Arhiva za ‘Ulaganje’ Kategoriju
Microsoft uložio 300 milijuna dolara u Barnes & Noble
Kompanija Microsoft uložila je 300 milijuna dolara u Barnes & Noble. Microsoft se udružio sa jednim od najvećih prodavaca e-knjiga Barnes & Noble, formiranjem novog zajedničkog poslovnog pothvata koji će djelovati na "ubrzanju prijelaza na e-čitanje, što je revolucionirati način na koji ljudi konzumiraju, stvaraju, dijele i uživaju u digitalnom sadržaju."
Barnes & Noble osnovao je novu podružnicu u kojoj će posjedovati 82,4 posto, i koja će promovirati tehnologije e-čitanja putem svojih Nook Digital i College Businesses.
U sklopu dogovora, Microsoft je uložio 300 milijuna dolara u “Newco", privremeno ime za novu kompaniju za koje svoj pristanak treba da da Barnes & Noble. Microsoft-ovo ulaganje od 300 milijuna dolara čini 17,6% nove kompanije.
Nakon što je objavljeno ovo ulaganje kompanije Microsoft, dionice Barnes & Noble skočile su za 80%.
Microsoft sada ima udjela u kompaniji koja je bila na putu da mu postane jedan od konkurenata. Također, Barnes & Noble posjeduje Nook Tablet koji je veoma sličan Amazon Kindle Fire. Nova kompanija bi trebala da se bavi proizvodnjom Nook e-čitača Nook Tablet-a međutim, čisto sumnjam da se neće napraviti nekoliko Tablet-a koje će pokretati operativni sustav Windows 8 što bi Microsoft-u pomoglo da još jače uđe na ovo tržište.
Kompanije Microsoft i Barnes & Noble nedavno su imale pravni spor oko prava na patente a sve se završilo tako što su obje kompanije povukle svoje tužbe a sada su postali i partneri. Nova kompanija će prema dogovoru imati licence na Microsoft i Barnes & Noble patenata, za uporabu u Nook eReader i Tablet proizvodima.
U posljednje vrijeme kompanija Microsoft praktikuje da uđe u partnerske odnose, kao načinom za ostvarenje ciljeva. Naime, tu je partnerstvo sa kompanijama Facebook, Nokia i sada Barnes & Noble. Očito da Microsoft smatra da je ovaj način mnogo bolji nego pokušavati izgraditi vlastito e-Book poslovanje.
Biće posla za IT stručnjake iz Srbije
Narednih nekoliko godina u Srbiji bi trebalo da se zaposli nekoliko desetina hiljada IT stručnjaka, barem po najavama investitora u dva velika projekta u Novom Sadu i Inđiji. Softverska kompanija “Telvent DMS” otvorila je juče SMART GRID poslovni centar u Novom Sadu. U sam objekat, razvojni centar i razvojni program za savremene “smart grid” tehnologije uloženo je više od sto miliona evra.
Telvent DMS je srpska softverska IT kompanija koja je razvila svoj originalni proizvod DMS softver. Osnovna svrha ovog softvera jeste da se da se korišćenjem vrhunskog ekspertskog znanja iz oblasti energetike i softverskog inžnjeringa, na najracionalniji način iskoriste svi raspoloživi elektroenergetski kapaciteti u električnim distributivnim sistemima i na taj način ostvare milionske uštede.
Dugogodišnja saradnja sa Španskom kompanijom Telvent krunisana je 2008. godine otvaranjem nove zajedničke kompanije Telvent DMS. Sa ovim partnerom do sada je realizovano preko 50 projekata na svih šest kontinenata. U ovom trenutku, softver kompanije Telvent DMS pokriva oko 200 miliona ljudi, kao i električne sisteme većih svetskih centara, kao što su Toronto, Vankuver i još nekoliko gradova Amerike.
Predstavnici kompanije juče su izjavili da će ovaj projekat omogućiti zapošljavanje više od 1.000 mladih stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija. Kompanija Telvent DMS trenutno ima nešto više od 500 zaposlenih, 250 stipendista i sarađuje sa oko 100 stručnjaka sa Fakulteta Tehničkih Nauka u Novom Sadu.
Direktor kompanije Telvent DMS Dragan Popović izjavio je juče da otvaranje vrata Evropske Unije za kompaniju znači još više poslova uz konstataciju da je Telvent DMS “lider ne samo u našem regionu već i u svetu”.
Treba reći i da je u februaru ove godine potpisan novi “joint venture” ugovor sa Francuskom kompanijom “Schneideir Electric“, koja je proglasila Novi Sad za svoj glavni kompetitivni razvojni centar za “smart grid” IT tehnologije. To je otvorilo prostor za zapošljavanje preko 1.000 mladih stručnjaka u ovom novosadskom razvojnom centru.
Na taj način su stvoreni realni uslovi da Srbija i Novi Sad postanu svetski centar za proizvodnju specijalizovanog softvera za “smart grid” i upravljanje distributivnim mrežama. Sa odgovrajućim odnosom prema tom softverskom proizvodu, on bi se mogao nametnuti kao novi svetski standard u upravljanju velikom sistemima. Time bi bio otvoren širok prostor za zapošljavanje velikog broja visoko obrazovanih mladih stručnjaka u Srbiji.
Osim otvaranja SMART GRID poslovnog centra u Novom Sadu Novog Sada, danas je u Inđiji Indijska kompanija "Embassy Group" položila kamen temeljac za izgradnja IT parka u koji će biti uloženo 600 miliona evra.
Realizacija ovog velikog projekta izvodiće se u više faza koje će se odvijati u skladu sa jednim od najvažnijih svetskih standarda u ovoj oblasti, LEED Green Building Gold Certification, a prva faza bi trebala da bude završena u drugom kvartalu 2013. godine.
Na konferenciji za novinare generalni direktor Embassy Group, Jitu Virwani, izjavio je da projekat uključuje izgradnju kancelarijskog prostora „A" klase, od ukupno 25.000 m2, smeštenih u četiri poslovne zgrade. Predviđeno je da se ovaj park u narednih pet godina proširi do 250.000 m2 poslovnog prostora. Nakon realizacije prve faze biće otvorena mogućnost za zapošljavanje oko 1.000 ljudi, a po okončanju finalne faze projekta očekuje se zapošljavanje 25.000 IT stručnjaka sa odgovarajućim kvalifikacijama.
Jitu Virwani navodi da će ovaj IT park u Inđiji biti najveći centar ovakve namene u Evropi, i koji će imati potencijal da privuče velike svetske IT korporacije u Srbiju. Prema nekim ranijim najavama u Inđiji bi trebalo da se stacioniraju multinacionalne korporacije poput IBM, Microsoft, Hewlett Packard, Mercedes-Benz, Vodafone i Yahoo, s obzirom na to da su ove kompanije već deo ostalih IT parkova Indijske kompanije.
Embassy Group bavi se investicijama u nekretnine od 1985. godine i do sada je izgradila oko 2,8 miliona kvadratnih metara prvoklasnog komercijalnog, rezidencijalnog i veleprodajnog prostora u Indiji i Maleziji.
Polovina grupe U2 investirala u Dropbox
Cloud servis za dijeljenje sadržaja Dropbox, saopštio je da je polovica mega-popularnog rock benda U2, Bono i The Edge, sada investitori u kompaniji.
Dropbox ima na milijune korisnika koje privlači ideja izuzetno jednostavnog hostovanja datoteka na servisima trećih strana.
U Dropbox je prošlog listopada investirano 250 milijuna dolara i sada je objavljeno da su među investitorima bili Bono i The Edge. Neki od ostalih investitora u Dropdox bili su Index Ventures, Sequoia Capital, Accel Partners, Benchmark Capital, Goldman Sachs, Greylock Partners, Institutional Venture Partners, RIT Capital Partners i Valiant Capital Partners.
Frontman grupe U2, Bono Vox, poznat je kao investitor u tech kompanije posredstvom Elevation Partners, međutim, ovo je ulaganje u Dropbox je prvi put da je pjevač javno imenovan kao individualni investitor u kompaniju. Bono je sa Elevation Partners imo joše nekoliko interesantnih ulaganja među kojima su ulaganje u Facebook, Forbes, MarketShare, Move i Yelp.
Ulaganje u Dropbox može se smatrati modrim potezom s obzirom da kompanija ima ogroman rast od svog pokretanja 2007 godine. Također, kompanija je uspjela u svom nastojanju da bude dostupna svim mobilnim platformama, osobnim računalima i Mac.
Prije nekoliko tjedana, Dropbox je također pokrenuo duboku integraciju sa Facebook-om koja korisnicima omogućuje da dijele datoteke sa svojim prijateljima mnogo lakše nego ranije. Dropbox je nedavno redizajnirao svoje glavno korisničko sučelje a ovu investiciju planira da iskoristi za kupovinu malo poznate kompanije pokretanjeCove.
Neki investitori svesno ulažu u Ponzi prevaru
Najnovije istraživanje pokazuju povećanje broja online investitora koji svesno ulažu novac u online prevare.
Istraživanje otkriva da jedan mali broj ljudi svesno pokušava da sa tkz. Ponzi šemom dođe veoma brzo do velike zarade.
Šta je ustavi ponzi šema? Ponzi šema dobila je ima po čuvenom Bostonskom prevarantu Charles Ponzi, koji je postao poznat po korišćenju ove šeme još 1920 godine. Ponzi šema je vrsta prevare u kojoj se investitori privlače da svoj novac ulože u neki posao s tim da se zarada isplačuje od njihovog sopstvenog novca ili novca investitora koji se kasnije uključuju u posao. Ustvari, ne postoji nikakav posao niti profit od tog posla, sve je prevara. Ponzi šema najčešće mami nove investitore nudeći im znatno veću zaradu od investiranja u neke druge poslove, u vidu kratkoročnog, brzog povratka ulaga i abnormalno visoke zarada. Da bi se održala ta visoka zarada potrebno je imati veliki dotok novca od novih investitora.
Ova šema je osuđena na propast jer neko na kraju biva prevaren zbog nedostatka novca koji bi došao od novih investitora.
Nedavno je u Engleskoj na 14 godina osuđen Kautilya Pruthi zbog Ponzi prevare vredne 115 miliona funti. Kautilya Pruthi je za tri godine zaradio 38 miliona funti koristeći se Ponzi šemom u kojoj je učestvovalo više od 500 investitora među kojima su glumci, bankari, sportisti i ostali. Preko svoje kompanije Business Consulting International, uspio je privući i investitore iz Australije, Novog Zelanda, Singapura i Hong Konga, obećavajući im zapanjujućih 20 odsto mesečno kamate. Priča je bila da traži investitore koji će da ulože novac koji bi se koristio za kratkoročne kredite kompanijama u nevolji, kojima je potreban novac za plaćanje neke svoje robe. Međutim, većinu novca Kautilya Pruthi je zadržavao za sebe dok je manji deo isplaćivao investitorima da misle kako zarađuju novac.
Istraživanja pokazuju da investitori sve više koriste web alate kako bi pravovremeno uočili kada je najbolje da se povuku iz šeme i unovče svoje ulaganje.
Organizatori prevare su ti koji sa ovom prevarom zarađuju novac dok većina učesnika provodi dosta vremena regrutujući nove članova u nastojanju da ostvare svoju zaradu.
Istraživači procenjuju da je oko 6 miliona dolara prošlo kroz 1600 ovakvih šema koje su uočili i pratili na Internetu.
Ove šeme nude vrlo različite stope zarade. Najveća zarada koja je nuđena investitorima bila je kamata od čak 440 odsto za 10 minuta, ali većina ostalih ovakvih prevara nudi investitorima dobit od 1% do 2% dnevno.
U istraživanju se navodi da su otkrili agregatore ili "sajtove tragače" koji su pratili Ponzi šeme, od kojih su neke trajale mesecima. Ovakvi sajtovi su investitorima nudili detalje o visini isplate koja se nudi u različitim šemama. Koristeći ove sajtove investitori su bili u mogućnosti da pravovremeno uoče kada šema počinje da se raspada i kada je vreme da povrate svoje početne investicije.
Jedina svrha ovakvih sajtova je da pomogne ljudima pri izboru gde da ulože svoj novac. Prema onome što smo vidjeli istražujući ovu materiju na Internetu, neki ljudi dobiju svoj novac nazad, a neki dobiju mnogo, mnogo više nego što su uložili. Ljudi koji dođu na ovakve sajtove uopšte nisu svesni da se radi o prevari, mnogi se veoma brzo uključuju u ovu “dobru priliku za investiranje",
izjavio je Dr Richard Clayton, jedan od eksperata za kompjutersku bezbednost koji je učetvovao u ovom istraživanju.
Takođe, on je bio veoma oprezan u izvlačenju bilo kakvih zaključaka s obzirom na nedostatak potkrepljujućih dokaza.
U svimPonzi šemama, početni investitori se oslanjaju na naivnosti kasnijih učesnika koji ne mogu biti svesni da se pridružuju finansijskoj prevari koja će ih koštati njihovog novca.
Istraživanje preporučuje da oprez kod svih vrsta investicija koje nude neverovatnu zaradu. Ako vam neka ponuda zvuči previše dobro da bi bila istina, velika je verovatnoća da se radi o prevari.
Edukacija može da pomogne ljudima da uoče ovakve šeme, kada ljudi više znaju o ovoj oblasti manje je verovatnoća da će postati žrtve prevare jer će mnogo lakše prepoznati da se radi o Ponzi šemi.
Svaka ponuda za investiranje koja nudi abnormalnu zaradu pa čak i spomenutih 1% dnevno (mnogima se to ne čini velikim procentom) jednostavno ne postoji.
Takođe, treba reći da osim Ponzi šeme postoji još veliki broj drugih načina prevare kod kojih morate biti oprezni, pa tako na Internetu se može pronaći veliki broj ponuda za online posao slanja e-mail poruka s tima da se za svaki poslati e-mail počiljalac plaća od 5 do 20 dolara! Naravno, zdrav razum i određeno znanje govori da sa ovom ponudom nešto nije u redu, da se nešto drugo krije u pozadini. U svakom slučaju najverovatnije seradi o nekoj vrsti prevare, bilo da joj je cilj doći do vaših ličnih podataka, vašeg novca (npr. članarina) ili do vaših klikova.
Sve u svemu, budite oprezni sa bilo kojom vrstom ulaganja koje vam obećava abnormalnu zaradu.
Poznate ličnosti sve češće ulažu u online poslovanja
Jessica Alba je ovih dana postala još jedna poznata ličnost u nizu koja želi da se okuša u online poslovanju, pokretanjem kompanije Honest koja će se baviti prodajom ekoloških proizvoda za bebe, biorazgradivim pelenama i organskim losionom za negu kože.
Jessica Alba navodi da su joj ciljna grupa majke koje su zauzete i koje nemaju vremena da provode sate i sate tražeći ekološke proizvode za svoje dete. Honest diferencira sebe od kunkurencije koristeći se online modelom pretplate sa kojim želi da privuće i zadrži potrošače.
Jessica Alba nije prva poznata osoba koja koristi svoj status zvezde za pokretanje online poslovanja (ili oživljavanja nekog posrnulog), a neke od tih poznati ličnosti su:
Justin Timberlake
Timberlake je možda i najpoznatija zvezda investitor koja je sa Specific Media preuzela nekadašnjeg online giganta MySpace za 35 miliona dolara. Uprkos njegovim tvrdnjama da će revolucionarizirati sajt i vratiti ga na put stare slave, do sada ipak nije bilo pomaka, MySpace i dalje gubi korak sa konkurencijom.
Justin Timberlake je takođe investirao i u web sajt za deljenje fotografija Dekko i u startup Stipple.
LL Cool J
Poznati reper je pokrenuo društvenu mrežu koja omogućava muzičarima da kolaboriraju i snimaju materijal na web-u. Korisnici društvene mreže BoomDizzle mogu da rade na svojim pesmama u realnom vremenu i da svoje kreacije postuju na sajt ili da ih otpreme direktno na iTunes.
Ashton Kutcher
Glumac Ashton Kutcher je napravio nekoliko mudrih ulaganja u online poslovanja među kojima su Foursquare, Flipboard, Path i Airbnb. Trenutno mu se veoma isplatila odluka da se 2009 godine pridruži grupi investitora koji su tada kupili Skype za 2.8 milijardi dolara, koji je prošle godine prodat kompaniji Microsoft za fantastičnih 8 milijardi dolara. Pogledaj kompletan post »
Saudijski Princ uložio 300 milijuna dolara u Twitter
Dva mjeseca nakon što su se po prvi puta pojavile glasine da Saudijski Princ Alwaleed bin Talal, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, razmišlja da uloži u Twitter sada je to i zvanično potvrđeno. Naime, kompanija Kingdom Holding, koja je 95% u vlasništvu Princa Alwaleed bin Talal, potvrdila je da je uložila 300 milijuna dolara u Twitter i da sada imaju 3% udjela u kompaniji.
Kompanija Kingdom Holding ovu investiciju naziva "strateškim ulaganjem", još jednim u nizu Prinčevih ulaganja u obećavajuće, brzorastuće kompanije sa globalnim utjecajem.
Kingdom Holding već ima u svom vlasništvu 7% udjela u kompaniji News Corp. kao i milijunska ulaganja u Apple i Time Warner.
Društveni mediji će iz temelja promijeniti medijsku industriju u godinama koje su pred nama a Twitter će svakako biti jedan od onih koji će uhvatiti i monetarizirati ovaj pozitivan trend,
priopćio je Ahmed Halawani, izvršni direktor kompanije Kingdom Holding.
Inače, Princ Alwaleed bin Talal je nećak kralja Saudijske Arabije i prema magazinu Forbes on je 26. najbogatija osoba na svijetu sa bogatstvom koje se procjenjuje na 19,6 milijardi dolara. O Princu se dosta pisalo prošle godine nakon njegovog ulaganja od 500 milijuna dolara u General Motors i nakon predstavljanja planova za izgradnju najvišeg toranja na svijetu u Jeddah.
Intel ulaže 100 milijuna dolara u softver i usluge za mobilne uređaje
Intel će uložiti 100 milijuna dolara u tvrtke koje rade na razvoju softvera i usluga za mobilne uređaje i računala. Ovaj potez treba da poboljša prisutnost proizvođača čipova na tržištu mobilnih uređaja.
Kompanija navodi da će investicije ići prema tvrtkama koje rade na razvoju "inovativnih aplikacija i digitalnog sadržaja" za mobilne uređaje i računala. Početnih 45 milijuna dolara će biti uloženo u 12 tvrtki u sljedećih nekoliko dana. Kompanija Intel navodi da će uložiti u Urban Airship, mobile platform-as-a-service tvrtku i 4tiitoo, Njemačkog proizvođača Tablet-a i softvera za mobitele. 4tiitoo je najpoznatiji po svom WeTab Tablet-u i operativnom sustavu, WeTab OS.
Intel navodi da bi kasnije uložio u Happiest Minds Technologies i TeliBrahma u Indiji, Outblaze Venture Holdings, Miartech i MakePolo.com u Kini, Neosem u Južnoj Koreji, SNSplus i Insyde Software u Južnoj Koreji i OneBe i G-cluster u Japanu.
Intel gotovo da je bez prisutnosti na smartphone tržištu a tek je ušao na Tablet tržište, u kojem vlada ARM, čiji se procesori koriste u većini uređaja. Kompanija će također ulagati u tvrtke koje se bave razvojom tehnologije i softvera za ultrabooks, koja je Intel promovirao kao novu kategoriju prijenosnih računala sa značajkama poput Tablet-a.
Intel je pokrenuo AppUp trgovinu, gdje korisnici mogu skinuti programe za rad na netbook i Tablet računarima koji se temelje na x86 čipovima. Međutim, ova trgovina nije baš primljena od strane korisnika kako je to kompanija očekivala.
Foxconn ulaže 12 milijardi dolara u nove pogone u Brazilu
Tajvanski proizvođač elektroničkih uređaja, Foxconn Technology Group, koji najveći dio svojih tvornica ima u Kini, najavio je mogućnost ulaganja 12 milijardi dolara u nove proizvodne pogone u Brazilu.
Foxconn, tvrtka koja proizvodi Apple iPod, iPhone i iPad, ali i mnoge druge elektroničke uređaje skoro svih brandova, navodi da je u ozbiljnim razgovorima oko novih ulaganja u proizvodne pogone u Brazilu. Ove planove je otkrio brazilski predsjednik Dilma Rousseff tjekom posjete Pekingu, istaknuvši kako Foxconn želi investirati u zemlju u obliku novih proizvodnih pogona kreirajući time nova radna mjesta i osiguravajući Brazilskoj vladi dodatni izvor prihoda od poreza.
Prema dosadašnjim saznanjima razgovori kompanije sa Brazilskom Vladom traju već tri mjeseca a ako se uspješno završe Foxconn bi mogao početi proizvodnju iPad-a u novoj fabrici već krajem godine. Premještanjem proizvodnje u Brazil, kompanija Foxconn može ostvariti dvostruku dobit, sa jedne strane proizvodi za američko tržište mogu putovati znatno kraće, kopnenim putem, u odnosu na dosadašnji put koji proizvodi prelaze od fabrike Shenzhen u Kini, a sa druge strane mogu dogovoriti znatno niže poreze i carine sa Brazilskom Vladom.
Yuri Milner sa svojim DST investira 500 milijuna dolara u Kineski 360buy.com
Yuri Milner i njegov Digital Sky Technologies (DST) ponovo su privukli interesovanje svojim novim ulaganjem. Nakon investiranja u Groupon i Spotify vrijednog 100 milijuna dolara počele su glasine da kompanija njuška oko poslovanja tkz “Kineskog Amazona”, 360buy.com.
Sada su glasine potvrđene, DST se nalazi u skupini ulagača koji investiraju impresivnih 1,5 milijarde dolara u kompaniju 360buy.com Kompanija je u istom prostoru kao i Taobao a planira i IPO u 2013 godini.
360buy je najveći 3C online trgovac na B2C tržištu u Kini a također je jedan od najpopularnijih i najsnažnijih e-business web stranice sa oko 10 milijuna registriranih korisnika na Kineskom e-Business polju.
Yuri Milner-ov DST sa 500 milijuna dolara predvodi ovo fenomenalno ulaganje od 1,5 milijarde dolara, zajedno sa Tiger Fonda, Walmart i drugi ulagačima. Yuri Milner i njegov Digital Sky Technologies su poznati po uspješnim ulaganjima u Facebook, Zynga i Groupon a sada se kako stari stoje okreću znamenitim i rastućim mogućnostima na Kineskom e-Commerce tržištu.
e-Commerce industrija u Kini je u prošloj godini zabilježila 79 milijarde dolara prodaje a sam 360buy.com je prema procijenama napravio 1,7 milijarde dolara prodaje u 2010 godini.
Google Ventures investirao u marketinšku kompaniju HubSpot
HubSpot, firma koja izrađuje veliki broj softverskih proizvoda koji služe da pomognu malim i srednjim kompanijama da kvalitetnije iskoriste mogućnosti koje pruža digitalni marketing kao što su optimizacija za Internet pretraživače i društveni mediji, objavila je da je podigla 32 miliona dolara investicija od Sequoia Capital, Salesforce.com i Google Ventures.
Interesantno je to da je Google investirao, jer HubSpot pomaže drugima da budu bolje pozicionirani na stranicama rezultata pretrage a u poslednje vreme smo videli da Google na tom polju pravi određne rezove promenama u svom algoritmu za pretragu.
Prema nekim procenama vrednost kompanije se kreće oko 200 miliona dolara.
Slažemo se sa uverenjem HubSpot-a da su pretraživači, socijalni mediji i mobilni uređaji fundamentalno promenili način na koji poslovanje treba da se prezentuje tržištu. Mi smo oduševljeni da podrži njihove napore da pomognu hiljadama malih i srednjih kompanija da dođu do potencijalnih klijenata,
navodi u saopštenju za javnost Google Ventures partner Rich Miner, koji se pridružio kompaniji kada je kupio mobilni startup koji je kasnije postao Android.
Kompanija HubSpot, je osnovana 2006 godine i kompanijama nudi softverski pakt koji im pomažu da privuku više posetilaca na svoje web stranice a zatim ih pretvore u kupce. Alati rade sve, od pomoći pri optimizaciji odredišne stranice, blogu, upravljanje e-mail kampanjama, praćenje lead-ova i ostalo. Kompanija takođe nudi SEO alate za analizu strana, praćenje ključnih reči i analizu dolaznih linkova. Kompanija HubSpot ima više od 4.000 klijenata.