Online Tržište

Twitter neće koristi sistem baze podataka Cassandra za skladištenje tweet-ova nego će ga koristiti za analizu u realnom vremenu. Već duže vreme se verovalo da će analiza biti dio Twitter-ove strategije monetarizacije ali sve do pre dva dana to je bila samo ideja koja ima potencijal. 

Ryan King iz Twitter-a navodi:

Naši analitički, operacijski i infrastrukturni timovi rade na sistemu koji koristi Cassandra-u za analitiku u realnom vremenu, za internu i eksternu upotrebu. Ovo jeste promena u strategiji. Nastavićemo da koristimo postojeći Mysql za skladištenje podataka jer verujemo da još nije došlo vreme da učinimo veliku migraciju na nove tehnologije,

Međutim, najveća vest jeste pomak Twitter-a sa prvobitne pozicije da Cassandra-u koristi za skladištenje tweet-ova.

Kako kažu malo bolji poznavaoci prilika, naravno da nije pravo vreme za migracije, jer se Twitter suočava sa prometom koji nije video nikada pre (delimično zahvaljujući Svetskom Nogometnom Prvenstvu koji se se srećom po Twitter završava u nedelju) i koji mu pravi ogromne tehničke probleme.

Cassandra je open source Apache projekat za stvaranje "visoko skalabilne druge generacije distribuiranih baza podataka". Sistem će i dalje biti ključni deo mnogih novijih velikih Twitter projekata, kao što su baze podataka za geolociranje, za podatke koji se koriste za tweet-ove i trendove kao i već pomenutu analitiku.

Mi ulažemo u Cassandra-u svaki dan jer očekujemo da će još dugo vremena biti sa nama i naše korišćenje sistema će samo da raste,

zakljućuje Ryan King.

Prema nekim informacijama Google je navodno uložio između 100 i 200 milijuna u social-gaming kompaniju Zynga. S obzirom na nedavne glasine o Google-ovoj izgradnji socijalne mreže, popularnosti Zynga igrica i nesuglasicama između Zynga i Facebook-a, moglo bi se pokazati da je ovaj novac prilično dobro utrošen.

Ulaganje je bilo direktno iz Google-a a ne od strane Google Ventures, i to je strategijski orjentisan posao, kažu informacije. Očigledno je da će Zynga biti najvažniji igrač na novoj platformi Google Games koja bi trebala biti pokrenuta krajem ove godine.

Ne samo da će Zynga igre dati Google-u solidnu bazu društvenih igara nego će mu također pružiti početak istinskog socijalnog graph-a kako se korisnici budu prijavljivali na Google Games da igraju igre. Također ne bi bilo iznenađenje, s obzirom na ove informacije, da PayPal u skorijoj budućnosti bude zamjenjen sa Google Checkout kao primarnom opcijom plaćanja. Zynga je prema nekim navodima najveći pojedinačni korisnik PayPal-a a Google je oduvijek tražio načine kako bi učinio Google Checkout relevantnim.

Zynga nastavlja raditi na visokoj razini strateških ponuda poslovnog razvoja. Razlog zašto je toliko privlačna tvrtkama kao što su Yahoo i sada Google je taj što im Zynga omogućuje da obnove masivni socijalni graph, koji je trenutno pod kontrolom Facebook-a. Iz nekog razloga ljudi vole igrati ove igre a postaju i njihovi strastveni ovisnici, vraćaju se iz dana u dan kako bi ih igrali. To je pomoglo Facebook-u da postane ono što je danas a Google, Yahoo i drugi žele da dio te čarolija otmu za sebe.

Google i Zynga naravno nisu imali komentar na ove informacije.

Google je odobrio svim korisnicima Google Maps sposobnost pogleda fotografija snimljenih iz zraka  pod uglom od 45°. Dovoljno je da uvećate jednu od podržanih lokacija i dobit ćete bolji pogled nego prije.

Značajka je prethodno bila dostupna samo programerima i to kao dio Labs za Google Maps. Sada svatko tko koristi Google Maps može vidjeti slike iz zraka, ali lokacije su ograničene na samo nekoliko gradova u Europi i Južnoj Africi kao i na zapadnu obalu Sjedinjenih Država.

Ove slike su preuzete iz zraka a ne iz orbite, tako da su oštrije a njihov kut vam omogućuje da se divite znamenitostima i građevinama pošto ih gledate sa strane. Microsoft Bing Maps nudi nešto slično, visoku kvalitetu slike po default-u već neko vrijeme, tako da je ova značajka ustvari Google-ovo stizanje konkurencije.

Google Maps zračne snimke pod kutom od 45 ° dostupne su trenutno za samo nekoliko lokacija u Sjevernoj Americi, Europi i Africi. Za sada, podržane lokacije su mjesta u Bloemfontein, Cape Town, Durban, Johannesburg, Nelspruit, Polokwane, Port Elizabeth, Pretoria, i Rustenburg u Južnoj Africi, Portland, Sacramento, San Diego, San Jose, Santa Cruz i Santa Clara u Sjedinjenim Američkim Državama a što se tiče Europe zasada samo Dortmund u Njemačkoj i Venecija u Italiji.

Na mapi se vide podržane lokacije.

AOL-ov MapQuest je danas najavio da lansira open source mapiranje, počevši od Velike Britanije pa zatim i SAD-a.

Projekt koji je dostupan na open.mapquest.co.uk, koristi novi moderan dizajn i plan za MapQuest.

Međutim, podaci na sajtu dolaze od OpenStreetMap zajednice, koja stvara besplatne karte koje se također mogu i uređivati.

Lansiranjem "MapQuest Open", kako je projekat nazvan, AOL je najavio i milijun dolara investicije u OpenStreetMap fond kao potporu rastu open source mapiranja u SAD.

MapQuest je prvo veliko mapiranje u zagrljaju sa open source zajednicom,

rekao je Jon Brod, izvršni potpredsjednik AOL Ventures, Local i Mapping.

Steve Coast, osnivač OpenStreetMap, pohvalio je AOL za njegove napore, priopćivši da ovaj potez predstavlja rijetku dalekovidnost u prepoznavanju puta kojim ide budućnost mapiranja.

Što se tiče AOL-a, ovaj potez sigurno nije izliv osjećanja dobrote kroz potporu open source zajednici, prije će biti da se radi o dobro proračunatoj poslovnoj odluci. Korištenje otvorenih podataka će omogućiti kompaniji da brzo podigne svoje karte sa mnogo informacija i detalja, uključujući i stvari kao što su biciklističke staze, planinarske staze i parkovi, bez ulaganja značajnih sredstva kako bi to postigli. Krajnji rezultat ne može biti konkurencija Google Maps ili Bing Maps, niti njihovom Street Views, karti aplikacija, Bird's Eye pogledu, 3D mogućnostima i drugim značajkama, ali bi mogao za sada da bude dobra alternativa.

MapQuest, brand čije ime je nekada bilo sinonim za mapiranje, se nada da nije prekasno da uđe u trku sa ostalim konkurentima a ovaj potez je jedan od pokušaja.

Nakon zategnutih odnosa do kojih je došlo Google-ovim preusmjeravanjem sa svoje Kineske web stranice na stranicu u Hong Kongu, kako bi se izbjegla cenzure rezultata pretraživanja, činilo se da bi Peking to mogao da kazni tako što im ne bi produžio dozvolu za rad u Kini. Google-ova promjena taktike prema Kineskom zakonu o cenzuri očito je donijela rezultate.

Prema izvještajima iz Google-a Peking je obnovio Google-ovu dozvolu kao Internet provajdera. Google navodi da im je Kineska vlada obnovila dozvolu, i da su u tvrtki svi jako zadovoljni tom činjenicom kao I da se raduju nastavku pružanja usluge pretrage i drugih usluga Kineskim korisnicima.

Iz perspektive publike, mogućnost da ugradite video na drugim sajtovima je ono što širi njihovu gledanost i čini ih viralnim a iz perspektive oglašavanja, većina toga video je web ekvivalent mrtvom vazduhu.

Niko ne prodaje Embedded video jer niko ne zna gde on ide,

kaže izvršni direktor Magnify.net, Steve Rosenbaum.

On je zaslužan za rešenje ovog problema, novi proizvod video oglašavanja on naziva Elastic Inventory.

Magnify nudi video agregacijsku platformu, video sekciju srednjih web izdavača, kao što su New York Magazine, Bicycling i The Week. Magnify omogućava ovim izdavačima da otpreme svoj video i pomešaju ga sa videima koji dolaze sa više od 20 video sajtova širom weba, poput YouTube, Metacafe i Dailymotion. Problem je što ovi izdavači ne mogu ubaciti oglase na ove video snimke.

Ali sada je Magnify počeo da sklapa poslove sa velikim video sharing sajtovima, počev od Metacafe, kako bi omogućili izdavači koji koriste Magnify da unesu svoje oglase u ugrađeni (embedded) video. Magnify pregovara oko oglasnog inventara prodaje preko svoje mreže, što omogućava izdavačima da kupe video oglase za naprimer 5 dolara CPM (cenu za hiljadu prikaza), a prodaju ga za 15 ili 20 dolara CPM.

Ovaj proizvod se zove Elastic Inventory jer izdavači ne moraju da se obavežu na kupovinu bilo kojeg oglasnog video prostora prije nego ga prodaju. Ako ga ne prodaju, oni mogu da nastave da prikazuju video ali bez reklama.

Mišljenje je da su oglašavači spremni da plate i veću CPM. Oni ne brinu da li je to korisnički generisan video sve dok je pouzdan i proveren, a upravo je to ono što urednici na ovim Magnify sajtovima rade. Oni kupuju poznatu publiku koja posećuje ove izdavače i kontroliše kontekst u kojem se prikazuju ova videa.

Steve Rosenbaum želi da poveća ponudu Elastic Inventory na svim velikim video sharing sajtovima. Dailymotion je verovatno sledeći, ali sumnjam da će YouTube ikada pristati na dogovor jer bi izgubio kontrolu na tržištu video oglasa.

Magnify izdavači sada imaju veliki ekonomski podsticaj da izaberu video sa drugih sharing sajtova

Prikazivanje oglasa je možda najstarija metoda monetarizacije Interneta i to je mjesto gdje Google namjerava da se širi. Tvrtka je dosegla 25,8 milijardi impresija na kvartalnom nivou koje su joj potrebne za monetarizaciju i početak ostvarenja svoje namjere da se razvija i širi u prostoru oglašavanja. Google ovu svoju strategiju širenja  naziva ” Google Display Network.”

Google ima dovoljno pregleda za početak ovog smionog plana širenja u prostoru oglašavanja ali je to i dalje jako malo u poređenju sa suparnicima poput Facebook-a koji je imao više od 176 milijardi impresija u istom kvartalu u kom je Google ima 25,8 milijardi.

Google planira povećanje svojih reklama na poleđini popularnosti Google Finance, Google Maps, Google Books, YouTube, pa čak i Gmail-a. Znaći tamo gdje su bile reklame sada će ih biti još više a tamo gdje ih je bilo malo sada će ih biti mnogo. S obzirom na Google reputaciju, kao pružatelja besplatnih usluga sa malo oglasa, to je ogromna promjena koju će korisnici teško prihvatiti sa odobravanjem.

Potpredsjednik Google-a Neal Mohan komentira situaciju ovako:

Prikaz oglasa je na ključnoj točci i mi smatramo da može biti znatno veći od 20 milijardi dolara koliko iznosi danas, da li može biti 40 milijardi dolara, 60 milijardi dolara ili 80 milijardi dolara ostaje da se vidi. Google namjerava raditi na ovom povećanju skraćivanjem oglasnog procesa, između ostalog, smanjenjem vremena od završenog kreativnog rada do konačnog oglašavanja.

Izgradnjom jednostavnijih platformi koje pružaju više kontrole za oglašivače i brži put za pokretanje reklamne kampanje će doprinjeti povećanje oglasnog prostora a Google se nada rastu prihoda i svoje pozicije u svijetu oglašivanja.

Google će raditi na ovom svom planu, samo je pitanje koliko dobro. On ima sve alate i pribor koji je potreban za izvršenje ove vizije.

Distimo, tvrtka koja se bavi analitikom App Store, je prošlog tjedna objavila svoje izvješće za lipanj 2010 godine u kome su zumirane cijene mobilnih aplikacija na raznim platformama. U izvještaju je utvrđeno da je više od polovice mobilnih aplikacija ispod ili jednako cijeni od 2 dolara na Android Market, Apple App Store za iPhone i iPad, Nokia Ovi Store i Palm App Catalog.

Iznimka od pravila je BlackBerry App World (koji ne dopušta aplikacije po cijeni manjoj od 2,99 dolara) kao i Windows Marketplace za Mobile. Windows također ima najmanji udio besplatnih aplikacija (22%) a potrebno je posebno naglasiti da je pet od deset najpopularnijih besplatnih aplikacija u Windows Marketplace za Mobile zapravo objavio sam Microsoft.

Android Market je sa 57% udjela besplatnih aplikacija daleko ispred svih ostalih. Većina ostalih je tu negdje sa oko 25% besplatnih aplikacija. U stvari, jedini App Store sa udjelom besplatnih aplikacija većim od 30 posto je Palm App Catalog.

Distimo ističe da je Android Market dostupan u 46 zemalja ali da samo korisnici 13 njih imaju mogućnost da preuzimaju datoteke koje se plaćaju a programeri u samo 9 zemalja mogu da ih distribuiraju na Android Market.

Distimo istraživanje pokazuje da je postotak aplikacija po cijeni ne većoj od 1 dolara puno veći u App Store za iPhone nego u App Store za iPad. Postotak aplikacija po cijeni do 2 dolara je sličan između jednog i drugog, dok je postotak aplikacija po cijena između 3 dolara i 10 dolara veći u Apple App Store za iPad nego u Apple App Store za iPhone. Prosječna cijena svih aplikacija koje se plaćaju i 100 najpopularnijih aplikacija koje se plaćaju u Apple App Store za iPad, iznosi 4,65 dolara, i veća je nego u Apple App Store za iPhone, gdje je prosječna cijena 4.01 dolara. Međutim, prosječna cijena 100 najuspješniji aplikacija je veća u Apple App Store za iPhone.

SafetyWeb, servis koji omogućava roditeljima da prate online društvene aktivnosti svoje dece, je upravo kupio kompaniju Odojo lociranu u Koloradu. Kompanije nisu otkrile uslove dogovora, osim da je kompletna transakcija gotovinska.

U junu je SafetyWeb objavio 8 miliona dolara investicionih sredstava Battery Ventures koji su sa First Round Capital u kompaniju uneli ukupnu novčanu masu od 8.75 miliona dolara.

Izgleda da je ovo tehnološka kupovina, a samo jedan Odojo zaposlenik, inženjer, će se pridružiti SafetyWeb-u. Osnivač Mike Stemple će se pridružiti SafetyWeb-u kao savetnik. Odojo tehnologija će pomoći SafetyWeb-u da identifikuje specifične opasnosti po kategorijama, kao što su droga, seks, samoubistva, anoreksija, mržnja, itd

Roditeljska zabrinutost oko toga šta njihova deca rade online znači da ima mnogo potencijala za zaradu kompanija koje im ponude barem osnovni nivo nadzora. SafetyWeb očekuje svoj dalji rast s obzirom da se roditeljska zabrinutost konstantno povećava.

Pre nego što krenete da ludite za novom Facebook funkcijom prepoznavanja lica treba da znate da ona još uvek ne postoji u obliku u kom to korisnici očekuju. Za sada, prepoznavanja lica jednostavno znači prihvatanje činjenice da je lice prisutno i to je sve.

Funkcija koja je dodana ovih dana je nastojanje Facebook-a da proces obilježavanja učini bržim i jednostavnijim, kao i da poboljša ceo sistem upload-a fotografija, njihovog pretraživanja i označavanja.

Prema navodima Facebook-a više od 100 miliona fotografija se upload-uje dnevno. Skoro da ne postoji korisnik socijalne mreže koji nije delio fotografije, 99% od 400 miliona korisnika prema navodima Facebook-a upload-ovalo je barem jednu sliku.

Za sada, prepoznavanja lica će identifikovati da je lice prisutno u otpremljenoj fotografiji, tražeći od korisnika da odgovori: "Čija je ovo lice?" Kako Facebook navodi, funkcija je u ograničenom testiranju tako da trenutno ne mogu svi da je vide, ali ovo prepoznavanja lica i još mnogo toga uskoro treba da bude objavljeno za sve korisnike.