Online Tržište

Njemački izdavači novina i časopisa danas su priopćili da neće pristati na sličan dogovor kakav je kompanija Google postigla sa Francuskim izdavačima u riješenju spora oko gubitka prihoda zbog objavljivanja ​​dijelova novinskih članaka ​​u rezultatima Google pretraživanja.

Naime, Francuska Vlada je vršila veliki pritisak na Google smatrajući da kompanija nepravedno zarađuje od oglašavanja u pretraživanju vijesti (vijesti iz Francuske) i želeći da je prisili da počne da plaća za povlasticu povezivanja sa Francuskim portalima koji objavljuju vijesti.

Google i druge tražilice često objavljuju ​​dijelove novinskih članaka u svojim rezultatima pretraživanja bez dozvole izdavača i pri tomu zarađuju novac od oglašavanja koji se ne dijeli sa izdavačima. Francuski, Belgijski i Njemačkih izdavači su zatražili naknadu za ovaj gubitak prihoda.

U petak je kompanija Google objavio da je postigla dogovor sa Francuskim izdavačima osnivanjem inovacijskog fonda u visni od 60 milijuna evra koji bi se koristio za pomoć Francuskim izdavačima u prijelazu u digitalno doba. S ovim dogovorom Google će izbjeći uvođenje zakona kojim je prijetila Francuska Vlada u slučaju ne rješavanja spora. Donošenjem zakona Google bi bio primoran da plaća za objavljivanje ​​dijelova novinskih članaka.

Dogovorom sa Francuskim izdavačima Google se obavezao da će im pomoći u povećanju online prihoda koristeći svoju tehnologiju oglašavanja. Inicijativa je slična onoj postignutoj sa Belgijskim izdavačima u prosincu prošle godine.

Kompanija Google uspjela se dogovoriti sa Belgijskim i Francuskim izdavačima ali po svemu sudeći sa Njemačkim izdavačima to neće ići tako lako.

Ovakav sporazum nije model za Njemačku. Sporazum Google-a i Francuskih izdavača ima nedostatak da se odnosi samo na jednog agregatora što ostavlja Francuske izdavače bez alternativa da se brane protiv drugih agregatora sada i u budućnosti,

priopćio je Savez Njemačkih Novinskih Izdavača (BDZV) i Savez Njemačkih Izdavača Časopisa (VDZ).

Njemačka Vlada je u procesu izrade zakona koji će omogućiti izdavačima da naplaćuju tražilicama poput Google-a objavljivanje dijelova novinskih članaka. Njemački izdavači tvrde da je jedan ovakav zakon potreban kako bi se zaštitila prava izdavača i obezbjedila pravnu osnovu za zabranu korištenja sadržaja bez odobrenja izdavača.

Federalni Sud Pravde u Karlsruheu presudio je da je Internet osnovni dio ljudskog života. Njemački zakon već nalaže da pojedinci mogu tražiti nadoknadu zbog gubitka mogućnosti korištenje osnovnih materijalnih stvari, što znači da ljudi imaju pravo zatražiti naknadu u slučaju da je pristup Web-u poremećen od strane njihovih davatelja usluga.

Sud je svoju presudu donio nakon slučaja u kom čovjek nije bio u mogućnosti koristiti svoju ​kućnu DSL konekciju skoro dva mjeseca. Naravno, ova vrsta konekcije odgovorna je i za njegovu telefonsku i fax liniju, tako da ovaj čovijek nije mogao koristiti ove tri usluge od kraja 2008 godine do početka 2009 godine.

Ovaj čovjek već je dobio odštetu od svog pružatelja usluge zbog toga što je morao svo to vrijeme koristiti svoj mobitel, ali on je želio i odštetu zbog toga što svo to vrijeme nije mogao da pristupi i koristi Internet.

Glasnogovornik Suda rekao je da Internet igra vrlo važnu ulogu u životu te da utječe na privatni život pojedinca na vrlo različite i presudne načine. Zbog toga je Sud donio presudu da se korištenje Interneta može usporediti sa gubitkom mogućnosti korištenja automobila.

Treba reći i da je Francusko Ustavno Vijeće donijelo presudu još 2009 godine prema kojoj je pristup Internetu osnovno ljudsko pravo. Nadalje, Finska je zauzela slično stajalište godinu dana kasnije proglašavajući da svaki građanin mora biti opremljen sa 100 MB širokopojasnom konekcijom do 2015 godine.

Njemački parlament danas raspravlja o kontroverznom zakonu o online autorskim pravima koji bi portalima koji objavljuju vijesti pružio mogućnost da tražilicama poput Google-a naplaćuju za objavljivanje kratkih isječaka iz njihovih članaka.

Prošli mjesec na ovu temu oglasila se i Francuska Vlada koja smatra da je nepravedno da Google zarađuje od oglašavanja u pretraživanju vijesti (vijesti iz Francuske), te predlaže da Google počne da plaća za povlasticu povezivanja sa Francuskim portalima koji objavljuju vijesti.

Njemački parlament će raspravljati o nacrtu zakona koji predlaže da izdavači mogu naplatiti tražilicama za objavljivanje kratkih isječaka iz njihovih članaka, ili im eventualno omogućiti da tuže tražilice zbog kršenja autorskih prava. Zakon je predložila Federacije Njemačkih Novinskih Izdavača (BDZV), koji tvrdi da su tražilice pirati koji objavljuju sadržaj bez traženja njihovog pristanka, i bez dijeljenja prihoda sa izdavačima.

Početkom tjedna, Google je započeo online kampanju protiv ovog zakona, koji je podržan od strane Njemačke vlade u kolovozu. Google je pozvao Nijemce na podrže protest protiv zakona koji može “značajno poremetiti” način na koji ljudi pretražuju i pronalaze informacije na Internetu.

Stranica na kojoj je objavljena kampanja imala je više od 500.000 posjetitelja, a više od 25.000 ljudi potpisalo je online peticiju protiv zakona. Treba reči da je Mozilla javno podržala Google ali to je bilo očekivano s obzirom da gotova sva njena online zarada dolazi od partnerstva sa Google-om.

Google je kritiziran zbog svoje kampanje protiv zakona.

Kompanija Google očito pokušava iskoristiti svoje korisnike za lobiranje pod izgovorom tzv projekta za slobodu Interneta, To je izvanredan proces, da kompanija koristi javnost za svoje ekonomske interese. Ponašanje Google-a ne pridonosi činjeničnom vaganju argumenata. Sa ovim zakonom želimo postići da u našoj zemlji kvalitetno novinarstvo ima uravnoteženo natjecanje i na Internetu,

priopćili su Günter Krings i Ansgar Heveling, političari CDU i CSU konzervativnih stranaka, koji zajedno čine najveći blok u Njemačkom parlamentu.

Biti će vrlo interesantno vidjeti kako će se Njemački parlament odrediti po ovom pitanju. S obzirom da je i Francuska također za regulisanje ovog pitanja velika je vjerojatnoća da će ih i ostale države članice EU pratiti u njihovim zakonskim rješenjima.

Koje je vaše mišljenje, treba li Google da plaća izdavačima?

Istraga koja je u tijeku i koju Irski povjerenik za zaštitu podataka vodi protiv Facebook-a po pitanju njegove transparentnosti korisničkih podataka i privatnosti, juče je dobila svoj epilog. Facebook je pristao da onemogući svoju uslugu prepoznavanja lica uslugu za korisnike u Europi.

Facebook je na udaru Europske Unije zbog korištenja softvera za prepoznavanje lica za identificiranje ljudi na fotografijama svojih korisnika. Njemačka je nedavno ovu praksa nazvala protuzakonitom te je uputila zahtijev Facebook-u da onemogućiti ovu svoju uslugu prepoznavanje lica i u potpunosti uništiti bazu podataka koja se odnosi na tehnologiju za prepoznavanje lica.

Na zahtijev Njemačke Facebook je negativno odgovorio istakavši da je prikupljanje podataka zakonito u Irskoj, gdje Facebook ima svoje Europsko sjedište. No, Irski vlasti su pokrenule vlastitu istragu po ovom pitanju te prisilile Facebook da djelomično prihvati ono što je Njemačka zahtijevala.

Irski povjerenik za zaštitu podataka priopćio je da je značajka usluge za prepoznavanje lica koja sugerira označavanje na slikama već isključena za nove korisnike u EU a predlošci za postojeće korisnike će biti izbrisani do 15. listopada.

Ovaj potez ne znači definitivno odustajanje Facebook-a od usluge prepoznavanje lica u Europskoj Uniji.

Potrebno je da ponovo postignemo dogovor sa Irskim povjerenikom za zaštitu podataka oko pristupa i najboljeg načina obavještavanja i educirati korisnike, tako da se mi iskreno nadamo da ćemo uskoro ponovo moći ponuditi Europskim korisnicima ovu izuzetno korisnu uslugu,

navodi se u priopćenju Facebook-a.

Osim pitanja vezanih za uslugu prepoznavanja lica, Facebook je pristao da pruži bolju transparentnost korisnicima o tome kako se podaci prikupljaju, da veću kontrolu korisnicima nad postavkama privatnosti, kao i "implementaciju jasnih perioda za brisanje osobnih podataka ili poboljšane sposobnosti koje omogućuju korisniku brisanje stavki ."

Njemačka agencija za cyber sigurnost preporučila je korisnicima Windows 7 da koriste Google Chrome preglednik, navodeći da se radi o najboljem pregledniku a kao razlog za to naveli su njegov sandbox i auto-update značajku.

Njemački Savezni Ured za Informacijsku Sigurnost istakao je Chrome-ovu anti-exploit sandbox tehnologiju, koja izolira preglednik od operativnog sustava i ostataka računala, kao i njegov menanizam tihog update-a, uz integraciju Adobe Flash-a, kao svoje razloge za preporuku Google Chrome-a kao najboljeg preglednika.

Vaš Internet preglednik je ključna komponenta u korištenju usluge na web-u, pa je to razlog zašto je on primarni cilj u cyber-napadima. Korištenjem Google Chrome-a u kombinaciji sa drugim mjerama sigurnosti, možete značajno smanjiti rizik da postanete žrtva ovih napada. Sandbox zaštita najdosljednije radi u Chrome-u a slični mehanizmi u drugim preglednicima trenutno su ili dosta slabiji ili ne postoje,

navodeo je Njemački Savezni Ured za Informacijsku Sigurnost.

Za razliku od SAD-a, gdje korisnici Windows 7 po automatizmu imaju IE kao zadani preglednik, u Europi se pri pokretanju Windows-a prikazuje zaslon koji korisnicima omogućuje da odaberu koji preglednik žele postaviti kao zadani, a ako je potrebno, preuzeti ga i instalirati.

Ovaj proces izbora zadanog preglednika je rezultat dogovora koji je kompanija Microsoft postigla sa Europskim regulatorima 2009 godine. Inače, dogovor je posljedica žalbe koju je podnijela kompanija Opera Software navodeći da Windows sa IE kao već zadanim Internet preglednikom guši konkurenciju.

Nije loše znati da Njemački Savezni Ured za Informacijsku Sigurnost također preporuča Adobe Reader X, verziju popularnog PDF čitača koji se poput Chrome-a oslanja na sandbox kako bi zaštitio korisnike od potencijalnog iskorištenja ranjivosti.

Trenutno, na globalnom nivou udio Internet preglednika izgleda ovako: Microsoft Internet Explorer 37,5%, Google Chrome-a 28,4% a Mozilla Firefoxa 24,8%.

Kompanija Apple je izvojevala veoma značajnu pobedu protiv kompanije Samsung jer je Nemački Sud usvojio preliminarnu zabranu prodaje Samsung Galaxy Tab 10.1, zbog navodne povrede autorskih prava. Nalog je zasnovan na tvrdnjama kompanije Apple da Galaxy Tab 10.1 kopira dizajn iPad-a, koji je registrovan za Evropsku Uniju. Ova odluka suda stupa na snagu odmah u Nemačkoj, a ova zabrana bi uskoro mogla biti odobrena za celu EU, što ozbiljno ugrožava prodaju ovog Samsung uređaja širom sveta.

Kompanija Apple je prvobitno napala Samsung za "grubo kopiranje" hardvera i UI dizajna koji se koriste u iPhone i iPad za svoje Android smartphone i tablet uređaje. U tužbi pred Američkim Sudom, Apple između ostalog navodi povrede patenta, povredu patenta dizajna i kršenje zaštitnog znaka.

Umesto da inoviraju i razvijaju sopstvenu tehnologiju i jedinstven stil, kompanija Samsung je odlučila da kopira Apple-ovu tehnologiju, korisnički interfejs i inovativni stil,

navodi se u tužbi kompanije Apple.

Sve u svemu, Apple i Samsung vode rat pred 11 sudova u 9 zemalja, uključujući Nemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju, Holandiju, Japan, Južnu Koreju i Australiju. Nedavno je Apple dobio preliminarnu zabranu Galaxy Tab 10.1 u Australiji, po istoj tužbi, za kršenje autorskih prava.

Zanimljivo je spomenuti da je kompanija Apple jedan od najvećih kupaca komponenti koje pravi Samsung, pa je tako u prošloj godine Apple kupio robu od Samsung-a u vrednosti od nešto manje od 6 milijardi dolara.

Ukoliko Samsung nastavi prodavati svoj tablet uređaje, Galaxy Tab 10.1, kompanija bi se mogla kazniti novčanom kaznom od 350.000 dolara za svaki prekršaj.

Facebook se suočava sa zabrinutošću njemačkih dužnosnika o zaštiti podataka koji navode da je njegovo značajka automatskog prepoznavanja lica u suprotnosti sa europskim propisima vezanim za zaštitu podataka.

Agenciji za zaštitu podataka iz Hamburga uputila je jučer pismo kompaniji Facebook u kom se navodi da bi društvena mreža trebao dobiti dobiti pristanak korisnika prije nego li se biometrijski podaci, koji se koriste za omogućavanje značajke, pohrane, priopćio je Johannes Caspar, voditelj agencije. Iako korisnici mogu isključiti značajku, agencija tvrdi da sam proces nije dovoljno jasan.

Facebook je omogućio značajku za prepoznavanje lica u prosincu za prostor SAD-a a sada je ona dostupna i u većini ostalih zemalja. Sustav daje sugestije za Tags temeljene na licima u drugim fotografijama koja su Tag-ovane. Korisnici bivaju obaviješteni tek nakon što budu Tag-ovani.

Korisnici mogu isključiti ovu značajku u postavkama privatnosti na Facebook računu. Da biste to uradili, trebali bi ići u "Prilagodi postavke" i onemogućiti "Predloži moje fotografije prijateljima." Osoba još uvijek može biti označena (tagovana) manuelno, ali samo od strane njenih prijatelja.

Johannes Caspar navodi da propisi Europske Unije koji se tiču privatnosti zahtijevaju da korisnici daju svoj pristanak prije nego što njihovi podaci budu pohranjeni, uključujući i podatke koji se koriste kako bi se omogućilo označavanje.

Potpuno je jasno je da svatko, čiji podaci će biti pohranjeni, mora dati svoj izričit pristanak,

ističe Johannes Caspar.

U svom priopćenju kompanija Facebook je navela da će uzeti u obzir ove navode koji dolaze od Njemačkih Vlasti ali da čvrsto odbacuju svaku tvrdnju da ne ispunjavaju svoje obveza prema Zakonu o zaštiti podataka Europske Unije.

Johannes Caspar navodi da njegova agencija ima dobru suradnju sa Facebook-om, sa kojim je postigla sporazum početkom ove godine oko njegove značajke "Friend Finder", ali ipak ističe da ako dvije strane ne budu mogle postići sporazum i po ovom pitanju, Facebook bi se mogao suočiti sa tužbom.

Što se tiče značajke Friend Finder, koja uvozi e-mail adrese iz korisnikovog popisa kontakata na druge e-mail usluge, a zatim šalje pozivnice onima koji nisu korisnici Facebooka da se pridruže društvenoj mreži. Agencija iz Hamburga je u ovom slučaju ustvrdila da Facebook prikupljanje e-mail adrese bez pristanka korisnika i da je korisnicima nejasno zašto primaju pozivnice.

Prema postignutom sporazumu, Facebook je prepravio svoj sustav tako da osoba koja nije registrirana na društvenoj mreži ima mogučnost da isključi buduće primanje ovakvih pozivnica.

Policija je jučer pretresala podatkovne centre u četiri Europske zemlje što je rezultiralo zatvaranjem Kino.to, popularne web stranice za gledanje i streaming filmova i TV emisija namjenjene njemačkom govornom području.

Trinaest osoba je uhićeno, a za nekima se još traga, nakon racije provedene u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Nizozemskoj, priopćio je Matthias Leonardy, direktor Njemačke službe za borbu protiv krađa autorskih prava (GVU).

Samo u Njemačkoj je više od 250 policajaca i poreznih djelatnika i 17 drugih stručnjaka pretražilo više od 20 domova, poslovnih subjekata i podatkovnih centara, navodi se u priopćenju koje je izdala GVU.

Web sajt Kino.to je osnovan 2008 godine, i sadrži složeni sustav sajtova za hostovanje sadržaja koji su povezani sa glavnom Kino.to početnom stranicom. Korisnici mogu ići na Kino.to, na kom potom mogu izabrati da gledaju neke od najnovijih filmova, koji su im dostupni gotovo odmah nakon premijere, i gledaju ih preko Flash Player-a na sajtu koji ih hostuje.

Kino.to je bio "vrlo zgodan i jednostavan za korištenje", s vrlo organiziranom bazom podataka gdje korisnici mogu pretraživati filmove i po glumcima, navodi Matthias Leonardy.

GVU je dugo pratio aktivnosti ovog sajta, međutim tokom istrage je bilo mnogo poteškoća u pronalaženju njegoih operatora, koji su se koristili lažnim imenima za registriranje hostinga i izgradnju distributivne mreže u nekoliko zemalja. Pa tako ni domen Kino.to nije bio hostovan u Njemačkoj već u Rusiji.

GVU navodi je Kino.to i drugi povezani sajtovi, koje vode isti ljudi, generirao više od 2.000.000 eura prihoda godišnje od oglašavanja i premium usluga koju nudi. U jednom trenutku, Kino.to je na Alexa bio rangiran kao 45. i bio najposjećenija web stranica u Njemačkoj sa čak 4 milijuna posjetitelja dnevno.

Tužiteljstvo je dodijelilo slučaj specijaliziranim snagama pod nazivom Integrirana Jedinica za Istrage, koja je nastala prije par godina i čija namjena je borba protiv kriminalnih oblika koji zahtijevaju više sredstava za provedbu zakona. Ovo je prvi put da se jedinica koristi za rješavanje slučaja kršenja autorskih prava.

Osim optužbi za kršenje autorskih prava ova grupa bi se također moga suočiti i sa optužbama za utaju poreza i pranje novca ovisno o tome koliko je prihoda od oglašavanja obrađeno, priopćio je Matthias Leonardy.

Između pokušaja da patentira virtualnu valutu, pokretanja FarmVille na iPad-u i kupnje gaming studia, Zynga uspjeva da gradi i svoju prisutnost u Europi.

Na Zynga stranici pojavili su se i oglasi za posao u Njemačkoj što dokazuje kompanijinu priličnu ozbiljnost u vezi svoje njemačke akvizicije Dextrose AG, Frankfurt. Dextrose AG je razvila komercijalni game engine za browser igre koji ne zahtjeva nikakav plugin. Pod nazivom “Aves Engine”, tehnologija game engine-a dopušta programerima da razviju bilo koju vrstu web-baziranih 2D ili 2.5D igara koristeći HTML, CSS i JavaScript.

Zynga se također oglašava na “Njemačkom LinkedIn-u”, Xing.

Osim Dextrose AG, sada preimenovane u Zynga Germany, kompanija ima operativni ured u Dublinu, gdje niski porezi na dobit obično privlače američke tvrtke na njihovom putu europske ekspanzije. Zynga je nedavno primila 150 milijuna dolara investicija od SoftBank Capital, tako da kvalitetna zapošljavanja neće biti problem za kompaniju.

Zynga nastavlja ka svjetskoj dominaciji kupovinom imovine njemačkog game engine developer-a Dextrose AG. Zynga raste brzo i ove godine je već kupila XPD iz Peking-a, Unoh Games iz Tokyo-a, Conduit Labs iz Boston-a i Challenge Games iz Austin-a.

Dextrose AG razvija komercijalni game engine za pluginless browser igre. Pod nazivom “Aves Engine”, tehnologija game engine-a dopušta programerima da razviju bilo koju vrstu web-baziranih 2D ili 2.5D igara koristeći HTML, CSS i JavaScript.

Slično kao i kod tvrtkinih prethodhodnih akvizicija, Dextrose AG tim će postati Zynga Germany (baziran u Frankfurtu). Ovo će biti prvo tvrtkino inženjersko prisustvo u Europi (tvrtka ima operativni ured u Dublinu). Suosnivač Dextrose AG Paul Bakaus će se pridružiti Zynga kao tehnički direktor Zynga Germany. Paul Bakaus je dio jezgra jQuery tima koji je pomogao u stvarnju korisničkog sučelja jQuery UI. Drugi suosnivač Dextrose AG Rocco Di Leo će postati Country Manager u Zynga Germany, odgovoran za sve procese i organizaciju u razvoju budućih tehnologija browser igara.