Online Tržište

Apple-ov programski jezik Swift konačno je postao open-source.

Kompanija Apple je prvi put predstavila programski jezik Swift za pisanje Mac i iOS aplikacije na svojoj WWDC 2014 developer konferenciji. Ovaj programski jezik radi u Apple Xcode integriranom razvojnom okruženju (IDE) i njegovim Cocoa i Cocoa Touch okvirima.

Treba reći da je kompanija Apple prvi puta u lipnju izrazila želju da open source SWIFT prevodilac i knjižnice za iOS, OS X i Linux. Apple je tada obećao da to učiniti do kraja godine, a sada je svoje obećanje i ispunio.

Kompanija koja pruža bezrezervnu podršku objektno orijentiranom programiranju i modulima za optimizaciju ranije je isticala da je Swift “nasljednik” programskih jezika “C” i “Objective-C” što je ponovila i jučer opisujući Swift kao zamjenu za programske jezike koji se baziraju na jeziku “C” (C, C ++ i Objective-C).

Veoma smo uzbuđeni početkom novog poglavlje za Swift. Nakon što je Apple predstavio programski jezik Swift, on je vrlo brzo postao jedan od najbrže rastućih jezika u povijesti. Swift olakšava pisanje softvera koji je nevjerojatno brz i siguran po dizajnu. Sada kada je Swift je otvoren program (open-source), možete pomoći da najbolje opće namjene ovog sjajnog programskog jezika postanu široko rasprostranjene. Dobrodošli u Swift zajednicu. Radimo zajedno na izgradnji boljeg programski jezik za sve.

Osim tehničke dokumentacije i izravne veze na izvorni kod, na Web stranici programskog jezika Swift također se nalazi i blog na kojem možete očekivati da Apple objavljuje sve buduće planove koje se tiču programskog jezika. Swift je dostupan pod Apache licencom i na GitHub.

Kompanija CodeEval objavila je popis najpopularnijih programskih jezika za 2014 godinu koji sadrži nekoliko vrlo zanimljivih iznenađenja. U odnosu na prethodnu godinu, C# je drugi najbrže rastući jezik. Najveći gubitnik je PHP, popularnost popularnog jezika za Internet aplikacije je pala za čak 55 posto u odnosu na 2012 godinu.

Gledajući trendove u razdoblju od 2011 do 2013 godine, vidjet ćete sljedeće:

Već treću godinu za redom, Python je najpopularniji jezik, iza slijede Java, C++ i JavaScript. Najveći rast ove godine ima Objective-C od 300%, popularnost jezika C# porasla je za 100% a JavaScript jezika za 33%. PHP izgubio 55% svoje popularnosti u odnosu na 2012 godinu, Perl 16% a Java 14%.

Python i Java su najpopularniji, no, kao što možete vidjeti popularnost jezika Java je u opadanju unatoč popularnosti mobilnog operativnog sustava Android. Gledajući postotak promjena od 2011 godine do danas, popularnost Apple-ovog iOS jezika Objective-C još uvijek dobro napreduje ali je fascinantan rast popularnosti jezika C#. Zastupljenost ovog Microsoft-ovog jezika još uvijek je mala ali je njegov rast proteklih godina značajan:

Dobri poznavaoci prilika nisu mnogo iznenađeni ovim nalazima kompanije CodeEval navodeći da je C# jezik koji koriste Microsoft tehnologije i koji je u posljednjih deset godina doživio veliki broj poboljšanja.
Što se tiče pada popularnosti jezika Java, stručnjaci smatraju da je razlog za to što jezici kao što su Python i Ruby bolje dizajnirani jezici i kao takvi su ugodniji za programiranje. To dodatno potiče open-source zajednice oko jezika da se što više angažiraju oko novih rješenja i širenja popularnosti.

Već nekoliko godina online učenje programskih jezika jedan je od najvećih trendova u svijetu. Postoji veliki broj sajtova koji vam pomažu da naučite neki od popularnih jezika a neke od njih smo vam predstavili u članku “Sajtovi koji će vam pomoći da naučite programirati“.

Kompanija CodeEval navodi da je ovaj popis najpopularnijih jezika 2014 godine sastavljen na temelju podataka dobivenih tijekom obrade više od 100.000 testova kodiranja i ankete u kojoj je učestvovalo više od 2.000 poslodavaca.

JavaScript je programski jezik koji Web sajtu daje interaktivnost. To je skriptni programski jezik koji se prvenstveno koristi za definisanje funkcionalnosti Web sajtova. Radi se o dinamičnom, slabo tipiziranom jeziku, sa skromnom podrškom za objektno orijentisano programiranje.

Iako je prvobitna ideja bila da JavaScript liči na programski jezik Java, treba reći da on ne sadrži nijedan ključni element Java jezika osim onih koje su oba nasledili iz programskog jezika “C”.

JavaScript je izuzetno popularan jeziki koji se koristi za razvoj klijentskih funkcionalnosti Web sajta, ali se može koristiti i kao skriptni jezik za pristup objektima u drugim aplikacijama. Slideshows, oglasni pop-up prozori i Google autocomplete funkcija, sve su to primeri JavaScript-a.

Brendan Eich iz kompanije Netscape kreirao je Java Script 1995 godine. Tokom razvoja jezik je nazvan Mocha ali je kao beta objavljen pod nazivom LiveScript. Nakon toga menja ime u JavaScript zbog marketinškog dogovora između kompanija Netscape i Sun Microsystems sa kojim se trebala iskoristiti popularnost Sun-ovog programskog jezika Java. Treba reći da su ključni elementi dizajna JavaScript-a su nasleđeni iz programskog jezika Self.

U početku, programeri nisu uzimali JavaScript za ozbiljno jer ga nisu vidjeli kao ozbiljan razvojni jezik kao što su Java, Ruby ili Python, koji su serverski jezici dok se JavaScript koristi za definisanje funkcionalnosti na strani klijenta, odgovoran je samo za korisničko iskustvo.

JavaScript je jedini skriptni jezik na strani klijenta i zbog toga se koristi na skoro svakom sajtu koji vidite na Web-u.

Isto tako, ako koristite JavaScript sa razvojnim okruženjem koje se zove Node.js, onda možete koristiti JavaScript i kao serverski jezik.

JavaScript je sve popularniji pa se vrlo često početnicima preporučuje kao prvi jezik koji trebaju naučiti. Jedna od najsjajnijih zvezda online pokreta koji ima na milione pristalica "Naučite da Kodirate" , Codecademy nudi JavaScript kao prvi jezik koji programeri početnici treba da nauče. JavaScript je definitivno jezik koji ćete koristiti na poslu, ako počnete raditi kao Web developer.

Takođe, pošto se JavaScript pokreće direktno u pretraživaču, ne morate preuzimati nikakav softver za njegovo pokretanje. Sve što vam je potrebno jeste tekstualni editor (TextEdit) i pretraživač. Ovo je nešto što je od velike koristi za početnike koji ne moraju da downolud-uju razne softvere za pokretanje programskog jezika.

Uprkos svojoj korisnosti, programeri, developeri, smatraju JavaScript dosta neurednim jezikom. Kao pokušaj da se to promeni dolazi CoffeeScript koji čini da JavaScript izgleda više kao Ruby ili Python, bez velikih vitičastih zagrada i zareza i sa dodatim razmacima i uvlačenjima. Ove promene čine kod lakšim za čitanje.

Treba reći da je prošle godine Google predstavio svoj programski jezik Dart sa kojim nastoji prevladati neke nedostatke koje ima JavaScript a na kraju ga probati razviti u solidnu platformu za strukturirano Web programiranje. Treba reći i da je Microsoft objavio TypeScript, svoju verziju JavaScript-a tj proširenje JavaScript-a sa skupom naprednih razvojnih mogućnosti koje se obično nalaze u zrelijim programskim jezicima kao što su C ++ i Java.

Microsoft sa TypeScript-om pokušava ukazati na neke od istih problema na koje je ukazao Google sa svojim programskim jezikom Dart, ali bez radikalnog udaljavanja od JavaScript-a. TypeScript poput CoffeeScript-a će raditi sa postojećim okvirima i bibliotekama, što znaći da bilo koja JavaScript datoteka može da se bez ikakvih problema pokrene u TypeScript-u.

Mogućnosti JavaScript-a

Prvo, kao što smo ranije rekli, Java se može koristiti za izgradnju celog sajta ako se koristi sa Node.js i MongoDB (baza podataka). Node.js je asinhrono okruženje, što ga čini veoma skalabilnim i odličnim izborom za velike količine podataka. MongoDB je baza podataka orijentisana na dokumente i izgrađena za skalabilnost ali i dalje vrlo funkcionalna da ponudi najbolje od oba sveta.

Veoma je važno reći da je JavaScript sada jedan od omiljenih načina razvoja aplikacija za Windows 8. Jezik koji se najviše koristi na Github.

Za developer timove je mnogo lakše koristiti isti jezik i na serverskoj i na klijentskoj strani a to mogu da urade sa Node.js. Java je odgovorna za animacije poput pop-up prozora, sa AJAX-om, oni prikazuju nove podatke bez osvežavanja stranice. AJAX je skraćenica za Asinhroni JavaScript i XML, tako da se ne može koristiti bez JavaScript-a.

Najčešća upotreba JavaScript-a je pisanje funkcije koje su ugrađene ili uključene u HTML stranice i koje komuniciraju sa Modelom Document Object (DOM) stranice. Neki jednostavni primeri ove upotrebe su:

• Učitavanje novog sadržaja stranice ili dostavljanje podataka na serveru preko AJAX-a bez ponovnog učitavanja stranice (na primer, društvena mreža može omogućiti korisniku da postavlja ažuriranja statusa bez napuštanja stranice)
• Animacija elemenata stranice
• Interaktivni sadržaj, na primer igre, i reprodukcija audio i videa
• Provera ulaznih vrednosti Web forme kako bi ste se uverili da su oni prihvatljivi pre nego ih submit-ujete na server
• Prenošenje informacija o navikama korisnika (koje sajtove posećuje) različitim sajtovima. Web sajtovi često ovo rade zbog Web analitike, praćenje oglasa, personalizaciju ili u druge svrhe

Pošto je JavaScript kod može da se pokrene u pretraživaču korisnika (umesto na udaljenom serveru), pretraživač može vrlo brzo da odgovori na korisničke akcije. Web pretraživači najčešće koriste JavaScript. JavaScript je jedini jezik koji svi najpopularniji pretraživači podržavaju.

JavaScrip jezik budućnosti?

Za HTML5 se kaže da je početak kraja Adobe Flash-a, ali ako HTML5 organizacioni alat, onda je JavaScript tak koji uzimanje mesto Flash elementima.

Velike su prednosti koje HTML5 pruža developerima. Pre svega treba reći da je HTML5 je zbirka definicija koja ne samo da obuhvata HTML standard već i CSS3 (Cascading Stile Sheets), JavaScript, multimedijalne kodeke i SVG (Scalable Vector Graphics) koji rade zajedno kao jedno kompaktno okruženje.

Video i drugi vizuelni elementi koji su se prikazivali uz pomoć plugin-a (dodataka) sada se prikazuju sa JavaScript-om, koji se pokreće u vašem pregledniku, tako da ne morate da preuzmete nikakve plugine da bi videli taj sadržaj. Ovo je izuzetna stvar za developere koji tako znaju da svi dobijaju isto iskustvo ali i iz bezbednosi razloga jer se pokazalo da najveće pretnje za korisnike predstavljaju dodaci (pogotovo Java).

Malo ko je mogao pretpostaviti da će jezik koji je je trebao da liči na Java, ali nije bio u stanju da obavlja iste zadatke, postati ovoliko popularan. Takođe JavaScript nije najelokventniji jezik, programeri, developeri kažu da je Ruby ili Pyton napisan na način na koji bi se očekivalo da bude napisan, što je prirodno, ali jezik je onoliko dobar koliko su dobri alati koji idu uz njega, a zahvaljujući dodacima poput Node.js, jQueri (biblioteka), JSON (JavaScript Object Notation) i MongoDB, JavaScript ima svetlu budućnost.

Kompanija Microsoft opremila JavaScript-a za izgradnju složenijih aplikacija. Naime, Microsoft je danas objavio da je proširio JavaScript sa skupom naprednih razvojnih mogućnosti koje se obično nalaze u zrelijim programskim jezicima kao što su C ++ i Java.

Microsoft je objavio developer preview verziju TypeScript-a, novog programskog jezika sličnog JavaScript-u koji je preveden na JavaScript, tako da se njegove aplikacije mogu pokrenuti u bilo kojem pregledniku. Programski jezik TypeScript i kompajler su pod open source Apache 2.0 licencom.

TypeScript je dizajniran kako bi se većem broju developera, koji su zainteresirani za korištenje JavaScript-a za izgradnju velikih Web aplikacija, omogućilo pokretanje u pregledniku, a ne na desktopu.

Sintaksa TypeScript-a vrlo je slična JavaScript-u s tim da su dodate razne napredne mogućnosti među kojima je i značajka za opciono statičko pisanje za koje Microsoft navodi da će olakšati developerima u izgradnji većih aplikacija. Microsoft sa TypeScript-om pokušava ukazati na neke od istih problema na koje je ukazao Google sa svojim programskim jezikom Dart, ali bez radikalnog udaljavanja od JavaScript-a.

JavaScript je nastao kao skriptni jezik. On nije bio zamišljen kao neki napredniji jezik koji će obrađivati velike baze koda poput klasa ili modula. Ipak, uspon Web-a i HTML5 učinili su ga standardnim jezikom za razvoj sa strane klijenta, a Node.js je dokazao da je popularan način pisanja JavaScript aplikacije na strani servera. JavaScript je potpuno dinamičan jezik koji nema statičko pisanje, a ono je upravo ono što pokreće današnje bogate IDE,

priopćio je Microsoft.

Statičko pisanje zahtijeva da developeri dodijele određenu vrstu podataka za svaku varijablu koju kreiraju. JavaScript je sam po sebi dinamički pisan jezik u kojem se varijablama ne mora unaprijed dodijeliti određena vrsta podataka. Sa statičkim pisanjem, kompajler može pružiti detaljnija izvješća o pogreškama u kodiranju, kao i bolje predviđanje onoga što bi program mogao trebati, jer to može odrediti vrstu podataka koji se trebaju dodijeliti varijabli.

TypeScript baš kao i CoffeeScript radit će sa postojećim okvirima i knjižnicama, bilo koji JavaScripta može se nalijepiti u TypeScript i radit će bez problema.

Anders Hejlsberg, Microsoft-ov prvi arhitekt za programski jezik C # koji je također stvorio Turbo Pascal ali i bio glavni arhitekt za Delphi, zajedno sa Steveom Lucco i Luke Hoban razvio je TypeScript

Odlike TypeScript-a su:

• Opciono statičko pisanje
• Deklaracija klasa
• Podrška za module
• Visual Studio plugin

Prednost TypeScript-a u odnosu na Google Dart je u tome što developeri ne moraju naučiti potpuno novi jezik, umjesto toga oni mogu nastaviti koristiti JavaScript i samo naučiti posebna pravila oko TypeScript jezika.

Druga potencijalna prednost TypeScript-a je da preglednicima ne treba nikakva nova tehnologija s obzirom da se završen TypeScript kod kompajlira u redovni JavaScript, što se onda može pokretati na bilo kojem pregledniku.

TypeScript specifikacija je dostupna besplatno pod Open Web Foundation OWFa 1.0 Specification Agreement, a Microsoft od online zajednice očekuje korisne povratne informacije koje bi mogle pridonijeti daljem razvoju TypeScript-a.

Evropski Sud Pravde donio je danas presudu u kojoj se navodi da funkcionalnost računarskog programa i programskog jezika u kom je napisan, ne mogu biti zaštićeni autorskim pravima.

Ovu odluku Evropski Sud Pravde je doneo u predmetu SAS Institute protiv World Programming Limited (WPL).

SAS izrađuje programe za obradu podataka i statističke analize. Osnovna komponenta SAS sistema omogućava korisnicima da pišu i pokreću programske aplikacije pisane u programskom jeziku SAS. Putem referenci Learning Edition SAS sistema, koji je WPL stekao sa zakonitom licencom, WPL je napravio proizvod koji emulira veliki broj funkcionalnosti SAS komponenti, tako da se korisnički aplikacioni program može pokrenuti na isti način na WPL kao i na SAS komponentama.

Sud je utvrdio da iako je WPL koristio i analizirao SAS programe u svrhu da što bolje razume njegovo funkcionisanje, ipak nije bilo “ništa što bi ukazivalo da je WPL imao pristup ili da je kopira izvorni kod SAS komponenti.”

Evropski Sud Pravde odlučio je da “kupac licence za program ima pravo, po pravilu, na posmatranje, proučavanje ili isprobavanje svih njegovih funkcionalnosti kako bi razumio ideju i principe na kojima se taj program zasniva.”

Sud navodi da ako bi se prihvatilo da funkcionalnost računarskog programa može kao takva biti zaštićena, to bi moglo za posledicu imati monopolizaciju ideja, što bi svakako bilo na štetu tehnološkog napretka i industrijskog razvoja.

Sud smatra da ideje i principi na kojima se zasniva bilo koji elemenat računarskog programa ne može biti zaštićen autorskim pravima. Autorskim pravima se može zaštititi samo izražavanje tih istih ideja i principa.

Poznato je da Google na razvoju svog programskog jezika “Go” radi još od 2007 godine i da je zvanično najavljen krajem 2009 godine. Takođe, Google je ovaj svoj programski jezik do sada koristio samo za interne potreba ali sada sa verzijom 1.0 i lansiranjem novog App Engine SDK, programski jezik Go počinje pokazivati svoj pravi potencijal.

Google definiše Go 1.0 kao jezik i skup ključnih biblioteke potrebnih kako bi se mogla obezbediti stabilna osnova za kreiranje pouzdanih proizvoda, projekata i publikacija. Go 1.0 je prvo izdanje koje je dostupno u podržanim binarnim distribucijama. One su dostupne za Linux, FreeBSD, Mac OS X, pa čak i za Windows.

Glavna motivacija za Go 1.0 bila je stabilnost za njegove korisnike. Ljudi koji pišu Go 1 programe mogu biti sigurni da će se ti programi kompajlirati i pokretati bez promena. Takođe, oni autori koji napišu knjige o Go 1 mogu biti potpuno sigurni da će njihova objašnjenja i primeri biti od koristi čitaocima kako danas tako i u budućnosti,

navodi se u Google-ovoj objavi Go 1.0 verzije.

Go 1.0 još uvek ima status "eksperimentalni", ali Google naglašava da je napravljen ogroman napredak u pogledu stabilnosti. Više informacija o programskom jeziku Go i App Engine SDK možete pronaći na stranicama projekta.

Ovo je svakako jedan od projekata koji bi se mogao isplati jer se više od decenije nije pojavio neki novi ozbiljniji sistemski jezik.

Promocijom sopstvene alternative za JavaScript jezik, Google radi na tome da premosti JavaScript u Google Dart. Jučer je Google objavio dokumentaciju koja pokazuje poređenje tradicionalne JavaSkript sintakse sa njegovim novim programskim jezikom Dart.

Na stranici koju su nazvali Dart Synonym app, prikazuju se primjeri JavaScript sintakse sa ekvivalentom u Dart kodu.

Google je predstavio Dart prošle godine kao jezik za “strukturirano Web programiranje”.

Google je razvio Dart sa nadom da će on na kraju zameniti JavaScript. Google Dart je dizajniran da radi bolje sa statičkim alatima za analizu i da bude pogodnije za optimizaciju od JavaScript-a. Mnogi kritičari tvrde da je Dart potpuno nepotreban jer JavaScript jezik brzo evoluira kroz otvoren i nezavisan proces.

Dart Synonym reference se fokusiraju isključivo na osnovnim sintaksama, tako da one ne ističu jedinstvene tehničke karakteristike programskog jezika, tako da te razlike koje on ilustruje zaista imaju tendenciju da budu trivijalne.

U ovim navedenim primjerima je prikazano preveđenje promenljivih, nizova, funkcija, klasa, DOM manipulacija, kao i drugih elementa u odgovarajuću Dart verziju svakog idioma.

Nadamo se da će ovo što smo vam sada ponudili sa Dart Synonym app biti dobar uvod u naš programski jezik Dart i da će te sada steći bolji osećaj kuda ovaj naš projekat vodi. Čitav naš razvojni tim jedva čeka da čuje vaše povratne informacije. Nemojte oklevati da se pridružite razgovoru ili pokrenete neko novo pitanje vezano za Dart ili Dart Synonym app,

izjavio je Aaron Wheeler iz kompanije Google.

Google je pokrenuo ranu preview verziju svog novog programskog jezika namjenjenog za razvoj web aplikacija. Ovaj programski jezik, poznat kao Dart, namjerava prevladati neke nedostatke koje ima JavaScript i na kraju se razviti u solidnu platformu za strukturirano web programiranje.

Dart je predstavio Lars Bak, Google-ov softverski inžinjer Dart tima. On je na Google Code blogu naveo tri cilja novog jezika.

Prvi je stvoriti strukturirani ali fleksibilan jezik za web programiranje. Osim toga tim želi da učini Dart poznatim i prirodnim, kako bi se olakšalo ostalim programerima da ga lakše usvoje. Konačno, Dart ima za cilj da postigne visoke performanse jezika koje bi pokazivale njegovu brzinu na svim modernim web preglednicima i okruženjima.

Dart također omogućuje dodatnu uporabu tipova podataka u varijablama i pozivanju metoda.

To znači da možete početi kodiranje bez tipova koje bi kasnije dodavali prema potrebi. Sa postojećim jezicima, programeri su prisiljeni da naprave izbor između statičkih i dinamičkih jezika. Tradicionalni statički jezici zahtijevaju stil kodiranja koji je nefleksibilan i pretjerano ograničen,

pojašnjava Lars Bak.

Za web klijent aplikacije, Dart kod će biti kompajliran na JavaScript kodu, tako da će aplikacije koje su razvijenu u Dart-u moći da se pokreću na gotovo svim trenutnim preglednicima, kao i na mobilnim uređajima koji podržavaju JavaScript. Također je uključena i knjižnica na temelju nacrta specifikacije za HTML 5 Document Object Model, tako da je namijenjen da bude dobro prilagođen za bogate front-end aplikacije.
Na strani servera, Dart aplikacije mogu se izvoditi u specifičnoj Dart virtual machine, čime se omogućuje stvaranje specifičnih aplkacija za web servere kao što su one koje su trenutno napisane u JavaScript i Node.js.

Treba uzeti u obzir da je Dart proizvod kompanije Google i iako je jezik objavljen kao open-source Google je za sada jedina kompanija koja je uključena u razvoj ovog jezika, kompajlera i virtual machine pa će dugoročni uspjeh Dart-a ovisiti o tome koliko veliku zajednicu će da privuće i da li će dobiti podršku ostalih kompanija.

Google je izgradio potpuno novi programski jezik za "strukturirano Web programiranje", nazvan Dart.

2009 godine Google pokrenuo Go, jezik dizajniran za pisanje poslužiteljskog softvera i upravljanje drugim poslovima. Novi programski jezik Dart biti će predstavljen sljedeći mjesec na Goto međunarodnoj konferenciji za razvoj softvera.

Dva Google inžinjera će imati ulogu Dart prezentera. Prvi je Gilad Bracha, koji je dizajnirao programski jezik Newspeak koji je dosegao već svoju 3 verziju. On je također koautor Java Language Specification a radio je i u SAP Labs, Cadence i Sun Microsystems.

Drugi je Lars Bak, vođa tima koji je napravio V8 engine Chrome preglednika. V8 je izgrađen u Aarhusu, Danska, gdje će se Goto konferencija održati u listopadu. Lars Bak ima određene specijalnosti u virtualnim strojevima, software foundations koje djeluju poput računala koja pokreću jezike više razine.

Teško za dizajnirati novi programski jezik a još teže ga je afirmirati. Međutim, isplativos može da se ogleda u većoj produktivnosti programera i učinkovitijem pokretanju softvera. Google ima dovoljno programera koji prave dovoljan broj programa da kompanija može sama učinita da novi programski jezik donekle postane relevantan. Sa tako veliom računalnom infrastrukturom, sve što povećava učinkovitost potrošnje energije, odnosno poboljšava fleksibilnost računalne fondacije, može se isplatiti izravno sa manjim računima za struju i većom pouzdanošću.

Naučiti novi programski jezik

Učenjem novih programskih jezika uvidjet ćete nove načine razmišljanja, pogotovo ako novi jezik koristi paradigme koje do tada niste upoznali. Novi način razmišljanja koji naučite može primijeniti na jezike koje već znate, a možda čak i poželite početi koristiti novi jezik za ozbiljne projekte.

Veliko iskustvo i znanje možete steći sa kvalitetnim jezicima poput Forth, PostScript, Factor, Haskell, Prolog ili Erlang.

Čitanje kvalitetnih knjiga

Veoma mnogo se može naučiti iz knjiga. Iako je praksa važna, čitajući neku od stvarno dobrih i izazovnih knjiga za programiranje može biti odličan trening za vaše razmišljanje. U takve knjige spadaju na primjer: “Art of Computer Programming“, „Structure and Interpretation of Computer Programs (SICP)“, ili pak „A Discipline of Programming“.

Naravno, možete početi i sa manje zahjevnim knjigama, ali svakako treba da izbjegnete knjige poput “for Dummies”, ili one koje vas uče nešto “u roku od 24 sata” ili “za 21 dan”, jer od takvih knjiga ćete dobiti vrlo malo u smislu poboljšanja vještine programiranja.

Pridružite se open source projektu

Prednosti ulaska u open source projekt su da ćete raditi s drugima, što je dobra stvar u slučaju da ste ranije radili samostalne projekte, a takođe ćete morati istraživati i naučiti da razumjete nepoznatu bazu koda, što može predstavljati veliki izazov.

Razne projekte možete pronaći na sajtovima kao što GitHub, SourceForge, gitorious, BitBucket ili Ohloh./p>

Riješavanje programerskih problema

Postoje mnogi programirski problemi čijim riješavanjem stičete dodatno iskustvo i rutinu. Matematički problemi mogu se naći na Project Euler, koji je vjerojatno najpopularniji sajt ovoga tipa.

Probleme u programiranju koje ostali programeri pokušavaju riješiti možete pronaći na codegolf.stackexchange.com.

Ovako nešto vam može pomoći da naučite mnoge posebne značajki jezika, a takođe i da razmišljate kreativnije o kodiranju nego ranije.

Pogledaj kompletan post »