tokiju i tada uočio stupanj do kojeg su pametni telefoni integrirani u svakodnevni život u Japanu. On je uočio potencijal smartphone aplikacija u određivanju osobnih vrijednosti ili ciljeva na konkretna ponašanja, drugim riječima da ono što ljudi rade bude u skladu sa onim što govore.

Aplikacija Viary usmjerena je na trenere, terapeute, menadžere ljudskih resursa i druge koji su uključeni u osobni razvoj kako bi im pomogla da prate napredak između sastanaka. Treba reći i da se aplikacija Viary može koristiti i za poticanje i praćenje svih vrsta ponašanja.

Hoa’s Tool Shop osnovan je 2011 godine sa sjedištem u Stockholmu, ima 4 zaposlenika od kojih su 3 psihologa.

Najnovije istraživanje marketinške agencije Greenlight pokazuje da 44 posto korisnika Facebook-a "nikada" ne klikne na sponzorirane postove ili oglase na Facebook-u.

Kompanija General Motors je izazvala veliku polemiku kada je u utorak objavila da prestaje sa prikazivanjem svojih oglasa na Facebook-u zbog nihove totalne neefikasnosti. General Motors je tako odustao od prikazivanja oglasa vrijednih 10 milijuna dolara, ali još uvijek planira da troši 30 milijuna dolara na drugačiji vid marketinga putem Facebook-a. Sve ovo negativno utječe na Facebook koji bi sutra trebao da izadje na burzu.

Greenlight za potrebe ovog istraživanja pokrenuo online anketu u koju su bili uključeni studenti, medicinsko osoblje, računovođe, odvjetnici i ostali, kako bi dobio uvid u njihovo ponašanje na Facebook-u i njihove osjećaje prema najvećoj društvenoj mreži na svijetu. Istraživanje donosi dosta frapantanu spoznaju da 44 posto ljudi nikada nisu niti žele da kliknu na Facebook oglase, samo 3 posto učenika online ankete izjavilo je da"redovito" klikne na sponzorirane postove dok je njih 10 posto navelo da to čini "često".

Također je interesantno to da je 30 posto anketiranih izjavilo da ima veoma "veliko nepovjerenje" u smislu Facebook-ovog odnosa prema njihovim osobnim podacima. Treba reći da je CNBC početkom tjedna također organizirao anketu u kojoj je 59 posto ljudi navelo da u opšte nema povjerenje u Facebook po pitanju korisničkih podataka.

Facebook-ov program oglašavanja omogućuje brandovima povezivanje sa više od 800 milijuna potencijalnih kupaca, ciljanjem njihove dobi, spola, lokacije i interesa, drugim riječima, putem njihovih osobnih podataka. Sa više ovim nalazom da 30% ispitanika ima veoma veliko nepovjerenje prema Facebook-ovom odnosu vezanom za njihove osobne podatke, Facebook-ov program oglašavanja nikako nema svijetlu budućnost. Ili će Facebook morati nešto da mijenja ili će ovaj program i ostali brandovi početi da napuštaju,

navodi se u priopćenju marketinške agencije Greenlight.

Za nešto više od dve godine, udeo web prometa u Aziji koji dolazi sa mobilnih uređaja gotovo se utrostručio. Takođe, u nekim zemljama, blizu polovine ukupnog web prometa dolazi sa mobilnih uređaja. Indija i još nekoliko zemalja u Aziji i Africi su veoma blizu mobilnom prometu koji čini 50% ukupnog web prometa.

Ako se osvrnemo na listu zemalja rangiranu po broju mobilnih telefona, Kina je naravno broj jedan, a slede Indija, SAD, Brazil i Indonezija. Nemoguće je ne primetiti da je Crna Gora na 60 mestu, sa duplo većim brojem mobilnih telefona od broja stanovnika (podaci su iz 2009 godine).

Kompanija StatCounter je krajem 2010 godine napravila istraživanje zastupljenosti mobilnog prometa širom sveta. Sada je to istraživanje ponovljeno i sa najnovijim podacima to izgleda kao na slici iznad.

Poredeći brojke od 2010 godine sa ovim najnovijim uočava se dramatičan porast za samo nešto više od dve godine:

Treba istaći da su ovi brojevi procenat od ukupno web prometa i ne odražavaju nikakvu promenu u apsolutnom broju ljudi ili uređaja.

Zemlje sa najvećim mobilnim udelom u web prometu

Prema ovim poslednjim podacima u nekoliko zemalja, mobilni web promet je veoma blizu da pretekne web promet sa računara. Trenutno, zemlje sa najvećim učešćem mobilnog prometa u ukupnom web prometu su:

1. 48.87% – India
2. 47.09% – Zambia
3. 44.95% – Sudan
4. 42.36% – Uzbekistan
5. 40.65% – Nigeria
6. 37.95% – Zimbabwe
7. 35.46% – Laos
8. 34.66% – Brunei
9. 31.79% – Ethiopia
10. 29.2% – Kenya

Kao što se lako možete primetiti, Afrika i Azija su podelile ovu listu između sebe. Na listi je šest zemalja iz Afrike dok su preostale četiri iz Azije.

Najviše rangirana Evropska zemlja je Velika Britanija sa 10,71 odsto, dok je SAD udio mobilnog web prometa u odnosu na ukupni web promet 8,61 odsto.

Vredno je napomenuti da je Evropa postigla povećanje mobilne pretrage od 183,43% u ove poslednje dve godine, i nije daleko iza Azije. Ali sa porastom mobilnog udela sa 1,81% na 5,13%, Evropa je još uvek daleko iza Afrike i Azije kada je u pitanju procenat korisnika koji pristupaju web-u pomoću mobilnog telefona.

Gledajući globalno, mobilni web promet sada čini 10 odsto ukupnog web prometa. Treba reći da se mobilni web promet i dalje nastaviti da raste, a mnogi predviđaju da će taj rast biti mnogo brži nego što je bio do sada.

Nakon što je Facebook kupio Instagram za fantastičnih milijardu dolara i nakon što je Zynga kupila OMGPOP, kreatora Draw Something, za 200 miliona dolara, developeri su krenuli još više da napadaju prostor mobilnih aplikacija sa nadom da bi njihova mobilna aplikacija mogla da bude meta neke sledeće velike akvizicije.

Prošlog meseca App Promo je sproveo studiju u nastojanju da istraži koliko dobro mobilni developer nastupaju u ovom sada već pretrpanom prostoru. U svom istraživanju, kompanija App Prom je utvrdila da zapanjujućih 59% mobilnih aplikacija ne zarađuje dovoljno novca ni da pokrije osnovne troškove.

Samo 12% mobilnih developera zarađuje 50.000 i više od svojih aplikacija. Za ove developere je utvrđeno da imaju velike marketing budžete, od 30.000 dolara i više. Oni takođe u proseku troše oko 14% svog vremena fokusirajući se na marketing.

Sa preko milion aplikacija na tržištu, za razne platforme, developeri i izdavači aplikacija ulažu sve veći trud kako bi za njihove aplikacije korisnici saznali i kako bi ih u što većem broju preuzeli. Developeri koji troše vreme i novac na marketing izvan prodavnica aplikacija navode da im je to donelo uspeh na osnovu prihoda koje su zaradili od svojih aplikacija. Sve u svemu, da bi od svoje aplikacije napravili uspešno poslovanje potrebno je obezbediti određeni budžet i vreme koje bi utrošili na marketing i promociju svoje aplikacije,

navodi kompanija App Promo.

Kompanija zaključuje da je problem otkrivanje aplikacija ogromna barijera u prepunom prostoru mobilnih aplikacija, i da je solidna marketing strategija od krucijalnog značaja za uspeh aplikacije. Istraživanje kompanije App Promo zasnovano je na podacima prikupljenih u anketi u kojoj je učestvovalo “više od 100 kvalifikovanih developera mobilnih aplikacija”. Predstavljena infografika naglašava ključne tačke App Promo istraživanja.

Facebook korisnici provode sve više vremena na društvenoj mreži sa svojim mobilnim telefonima, a tu su prihodi i zarada daleko slabiji nego na desktop sajtu.

Prema istraživanju analitičke kompanije comScore, Facebook-ovi mobilni korisnici, oni koji koriste iOS, Android i BlackBerry OS, proveli su 441 minut mesečno na društvenoj mreži tokom meseca marta. Koliko je ovo mnogo govori podatak da su korisnici Facebook-ovog tradicionalnog desktop sajta proveli 391 minuta na društvenoj mreži u istom vremenskom periodu.

To je skoro sat vremena više svaki mesec, i vreme koje oglašivači žele.

Ovo istraživanje kompanije comScore pokazuju koliko će mobilno tržište biti važno za kontinuiran uspeh Facebook-a. U februaru, tokom podnošenja za IPO, osnivač i izvršni direktor Facebook-a Mark Zuckerberg priznao je da "ako korisnici budu sve više pristupati mobilnom sajtu kao zamenu za pristup preko personalnih računara, i ako Facebook ne bude u mogućnosti da uspešno sprovede strategiju ostvarivanja prihoda od svojih mobilnih korisnika, to će onda svakako uticati na naše finansijske rezultate i na sposobnost povećanja prihoda. "

Od tada, Facebook ne sedi skrštenih ruku, prošlog meseca najpopularnija društvena mreža na svetu kupila je mobilnu aplikaciju za delenje fotografija Instagram za neverovatnih milijardu dolara. Eksperti su ovaj potez Facebook-a ocenili kao pokušaj da se podupre mobilna strategija kompanije.

Analitičari se slažu da je ovo vreme koje korisnici provode na Facebook-u svakog meseca " izuzetno bitan faktor za oglašivače, kao i za prihod." Iako Facebook naglašava da ne prikazuje oglase svojim mobilnim korisnicima, ipak od marta ove godine u News Feed-u mobilnih korisnika mogu se pronaći “sponzorisane priče”, što eksperti ističu kao signal da će u skorije vreme Facebook početi da prikazuje prave oglase svojim mobilnim korisnicima.

Društvena mreža Pinterest dovodi više prodaje i više novih kupaca nego Facebook, navodi se u najnovijem istraživanju društveno-medijskog prometa koje je uradila Boticca.com.

U istraživanju su se uzeli prodavci nakita i ostalih dodataka koji su uporedili svoje statistike angažmana Facebook i Pinterest posjetitelja kako bi se uočila razlika u njihovom ponašanju.

Utvrđeno je da je nakon integracije “pinning” gumba na njihovim sajtovima Pinterest postao društveni referrer broj jedan, koji dovodi oko 10 posto prodaje, dok je Facebook odgovoran za 7 posto prodaje.

Istraaživanje pokazuje i da Pinterest korisnici troše više nego dvostruko od Facebook korisnika (180 dolara u poređenju sa 85 dolara). Pinterest također dovodi veći broj novih kupaca. 86% posjeta sa Pinterest-a su novi za Boticca u odnosu na 57 posto novih koji dolaze sa Facebook-a.

Pinterest korisnici nisu u svim e-commerce segmentima bolji od korisnika Facebook-a. Pa tako, Pinterest ima ogromnih 51% manju stopu konverzije od Facebook-a. Ako pogledamo vrijeme koje korisnici provedu na sajtu i koliko još različitih stranice posjete, onda se uočava da su Pinterest korisnici manje angažirani od korisnika Facebook-a.

S obzirom da se Pinterest fokusira na dijeljenje slika, iznenađujuće je da je angažovanje korisnika manja nego za Facebook korisnike. Bilo je za očekivati da ​​Pinterest korisnici pregledaju više proizvoda u potrazi za više slika koje bi mogli dijeliti, međutim razlog za ovo je taj što će većina korisnika Pinterest-a odmah napustiti sajt ako ih predmet na koji su kliknuli ne interesira.

To onda svakako rezultira većom stopom napuštanja, manjim prosječnim vremenom provedenim na sajtu i manjom stopom konverzije u odnosu na druge kanale, što u konačnici razultira i manjim angažmanom korisnika.

Nova studija sugerira da Wikipedia ima bolju vidljivosti na Google-u nego na Bing-u. Prema studiji, Wikipedia se pojavljuje na prvoj stranici Google u 46 posto, a na drugoj stranici, 25 posto pretraživanja.

Što se tiče Bing-a, Wikipedia se na prvoj strani pojavljuje u 31 posto pretraživanja, a na drugoj strani u samo pet posto.

U svojoj ažuriranoj studiji kompanija Conductor je napravila komparaciju 2.000 informativnih i transakcijskih ključnih riječi različite duljine. Navigacijske ključne riječi nisu bile uključene jer je Conductor otkrio vrlo malu vidljivost Wikipedia za tu vrstu ključnih riječi.

Grafikon prikazuje vidljivost Wikipedia na Google (plava) i Bing (zelena) za 2.000 kombiniranih ključnih riječi, kao i za posebne informativne i transakcijske ključne riječi.

Ne može se reći da Bing ne voli Wikipedia, on to samo radi drugačije od Google-a. Studija kompanije Conductor otkriva zanimljiv trend, iako se Wikipedia češće pojavljuje na prvoj stranici Google-a ipak, kad se pojavi na prvoj strani Bing-a, to je onda najčešće na samom vrhu rezultata.

Kad se Wikipedia pojavi na prvoj strani onda je to u 83 posto slučajeva među prva ti na Bing, a u 65 posto slučajeva među prva tri na Google-u.

Conductor otkriva da kada je u pitanju upit od jedne riječi, Wikipedia će se pojaviti za oko 10 posto češće na Google-ovoj prvoj strani nego na prvoj strani Bing-a.

U posljednje vrijeme mnoge mobilne igre doživljavaju nevjerovatan uspjeh. Mobilne igre velikom brzinom postaju hitovi koje preuzimaju milijuni korisnika a igre poput Angry Birds Space i na desetine milijuna korisnika. Nema sumnje da je mobilno igranje u velikoj ekspanziji.

Kompanija Newzoo objavila je ključne uvide u mobilno igranje na tržištu SAD-a kao dio svježe studije tržišta u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u.

Najznačajniji nalazi koji se tiču Američkog tržišta mobilnih igara su da je broj mobilnih igrača porastao sa 75 milijuna na 101 milijuna, od čega 69% njih igra igre na pametnom telefonu a 21% na Tablet-u.

Ne samo da se povećao broj igrača već se povećao i postotak onih koji su spremni da plate za mobilne igre. Broj igrača koji plaća za igre porastao je čak za 35 posto, na 37 milijuna Amerikanaca, ili 36% svih mobilnih igrača. Amerikanci troše pet puta više novca na iOS igre nego na Android igre. Istraživanje pokazuje da 19 milijuna igra igre na iPhone, 18 milijuna igra na iPod touch a 12,7 milijuna igra na iPad-u. Od prošlog mjeseca, Apple-ovi mobilni uređaji zaradili su 84% prihoda od 200 najuspješnijih igara dok su Android uređaji zaradili svega 16 posto od ukupne zarade od mobilnih igara u SAD-u.

Ono što je najinteresantnije jeste da je velika većina tog novca (91%, odnosi se i na iOS i Android) došla iz mikrotransakcija unutar igara, a ne kupnje samih igara.

Ovo spoznaja se temelji na najnovijoj anketi, National Gamers Surveys, u kojoj je učestvovalo 17.000 ispitanika, u kombinaciji sa mjesečnim prihodima od iOS i Android igara i podacima o preuzimanju 200 najuspješnijih igara. Newzoo navodi da je na ovom istraživanju surađivao sa kompanijom Distimo.

Osim demografije korisnika, izvršni direktor Newzoo, Peter Warman, navodi da postoji još jedna razlika između iOS i Android-a koja bi mogla objasniti nesklad u prihodima a to je da kompanija Apple zahtijeva od korisnika da povežu svoje podatke o kreditnoj kartici sa svojim računom.

To je nešto što je izgleda dozvoljeno samo kompaniji Apple. Ne mogu zamisliti niti jednu drugu kompaniju u svijetu kojoj bi ovako nešto moglo proći bez većih posljedica, uključujući iGoogle i Microsoft,

priopćio je Peter Warman.

Prema istraživanju kompanije Eccomplished, online preporuke su sada važnije od tradicionalnog word-of-mouth. Gotovo trećina (31%) ispitanika izjavila je da obvezno pročitao online recenzije prije donošenja odluke o kupnji, dok 23 posto ispitanika kaže da prije kupnje traži savjet prijatelja ili nekog člana familije.

Također, 18% ispitanika navodi da čita komentare na online članke, a samo njih 6% traži savjet na društvenim medijima.

Ovaj procenat traženja savjeta na društvenim medijima nije značajno veliki ni u okviru starosne grupe od 18 do 24 godine, on iznosi samo 11 posto.

Prema istraživanju kompanije Eccomplished, glavni metod istraživanja je posjetia online tržištu kao što je Amazon, na kom se može pronaći veliki broj preporuka i recenzija u različitim oblastima.

Recenzije (mišljenja) potrošača na e-commerce sajtovima su od izuzetne vrijednosti. Prema statističkim podacima kompanije Reevoo, 50 ili više rececenzija po proizvodu može značiti povećanje stope konverzije za 4,6 posto. Reevoo naglašava da recenzije proizvode oko 18 posto povećanja u prodaji.

Također, kompanija iPerceptions je u svom istraživanju otkrila da će 63% kupaca vjerojatno obaviti kupnju na sajtu na kojem se mogu pronaći mišljenja korisnika.

Kvartalno istraživanje kompanije Eccomplished osvrće se i na čimbenike koji utječu na potrošače kada donose odluku od kog trgovaca da kupe neki proizvod.

I dok potrošači pri odlučivanju o tome koji proizvod da kupe, savjete i informacije traže iz različitih izvora, kada se radi o tome gdje da kupe tu je samo jedan faktor presudan, cijena.

Gotovo dvije trećine (60%) ispitanika izjavilo je da će kupiti na onom mjestu na kom je cijena najniža. Kao drugi najčešći razlog 39% ispitanika je navelo da proizvod mora biti na lageru, a potom i da je način isporuke adekvatan (37%).

Pri kupovini elektronike, 65% ispitanika navodi da je cijena najvažniji faktor a 33% ispitanika će potražiti recenzije kupaca.