Online Tržište

Krajem prošle godine je otkriveno da Google radi na novom operacijskom sustavu pod nazivom “Fuchsia”. Od tada se nije mnogo govorilo o ovom operacijskom sustavu međutim, očitno da je Google itekako radio na njegovom razvoju što se može vidjeti po korisničkom sučelju koje je ugledalo svijetlost dana.

Za sada je poznato vrlo malo toga vezano za ovaj novi operacijski sustav. U stvari, ono što se zna jeste da se “Fuchsia” ne temelji na Linux-u kao i da će raditi na nekoliko različitih platformi, uključujući mobilne telefone i tablete.
Za razliku od Android i Chrome OS, Fuchsia se ne temelji na Linuxu već koristi novi mikrokernel razvijen od strane Google-a nazvan “Magenta” i napisan je u Google-ovom programskom jeziku “Dart”.

Što se tiče korisničkog sučelja, možete primjetiti da se početni zaslon ne fokusira na aplikacije već na osobne podatke, Google kartice i ono što izgleda kao neka vrsta izbornika za nedavno korištene aplikacije.

U središnjem dijelu je profilna slika korisnika koja kada se dodirne otkriva nekoliko brzih postavki među kojima su osvjetljenje i glasnoću. Ovo izgleda slično izborniku brzih postavki kod Chrome OS.

Povlačenjem prsta prema dolje s glavnog zaslona otkriva se novi zaslonom “nedavne aplikacije” koji umeće “aplikacije” koje se otvaraju kronološkim redoslijedom, baš kao kod Android-a. Također je zanimljivo napomenuti da Fuchsia koristi tipkovnicu koja je vizuelno vrlo slična Google Gboard na Android-u.

Magenta pomaže pokretanju operacijskog sustava s istom razinom performansi bez obzira na hardver na kojemu se nalazi i upravo je to problem s kojim se Android i dan danas bori. Također, to što je napisan pomoću softvera Flutter SDK (na jeziku Dart) omogućuje sučelju i aplikacijama da rade na Androidu ali i na iOS-u. To znači da aplikacije napisane s Flutterom mogu funkcionirati na dva glavna operacijska sustava kao i na Fuchsia što je sasvim sigurno jedan dobar načina da se spriječi potencijalni problem nedostatka aplikacija koji je uništio toliko drugih mobilnih operacijskih sustava.

Budućnost operacijskog sustava Fuchsia još uvijek je nepoznata. Neki znakovi upućuju na to da se radi o potencijalnoj zamjeni za Android koji se konstantno suočava s raznoraznim problemima koji proističu iz činjenice da ovaj operacijski sustav nije razvijen s namjerom da će ga koristiti milijarde korisnika. Fuchsia izgleda obećavajuće, a ostaje da se vidi što Google doista želi učiniti s njim.

Od 13. februara 2017. godine Google više neće dozvoljavati slanje JavaScript datoteka putem Gmail-a. JavaScript se tako našao na spisku datoteka koje je zabranjeno slati putem Gmail a koji još uključuje .exe, .msc i .bat datoteke.

Znači, ako pokušate poslati JavaScript datoteku putem Gmail-a posle 13. Februara, dobićete obaveštenje u kojem se navodi da je slanje blokirano jer sadržaj predstavlja potencijalni bezbednosni problem. Takođe, Gmail će otkriti JavaScript datoteke čak i ako ih pokušate slati u kompresovanom obliku, kao na primer .zip ili .rar.

Google ističe da se ova zabrana slanja JavaScript datoteka odnosi na Gmail i preporučuje da za slanje JavaScript datoteka koristite ostale servise kompanije kao što su Google Drive i Google Cloud Storage ili pak neka druga rešenja za deljenje i slanje svojih datoteka.

Ako niste upoznati sa razvojem Web sadržaja, JavaScript je jezik koji se koristi prilikom izrade Web aplikacija. Velika većina Web stranica koristi JavaScript datoteke koje su ugrađene kao deo same stranice.

JavaScript datoteke same po sebi nisu loše međutim, ne bi ih trebalo otvarati, ukoliko su poslate iz nepoznatog izvora, jer se podrazumevano izvršava u Windows Script Host. To znači da hakeri vrlo lako mogu da ih koriste za pristup vašem računaru te za instaliranje različitih vrsta zlonamernih programa.

Ono što je još uvek nejasno jeste da li će Google takođe prikazivati upozorenje i kada korisnik primi e-mail sa JavaScript datotekom u prilogu.

Istraga Europske Komisije oko navodne Google-ove zlouporabe dominirajućeg položaja na tržištu koja traje više od šest godina uskoro bi mogla dobiti epilog. Prema posljednjim informacijama Europska Komisija sprema rekordnu kaznu od oko 3 milijarde eura.

Istraga se bazirala na navode da Google zlorabi dominantan položaj na tržištu promovirajući svoju online uslugu kupovine u okviru Internet pretraživanja na štetu konkurentskih alternative koje su svoje prigovore ranije podnijeli i US Federal Trade Commission (FTC). Google se optužuje da je nepravedno kanalisao korisnike prema svojoj usluzi Google Places na štetu konkurenata kao što su Yelp i TripAdvisor. Naime, Google Places se pojavljuje na vrhu rezultata pretraživanja za skoro svako lokalno pretraživanje, bez obzira da li je to najbolji rezultat.

Slučaj, koji traje od 2010. godine, bliži se kraju a kompanija Google je u međuvremenu navodno odbila tri pokušaja na dogovor sa oštećenim kompanijama. Prema posljednjim informacijama kazna će biti objavljenja do lipnja.

Plaćanje ove velike kazne neće značiti kraj Google-ovim probleme sa Europskom Unijom. Ovaj slučaj je samo jedan u niz kontroverzi između kompanije i Europske Unije. Naime, Google se suočava sa optužbama za monopolsko ponašanje sa svojim mobilnim operacijskim sustavom Android. U optužbama se navodi da su proizvođači telefona primorani da pre-instaliraju Google aplikacija na svojim uređajima ako žele da koriste Android. Osim toga, nekoliko europskih zemalja od kompanije Google zahtijeva plaćanje milijardi dolara utajenog poreza.

Kao posljednji u nizu problema je optužba kompanije Getty Images da se Google bavi “promicanjem piratstva” na svojoj tražilici slika.

Kompanija Google jučer je objavila novosti u svom “Chrome Reward Program” koji je dio “Bug Bounty” programa financijskog nagrađivanja onih koji otkriju dojmljive greške na njegovim Web servisima, aplikacijama, ekstenzijama, Chrome, Chrome OS i Android-u. Google je odlučio da udvostruči glavnu nagradu na 100.000 dolara za hakiranje Chromebook-a ali i da uvede nove nagrade.

Google je u svom posljednjem izviješću objavio da je od 2010. godine kada je pokrenuo vlastiti “Bug Bounty” programa pa do danas, nagradio sigurnosne istraživače sa više od 6 milijuna dolara. Samo za 2015. godinu kompanija je isplatila više od 2 milijuna dolara istraživačima koji su otkrili greške na njenim platformama što je značajan porast u odnosu na godinu dana ranije kada je kompanija isplatila 1,5 milijuna dolara.

Treba reći da su “Bug Bounty” programi odličan dodatak postojećim internim sigurnosnim programima jer pomažu motivirati pojedince i skupine hakera, ne samo da bi pronalazili greške i sigurnosne propuste, nego da ih eventualno i prijave Google-u, Facebook-u, Microsoft-u i ostalima koji imaju ove programe, umjesto da ih koriste za neke nezakonite radnje.

Prije tri tjedna najpopularnija društvena mreža na svijetu je objavio da je u 2015. godini isplatila skoro milijun dolara u okviru svog Facebook Bug Bounty programa.

Google je prošle godine proširio svoj “Bug Bounty” program nudeći novčane nagrade svima koji pronađu sigurnosne propuste u mobilnom operativnom sustavu Android. Kompanija je također prošle godine ponudila i nagradu od 50.000 dolara za hakiranje Chromebook-a, ali do sada nisu primili niti jednu uspješnu prijavu. Zbog toga je Google odlučio da udvostruči nagradu koja sada iznosi fantastičnih 100.000 dolara. Očito da kompanija doista želi da neko hakira Chrome OS!

Velika otkrića zaslužuju velike nagrade. Iz tog razloga smo se odlučili za ovoliku nagradu koja će biti dostupna tijekom cijele godine, bez kvota i bez ograničenja u broja isplata,

stoji u priopćenju kompanije Google.

Što se tiče uvođenja dodatnih nagrada, Google je predstavio “Download Protection Bypass” nagradu. Ukratko, radi se o tome da će Google nagraditi sve one koji budu uspjeli da zaobiđu zaštitu kod preuzimanja u Chrome značajki sigurnog pregledavanja (Safe Browsing). Google je objavio i pravila koja možete pronaći na Chrome Reward Program stranici a koja podrazumjevaju da:

• Sigurno pregledavanje (Safe Browsing) mora biti omogućeno u Chrome-u s tim da i baza podataka mora imati najnovije ažuriranje.
• Safe Browsing poslužitelji (serveri) moraju biti dostupni na mreži.
• Binary se moraju smjestiti na lokaciju sa kojeg će ga korisnik vjerojatno izvršiti npr. mapa preuzimanja (Download folder).
• Od korisnika se ne može zatražiti da promjeni ekstenziju datoteke niti da uradi “recovery” s blokiranog popisa za preuzimanje.
• Bilo koji potrebni pokreti (gesture) moraju biti vjerojatni nastavak neke radnje i razumni potezi za većinu korisnika. Važno je znati da ako pokušavate izvršenje s više od tri razumne geste korisnika (npr. kliknite za download, otvorite .zip i pokrenite .exe) da su mali izgledi da ćete biti kvalificirani, ali i da se svaki slučaj ocjenjuje zasebno.
• Preuzimanje ne treba poslati Download Protection Ping natrag na Safe Browsing. Download Protection Ping se može mjeriti provjerom rasta na brojačima na chrome://histograms/SBClientDownload.CheckDownloadStats. Ako je primjetna promjena na brojaču, provjera je bila uspješno poslana (iznimka je brojač 7. koji broji provjere koje nisu poslane).
• Domen na kom se nalazi Binary i svi potpisi ne može biti na bijeloj listi (Whitelist). To možete provjeriti na chrome://histograms/SBClientDownload.SignedOrWhitelistedDownload

Sigurno pregledavanje (Safe Browsing) daje popis URL-ova koji sadrže zlonamjerne programe (malware) ili sadržaj za krađu identiteta preglednicima Chrome, Firefox i Safari ali i davateljima Internetskih usluga (ISP). Usluzi sigurnog pregledavanja se također može pristupiti putem javnog API-ja ili izravno na Google stranici za provjeru URL adresa.

Google je lansirao novu alatku pod nazivom “About Me” (O Meni) koja vam omogućava da vidite, menjate i uklonite lične informacije koje kompanija putem svojih usluga prikazuje drugima.

Google usluge poput Gmail, Hangouts, Google Maps, Inbox, Google Play, YouTube, Google +, i ostale, ponekad od vas zahtevaju određene lične podatke. Ovi detalji se zatim prikazuje drugim korisnicima koji su u interakciji sa vama ili koji vas traže. Do sada su svi ovi vaši podaci bili pohranjeni u Google + (ako ste otvorili nalog). S obzirom da Google + više nije uslov za Google usluge, kompanija je trebala novo rešenje za pohranu ličnih podataka korisnika.

Kada otvorite stranicu “About Me”, primetit ćete da Google poseduje različite podatke o vama kao što su ime i prezime, datum i godina rodjenja, pol i ostalo. Kao što ćete primetiti, neke podatke kao što su ime ili slika. Takođe, zanimljivo je da možete izbrsati prezime ali ne možete datum rođenja. Sve što možete jeste da sakrijete godinu rođenja.

Klikom na crveno dugme “+”, koje se nalazi dole desno, prikazaće vam se informacije koje Google želi od vas. Ako vam se ovo čini poznatim, u pravu ste, upravo ove podatke vam je tražio i Google +.

Ovo je samo novi, perfidniji način sa kojim Google želi da dobije vaše lične podatke bez primoravanja da koristite Google +. Treba znati da ako imate Google + nalog, ovo je isti set detalja. Ako dodate ili uklonite sadržaj na Google + ili na “About Me” stranici, promene će se odraziti na obe stranice.

Iako je dobra stvar to što sve vaše podatke sada možete menjati na jednom mestu sada, verovatno da će korisnici zahtevati još granularniji pristup koji bi im omogućio da na jednostavan način mogu videti i izmeniti podatke koji se dele na određnom servisu.

Gmail je najkorišćeniji email servis sa više od milijardu korisnika širom sveta. Istraživanja pokazuju da ljudi za čitanje i slanje e-mail poruka u proseku koriste nešto više od 10 sati nedeljno. Iz tog razloga smo odlučili da objavimo članak koji će vam predstaviti nekoliko Gmail funkcija za koje možda niste znali da postoje a koje vam mogu biti od velike koristi.

Pre dve godine smo objavili članak “Nekoliko zanimljivih Gmail značajki koje ljudi rijetko koriste” a u om novom ćemo predstaviti neke nove, korisne funkcijonalnosti Gmail-a.

Undo send (poništi slanje)

Jeste li znali da je ovo moguće u Gmail-u?

Poslali se e-mail pogrešnoj osobi i sad vam je neprijatno? Funkcija “Undo send” je spas. Ona vam omogućava da poništite slanje u roku od 30 sekundi nakon što ste ga poslali.

Ova funkcija je predstavljena početkom godine a možete je aktivirali u podešavanjima Gmail-a.

Da biste omogućili funkciju “Undo send” potrebno je da:

• Kliknite na ikonu zupčanika u gornjem desnom uglu i izaberite Podešavanja (Settings)
• Pomerite nadole do “Undo Send” i kliknite na Omogući (Enable)
• Podesite vremenski rok u kom možete poništiti slanje email-a
• Sačuvajte promene

Podesite slanje i primanje email-a za kasnije

Želite poslati e-mail u neko određeno vreme iako niste u mogućnosti? Nema problema.
Chrome dodatak pod nazivom Boomerang vam to omogućava. Kada ga instalirate, videćete crveno dugme “Poslati Kasnije” (Send Later) koje vam omogućava da odredite vreme kada će e-mail biti poslan.

Boomerang vam takođe omogućava da odložite primanje email-a za neko određeno vreme. Da bi to podesili potrebno je da:

• Otvorite email koji želite ponovi primiti kasnije
• Kliknite na dugme “Bumerang” koje se nalazi na vrhu stranice
• Izaberite vreme kada želite da vidite taj e-mail u vašem Inbox-u

Brojač nepročitanih poruka

Ovo je vrlo zgodna Gmail funkcija za sve one koji žele u svakom trenutk znati koliko imaju nepročitanih poruka u Inbox-u. Ono što je važno jeste da sa ovom funkcijom to možete znati čak i onda kada ste u drugoj kartici (tab-u).

Ova funkcija će kreirati brojač pored Gmail favicon-a u vašem pretraživaču koji će vam prikazivati broj nepročitanih poruka u vašem Inbox-u.

Da biste aktivirali ovu funkciju otvorite Podešavanja (Settings) > Labs > Ikona nepročitanih poruka (Unread Message Icon) i odaberete “Omogući” (enable).

Ova funkcija je dostupna samo za Chrome, Firefox i Opera.

Desktop obaveštenja o primljenim e-porukama

Gmail vam omogućava da podesite primanje obaveštenja o prispjelim e-porukama.
Otvorite Podešavanja (Settings) a potom pronađite i omogućite obaveštenja na radnoj površini (Desktop Notifications). Imate mogućnost da izaberete da primate obaveštenja o svim e-mail porukama ili samo o onim koje Gmail smatra važnim.

Obaveštenja će se pojavljivati u donjem desnom uglu ekrana pod uslovom da imate otvoren Gmail u drugoj kartici (tabu), drugom pretraživaču ili da ste vi u nekom drugom programu. Klikom na obaveštenje e-mail će se otvoriti u novom prozoru.

Zadaci (Tasks)

Možete niste znali ali Gmail može služiti kao jednostavan nadzornik zadataka (task manager).

U gornjem levom uglu kliknite na “Gmail” i izaberete zadatke (task). Novi popup prozor će se pojaviti dole desno.

Apple i Google dominiraju mobilnim tržištem već nekoliko godina sa svojim operativnim sustavima iOS i Android, no i jedni i drugi znaju da ako žele ostati na vrhu moraju konstantno biti fokusirani na budućnost. Novosti koje dolaze iz kompanije Google upravo to potvrđuju.

Naime, prema najnovijim informacijama kompanija Google aktivno radi na razvoju softvera kodnog naziva “Brillo” koji je osmišljen za rad na povezanim “Internet of Things (IoT)” uređajima male snage koji imaju 64 ili 32 MB RAM-a. Uz obilje tehnologije namjenjene pametnim kućama, za upravljanje žarnicama, bravama na vratima, senzorima i svim ostalim, Google jasno vidi svoju priliku.

Internet stvari (Internet of Things) označava povezivanje uređaja putem Interneta. Spajanje uređaja može biti bežično i omogućava nove mogućnosti za međusobnu interakciju ne samo između različitih sustava i donosi nove mogućnosti njihove kontrole, praćenje i pružanje naprednih usluga. Kao što smo već spomenuli to mogu biti primjerice hladnjaci, perilice, žarulje, brave ili razni sigurnosni sustavi.

Jasno, ovim uređajima je potrebna kontrola boot-anja, korištenja SoC, upravljanja ulazom i izlazom i komuniciranjem preko mreže. Sve ovo bi mogao obavljati Android koji se temelji na Linux međutim, on je malo pretežak.

Prema nekim navodima naziva “Brillo” bi mogao debitirati već sljedeći tjedan u Googleovoj godišnjoj I/O konferenciji za programere. Također, softver bi u početku mogao biti u obliku platforme bez aplikacija i drugih ugrađenih usluga tako da ga kompanije mogu prilagoditi svojim specifičnim potrebama.

Google je još jedna u nizu velikih kompanija koje rade na softveru za “Internet of Things (IoT)” uređaje. Prošli tjedan, Microsoft je objavio da će imati verziju sustava Windows 10 poznatu kao IoT Core. Kompanija Samsung kupila je IoT startup SmartThings prošlog kolovoza za 200 milijuna dolara samo mjesec dana nakon što se udružio s Intelom u stvaranju IoT konzorcija.

Također, dizajner čipova, kompanija ARM, krajem prošle godine predstavila je svoje IoT rješenje, mbed OS, koje se temelji na platformi izvorno razvijenoj 2006 godine. Na ovo vrlo zanimljivo tržište ulazi i kompanija Huawei koja je jučer predstavila svoj IoT OS pod nazivom LiteOS koga karakteriše to da konzumira samo 10 KB prostora.

Google je omogućio korisnicima preuzimanje kopiju svoje povijesti pretraživanja. Ova mogućnost je nekako tiho uvedena u siječnju da bi tek nedavno dobila zasluženi publicitet.

Treba reći da je relativno lako preuzeti kopiju povijesti pretraživanja na Googleu. Prvo što vam treba jeste Google račun. Nakon što ste prijavili na svoj Google račun otvorite Povijest računa. U gonjem desnom kutu zaslona vidjet ćete kotačić, kliknite na njega i odaberite Download (Preuzmi).

Svakako da značajka Web povijest mora biti omogućena da bi Google uopće prikupljao podatke o vašem pretraživanju.

Nakon što se složite s Google-ovom važnom obavijesti, možete kliknuti na Create Archive (Stvori Arhivu) nakon čega će Google sastaviti vašu povijest pretraživanja u JSON datoteku sortiranu kronološki po kvartalima. Nakon završetka, primit ćete e-mail obavjest s linkom na vašu povijest pretraživanja koja se nalazi na Google Drive i koju ćete moći preuzeti kao ZIP datoteku.

Google sugeriše da obavijest pročitate pažljivo. Uglavnom, u obavjesti vas Google upozorava da ne preuzimate svoju povijest pretraživanja na javnom računalu jer arhiva sadrži osjetljive podatke. Štoviše, Google vas poziva da omogućite autentifikaciju u 2-faktora kako bi se obezbjedila maksimalna sigurnost vaših podataka.

Ova mogućnost preuzimanja povijesti pretraživanja je zapravo Google-ov odgovor na slične mogućnosti koje već neko vrijeme nude Facebook i još neke druge kompanije.

Želja vam je da jednog dana radite u Google-u? Kompanija Google je objavila spisak znanja koje želi da njeni kandidati poseduju.

Već duže vreme kompanija Google je najpoželjniji poslodavac na svetu. Što se tiče posla u Googleu, inženjeri su dosta traženi i dobro plaćeni. Google navodi da se godišnja plaća kreće od 70.000 do 90.000 dolara, softverski inženjeri će zaraditi nešto malo manje od 120.000 dolara dok će viši softverski inženjeri u proseku zaraditi 153.000 američkih dolara.

Kompanija Google navodi da godišnje zaprimi 2,5 miliona prijava za posao, ali da samo angažuje oko 4.000 ljudi.

Srećom za sve one koji žele da jednog dana rade u Google-u, kompanija je objavila spisak veština koje žele da vide u svojim potencijalnim inženjerima.

Solidno znanje kompjuterskih nauka je veoma važno za uspešnog softverskog inženjera. Ovaj vodič je neka vrsta smernice za studente koji ima za cilj da oni što više razvijaju svoje tehničke veštine, kako akademski tako i ne-akademski, sa samoinicijalnim učenjem, sticanja novih znanja i vještina,

navodi se u saopštenju kompanije Google.

Osim što je objavio spisak veština koje želi da vidi kod svojih budućih inžinjera, Google je takođe naveo i online resurse koji će svim zainteresovanim biti odlična polazna tačka za učenje. Ono što Google traži od svojih budućih inžinjera je:

1. Poznavanje osnova kompjuterskih nauka. Potencijalni kandidat mora biti sposoban završiti osnovni kurs iz kompjuterskih nauka, poput onih iz koji se mogu pronaći na Udacity ili Coursera.

2. Da znaju kodirati u najmanje jednom objektno-orijentisanom programskom jeziku, kao što su naprimer C++, Java ili Python. Veliki je broj online resursa za učenje, izdvojićemo MIT, Coursera i Udacity.

3. Da znaju neke druge programske jezike kao što su JavaScript, CSS, Ruby, HTML, PHP, C, Perl, Shell, Lisp i Scheme. Kao startnu osnovu za učenje Google preporučuje W3school, CodeAcademy i Udacity.

4. Da znaju testirati svoj kod. Za Google je ovo važno jer želi da budete u mogućnosti da “indentifikujete propuste (bugs), pravite testove i razlažete softver.” Još jednom, preporučeni online resurs za učenje je Udacity.

5. Poznavanje apstraktne matematike, poput logičkog rasuđivanja i diskretne matematike koji su od izuzetnog značaja za kompjuterske nauke. Preporuka je MIT kurs “Mathematics for Computer Science”.

6. Da razumeju algoritme i strukture podataka. Google želi da naučite osnovne tipove podataka kao što su “stacks”, “queues” i “bags” i algoritame za sortiranje poput “quicksort”, “mergesort” i “heapsort”. MIT Introduction to Algorithms, Coursera Introduction to Algorithms Part 1 i Part 2, Wikipedia: List of Algorithms, List of Data Structures.

7. Dobro poznavanje operativnih sistema jer će se većina vašeg posla odnositi na rad sa i na operativnim sistemima. Google preporučuje da pogledate primer Univerziteta Kalifornije, UC Berkeley Computer Science 162.

8. Da imaju znanje iz oblasti veštačke inteligencijom. Google preporučuje resurse Univerziteta Stenford, Introduction to Robotics, Natural Language Processing, Machine Learning.

9. Da znaju napraviti kompajlere. Online kurs na Coursera je idealna početna tačka za učenje.

10. Da imaju znanje iz kriptografije jer je Cybersecurity od ključnog značaja u svetu u kojem danas živimo. Na Coursera i Udacity ćete pronaći online kurseve za sticanje znanja iz kriptografije.

11. Poznavanje paralelniog programiranja. Veoma je važno da ste u stanju da se nosite sa ogromnim brojem proračuna istovremeno. Coursera online kurs “Heterogeneous Parallel Programming” će vam pomoći u tome.

Naravno da ovo nije sve što Google želi da vidi kod svojih kandidata, kompletan spisak traženih znanja možete pogledati na oficijelnoj stranici. Kompanija kod svojih potencijalnih kandidata ne traži samo određena znanja i veštine već i određenu personalnost.

Online Tržište takođe preporučuje članak “Sajtovi koji će vam pomoći da naučite programirati”.

Google je jučer tjekom druge Project Ara konferenciji otkrio nešto malo više detalja o svom najnovijem prototipu modularnog pametnog telefona i kada bi se on mogao naći u prodaji. Google Project Ara izazvao je veliko interesovanje i otvorio novu dimenziju u pogledu na to kako bi trebali izgledati pametni telefoni u budućnosti.

Mnogi od vas se sada vjerojatno pitaju što je to Project Ara? Google Project Ara je nastojanje da se stvori modularni hardverski ekosustav oko pamtnog telefona. Drugim riječima, Project Ara ima za cilj omogućiti korisnicima stvaranje modularnog pametnog telefona koji bi bio prilagođen njihovim funkcionalnim i estetskim potrebama.

O čemu se zapravo radi?

Sve je počelo sa Endoskeletom, skraćeno “Endo”, koji je ustvari strukturalni okvir i okosnica uređaja. Korisnik može popuniti “Endo” sa “modulima”, koji su poput građevniskih blokova i koji čine veliku većinu funkcionalnosti i mogućnosti telefona. Moduli se veoma lako i sigurno mogu umetnuti i ukloniti, čak i dok je uređaj uključen. Moduli također imaju korisnički zamjenjive pokrove koji im omogućavaju i kreiranje vizuelnog izgleda telefona. U konačnici, kupci će moći kupiti kompletan Ara telefon, sami ga konfigurirati ili kupiti dodatne module u specijaliziranoj trgovini, Ara Module Marketplace.

Najnoviji prototip, nazvan Spiral 2, uključuje 3G modem kao i RF autobus za podršku antene. Google je također otkrio da se odustalo od planova da se hardver napravi pomoću 3D tisaka, te da su se opredjelili za proces sublimacije boja. Također, promjena je i kod magneta koji drže module pričvršćene za okvir telefona. Oni su sada premješteni sa modula na okviru telefona, što omogućava još više prostora da se ispuni hardver unutar svakog modula.

Do sada je Google razvio 11 modula za korištenje u Project Ara.

Voditelj projekta Paul Eremenko navodi da su planovi kompanije da se ove godine pokrene pilot program koji bi timu pružio vrijedne povratne informacije o tome što radi, što ne radi i što nedostaje.

Googleov Project Ara je nešto kao iz snova. A da bi se i sami uvjerili u to pogledajte ovaj video ispod.