Arhiva za ‘Puls tržišta’ Kategoriju
Microsoft pokrenuo društvenu mrežu So.cl
Kompanija Microsoft i službeno je pokrenula “eksperimentalnu” društvenu mrežu pod nazivom So.cl, koja kombinira aspekte društvenog umrežavanja, pretraživanja i dijeljenje medija sa korisničkim sučeljem nalik na Google +.
So.cl (izgovara se “socijalni”) do sada je bio “eksperimentalni istraživački projekt” dostupan samo za studente koji studiraju na Sveučilištu u Washingtonu, Syracuse University i New York University. Iako se projekt još uvijek vodi ka eksperimentalni, ipak sada je on otvoren za svakoga tko želi da ga proba.
Da biste dobili pristup So.cl mreži, možete se prijaviti koristeći svoj Facebook ili Windows Live ID.
So.cl je eksperiment o otvorenom pretraživanju. To znači da će vaše pretraživanje na So.cl biti vidljivo drugim So.cl korisnicima, a također će biti dostupno i trećim osobama. So.cl neće automatski objaviti vaše komentare, pretraživanja ili Like na vaš Facebook stream osim ako ne odaberete ovu opciju. Također, mi ne obratite Facebook prijatelja, osim ako ih pozvati.
Nakon prijave primijetit ćete izgled sličan Google +, ali također i sa nekim idejama preuzetim od Facebook-a, Twitter-a i Pinterest-a.
Ostale So.cl korisnike možete slijediti ili po interesu kao što su hrana, umjetnost, ili filmovi. Tu je i “Bookmarklet” značajka koja dodaje “Share on So.cl” gumb na Bookmark Bar, tako da sadržaj možete podijeliti bilo gdje na Web-u s drugim So.cl korisnicima. Osim toga, So.cl izgled prilagođen je nedavno redizajniranom Bing-u koji sada korisnicima nudi mogućnost i društvenog pretraživanja. Gledajući “Everyone” feed, lako je vidjeti što svi So.cl korisnici traže i dijele sa ostalima.
No, nažalost, jedan od najvećih problema sa “društvenom pretragom” je da mi uvijek i ne želimo da svi ostali vide što to mi pretražujemo. Više o Microsoft društvenoj mreži So.cl možete pročitati na FAQ stranici sajta.
Što vi mislite o So.cl?
Yahoo pristao da za 7 milijardi dolara proda natrag polovicu Alibaba dionica
Nakon nekolikoko godina pregovaranja Yahoo i Alibaba napokon su postigli dogovor prema kom će kompanija Yahoo za oko 7 milijardi dolara prodati natrag polovicu svog udjela u ovoj Kineskoj e-Commerce kompaniji.
Ukupan udio kompanije Yahoo u Alibaba je 40 posto a prema ovom dogovoru Yahoo će prodati polovicu tog udjela. Vrijednost kompanije Alibaba je 35 milijarde dolara tako da je vrijednost udjela koji Yahoo prodaje nazad oko 7 milijardi dolara. Dogovor je navodno već odobren od strane Yahoo Borda tako da će nakon što plati porez i ostale doprinose, kompaniji Yahoo ostati oko 4 milijarde dolara.
Obje tvrtke su u svom priopćenju objavile da će Alibaba platiti kompaniji Yahoo 6.3 milijarde dolara u gotovini i oko 800 milijuna dolara u povlaštenim dionicama kompanije Alibaba.
Odnosi kompanije Yahoo i Alibaba već nekoliko godinama su veoma loši upravo zbog zahtjeva Kineske kompanije da otkupi nazad svoje dionice. Mnogi smatraju ovaj dogovor veoma logičnim potezom s obzirom da kompaniji Yahoo očajno treba svijež novac kako bi se mogla okrenuti novom smjeru i novim proizvodima, osobito u svjetlu nedavnog gubitka izvršnog direktora Scott Thompson koji je vođenje kompanije morao napustiti zbog veoma neugodnog skandala.
Za Yahoo, ovaj dogovor daje mogućnost plaćanja dividendi, novih akvizicija, ili otkupa vlastitih dionice, što je nešto što njegovi dioničari već odavno traže.
Neki analitičari ističu da se većina Yahoo vrijednosti temelji negovoj Azijskoj imovini, te da će prodaja te imovine omogućit da investitori mnogo bolje vrijednuju kompanijine osnovne Američke operacije.
Dogovor takođe dozvoljava kompaniji Alibaba da razmišlja o inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) i pruža mogućnost da kasnije otkupi i preostali udio koji posjeduje Yahoo, ako se Alibaba odluči da za IPO, što je potez koji mnogi eksperti očekuju.
Sve u svemu Alibaba sa ovim dogovorom dobiva put ka svojoj neovisnosti a Yahoo novac za svoje dioničare. Također, dogovor aludira na mogućnost Alibaba IPO u 2015 godini, koja bi trebala biti jedna od najvećih tehnoloških ponuda na svijetu. To je zato što Alibaba između ostalog posjeduje i Taobao.com, veoma popularni sajt na kom potrošači prodaju stvari drugim potrošačima. Koliko je Taobao značajna imovina govori i podatak da ima 370 milijuna registriranih korisnika što je više od cijele populacije u SAD-u.
Osim Taobao.com, Alibaba također posjeduje Tmall.com, na kom 70.000 Kineskih i međunarodnih brandova prodaju svoje proizvode online.
44% Facebook korisnika nikada ne bi kliknulo na sponzorirane oglase
Najnovije istraživanje marketinške agencije Greenlight pokazuje da 44 posto korisnika Facebook-a "nikada" ne klikne na sponzorirane postove ili oglase na Facebook-u.
Kompanija General Motors je izazvala veliku polemiku kada je u utorak objavila da prestaje sa prikazivanjem svojih oglasa na Facebook-u zbog nihove totalne neefikasnosti. General Motors je tako odustao od prikazivanja oglasa vrijednih 10 milijuna dolara, ali još uvijek planira da troši 30 milijuna dolara na drugačiji vid marketinga putem Facebook-a. Sve ovo negativno utječe na Facebook koji bi sutra trebao da izadje na burzu.
Greenlight za potrebe ovog istraživanja pokrenuo online anketu u koju su bili uključeni studenti, medicinsko osoblje, računovođe, odvjetnici i ostali, kako bi dobio uvid u njihovo ponašanje na Facebook-u i njihove osjećaje prema najvećoj društvenoj mreži na svijetu. Istraživanje donosi dosta frapantanu spoznaju da 44 posto ljudi nikada nisu niti žele da kliknu na Facebook oglase, samo 3 posto učenika online ankete izjavilo je da"redovito" klikne na sponzorirane postove dok je njih 10 posto navelo da to čini "često".
Također je interesantno to da je 30 posto anketiranih izjavilo da ima veoma "veliko nepovjerenje" u smislu Facebook-ovog odnosa prema njihovim osobnim podacima. Treba reći da je CNBC početkom tjedna također organizirao anketu u kojoj je 59 posto ljudi navelo da u opšte nema povjerenje u Facebook po pitanju korisničkih podataka.
Facebook-ov program oglašavanja omogućuje brandovima povezivanje sa više od 800 milijuna potencijalnih kupaca, ciljanjem njihove dobi, spola, lokacije i interesa, drugim riječima, putem njihovih osobnih podataka. Sa više ovim nalazom da 30% ispitanika ima veoma veliko nepovjerenje prema Facebook-ovom odnosu vezanom za njihove osobne podatke, Facebook-ov program oglašavanja nikako nema svijetlu budućnost. Ili će Facebook morati nešto da mijenja ili će ovaj program i ostali brandovi početi da napuštaju,
navodi se u priopćenju marketinške agencije Greenlight.
Mobilni promet sada čini 10 odsto ukupnog Web prometa
Za nešto više od dve godine, udeo web prometa u Aziji koji dolazi sa mobilnih uređaja gotovo se utrostručio. Takođe, u nekim zemljama, blizu polovine ukupnog web prometa dolazi sa mobilnih uređaja. Indija i još nekoliko zemalja u Aziji i Africi su veoma blizu mobilnom prometu koji čini 50% ukupnog web prometa.
Ako se osvrnemo na listu zemalja rangiranu po broju mobilnih telefona, Kina je naravno broj jedan, a slede Indija, SAD, Brazil i Indonezija. Nemoguće je ne primetiti da je Crna Gora na 60 mestu, sa duplo većim brojem mobilnih telefona od broja stanovnika (podaci su iz 2009 godine).
Kompanija StatCounter je krajem 2010 godine napravila istraživanje zastupljenosti mobilnog prometa širom sveta. Sada je to istraživanje ponovljeno i sa najnovijim podacima to izgleda kao na slici iznad.
Poredeći brojke od 2010 godine sa ovim najnovijim uočava se dramatičan porast za samo nešto više od dve godine:
Treba istaći da su ovi brojevi procenat od ukupno web prometa i ne odražavaju nikakvu promenu u apsolutnom broju ljudi ili uređaja.
Zemlje sa najvećim mobilnim udelom u web prometu
Prema ovim poslednjim podacima u nekoliko zemalja, mobilni web promet je veoma blizu da pretekne web promet sa računara. Trenutno, zemlje sa najvećim učešćem mobilnog prometa u ukupnom web prometu su:
-
48.87% – India
-
47.09% – Zambia
-
44.95% – Sudan
-
42.36% – Uzbekistan
-
40.65% – Nigeria
-
37.95% – Zimbabwe
-
35.46% – Laos
-
34.66% – Brunei
-
31.79% – Ethiopia
-
29.2% – Kenya
Kao što se lako možete primetiti, Afrika i Azija su podelile ovu listu između sebe. Na listi je šest zemalja iz Afrike dok su preostale četiri iz Azije.
Najviše rangirana Evropska zemlja je Velika Britanija sa 10,71 odsto, dok je SAD udio mobilnog web prometa u odnosu na ukupni web promet 8,61 odsto.
Vredno je napomenuti da je Evropa postigla povećanje mobilne pretrage od 183,43% u ove poslednje dve godine, i nije daleko iza Azije. Ali sa porastom mobilnog udela sa 1,81% na 5,13%, Evropa je još uvek daleko iza Afrike i Azije kada je u pitanju procenat korisnika koji pristupaju web-u pomoću mobilnog telefona.
Gledajući globalno, mobilni web promet sada čini 10 odsto ukupnog web prometa. Treba reći da se mobilni web promet i dalje nastaviti da raste, a mnogi predviđaju da će taj rast biti mnogo brži nego što je bio do sada.
Nizozemska prva u Europi implementirala neutralnost Interneta u svoj Zakon
Nizozemska je jučer usvojila ključni Zakona kojim se štiti otvorenost i sigurnost Internet u Nizozemskoj. Ovo je prva zemlja u Europi koja je implementirala neutralnost Interneta u svoj Zakon. Usvojene odredbe štitit će korisnike od isključenja i prisluškivanja od strane provajdera. Pokret za digitalna prava Bits of Freedom poziva i druge zemlje EU ali i svih ostalih u svijetu da da slijede primjer Nizozemske.
Zakon o neutralnosti Interneta zabranjuje Internet provajderima da ometaju web promet svojih korisnika. Zakon dopušta upravljanje prometom u slučajevima kada dođe do zagušenja i kada je sigurnost mreže ugrožena, i sve poduzete mjere moraju služiti interesima Internet korisnika.
U ovaj Zakon su uključene i odredbe protiv prisluškivanja korisnika koje treba da ograniče Internet provajdere da ne koriste tehnologije prisluškivanja kao što je duboka inspekcija paketa (DPI). Provajderi to mogu raditi samo pod određenim okolnostima, ili uz izričit pristanak korisnika. Također, korisnik ima mogućnost da svoj pristanak povuče u bilo koje vrijeme. Korištenje DPI privuklo je veliku pažnju kada je Nizozemska telekom kompanija KPN priznala da je analizirala promet svojih korisnika kako bi prikupila podataka o korištenju određenih aplikacija. Zakon omogućuje prisluškivanje samo uz Sudski nalog.
Treba naglasiti da ovaj Zakon sadrži i odredbu koja osigurava da Internet provajderi mogu isključiti svoje korisnike samo u vrlo ograničenom skupu okolnosti.
Pristup Internetu je veoma važan za funkcioniranje u informacijskom društvu, a provajderi trenutno mogu na temelju svojih uvjeta i odredbi korištenja da isključe svoje korisnike pozivajući se na jako veliki broj razloga. Odredba ovog Zakona omogućuje isključenje korisnika samo u slučaju prijevare ili ako korisnik ne plaćaju svoje račune.
Nizozemski pokret za digitalna prava, Bits of Freedom, smatra da je ovo povijesni trenutak za Internet slobode u Nizozemskoj i pozive i druge zemlje da slijede primjer Nizozemske.
Treba reći da su ove odredbe dio implementacije Europskih telekomunikacijskih pravila.
Pinterest dovodi više prodaje i više novih kupaca od Facebook-a
Društvena mreža Pinterest dovodi više prodaje i više novih kupaca nego Facebook, navodi se u najnovijem istraživanju društveno-medijskog prometa koje je uradila Boticca.com.
U istraživanju su se uzeli prodavci nakita i ostalih dodataka koji su uporedili svoje statistike angažmana Facebook i Pinterest posjetitelja kako bi se uočila razlika u njihovom ponašanju.
Utvrđeno je da je nakon integracije “pinning” gumba na njihovim sajtovima Pinterest postao društveni referrer broj jedan, koji dovodi oko 10 posto prodaje, dok je Facebook odgovoran za 7 posto prodaje.
Istraaživanje pokazuje i da Pinterest korisnici troše više nego dvostruko od Facebook korisnika (180 dolara u poređenju sa 85 dolara). Pinterest također dovodi veći broj novih kupaca. 86% posjeta sa Pinterest-a su novi za Boticca u odnosu na 57 posto novih koji dolaze sa Facebook-a.
Pinterest korisnici nisu u svim e-commerce segmentima bolji od korisnika Facebook-a. Pa tako, Pinterest ima ogromnih 51% manju stopu konverzije od Facebook-a. Ako pogledamo vrijeme koje korisnici provedu na sajtu i koliko još različitih stranice posjete, onda se uočava da su Pinterest korisnici manje angažirani od korisnika Facebook-a.
S obzirom da se Pinterest fokusira na dijeljenje slika, iznenađujuće je da je angažovanje korisnika manja nego za Facebook korisnike. Bilo je za očekivati da Pinterest korisnici pregledaju više proizvoda u potrazi za više slika koje bi mogli dijeliti, međutim razlog za ovo je taj što će većina korisnika Pinterest-a odmah napustiti sajt ako ih predmet na koji su kliknuli ne interesira.
To onda svakako rezultira većom stopom napuštanja, manjim prosječnim vremenom provedenim na sajtu i manjom stopom konverzije u odnosu na druge kanale, što u konačnici razultira i manjim angažmanom korisnika.
Wikipedia se na prvoj strani Google-a pojavljuje u 46% vremena u poređenju sa 31% na Bing-u
Nova studija sugerira da Wikipedia ima bolju vidljivosti na Google-u nego na Bing-u. Prema studiji, Wikipedia se pojavljuje na prvoj stranici Google u 46 posto, a na drugoj stranici, 25 posto pretraživanja.
Što se tiče Bing-a, Wikipedia se na prvoj strani pojavljuje u 31 posto pretraživanja, a na drugoj strani u samo pet posto.
U svojoj ažuriranoj studiji kompanija Conductor je napravila komparaciju 2.000 informativnih i transakcijskih ključnih riječi različite duljine. Navigacijske ključne riječi nisu bile uključene jer je Conductor otkrio vrlo malu vidljivost Wikipedia za tu vrstu ključnih riječi.
Grafikon prikazuje vidljivost Wikipedia na Google (plava) i Bing (zelena) za 2.000 kombiniranih ključnih riječi, kao i za posebne informativne i transakcijske ključne riječi.
Ne može se reći da Bing ne voli Wikipedia, on to samo radi drugačije od Google-a. Studija kompanije Conductor otkriva zanimljiv trend, iako se Wikipedia češće pojavljuje na prvoj stranici Google-a ipak, kad se pojavi na prvoj strani Bing-a, to je onda najčešće na samom vrhu rezultata.
Kad se Wikipedia pojavi na prvoj strani onda je to u 83 posto slučajeva među prva ti na Bing, a u 65 posto slučajeva među prva tri na Google-u.
Conductor otkriva da kada je u pitanju upit od jedne riječi, Wikipedia će se pojaviti za oko 10 posto češće na Google-ovoj prvoj strani nego na prvoj strani Bing-a.
7 milijuna dolara za Gumroad koji pomaže ljudima da prodaju svoje digitalne proizvode
Sahil Lavingia, 19-godišnji dizajner aplikacija kreirao je servis za prodaju digitalnih proizvoda koji je jednako jednostavna kao dijeljenje na Twitter-u. Sahil Lavingia, koji je dizajnirao Pinterest i Turntable.fm, kreirao je jednostavan servis nazvan Gumroad koji svima omogućuje monetariziranje linka (PDF, blog post, glazba ili popis) bez potrebe za kreiranjem vlastite trgovine ili korištenjem postojećih e-commerce tržišta.
Ovaj servis koji je pokrenut u veljači, privukao je veliki broj ulagača, uključujući SV Angel, Accel Partners, Chris Sacca, Josh Kopelman, Max Levchin i druge, koji su u Gumroad uložili 1.1 milijun dolara. No, samo tri mjeseca kasnije, Gumroad je obkavio da je primio novih 7 milijuna dolara ulaganja koje predvodi Kleiner Perkins.
Servis Gumroad funkcionira tako što dopušta prodavačima da postave URL na Gumroad, koji potom stvara jedinstveni skraćeni link ili prodavači mogu da upload-uju datoteke veličine do 1 GB. Prodavci mogu postaviti svoje cijene ili čekati ponude kupaca. Kupci koji su kliknuli na link vidjet će jednostavnu stranicu proizvoda sa opisom stavke i gumbom za kupnju. Za kupnju, samo je potrebno unijeti e-mail adresu i broj kreditne kartice. Kupci tada dobijaju link, kao i potvrdu putem e-maila koja im daje pristup sadržaju.
Online zarada prodavaca na Gumroad servisu isplaćuje se mjesečno putem PayPal računa. Njihova online zarada je umanjena za procenat koji Gumroad uzima za svoju uslugu, 5 posto naknade za transakciju plus 25 centi za svaku prodaju.
Gumroad može biti veoma atraktivan način za izravnu prodaju korisniku, jer omogućuje korištenje kanale poput Facebook-a i Twitter-a za interakciju sa fanovima i sljedbenicima. Umjesto potrebe za izgradnjom sajta za prodaju ili slanjem svojih proizvoda na postojeća online tržišta, Gumroad nudi prilično moderan način za prodaju.
Funkcionalnost Gumroad- a najbolje je opisana kroz analogiju, on je nešto kao Square, servis za mobilno plaćanje, ali na Web-u. On je poput servisa za skraćenje URL-a bitly.com ali uz mogućnost plaćanja. Demonstracija rada Gumroad servisa predstavljena je na zvaničnoj stranici.
Servis je prilično jednostavan, korisnik se prijavljuje putem Facebook-a ili Twitter-a, pošaljite link na bilo koju vrstu sadržaja (ili upload-uje sadržaj), postavi cijenu, i onda dobiva link koji može deliti bilo gdje na Web-u. Kada kupci kliknu na link, od njih će biti zatraženo da za njega plate kreditnom karticom. Treba reći da Gumroad također ima kontrolnu ploču sa analitikom koja prodavačima omogućava da prate preglede i kupnje.
Može se reći da je Gumroad još jedan odličan alat sa kojim kreatori ostvaruju online zaradu u direktnoj interakciji sa kupcem. Ovo naravno ne znači da stari načini prodaje odlaze u historiju, ti dani se još uvijek ne naziru, ali ovakvi novi alati poput Gumroad-a mijenja igru po pitanju koliko slobode umjetnik ima za prodaju svojih proizvoda.
Facebook kupio Glancee kako bi još više poboljšao svoje mobilno iskustvo
Facebook je potvrdio kupovinu Glancee, mobilne aplikacije koja koristi vašu lokaciju i Facebook prijavu da vas poveže sa istomišljenicima koji se u stvarnom svijetu nalaze u vašoj blizini.
Detalji sporazuma nisu objavljeni a prema nekim glasinama Glancee će biti ugašen a jedan dio zaposlenih pridružit će se Facebook timu na projektima vezanim za lociranje.
Facebook je potvrdio u svojoj pisanoj izjavi potvrdio preuzimanje Glancee:
Oduševljeni smo što možemo potvrditi da je Facebook kupio Glancee. Želimo da poželimo dobrodošlicu suosnivačima (izvršni direktor Andrea Vaccari, glavni operativni direktor Alberto Tretti i šef tehnološkog odjela Gabriel Grise) u naš Facebook tim sa kojim će raditi na proizvodima koji pomažu ljudima u otkrivanju novih mjesta i njihovom dijeljenju sa prijateljima.
Nakon što je Facebook kupio Instagram za milijardu dolara, ovo preuzimanja mnogi vide kao još jedan pokazatelj da Facebook itekako želi da poboljša svoje mobilno iskustvo.
Glancee ima neke zaista dobre elemente, a tu je i ta njegova mogućnosti da poveže korisnikov virtualni život na Facebook-u sa njegovim stvarnim životom što je svakako veoma zanimljivo. Međutim, za razliku od kupovine Instagram-a, gdje je usluga nastavila da postoji, Glancee će izgleda biti ugašen. Postavlja se pitanje što je to na čemu Facebook radi pa mu je bilo potrebno da kupi Glancee tehnologiju i njegov tim i koliko toga će biti integrisano u Facebook značajke.
U slučaju Instagram-a, korist Facebook-a je ne samo što je dovio sjajnu aplikaciju za dijeljenje fotografija već i mobilnu društvenu mrežu sa prilično velikim brojem korisnika. Kod Glancee je čini situacija dosta drugačija, biće da je Facebook koristiti samo kao alat.
Kod Facebook-a ništa ne treba da čudi, vrlo lako može da se desi da Glancee uskoro postane Facebook značajka za preporuku.
LinkedIn kupuje SlideShare za 119 milijuna dolara
Profesionalna društvena mreža LinkedIn objavila je da kupuje startup za djeljenje prezentacija SlideShare. Vrijednost ovog preuzimanja je 118,75 milijuna dolara, od čega je 45 posto u novcu a 55 posto u dionicama.
SlideShare je osnovan u listopadu 2006 godine i svrha mu je da pomogne "profesionalcima da otkriju ljude kroz sadržaj i sadržaj kroz ljude." Korisnici usluge su do sada upload-ovali više od devet milijuna prezentacija. Prema posljednjim podacima kompanije comScore, u ožujku je SlideShare imao oko 29 milijuna jedinstvenih posjetilaca.
Prezentacije su jedan od glavnih načina kojima se profesionalci služe u dijeljenju svog znanja i iskustva. One su također nešto što im pomaže u oblikovanju njihovog profesionalnog identiteta. Prezentacije omogućuju profesionalcima da otkriju nove veze i da steknu uvide u ono što im je potrebno kako bi postali još produktivniji i uspješniji u svojim karijerama. Prezentacije se savršeno uklapaju u misiju LinkedIn-a, one će nam pomoći da svojim članovima ponudimo još jednu dodatnu vrijednosti, stoga smo uzbuđeni što možemo pozdraviti dolazak SlideShare tima u LinkedIn,
naveo je u svom priopćenju izvršni direktor LinkedIn, Jeff Weiner.
Kao što je i izvršni direktor Linkedin-a naveo, ova kupovina itekako ima smisla za LinkedIn, koja je daleko najveća poslovno-orijentirana društvena mreža sa 161 milijun članova diljem svijeta. Profesionalci koristiti LinkedIn za povezivanje sa drugim poslovnim ljudima, pronalaženje novih poslova, kao i za čitanje stručno-usmjernih vijesti i sadržaja. Sada LinkedIn dobiva još jedan kvalitet, dijeljenje prezentacija na Web-u.
Prema saopštenju LinkedIn-a, očekivanje je da će se ovo preuzimanje završiti krajem drugog kvartala 2012 godine.