Online Tržište

Više od polovice korisnika računala priznalo je u nedavnom istraživanju da koristi piratski softver. Business Software Alliance, lobistička grupa softverske industrije posvećena borbi protiv digitalnog piratstva, nedavno je objavila svoje deveto godišnje globalno istraživanje softverskog piratstva (Global Software Piracy Study). Po prvi put u izvješću se nalaze rezultati istraživanja koji uključuju 15.000 korisnika računala korisnika iz 33 zemalje širom svijeta. Najveća stopa digitalnog piratstva u zemljama u okruženju je u Crnoj Gori 79% a najmanja u Sloveniji 46%.

Učesnicima Global Software Piracy Study bili su izravno upitani: “Koliko često nabavljate piratski softver ili softver koji nije potpuno licenciran?”

Prema rezultatima ankete, 57% PC korisnika iz cijelog svijeta piratira softver, obično tako što instalira više kopija nego što im licenca dozvoljava, odnosno preuzimanjem softvera preko BitTorrent ili drugih mreža za dijeljenje datoteka. Ovo je značajno povećanje u odnosu na 42 posto iz 2011 godine.

Business Software Alliance naglašava da ovo veoma rašireno digitalno piratstvo sada košta softversku industriju 63,4 milijarde dolara godišnje.

Ovogodišnje istraživanje nalazi da su osobe koje su priznale da uvjek nabavljaju piratski softver, većinom ili povremeno spadaju u grupu korisnika koji na svojim računarima koriste najviše softvera korisnici. Ova grupa ima instalirano 55 posto više programa svih vrsta na svojim računalima od korisnika koji ne koriste piratski softver, što im daje ogroman utjecaj na globalnu stopu digitalnog piratstva. Još je interesantnija razlika u ponašanju između korisnika u ekonomijama u razvoju i korisnika u razvijenom svijetu. Korisnici koji često dobavljaju piratski softver u ekonomijama u nastajanju instaliraju gotovo četiri puta više programa na računala od onih u razvijenom svijetu. Što se tiče povremenih pirata razlika je nešto manja, oni u ekonomijama u razvoju instaliranju duplo više programa od onih u razvijenom svijetu,

navodi Business Software Alliance u svom izvješću.

Sjedinjene Američke Države, kao najveće svjetsko tržište softvera, u 2011 godini imalo je prodaju softvera vrijednu 42 milijarde dolara, uz najnižu stopu piratstva u svijetu od samo 19%. S druge strane, Kini je u 2011 godini prodala softver u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara, ali se procjenjuje da njeno ilegalnog softversko tržište vrijedi 9 milijarde dolara, što govori da je stopa piratstva u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu čak 77%.

Što se tiče stope softverske piraterije i komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera u regionu Istočne Europe kojem i mi propadamo situacija izgleda ovako:

Business Software Alliance, grupa sa članovima koji uključuju Apple, Microsoft i Adobe-a, poziva na donošenje nove Zakonske regulative kojom bi se udvostručile novčane kazne za digitalne pirate. Grupa također podržava nove Zakone sa kojima se lakše izreče zatvorska kazna za osobe za koje se utvrdi da su odgovorne za krađu softvera, kao i za one kod kojih se pronađe piratski materijal zaštićen autorskim pravima.

Jedan od najvećih problema koji developeri imaju sa mobilnim Web-om jeste pitanje njegove monetarizacije tj. kako korisnici pronađu, da je plate i kupuju unutar mobilne web aplikacije?  Mnogi rade na problemu pronalaženje aplikacija, koji jeste veliki s obzirom da se na Apple App Store može pronaći više od 650 hiljada aplikacija i da je velika borba developera da se njihove aplikacije nađu među prvih 25 jer to onda podrazumeva dosta ozbiljnju zaradu. Slična stvar je i sa Android aplikacijama na Google Play kojih je trenutno oko 450 hiljada.

Međutim, jako malo je rešenja problema sigurnog i jednostavnog transfera novca kroz mobilnu mrežu. Startup ZooZ predstavio je proizvod koji kratorima mobilnih aplikacija omogućava brz i jednostavan način za prihvatanje plaćanja od korisnika.

Izraelska kompanija ZooZ, pokrenuta 2010 godine, obezbeđuje tehnologiju za Android i iPhone-u plaćanja unutar aplikacija (in-app) a sada je napravljen iskorak dodavanjem HTML5 mobilne i web verzije svog kompaktnog SDK.

Ovo znači samo tri linije Koda koje developeri treba kopiraju u svoju aplikaciju kako bi omogućili većinu dodatnih funkcionalnosti za telefone i računara koji rade sa HTML5.

Za developere i za kupce, Zooz čini plaćanje lakšim agregiranja više platnih izvora kao što su kreditne kartice, PayPal i Google Wallet u jedno rešenje. ZooZ obrađuje uplate kako za virtuelna tako i za fizička dobra i to bez merchant code ili payment gateway. ZooZ SDK takođe podržava niz valuta i jezika iz oko 150 zemalja. Startup trenutno radi na dodavanju Amazon plaćanja a nema sumnje da će i mnoga druga prepoznatljiva pridružiti ZooZ.

Što se tiče developera, ZooZ prenosi sredstava direktno na račun developer-a, njegov PayPal račun ili prepaid MasterCard.

ZooZ naglašava da je mnogo uloženo u bezbednost koja je itekako potrebna za široko otvorenu mobilnu mrežu.

Europska Komisija danas je priopćila da je od Europskog Suda Pravde zatražila kažnjavanje Belgije, Nizozemske, Poljske, Portugala i Slovenije za ne implementiranje takozvanog Cookie Zakona u svoje nacionalne zakone. Službeni rok za to bio je 25. svibanj prošle godine.

Ovaj Europski Cookie Zakon je dio šireg Zakonskog okvira EU Directive 2009/136/EC, poznatog je i kao e-Privacy Directive, i usmjeren je na zaštitu privatnosti korisnika na Internetu. Ova Evropska Direktiva od kompanija također zahtijeva da obavijeste korisnike o svakoj povredi bezbjednosti podataka bez nepotrebnog odgađanja kao i da se korisnicima omogući promjena fiksnog ili mobilnog operatera bez potrebe za promjenom broj telefona i to u roku od jednog radnog dana.

Međutim, glavna točka ovog Zakonskog paketa je Article 5(3), koji se odnosi na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies. To podrazumjeva da web kompanije moraju dobiti “izričit pristanak” od korisnika prije instaliranja Cookies.

Cookies su mali programi koji se instaliraju na računala korisnika kako bi pratili njihovo ponašanje na Web-u, pamtili korisnička imena i lozinke, i druge postavke koje se odnose na određenu web stranicu. No, oni se također mogu koristiti za ciljanjo oglašavanje na temelju povijesti pregledavanja.

Mnoge kompanije nisu voljne implementirati ova pravila po kojima moraju od korisnika tražiti suglasnosti za instaliranje Cookies, jer se boje da će izgubiti učinkovit metod pračenja informacija na svojim web stranicama. Jedina iznimka u ovom pravilu je da se od korisnika ne mora tražiti suglasnost ako su Cookies nužni za uslugu koja je izričito zatražena od strane korisnika, na primjer, kad korisnik klikne na gumb “dodaj u košaricu” prilikom procesa kupnje na web stranici.

Europska Komisija danas je zatražila kaznu za ne implementiranje ovog zakona u visini od 13.063 do 112.190 evra dnevno, za svaki dan ne primjenjivanja ovog Zakona. Točna visina kazne bi ovisila od težine prekršaja i veličine dotične države članice.

Europska Komisija ističe da će odustati od kažnjavanja ako ovih pet zemalja pokažu da poduzimaju odgovarajuće korake kako bi ispravili situaciju.

Evropsko online tržište raste u svim segmentima. Evropsko tržište online oglašavanja poraslo je za 14,5 odsto u 2011 godini u odnosu na godinu dana ranije, dostigavši tržišnu vrednost od skoro 21 milijardu evra. Rezultati istraživanja koji su objavljeni juče na IAB Evrope Interact konferenciji u Barseloni, pokazuju da se u Evropi na online oglašavanje troši 20 procenata budžeta za oglašavanje. Oglašavanje u Internet pretrazi i video oglašavanje konstantno je u porastu dok mobilno oglašavanje u poslednje vreme beleži ekstremni rast.

Evropska ekonomija je u velikim problemima tako da rast online oglašavanja od 14,5 odsto ne utiče mnogo na stanje ekonomije u EU. Celom Evropsko tržište oglašavanja, izuzev online oglašavanja, u 2011 godini zabeležilo je rast od samo 0,8 odsto u odnosu na 2010 godinu.

Gledajući Evropske zemlje pojedinačno, Rusija je imala najveći rast tržišta, 55,5 odsto u odnosu na 2010 godinu. Pet najvećih tržišta (Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Italija i Holandija) i dalje čine skoro 68 odsto ukupnog Evropskog tržišta online oglašavanja, što je neznatno manji procenat u odnosu na prethodnu godinu.

IAB Europe AdEx Benchmark 2011 uključuje statistiku oglašavanja u online videu za 14 tržišta. Video predstavlja oko 8,2 odsto ukupne vrednosti tržišta online oglašavanja na kom su lideri Švedska, Velika Britanija i Nemačka.

Udeo mobilnog oglašavanje i dalje je veoma mali. U ukupnoj potrošnji za online oglašavanje udeo mobilnog oglašavanja je samo između 1 i 3 odsto, mada treba naglasiti njegovu veliku prosečnu stopu rasta od 45,6 odsto.

Poređenja radi, prihodi od Internet oglašavanje u Sjedinjenim Američkim Državama dostigli su 31,7 milijardu dolara u 2011 godini.

IAB Europe predstavila je i izveštaj o korišćenju Interneta u 28 Evropskih zemalja. Trenutno 65% ili nešto manje od 430 miliona Evropljana koristi Internet služeći se sa četiri vrste uređaja, računar, mobilni telefon, tablet i konzola za igranje. Izveštaj pokazuje da njih 37 odsto pristupa Internetu sa više od jednog uređaja.

Prema nalazima istraživanja IAB Europe, Evropljani u proseku provode 14,8 sati nedeljno na Internetu.

Sajtovi sa vestima posebno su popularni, više od 90% evropskih Internet korisnika će svoju želju za vestima zadovoljiti online. Veoma interesantan podatak je da čak 96 odsto evropskih Internet korisnika pretražuje Internet u cilju online kupovine, dok 87 odsto kupuje online.

IAB Europe navodi da su za potrebe izveštaja o korišćenju Interneta u Evropi korišćeni podaci dobijeni putem online ankete, telefonskih razgovora i direktnih intervjua u kojima je učestvovalo više od 50.000 osoba.

Naučnici su sproveli prvo kliničko istraživanja o korištenju smartphone aplikacija za liječenje depresije. Prema rezultatima ovog istraživanja 73,5 posto depresivnih sudionika koji su koristili aplikaciju pod nazivom Viary, nije se smatralo depresivnim do kraja istraživanja.

Depresija je čest i skup problem u razvijenim zemljama. Između 15 i 17 posto stanovništva pati od depresivnog poremećaja u nekoj fazi svog života. Također, prema nekim očekivanjim do 2030 godine depresija će biti najveći teret ili zdravstveni problem sa najvećim negativnim utjecajem na društvo u smislu financijskog troška i smrtnosti.

U istraživanju koje je trajalo 8 tjedana sudjelovala je 81 osoba. Sudionici su morali biti barem blago depresivni, što znači da je postigao 0-13 na Beck Depression Inventory (BDI-II skali), jednom od najprihvaćenijih mjerila depresije, kako bi mogli biti dio istraživanja. Većina sudionika bila je barem umjereno depresivna (20-28 BDI-II), sa prosječnom ocjenom 25 BDI-II.

Sudionici su bili podijeljeni u 2 skupine. Prva skupina koristila je aplikaciju za promjenu ponašanja Viary, dok je druga skupina koristila lažnu aplikaciju koja nije posebno dizajnirana za liječenje depresije.

Aplikacija Viary potaknula je korisnike na sudjelovanje u oko 100 poznatih ponašanja sa kojima se oslobođa depresija, uz praćenje njihovog napretka. Ova ponašanje su osmišljena kako bi se pomoglo depresivnim osobama da dodaju strukturu svom svakodnevnom životu radeći jednostavne zadatke kao što je ustajanje iz postelje kada se alarm oglasi, kuhanje obroka, te povećanje socijalnih kontakata i sudjelovanje u novim aktivnostima. Srednja vrijednost za grupu koja je koristila aplikaciju Viary bila je 25 BDI-II prije početka tretmana a 13 nakon završetka.

Treba reći i da se 53,1 posto sudionika druge skupine oslobodilo depresije tijekom istraživanja. Zaključak naučnika je da je do poboljšanje u ovoj skupini došlo zahvaljujući dijelom psihologije studenata i činjenice da je skupina potaknuta da koristi lažnu aplikaciju svaki dan. Iako lažna aplikacija nije izravno ciljala depresiju, njeno redovito korištenje pokazalo je poboljšanje općeg mentalnog zdravlja.

Aplikacija Viary kreirana je od strane Švedske startup kompanije Hoa’s Toolshop. Švedski startup dobio je ima po kliničkom psihologu Hoa Ly koji je proveo godinu dana u Tokiju i tada uočio stupanj do kojeg su pametni telefoni integrirani u svakodnevni život u Japanu. On je uočio potencijal smartphone aplikacija u određivanju osobnih vrijednosti ili ciljeva na konkretna ponašanja, drugim riječima da ono što ljudi rade bude u skladu sa onim što govore.

Aplikacija Viary usmjerena je na trenere, terapeute, menadžere ljudskih resursa i druge koji su uključeni u osobni razvoj kako bi im pomogla da prate napredak između sastanaka. Treba reći i da se aplikacija Viary može koristiti i za poticanje i praćenje svih vrsta ponašanja.

Hoa’s Tool Shop osnovan je 2011 godine sa sjedištem u Stockholmu, ima 4 zaposlenika od kojih su 3 psihologa.

Svi izveštaji govore da Google kontroliše skoro polovinu globalnog tržišta online oglašavanja. Dakle, radi se o velikoj količini podataka na osnovu kojih mogu biti prikazani različiti uvidi i statistike.

Da bi izdavačima dobili uvid u ovu ogromnu količinu podataka, Google je danas objavio prvu u nizu publikacija koja pruža vrlo interesantan uvid u informacije prikupljene širom njegovih platformi za oglašavanje, uključujući i DoubleClick For Publishers, DoubleClick Ad Exchange i Google AdSense mreže.

Google navodi da će Publisher Edition biti prvi u nizu publikacija kojima je cilj da se prikupe metrike koja treba da odgovore na neke od najčešćih pitanja koja interesuju ne samo izdavače već i sve ostale. Ova ogromna količina podataka iz celog sveta rangirana je po impresijama oglasa i CPM. Takođe, izveštaj daje uvid u trendove mobilnog Web-a, prikaza video oglas, kao i geografskih obrazaca. Cilj pubilikacije je da se odgovori na važna pitanja poput:

• Da li je baner zaista mrtav? Ako mislite na baner 468×60, skoro da jeste s obzirom da oglas ove veličine čini samo 3% svih impresija. S druge strane, skoro 80% svih impresija čine medium rectangle, leaderboard i skyscraper (srednji pravougaonik, veliki baner i soliter).
• Koja vrsta sajtova je pokazala snažan rast impresija? U 2011 godini, Kupovina, Sport i Auto sajtovi spadaju u one sa najvećim rastom u odnosu na prošlu godinu na Ad Exchange i AdSense. Umetnost i zabava (Arts & Entertainment) bile na vrhu po monetarizaciji impresija širom AdSense i Ad Exchange. Odmah iza njih su Online zajednice (Online Communities) i igrice. Uprkos svom visokom rangiranju, Online Zajednice doživele su dvocifreni pad, baš kao i Poslovanja & Industrija (Business & Industrial) i sajtovi sa Preporukama (Reference).
• Da li je stopa prodaje (Sell Through Rates) veća za 20 odsto krajem godine? Svi su pretpostavljali da je stopa prodaje veća zahvaljujući većoj potrošnji na oglašavanje tokom praznika. Google u svojoj publikaciji otkriva povećanje stope prodaje za izdavače na globalnom nivo i to u visini od 36 odsto do 42 odsto u četvrtom kvartalu. Poredeći regione u 2011 godini, Evropski izdavači doživeli su najveće povećanje stope prodaje (Sell Through Rates) od 47 odsto.
• Koliki je rast mobilnih i video impresija? Mobilno tržište je u velikoj ekspanziji pa su mobilne Web impresije na Ad Exchange i AdSense platformi zabeležile povećanje od 250% u periodu između trećeg i četvrtog kvartala 2011 godine. U istom periodu, prikazivanje video oglasa na DoubleClick For Publishers platformi poraslo je skoro za 70 odsto.
• Gde se koja zemlja nalazi? Severna Amerika i Zapadna Evropa i dalje su lideri po pitanju online sadržaja, ali su neke od malih država zabeležile veoma visoke stope rasta u prikazivanju oglasa. Palau je u prošloj godini imao stopu rasta od 1106 procenata, Ekvatorijalna Gvineja od 4635 procenata i Laos od 382 odsto. Sjedinjene Američke Države imaju najveći procenat prikaza oglasa (24,7 odsto), a slede Kina (10,5 odsto) i Japan (5,7 odsto).

Prema najnovijim glasinama Facebook pregovara o kupovini Opera Software, kompanije koja stoji iza web browser-a Opera.

Izvor upoznat sa ovim pregovorima navodi da najveća društvena mreža na svijetu želi da se proširi na tržište Internet pretraživača i da bi stjecanje Opera bio pravi potez u tom pravcu. Na tržištu pretrage je izuzetno velika konkurencija, tu su Google, Apple, Microsoft, Mozilla a sada je tu još i Yahoo, koji je nedavno pokrenuo svoj web browser.

Opera Software je Norveška kompanija koja je za prvi kvartal 2012 godine prijavila prihod od 46.9 miliona dolara. Kompanija ima oko 700 zaposlenih i oko 200 miliona korisnika na svim platformama.

Iako nema mnogo detalja o ovim pregovorima o kupovini Opera browsera, sasvim je sigurno da Facebook želi parče kolača na tržištu pretrage, i to posebno pretrage na mobilnim uređajima. U stvari, pre nekoliko meseci bilo je govora da Facebook radi na svom sopstvenom browseru.

Ova glasina posebno ima smisla kada se u obzir uzme nekoliko stvari. Prvo, kompanija planira da ovog leta predstavi svoj, Facebook brendirani telefon kojeg će pokretati modifikovani Android OS. Stoga, Facebook želi da kontroliše kako korisnici pregledaju i pristupaju društvenoj mreži sa mobilnnih uređaja. Ako bi Facebook telefon koristio Google pretraživač tada bi Google bio taj koji bi kontrolisao ponašanje korisnika ali i zaradu koju donosi oglašavanje u pretrazi.

Opera zarađuje novac od mobilnih uređaja što je ono što Facebook sada očajnički treba. Opera Software navodi da je u prvom kvartalu 2012 godine zaradila 3 miliona dolara od svojih mobilnih korisnika, što je rast od 253 odsto u odnosu na godinu dana ranije i 1,8 miliona dolara od proizvođača mobilnih uređaja. Kompanija je takođe prijavila 6.9 miliona dolara prihoda u prvom kvartalu 2012 godine koji dolaze od mobilnih izdavača i oglašivača, što je 303 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Posljednjih nekoliko godina, Europski dužnosnici pokušavaju implementirati novu Direktivu koja se tiče online privatnosti. Europski dužnosnici navode da je Direktiva o online privatnosti prvenstveno namijenjena običnim Web korisnicima kojima će omogućiti mnogo veću kontrolu nad svojim podacima.

Mnogi se pitaju što je točno takozvana “Cookie Directive”? Ova Direktiva, Zakon od web sajtova zahtijeva da od posjetitelja traže suglasnost za korištenje većine web Cookies.

Pravi naziv Direktive je EU Directive 2009/136/EC, a poznata je i kao e-Privacy Directive. Ova Direktiva prvi put je prešla u Europsko zakonodavstvo prije dvije godine, u osnovi se radi o nizu izmjena i dopuna federalnih zakonodavstava koja se tiču elektroničke komunikacije i privatnosti podataka.

Jedan dio ove Direktive, Article 5(3), odnosi se na korištenje pohranjenih podataka od strane web sajtova i najveći dio toga svodi se na Cookies.

U suštini, sa ovim novim EU Zakonom svi web sajtovi će morati da traže suglasnost od posjetitelja za instaliranje većine Cookies.

Ovaj Zakon, čiji je najveći zagovarnik Europski Komesar Neelie Kroes, ne zabranjuje Cookies već samo zahtjeva suglasnost korisnika prije nego što se instaliraju.

Također, ne podliježu svi Cookies ovim novim pravilima. Podaci koji se smatraju nužnim za osnovno funkcioniranje web sajta, na primjer session cookies koji se koriste za praćenje košarice proizvoda do naplate, ne zahtijevaju pristanak korisnika.

Šta je cilj jednog ovakvog zakona?

Osnovna ideja ovakvog Zakona je da se korisnicima pruži više kontrole nad tim tko zna i što zna o njima te kako se te informacije koriste. Kao dio šire Direktive, ovo je pokušaj da se usklade Zakoni u Europskim zemljama članicama oko stvari kao što su zadržavanje podataka i privatnosti.

Kreatori ovog Zakona imali su dobar razlog da misle da je praćenje korisnika od strane web sajtova vrlo važno pitanje koje treba urediti. Nedavna studija kompanije Truste utvrdila je da tipična britanska web stranica koristi 14 različitih alata za praćenje ponašanja korisnika i to najčešće bez njihova znanja. Ova studija također je utvrdila da je 84% online kupaca u dobi između 16 i 64 godine svjesno Internet Cookies, ali da samo 24% njih zna za ove nove Europske smjernice.

Direktiva je prvi put donesena 2009 godine ali njeno usvajanje od strane zemalja članica nikako se ne odvija željenom dinamikom. Mnoge zemlje se muče da usklade ovaj federalni zakon sa vlastitim lokalnim zakonima o privatnosti. Do prvobitnog roka za usvajanje ove Direktive koji je bio svibnja 2011 godine, samo su Danska i Estonija donijela nacionalne zakone koji su smatrani usklađenim sa ovim novim EU Zakonom.

Prošle godine, suočena sa masovnom nesukladnosti, Velika Britanija je donijela jedinstvenu odluku o odgodi usvajanje ovog Zakona za jednu godinu. Ovo prolongiranje od godinu dana sutra istjeće tako da Direktiva u Velikoj Britaniji stupa na snagu sutra.

Treba reći da je Direktiva o Privatnosti teoretski već na snazi ​​u cijeloj Europi jer je stupila na snagu 25. svibnja 2011, međutim, s obzirom da je webmasterima trebalo vremena kako bi svoje web sajtove uskladili sa novim Zakonom dat im je period od jedne godine da to urade. To znači da će od 26. svibnja 2012 godine, svi web sajtovi morati da se prilagode ovom Zakonu.

Field Fisher Waterhouse predstavio je tabelu sa popisom svih zemalja EU i njihovim statusom koji se tiče usvajanja Article 5(3).

Na koga se ovaj Zakon odnosi?
Zakon se odnosi na sve države članice Europske Unije, međutim, čak i web sajtovi izvan EU moraju biti usklađeni sa ovim Zakonom ako im je ciljanja publika u državama članicama Europske Unije. Na primjer, web sajt sa sjedištem izvan EU koji prodaje svoje proizvode potrošačima u Njemačkoj, ili koji ima verziju sajta na Francuskom jeziku usmjerenu na korisnike u Francuskoj, morat će se uskladiti sa ovim Zakonom.

Što vlasnici web sajtova treba da učine?
Da bi uskladili svoj web sajt sa ovim novim Zakonom bit će potrebno napraviti određene izmjene na vašem web sajtu kako bi se informacija o vašem korištenju Cookies bila transparentna i istaknuta, i kako bi se korisnicima omogućilo da daju svoju suglasnost za njihovo korištenje. Imajte na umu da:

• Ako imate više od jednog sajta, dobivena dozvolu vrijedi samo za sajt za koji ste dobili dozvolu korisnika nikako za sve.
• Ako nakon dobivene dozvole značajno promijenite svrhu korištenje Cookies, morat ćete ponovo zatražiti dozvolu od korisnika.

Najčešći pristup implementacije je potvrdni okvir (check box) koji se posjetiocima predstavlja kada prvi put posjete web sajt. Evo kako izgleda pristup BBC-a.

Neke od ostalih opcija su:

• JavaScript pop-up box – kojim se objašnjava korištenje Cookies i nude “da” ili “ne” opcije za suglasnost. Treba reći da ovo nije baš popularno rješenje s obzirom na činjenicu da veliki broj ljudi pop-up prozore a i većina preglednika ih automatski blokira.
• Splash stranica – ovo je nešto što sa aspekta SEO nikako ne preporučamo.

Kako oblikovati novu politiku o privatnosti?
Zakon također zahtijeva od vas da vaša pravila o privatnosti budu mnogo izraženija, a ne da se kriju. Praktički, ovisno o vrsti web sajta (online shop, Internet marketing agencija i sl.), Pravila o Privatnosti treba prilagoditi potrebama svakog web sajta zasebno. U nastavku dajemo primjer kako strukturirati Pravila o Privatnosti kako bi bili u skladu s novim propisima Europske Unije.

Struktura Pravila o Privatnosti bi trebala da izgleda ovako:

Uvod
U svom uvodu možete navesti i objasniti sljedeća pitanja:

• Kako se odnosite prema korisničkim podacima?
• Kako štitite te informacije?

Spomenite da poštujete osjetljive podatke svojih korisnika i da štitite njihovu privatnost. Navedite definiciju Cookies i uključite za što se sve oni koriste na web stranici:

• Web Analytics Cookies
• Cookies za Geotargeting i Oglašavanje
• Da li koristite bilo koju drugu vrstu Cookies osim Google Analytics?
• Cookies za registraciju
• Cookies trećih strana poput društvenih mreža (Facebook, Twitter i sl.)

Kako se podaci koriste
Kao vlasnici web sajta morate objasniti kako koristite informacije koje prikupljate, na primjer, ako šaljete newsletters morate korisnicima reći da će njihovi podaci biti zaštićeni od bilo kakvog neovlaštenog pristupa i nezakonite uporabe.

Razlog korištenje Cookies je poboljšanje korisničkog iskustva
Kao vlasnik web sajta morate eksplicitno navesti da informacije koje prikupljate od posjetitelja vašeg sajta ne prepoznaju njihov pravi identitet i da se Cookies koriste u cilju poboljšanja korisničkog iskustva.

Prigovor
Ako korisnici pokažu zabrinutost po pitanju količine (osobnih) podataka koji se pohranjuju na web stranicama, treba im se omogućiti da se mogu obratiti vlasnicima web stranica.

Pristup osobnim podacima
Korisnici (kao nositelji podataka) uvijek mogu podnijeti zahtjev za pristup svojim podacima.

Objavljivanje osobnih podataka
Vlasnici sajtova koji su unutar EU, moraju osigurati da neće slati nikakve podatke izvan EEA (European Economic Area), koji nemaju odgovarajuću razinu zaštite podataka.

Promjene Pravila o Privatnosti
Sve promjene u Pravilima o Privatnosti moraju se jasno istaknuti kada dođe do njihovog ažuriranja.

Kontakt
Navedite svoje kontakt podatke za sva korisnička pitanja ili zabrinutost.

Sve u svemu, treba reći da više od 92% web sajtova trenutno koristi Cookies za praćenje ponašanja svojih korisnika. Sa ovim novim Zakonom oni će ili morati da prestanu sa njihovim korištenjem ili će morati da pitaju za dopuštenje od korisnika.

Kompanija Bump koja je kreator vrlo jednostavne aplikacija koja korisnicima omogućuje da sudaranjem telefona razmijene podatke i datoteke sada omogućuje da istu stvar napravite sa telefonom i računalom.

Bump vam sada omogućuje da fotografije sa telefona na sličan način prebacite na računalo.

Sve što treba da uradite jeste da dođite na Bump URL, lagano dodirnite telefon sa spacebar dirkom na računalu i fotografije će se na čudesan način pojaviti na računalu.

Dijeljenje fotografija je izuzetno popularno. Naši korisnici su u posljednje dvije godine dijelili oko 600 milijuna fotografija. Mi smo željeli da im olakšamo u tome tako da smo napravili jednu veoma jednostavnu značajku sa kojom ćete veoma brzo i jednostavno “istresti” svoje fotografije sa mobitela na desktop računalo. Ovo je za sve one koji ne žele da se zamaraju sa slanjem fotografija putem e-maila ili da ih postavljaju online, već samo žele da ih istresu na računalo,

navodi su-osnivač i i izvršni direktor kompanije Bump, Dave Lieb.

Nakon što se početni "udar" dogodi, vi ćete biti u mogućnosti da spremite fotografije na tvrdi disk računala sa samo jednim klikom. Također, možete dobiti i skraćeni link kako bi te fotografije lako dijelili sa svojim prijateljima. Treba reći da će Bump hostovati vaše fotografije besplatno na neodređeno vrijeme.

Jednostavnost donosi najveću vrijednost svakom startupu. Kada je Bump lansirao svoju mobilnu aplikaciju u veljači ona je sadržala samo dvije popularne značajke, dijeljenje fotografija i razmjena kontakt informacija. Ovakav pristup u kom se kompannija fokusira na dvije najpopularnije značajke rezultirao je da se one urede mnogo bolje, ljepše i jednostavnije za ljude koji će da ih koriste. Ova najnovija funkcionalnost, prebacivanja sa telefona na desktop računar, samo je nastavak tog pristupa.

Naš tim bi u skorijoj budućnosti mogao da predstavi i prebacivanje i ostalih datoteka sa telefona na desktop računar, kao što su video ili MP3. Mi smo napravili veliki korak sa ovakvim prebacivanjem fotografija jer je ljudi dosadilo slanje fotografija e-mailom samom sebi ili tražeći po kući svoj kabel za sinkronizaciju,

naglašava Dave Lieb.

Tehnologija kontrole pokreta koju je svojevremeno predstavio Nintendo Wii i koja je kasnije poboljšana sa Microsoft Kinect, sada je napravila još jedan vrlo veliki korak napred tako da industrija igara, hirurške operacije, arhitektura, inženjering i projektovanje možda više nikada neće biti isti kakve ih sada poznajemo.

Svako ko je želeo da pokazivanjem prsta učini nešto na svom računaru sada će sa Leap 3D sistemom kontrole pokreta, koji donosi startup Leap Motion, to i moći. Naime, mali aluminijumski uređaj koristi talase prstiju i gestove ruku za interakciju sa operativnim sistemom i računarskim programima.

Na prvi pogled Leap 3D sistem kontrole pokreta radi skoro isto kao i Microsoft Kinect, koji prevodi kretanje ruku na ekran. Međutim, Leap je navodno 200 puta precizniji od postojeće tehnologije a uz to je i mnogo jeftiniji, košta samo 70 dolara umesto 250 dolara koliko je potrebno izdvojiti za Microsoft-ov dodatak za Windows.

Sistem, koji obuhvata mali USB ulazni uređaj i sofisticiranu softversku platformu, stvara “trodimenzionalni interaktivni prostor” od četiri kubna metara koji prepoznaje veliki broj gestura. Ovo uključuje stvari kao što su skupljanje i širenje prstiju za uvećavanje i umanjivanje, upravljanje operativnim sistemom sa pokretom prsta, precizno crtanje, manipulacija kompleksnom 3D vizuelizacijom, pa čak i igranje igara.

Leap Motion ne otkriva mnogo detalja o hardveru, ali ističe da je za kvalitet rezolucije zaslužan softver. David Holz iz kompanije Leap Motion navodi da su uspeli da reše “niz velikih algoritamskih i matematičkih problema koji nisu do sada bili rešeni ili su smatrani nerešivim.”

Tehnologija može u realnom vremenu da prati 3D poziciju i orijentaciju pojedinih prstiju, kao i tankih predmeta poput olovki, sa fantastičnom tačnošću. Kompanija tvrdi da je Leap 3D sistem kontrole pokreta precizniji i da brže i bolje reaguje od ekrana osetljivih na dodir kao i od miša, a da je uz to pouzdan kao tastatura.