Online Tržište

Njemački parlament danas raspravlja o kontroverznom zakonu o online autorskim pravima koji bi portalima koji objavljuju vijesti pružio mogućnost da tražilicama poput Google-a naplaćuju za objavljivanje kratkih isječaka iz njihovih članaka.

Prošli mjesec na ovu temu oglasila se i Francuska Vlada koja smatra da je nepravedno da Google zarađuje od oglašavanja u pretraživanju vijesti (vijesti iz Francuske), te predlaže da Google počne da plaća za povlasticu povezivanja sa Francuskim portalima koji objavljuju vijesti.

Njemački parlament će raspravljati o nacrtu zakona koji predlaže da izdavači mogu naplatiti tražilicama za objavljivanje kratkih isječaka iz njihovih članaka, ili im eventualno omogućiti da tuže tražilice zbog kršenja autorskih prava. Zakon je predložila Federacije Njemačkih Novinskih Izdavača (BDZV), koji tvrdi da su tražilice pirati koji objavljuju sadržaj bez traženja njihovog pristanka, i bez dijeljenja prihoda sa izdavačima.

Početkom tjedna, Google je započeo online kampanju protiv ovog zakona, koji je podržan od strane Njemačke vlade u kolovozu. Google je pozvao Nijemce na podrže protest protiv zakona koji može “značajno poremetiti” način na koji ljudi pretražuju i pronalaze informacije na Internetu.

Stranica na kojoj je objavljena kampanja imala je više od 500.000 posjetitelja, a više od 25.000 ljudi potpisalo je online peticiju protiv zakona. Treba reči da je Mozilla javno podržala Google ali to je bilo očekivano s obzirom da gotova sva njena online zarada dolazi od partnerstva sa Google-om.

Google je kritiziran zbog svoje kampanje protiv zakona.

Kompanija Google očito pokušava iskoristiti svoje korisnike za lobiranje pod izgovorom tzv projekta za slobodu Interneta, To je izvanredan proces, da kompanija koristi javnost za svoje ekonomske interese. Ponašanje Google-a ne pridonosi činjeničnom vaganju argumenata. Sa ovim zakonom želimo postići da u našoj zemlji kvalitetno novinarstvo ima uravnoteženo natjecanje i na Internetu,

priopćili su Günter Krings i Ansgar Heveling, političari CDU i CSU konzervativnih stranaka, koji zajedno čine najveći blok u Njemačkom parlamentu.

Biti će vrlo interesantno vidjeti kako će se Njemački parlament odrediti po ovom pitanju. S obzirom da je i Francuska također za regulisanje ovog pitanja velika je vjerojatnoća da će ih i ostale države članice EU pratiti u njihovim zakonskim rješenjima.

Koje je vaše mišljenje, treba li Google da plaća izdavačima?

Mobilno tržište napreduje velikom brzinom. Sve je veća potražnja za pametnim telefonima i tabletima širom svijeta. Pa tako, prema istraživanju kompanije comScore, svaki šesti vlasnik pametnog telefona u Europi također posjeduje i tablet.

Kompanija za praćenje i mjerenje publike analizirala je podatke 5 ekonomskih najmoćnih zemalja u Europi (Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Velika Britanija), te je utvrdila da 53,7 posto njihovog stanovništva sada posjeduje pametni telefon.

Kompanija comScore navodi da to predstavlja gotovo 130 milijuna ljudi koji su koristili pametni telefon u posljednja tri mjeseca. Od ovih skoro 130 milijuna vlasnika pametnih telefona, njih 15,5 posto također posjeduje i tablet. Usporedbe radi, samo 9,3 posto vlasnika pametnih telefona prošle godine je posjedovalo tablet. Ova razlika od 6,2 posto je pokazatelj koliko brzo korisnici usvajaju tablete širom Europe.

Velika Britanija je lider, 17,7 posto vlasnika pametnih telefona posjeduje i tablet, dok u Njemačkoj samo 12,8 posto vlasnika pametnih telefona posjeduje i tablet.

Italija i Francuska imaju jednak omjer koji je nešto niži od prosjeka do kojeg je došla kompanija comScore.

Analitička kompanija StatCounter analizirala je podatke dobijena sa oko 3 miliona sajtova kako bi identifikovala zastupljenost pretraživača u svetu. Ono što je interesantno jeste to da je Opera ubedljivo najkorišćeniji pretraživač u Belorusiji koja je ustvari jedina zemlja u svetu u kojoj je Opera lider na tržištu pretraživača. Inače, Opera je peti svetski pretraživač po zastupljenosti.

Zašto je Opera dominantna baš u Belorusiji?

Uprkos lošoj reputaciji koju ima u svetu, Belorusija je postala obećavajuće mesto za tehnološke kompanije i softversko poslovanje. Pre šest godina, u glavnom gradu Minsku otvorena je slobodna ekonomska zona koja pruža mnoge poreske olakšica rezidentnim kompanijama i njihovim zaposlenicima. Treba reći da je od tada izvoz Beloruskog softvera porastao više od 2.000 posto, i prošle godine bio je vredan 270 milijuna dolara. Američke kompanije kupuju polovicu Bjeloruskih softverskih proizvoda i IT usluga a među velikim kupcima su Coke, Google, Citigroup, Colgate-Palmolive, Siemens, Mercedes-Benz, Bosch, Philips, Samsung i Londonska burza.

Ipak, odgovor na pitanje krije se u istoriji.

Opera je drugi najstariji aktivni pretraživač u svetu, pokrenut 1996 godine od strane Norveških tehničara, koji je ponudio nove mogućnosti koje lideri nisu imali i opcije koje surferi preferiraju. Opera je stvarno bila izuzetna konkurencija za Microsoft Internet Explorer i Netscape.

Posao pretrage se potom počeo fokusirati na što veći domet tj. na što veću populaciju. Internet Explorer dominira kompjuterima koji koriste Windows, sa kojim je u paketu, baš kao i Safari kod Apple-a. Chrome je iskoristio svoju integraciju sa kompanijom Google, jer sve više i više ljudi koristi Google e-mail, prostor za skladištenje i druge aplikacije. Firefox, kao open source, izgradili su ljudi koji su voleli svoju nezavisnost i širok spektar dodataka koje je napravila ova zajednica.

Nasuprot tome, ono što je Norveška kompanija Opera mogla da ponudi jesu najbolje moguće opcije i najbrži pretraživač koji se može napraviti. Ispostavilo se da je to najbolja strategija za Belorusiju, koja je još uvek u velikoj meri socijalistička država u kojoj infrastrukturu kontroliše država, uključujući državnu kompaniju za komunikacije, Beltelcom, koja ima monopol na tržištu.

Jedan od glavnih razloga zašto Opera ima veliki tržišni udeo u Belorusiji je zbog Internet infrastrukture u toj zemlji, koja je bila prilično loša do pre nekoliko godina. Opera korisnicima omogućava da Web sajt učitavaju bez slika i drugih Web dodataka koji usporavaju učitavanje sajta. Zbog loše infrastrukture pristup Internetu bio je loš i skup pa su ljudi štedeli novac sa pretraživačem kakav je Opera. Ovo je bila izuzetno vašno s obzirom da se prvi ADSL bez mjesečnih ograničenja Web prometa pojavljuje tek 2009 godine,

Ista stvar je sa mobilnim Internetom, do 2010 godine Belorusi su morali da koriste Opera Mini koji je dizajnirana za telefone koji nisu mogli da podržavaju redovne Web pretraživače, jer prvi Android telefoni nisu mogli da se uvezu do tada a iPhone do prošle godine. Opera Mini ima vrlo napredne funkcionalnosti Web kompresije tako da je omiljeni pretraživač svih onih koji koriste spore i skupe mobilne veze bez obzira na uređaj.

Sve ovo je uticalo na to da Opera postane dominantan pretraživač.

Nedavno su pisali o istraživanju koje pokazuje da su korisnici P2P mreža najveći kradljivci ali i kupci, pa stoga nije iznenađenje najnoviji izvještaj prema kojemu je zatvaranje Megaupload-a početkom godine imalo negativan učinak na filmske zarade. Nakon što je ugašen Megaupload, filmska i muzička industrija hvalile su vladine akcije, međutim ovo novo istraživanje pokazuje da je to zapravo rezultiralo padom prihoda od filmova.

Najnovije otkriće dolazi iz rada pod nazivom “Piracy and Movie Revenues: Evidence from Megaupload” (Piratstvo i Filmski Prihodi: Dokazi iz Megaupload) iza kojeg stoje Munich School of Management i Copenhagen Business School.

Novi rad ukazuje na to da je na filmsku zaradu negativno utjecalo gašenje Megaupload-a, vrlo popularnog sajta za djeljenje sadržaja. Pad prihoda najuočljiviji je na filmovima prosječne veličine i manjim filmovima. Prema istraživačima, razlog za ovaj pad prihoda je uzrokovan gubitkom word-of-mouth promocije od strane ljudi koji razmjenjuju filmove na ovakvim sajtovima za dijeljenje. Za izuetno popularne filmove, zatvaranje Megaupload-a imalo je sasvim suprotan učinak.

Istraživanje analizira tjedne podatke za 1344 filma iz 49 zemalja tijekom petogodišnjeg razdoblja a nalazi pokazuju da su neki filmovi zapravo imali koristi od piratstva zbog word-of-mouth promocije.

Uspoređujući zaradu filmova prije i nakon gašenja Megaupload-a vidljivo je da ona pada. Učinak je mali, ali dosljedan za različite uzorke.

U svim specifikacijama nalazimo da je gašenje Megauploada imalo negativan, ali u nekim slučajevima neznatan učinak na filmsku zaradu,

navodi se u istraživanju.

Istraživači stoga vjeruju da njihovo otkriće podržava ideju da piratstvo može biti iskorišteno za promociju. Oni koji preuzimaju i gledaju piratske filmove govore prijateljima o njima s prijateljima, koji za razliku od njih plate kino ulaznicu da bi pogledali film.

Nakon što je kompanija Google predstavila svoj Google Glass projekt, naočare koje koriste tehnologiju "proširenu stvarnosti", znalo se da konkurenti neće sedeti skršteni ruku već da će raditi na svojim verzijama naočara, a nedavni zahtev Microsoft-a za odobravanjem nekoliko patenata otkriva da je i on među kompanijama koje rade na razvoju tehnologije koja se ugrađuje u naočare.

Po onome što može da se vidi, postoji velika razlika između onoga što Microsoft radi i Google Glass.

Prema poslednjem saopštenju iz kompanije Google, Google Glass neće koristiti "proširenu stvarnost" (augmented reality), gde se podaci i ilustracije preklapaju sa stvarnim svetom oko vas.

Po svemu sudeći naočare kompanije Microsoft će koristiti proširenu stvarnost. Microsoft-ova predložena tehnologija će omogućiti korisnicima da delimično vide kroz stakla naočara dok "istovremeno primaju informacije o predmetima, uključujući ljude, koji se nalaze u vidokrugu."

Treba reći da su koncepti i Google-a i Microsoft-a veoma zanimljivi. Ovakvi koncepti mogli bi na kraju završiti kao zamena za pametne telefone koji su dominantan način na koji ljudi se ljudi povezuju međusobno i pristupaju Internetu.

Trend je očigledan, od samog nastanka računari su sve manji i bliže našim licima. Prvo su bili u velikim sobama, zatim se pojavio PC na našem stolu, pa laptop računari koje smo držali na krilu, sada u našim dlanovima imamo pametne telefone a sledeće će bi vrlo lako moglo biti da ih imamo na našim licima.

Evo kako izgleda ilustracija patenta iz Microsofta (na gornjoj slici Google naočare nosi jedan od osnivača Google-a, Sergey Brin):

Međunarodna Telekomunikacijska Unija (ITU), koja je industrijsko tijelo Ujedinjenih Naroda za telekomunikacijske operatere, ne smije imati kontrolu nad Internetom!

Europski Parlament usvojio rezoluciju kojom se osuđuje nadolazeći pokušaj iz Međunarodne Telekomunikacijske Unije (ITU) za kontrolom nad Internetom. Također, 27 država članica EU dobile su instrukcije da djeluju u skladu sa ovom rezolucijom. Rezolucija Europskog Parlamenta uslijedila je kao odgovor na pokušaj ITU da sebe nametne kao nadležno tijelo koje će da kontrolira Interneta.

Na izradi rezolucije, koja je jučer usvojena sa velikom većinom, ključnu ulogu imali su Piratska Stranka i članovi Europskog Parlamenta iz Nizozemske, Marietje Schaake i Judith Sargentini.

Na svom predstojećem sastanku sljedeći mjesec u Dubaiju, očekuje se da će ITU pokušati sebe proglasiti vrhovnim regulatorom nad Internetom.

Svjetska konferencija Međunarodnih Telekomunikacija (WCIT) pokušat će revidirati međunarodne telekomunikacijske propise, koji nisu ažurirane od 1988 godine. Današnja Rezolucija Europskog Prlamenta upozorava da bi neki od postojećih prijedloga mogli rezultirati da ITU postane "vladajuća moć nad Internet-om", nešto što je Europski Parlament odlučio spriječiti.

ITU, ili bilo koja druga centralizirana međunarodna institucija, nisu prikladna tijela koja i trebala biti regulatorna vlast nad Internetom,

navodi se u rezoluciji EU.

Rezolucija poziva države članice EU kao i Vijeće i Komisiju, koji će predstavljati EU u Dubaiju, da spriječe bilo kakve izmjene Međunarodnog Telekomunikacijskog Pravilnika koje bi bile štetne za otvorenost Interneta, njegovu neutralnost i slobodu izražavanja.

U međuvremenu kompanija Google poziva korisnike da "daju svoju podršku slobodnom i otvorenom Internetu”.

Nakon što su potpisali sporazum o licenciranju po kom će HTC za korišćenje patenata navodno plaćati kompaniji Apple između 6 i 8 dolara za svaki prodati uređaj. Ni jedna od kompanija nije željela objasniti šta je tačno predmet licenciranja. Međutim, kompanija Samsung zatražila je od Suda da ovaj sporazub bude obelodanjek kako bi se videlo koji su Apple patenti predmet licenciranja.

Sud je doneo odluku da Samsung ima pravo na potpuni uvid u ovaj ugovor, uključujući i detalje o tome koliko HTC plaća kompaniji Apple za svaki svoj prodati Android telefon.

Sa ovom presudom, Samsung je značajno poentirao u dugotrajnom ratu sa kompanijom Apple koji se produbio nakon što je Američki sud u avgustu presudio u korist Apple-a. Rezultat odluke je da Samsung treba da plati milijardu dolara odštete zbog kršenja Apple patenata a osim toga, Apple je zatražio zabranu uvoza Samsung Android pametnih telefona i tablet-a na tržište SAD-a.

Kompanija Samsung se naravno protivi tome, tvrdeći da je to nepotrebno, a takođe pokušava poništi i samu Sudsku odluku koju smatra skandaloznom jer namerno favorizuje domaću kompaniju. Samsung je pokrenuo i kontra tužbu u kojoj su obuhvaćeni iPad mini, iPad 4 i iPod Touch pete generacije.

Bez Samsung-ovih wireless patenata, prosto je nemoguće da Apple-u proizvodi svoje uređaje. Kao što znate, Samsung je veoma jak u smislu portfelja patenata koji se odnose na bežičnu tehnologiju,

izjavio je šef mobilnog odela u kompaniji Samsung, Shin Jong-kyun, datoj The Korea Times.

Odluka Suda da omogući Samsung-u uvid u sporazum o licenciranju između HTC i Apple-a svakako je jedan od pokazatelja da je vrlo malo verovatno da će Samsung-ovi proizvodi zaista biti zabranjeni na tržištu SAD-a.

U suštini, pravna logika je sledeća, Apple ne može istovremeno tvrditi da su Samsung-ova kršenja prava o korišćenju patenata toliko ozbiljna da se u osnovi svim njegovim Android telefonima mora zabraniti uvoz u SAD, a istovremeno sklapati sporazum o licenciranju sa HTC koji omogućava da vrlo slični proizvodi ulaze na tržište SAD-a!

Kompanija HTC je vrlo ošto se usprotivila ovoj jučerašnjoj odluci Suda tvrdeći da se Samsung-u ne treba dati na uvid ovaj sporazum, ako ništa onda barem ne sa svim finansijskim podacima zbog konkurentne vrednosti ovog sporazuma.

To što Samsung očigledno već zna šta je HTC ispregovarao sa Apple-om, njegova je glavna prednost ako i kada se odluči da zatraži ugovor o licenciranju za sebe. Sasvim je sigurno da će cijena koju je HTC dogovorio biti polazna tačka za neki budući dogovor, i da bi Samsung teško mogao ispregovarati bolju cijenu, posebno imajući na umu veoma velike količine proizvoda koje isporučuje.

Nema sumnje da će se ova saga nastaviti…

Finska kompanija Jolla danas je konačno svetu predstavila izgled svog novog mobilnog operativnog sistema nazvanog Sailfish. Jolla je prikazala neke poboljšane multitasking mogućnosti, laku interakciju i brojne nove opcije za personalizaciju koje donosi Sailfish OS.

Kao što je i najavila, kompanija Jolla predstavila je danas u Helsinkiju svoj mobilni operativni sistem koji se zasniva na Nokia MeeGo. 

Finski startup formirala je grupe bivših zaposlenika kompanije Nokia koji su željeli nastaviti rad na operativnom sistemu MeeGo kojeg je Nokia odbacila nakon sklopljenog partnersta sa Microsoft-om i preuzimanju Windows Phone OS.

Jolla je prikazala korisnički interfejs Sailfish OS na Slush startup konferenciji u Helsinkiju. Objavljen je i YouTube video na kom se vide velike ikone sa kojima korisnici mogu da komuniciraju direktno na početnom ekranu, slično konceptu živih pločica na Windows Phone 8. Jolla navodi da će korisnici biti u mogućnosti prekinuti poziv ili pauzirati pesmu bez ulaska u odgovarajuću aplikaciju.

Jolla navodi da bi prvi proizvodi sa Sailfish OS trebali da se pojave iduće godine. Kompanija je takođe demonstrirala svoj mobilni operativni sistem na Nokia N9 naglasivši da se operativni sistem može prilagoditi da radi na tablet-ima, televizorima i automobilskima sistemima.

Takođe, Joola je predstavila pregled Sailfish SDK koji se zasniva Qt Creator, višeplatformskom integrisanom razvojnom okruženju koje je Nokia takođe napustila, i uskoro će biti dostupan za Windows, Linux i Mac OS X.

Važno je naglasiti da će Sailfish pametni telefoni takođe biti u stanju da pokreću aplikacije razvijene za Android OS.

Startup je takođe objavio da je već sklopljen dogovor sa Finskim operaterom DNA kao i čipset dogovor sa ST-Ericsson.

Konkurencija na tržištu pametnih telefona je velika pa će jednom malom startupu biti vrlo teško doći do tržišta pored dominantnog Android-a, iOS i rastućeg Windows Phone.

Demonstraciju Jolla Sailfish OS pogledajte na videu ispod:

Početkom godine, Francuska vlada bila je žrtva sofisticiranog sajber napada koji ju je prisilio na kompletan remont svoje mreže. U to vrijeme, mediji su nagađali da možda Kina stoji iza napada, navodeći vojne tajne kao potencijalni motiv, međutim jučer je Francuski časopis L'Express za sajber napad direktno optužio Američku vladu.

Ovaj sajber napad pokrenut je negdje između zaključenja Francuskih predsjedničkih izbora 6. svibnja i dana kada je novi predsjednik François Hollande preuzeo dužnost, 15. svibnja.

Napadači su navodno koristili Facebook kako bi pronašli i povezali se sa bliskim savjetnicima odlazećeg predsjednika Nicolas Sarkozy-a, prije nego što su ih pozivali da se pridruže Elysee intranet-u na lažnoj Web stranici vlade. Tu je od dužnosnika zatraženo da unesu svoje intranet lozinke koji su hakerima omogućile da zaraze njihova računala virusom koji sigurnosni stručnjaci sada upoređuju sa Flame, sofisticiranim špijunskim virusom razvijenim od strane SAD-a i Izraela za napad na Iranska nuklearna postojenja.

Virus se vrlo brzo proširio okruženjem predsjednika Sarkozy-ja, tražeći svoj put prema načelniku stožera Xavier Musca. Sam predsjednik nije postao žrtva ovog virusa jer nije koristiti osobno računalo u uredu.

L'Express navodi da su hakeri uspjeli doći do vrlo povjerljivih dokumenata i "strateških planova" sa vladinih tvrdih diskova. Istražitelji Francuske nacionalne agencije za sajber sigurnost imali su poteškoća u određivanju izvora napada, ali L'Express sada iznosi sumnje da je pokrenut od strane Američke vlade, i kao razlog navodi njegovu sličnost sa vrlo sofisticiranim virusom Flame.

Motiv napada ostaje nejasan iako je njegov tajming vrlo indikativan. Prema nekim špekulacijama, SAD su željeli osigurati trajnu Francusku diplomatsku podršku, čak i pod novim predsjednikom.

Povodom ovih optužbi u časopisu L'Express, Američko veleposlanstvo u Parizu u svom priopćenju odlučno negira optužbe, potvrđujući bliske diplomatske odnose na Francuskom.

Mi kategorički opovrgavamo navode iz nepoznatih izvora objavljenih u L'Express, prema kojima je vlada Sjedinjenih Američkih Država sudjelovala u sajber napadima protiv Francuske. Francuska je jedan od naših najvećih saveznika. Naša suradnja je izvanredna i ona nikada nije bila tako dobra i bitna u našoj zajedničkoj borbi protiv extremističkih prijetnji,

navodi se u priopćenju Američkog veleposlanstva u Parizu.

Kompanija HP danas je objavila da su je vlasnici Britanske kompanije Autonomy obmanuli pogrešnim predstavljanjem financijskog stanje prije nego što ih je HP preuzeo prošle godine za više od 10 milijardi dolara. Hewlett-Packard sada je morao prihvatiti gubitak od 8,8 milijardi dolara zbog “ozbiljnih računovodstvenih nepravilnosti” koje su enormno podigle vrijednost softverske kompanije Autonomy.

Ova vijest dolazi zajedno sa HP-ovim financijskim podacima koji se odnose na četvrti kvartal prema kojima je prodaja hardvera pala za 20 posto, a prodaja laptop i desktop računara za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.

U razgovoru s investitorima i analitičarima danas, izvršni direktor kompanije Hewlett-Packard, Meg Whitman, navela je da je obmana otkrivena nakon sprovođenja duge interne istrage nakon koje je kontaktirana Britanska služba za teške prijevare od kojih se zahtijeva pokretanje zvanične istrage i nadoknada štete za Hewlett-Packard.

HP je iznimno razočaran otkrićem da su neki bivši članovi menadžmenta kompanije Autonomy odlučili da namjerno koriste nepravilno računovodstvo i pogrešno tumačenje kako bi se napuhali financijski podaci kompanije prije samog preuzimanja od strane HP-a. Ovo je učinjeno s namjerom kako bi se investitori i eventualni kupci namjerno doveli u zabludu i ozbiljno utjecalo na sposobnost HP rukovodstva da pravedno vrijednuje Autonomy u vrijeme posla. Važno je naglasiti da mi i pored svega ostajemo sto posto predani Autonomy i njenoj tehnologiji koja je vodeća u industriji,

navodi se u zvaničnom priopćenju kompanija HP povodom fijaska sa Autonomy.

Na pitanje tko je kriv što je HP platio više od 10 milijardi dolara za preuzimanje kompanije Autonomy, Meg Whitman je ukazala na svoje prethodnike: "dvoje ljudi koji bi trebali biti odgovorni nisu više u kompaniji". Ovim se misli na bivšeg izvršnog direktora Leo Apotheker i prvog stratega kompanije Shane Robinson.

Na kraju treba reći da kvartalni financijski izveštaj donosi zaradu po dionici u četvrtom kvartalu od 1,14 dolara, što je nešto više od procijena analitičara koje su predviđali 1,12 dolara po dionici. Prihodi kompanije Hewlett-Packard za ovaj kvartal su 30 milijardi dolara, što je 7 posto manje u odnosu na prošlu godinu i oko 500 milijuna dolara manje nego što analitičari očekivali.