Online Tržište

YouTube je svoj partnerski program pokrenuo sa ciljem da pomogne kreatorima u razvijanju njihovih vještina, izgradnji publike i što je ključno, da im pomogne da zarade novas sa svojim videom.

YouTube je objavio da će da proširi svoj partnerski program u preko dvadeset zemalja u kojima je trenutno omogućen što u stvari znaći da će od sada svi moći da se pridruže YouTube Partner Program a ne samo određeni popularni video sadržaji.

YouTube Partner Program trenutno je dostupan u Argentini, Australiji, Brazilu, Kanadi, Kolumbiji, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Izraelu, Japanu, Meksiku, Nizozemskoj, Novom Zelandu, Poljskoj, Južnoj Africi, Španjolskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Veoma smo uzbuđeni što ćemo dati priliku i ostalim kreatorima video sadržaja da postanu partneri i imaju pristup programima i resursima koji će im pomoći da budu uspješni na YouTube-u. Ovi programi će biti usklađeni sa specifičnim potrebama partnera. Također smo svjesni da su prilagođene sličice i banneri traženi od mnogih kreatora tako da sada radimo na tome da ove i druge značajke što prije postanu dostupne našim novim partnerima,

navodi se u priopćenju YouTube-a.

Do sada je ovaj partnerski program bio otvoren samo za proizvođače najpopularnijih video sadržaja koji bi dobivali dodatne privilegije i mogli pokretati oglašavanja na svom videu u zamjenu za udio u online zaradi. No, sada je program otvoren za svakoga tko želi da pokuša da ostvari online zaradu na YouTube.

Već nekoliko dana Facebook-om kruži e-mail koji primaocu nudi online posao i zaradu na Facebook-u od čak 25 dolara na sat za postovanje komentiranje na Facebook zid.

E-mail sadrži i link na web stranicu na kojoj će vam biti objašnjeno da je za ovaj izuzetno atraktivan online posao potrebno proći trodnevnu obuku za koju se mora platiti 4,95 dolara. Ako do ovog trenutka niste pobjegli sa ove stranice, već ste nastavili kroz ovaj proces, doživjećete da ne samo da će vam sa računa biti skinuto 4,95 dolara za navodnu obuku već će vam automatski biti naplaćeno i 49,95 dolara mjesečne članarine za sajt koji obećava da će prikazivati oglase za posao koji se odnose na društvene medije.

Pretpostavljamo da je ova satnica od 25 dolara za komentiranje na zidu utemeljena na nekom minimalnom broju postova po satu, koji je vjerojatno nerealan i kojeg nitko ne može dostići.

Osim postovanja komentara u e-mailu se navode i ostali jednostavne poslove na Facebook-u koji se mogu raditi od kuće kao što su: moderiranje Facebook Grupe, upload fotografija i označavanje ljudi, prikupljanje Faceook “Like” i sljedbenika.

Ovaj e-mail potpisuje kompanija PaidSocialMediaJobs.com.

Svakako da je plaćanja bilo kome za bilo kakav online posao vjerojatno prijevara. Nikome ne plaćajte za posao!

Juče je objavljeno da je najveća društvena mreža na svetu kupila Instagram. Izvršni direktor i jedan od osnivača Instagram-a Kevin Systrom zaradio je 400 miliona dolara prodajom svog dve godine starog startup-a Facebook-u za milijardu dolara.

Nekoliko izvora navodi da Kevin Systrom poseduje 40 odsto kompanije koju je osnovao, ako se to pokaže kao tačno, Kevin Systrom će zaraditi 400 miliona dolara ili 725.000 za svaki dan postojanja Instagram aplikacije, koja je pokrenuta 6. oktobra 2010 godine.

Suosnivač Mike Krieger navodno ima 10 odsto udela što mu ovom prodajom donosi 100 miliona dolara. Ostalih 13 zaposlenih će podeliti 100 miliona dolara a podela će se vršiti na osnovu toga koliko dugo je neko radio u kompaniji Instagram.

Investitori će takođe lepo zaraditi. Benchmark Capital koji je 2011 godine predvodio prvu rundu ulaganja u Instagram vrednu 7 miliona dolara, poseduje 18 odsto udela, dok Andreessen Horowitz i Baseline Ventures imaju oko 10 odsto udela u kompaniji.

Ako se druga runda ulaganja u Instagram vredna 50 miliona dolara od prošle nedelje potvrdi, to će značiti da su ti investitori za samo nedelju dana udvostručili svoj novac jer je tada Instagram vrednovan na 500 miliona dolara.

Developeri mobilnih igara spadaju u lidere po pitanju razvoja aplikacija. Sa vrlo interesantnim i kreativnim rješenjima developeri mobilnih igara pomeraju granice po pitanju onoga što se sve sa uređajima može uraditi. Ipak, developeri mobilnih igara poput svih ostalih na ovom brzorastućem tržištu mobilnih aplikacija još uvijek traže najbolja rješenja za monetarizaciju svojih aplikacija.

Svi načini monetarizacije imaju svoje prednosti i mane. Besplatne igre (freemium) sa kupnjom unutar aplikacije (in-app) su model koji se oslanja na jedan mali dio korisnika. S druge strane, mobilno oglašavanje je nešto što će dati razultate samo velikim izdavačima i igrama koje dožive viralan uspjeh.

Monetizacija je definitivno najzahtjevnije pitanje sa kojim se suočava svaki developer mobilnih aplikacija.

Developeri mobilnih igara na nekoliko načina mogu da zarade novac. Ti načini se međusobno ne isključuju s obzirom da se različiti načini zarade mogu koristiti unutar jedne aplikacije. Do sada se definisalo nekoliko načina monetarizacije:

• plaćene aplikacije,
• kupnja unutar aplikacije
• mobilno oglašavanje
• sponzorstva

Generalno, većina korisnika ne želi da plaća aplikacije. Jedan broj korisnika će platiti za nekoliko igara ali će najveći broj koristiti besplatne (freemium) aplikacije. To je razlog zašto su se kupnja unutar aplikacija i mobilno oglašavanje istakli kao dva najvažnija načina monetarizacije mobilne aplikacije.

Strategija za monetizaciju aplikacije mora biti razvijena na samom početku jer će ona utjecati na sam proces razvoja i dizajna aplikacije. U kom dijelu igre će se pojaviti opcija za kupnju unutar aplikacije? Ako ćete koristite mobilne oglase treba voditi računa da li se boje oglasa uklapaju u dizajn igre?

Kada razmišljate o mobilnom oglašavanju ili kupovini unutar mobilne igre postoji niz faktora koje treba razmotriti, a analitika spada u one od izuzetne važnosti. Koje aktivnosti igrači svakodnevno poduzimaju? Kada ja najvjerojatnije da bi mogli kupiti virtualnu robu? S boljim razumijevanjem ponašanja korisnika razvojni programeri mogu kreirati odgovarajuću logiku unutar igre u cilju poboljšanja zarade.

Kada razmišljamo o oglašavanju treba znati da postoje različite vrste oglasa u mobilnim igrama. Postoje banner oglasi, inline video, bogate medijske interakcije i cutaways (kao u Zynga igri Words With Friends, kada se oglas pojavi nakon što napravite potez). Ovi oglasi mogu biti integrirani u mobilnu igru kroz izravno partnerstvo sa brandom ili stvaranjem mosta prema oglašivaču putem sustav za razmjenu oglasa u realnom vremenu kakav je Nexage. Nexage vjeruje da su mobilni oglasi najbolji način za ostvarenje prihoda od igrica za mobilne uređaje, navodeći da njihov sustav koristi polovica izdavača.

Generalno, može se izdvojiti četiri različita načina integriranja oglasa igrama.

• Dovođenje prometa: Ovi oglasi su kreirani sa namjerom da igrače odvedu na stranicu branda, gdje će im biti ponuđena virtualna dobra koja mogu da koriste u igri.
• Istraživanje: Ovi oglasi dovode do najdubljeg i najvećeg angažovanja igrača. U suštini, radi se o tome da se igrači navode da poduzimaju niz koraka unutar igre kako bi zaradili neke stvari.
• Online prodavnica: U online prodavnici virtualnih dobara cijeli jedan odjeljak se može posvetiti određenom brandu.
• Medijska integracija: Korisnici mogu gledati kratku video reklamu ili neku drugu vrstu medija kako bi im se otključao pristup virtualnom dobru.

Cilj mobilnog oglašivanja ne bi trebao biti isključivo samo što veći broj impresija već je potrebno da oglašivači zajedno sa developerima pronađu kreativne načine prikazivanja oglasa kako bi se povećala relevantnost u sklopu okruženja u kom se prikazuju. Velika stvar postiže se suradnjom developera i mobilnih oglašivača koja za cilj ima pikazivanje oglasa u sklopu određenog aspekta logike igre i dizajna.

Također, developeri čije igre nisu privukle veliki broj igrača neće željeti da se upuštaju u mobilno oglašavanje kao način monetarizacije jer je to dugotrajan i intenzivan proces koji podrazumjeva ne samu provedbu već i rješavanje određenih pitanja koja se tiču privatnosti, praćenja prikazivanja oglasa i analitiku, tako da se to u slučaju mobilnih igara sa manjim brojem igrača ne isplati. S druge strane, ako je vaša igra postala hit, svakako da onda nikako ne treba isključiti mobilno oglašavanje kao način monetarizacije.

Sve u svemu, cilj je napraviti mobilnu igru koja će uspjeti privući što veći broj korisnika koji bi se redovito igrali igru. Kvalitetno iskustvo igranja će dovesti do zarade jer će korisnici kupovati razna dobra unutar aplikacije a tolerirat će i prikazivanje oglasa.

Apsolutna većina najuspješnijih aplikacija za iPad, iPhone i Android svoju zaradu ostvaruje od kupnje unutar aplikacija, navodi se u izvješću kompanije Distimo. Kompanija za praćenje aplikacija također je utvrdila da Android aplikacije još uvijek daleko zaostaju za iOS aplikacijama u prihvaćanju načina plaćanja.

Kompanija Distimo u veljači je pregledala 200 najuspješniji aplikacija na iPad App Store, iPhone App Store i Google Play. Utvrđeno je da 74 posto najuspješniji iPad aplikacije i 80 posto najuspješniji iPhone aplikacija koriste model kupnje unutar aplikacija. Na Google Play ovaj postotak je bio znatno manji, samo 56 posto.

Prema ovom izvješću, samo 2 posto aplikacije na Google Play koriste model kupnje unutar alikacije. Usporedbe radi, 10 posto iPad aplikacije i šest posto iPhone aplikacija svoju zaradu ostvaruju sa modelom kupnje unutar aplikacije.

Ovo izvješće kompanije Distimo je zanimljivo iz nekoliko razloga a svakako najvažniji je taj da je sa njim točno pokazano zašto Google Play trenutno ne može da pruži financijske mogućnnosti koje iOS može da pruži programerima. Android ne samo da ima kraću povijest sa modelom kupnje unutar aplikacija, ova opcija je postala dostupna krajem svibnja prošle godine, već to također pokazuje da daleko manje Android aplikacije uopšte ima implementiranu in-app kupovinu kao način plaćanja.

Red Hat je prva open-source softverska kompanije koja može da se pohvali sa godišnjim prihodima većim od milijardu dolara.

Kompanija Red Hat objavila je finansijske rezultate za svoju 2012 fiskalnu godinu, koja je završena 29. februara. Kompanija je ostvarila prihode u visini od 1.13 milijardi dolara, što je 25 odsto više nego prethodne godine. Neto prihodi su 146.6 miliona, što je takođe povećanje u poređenju sa 107.3 miliona godinu koliko je kompanija ostvarila godinu dana ranije.

Sa prihodima većim od milijardu dolara, kompanija Red Hat se pridružila elitnoj ligi srednjeg poslovnog softvera, među kojima su OpenText (milijardu dolara u 2011 godini) i Nuance Communications (1,3 milijarde dolara).

Osnovni poslovni model kompanije Red Hat sastoji se od toga da softver učini poptuno besplatnim a zatim da naplate pretplatu za podršku na nivou kompanija. Danas taj model kopiraju i mnogi drugi kao što Eucalyptus (za cloud computing softvera), Alfresco (Content Management Softvare) i Jaspersoft (Business Intelligence).

Neke od najvećih IT kompanija kao što su Oracle, IBM i Dell, nude neke od svojih softvera kao open-source. Čak se i kompanija Microsoft upustila u te vode sa svojim Codeplex-om.

Danas se mi nalazimo u IT-u na mestu gdje je online kolaboracija široko prihvaćen koncept. Red Hat je kompanija kojom se izuzetno dobro upravlja a zajednički razvoj se isplaćuje svakom u ovom ekosistemu. Kompanija Red Hat spada u one koji daju najvećih doprinos izvornom kodu Linux kernel-a. Njena posvećenost razvoju zajedničke saradnje jedan je od ključnih faktora njenog uspeha,

istakao je Jim Zemlin izvršni direktor Linux Foundation.

Imate znanje u nekoj oblasti koje želite da podelite sa drugima? Želite da prodajom e-Knjige ostvarite online zaradu? Bilo kako bilo, objavljivanje vlastite e-Knjige može potencijalno da vam donese jako veliku online zaradu, online reputaciju i vrlo efikasnu promociju.

Pitate se, zašto napisati i objaviti e-knjigu?

Broj čitalaca e-Knjiga skoro se udvostručio od decembra 2011 do januara 2012 godine. Takođe, prema poslednjim istraživanjima svaki četvrti Amerikanac sada koristi Tablet, koji je sposoban da čita elektronske knjige a Kindle aplikacija za čitanje e-Knjiga takođe je dostupan na gotovo svakom pametnom telefonu.

Objavljivanje e-Knjige, osim online zarade pruža vam neograničene mogućnosti u proširenju dosega vašeg poslovanja ili vaših ideja. Sa kvalitetnom e-Knjigom, vaše reči mogu dovesti do akcije, priče i ideja koje će izgraditi poverenje i odnose sa vašom publikom. Objavljivanje e-Knjige može pružiti vašem poslovanju konkurentsku prednost koja će rezultirati sa povećanjem vašeg kredibiliteta i vidljivost na tržištu.

Nažalost, tržište prodaje e-Knjiga je fragmentirano. Objavljivanje e-Knjige znači raditi direktno sa brojnim kompanijama koje imaju sopstvene formate, pravila i svoje sisteme. Amazon je još uvek lider na ovom tržištu, međutim Apple i Barnes & Noble takođe imaju solidne baze korisnika svojih uređaja. Prema nekim podacima Amazon drži oko 60 odsto tržišta prodaje e-Knjiga, dok Barnes & Noble ima oko 30 odsto a Apple oko 10%.

Sa ovim saznanjem ko su lideri na ovom tržištu jasno je da ćete morati vašu e-Knjigu pripremiti za ove tri platforme.

Prvo što trebate uraditi svakako je da napišete knjigu i definišete publiku kojoj bi ona bila namenjena.

Definišite svoju publiku

Bez ciljne publike, vaša e-Knjiga će biti praktično beskorisna. Bez ciljne publike nećete uspeti povećati web promet, broj pretplatnika, izgraditi poverenje ili ostvariti očekivanu online zaradu.

Potrebno je da postavite sebi nekoliko pitanja:

• Ko je moja ciljna publika?
• Šta je to što im se dopada?
• Šta je to što mogu da im ponudim za njihovo vreme provedeno u čitanju e-Knjige?
• Kako sa e-Knjigom izgraditi odnos sa svojim čitaocima? Da li sama tema knjiga treba to da uradi ili ćete ih dodatno motivisati i inspirisati sa idejama i primerima? Šta je glavna svrha izdavanja e-Knjige?

Bitne stvari kod pisanja e-Knjige

S obzirom da imate definisanu publiku možete početi sa pisanjem knjige. Najbolje bi bilo da za pisanje knjige koristite Microsoft Word zbog formatiranja koje vas očekuje kasnije.

Nekoliko stvari treba imati u vidu prilikom pisanja e-Knjige:

• Kreiranje sadržaja u Microsoft Word-u.
• Umetanje preloma stranice kada završite sa poglavljem, kako bi eliminisali nepotrebne razmake tako da čitalac može odmah ići na sledeću stranicu. Na primer, kada napravite sadržaj knjige uradite prelom stranice, kada završite sa pisanjem uvoda, opet uradite prelom stranice.
• Nemojte koristiti zaglavlja, podnožja ili neke ne standardne fontove jer oni neće biti prevedeni. Potrebno je da koristite standardne fontove kako ne bi imali problema pri konvertovanju sadržaja u format e-Knjige.

Priprema za objavljivanje e-Knjige

Napisati knjigu nije ni malo lako ali treba reći i da je formatiranje e-Knjige takođe zahtjevno jer svaki prodavac e-Knjiga ima svoja pravila, od ilustracija do uvlačenja prvog reda teksta ili načina formatiranja nabrajanja (korišćenje bullets-a). Koliko je ovo bita stvar govori i to da na Amazon-ovom forum ima preko 3000 tema o formatiranju sadržaja.

E-Knjigu možete konvertovati sami ili platiti nekome da to uradi za vas. Savjet bi bio da ipak nekoga angažujete da to uradi za vas, cene se kreću od 50 do 100 dolara. Profesionalne servise za konvertovanje e-Knjige možete pronaći na Amazon-u.

Vaša e-Knjiga mora biti konvertovana u Kindle (KF8 i AZV) ili ePub format. ePub format je najrasprostranjeniji format koji se zasniva na XML-u. Ovaj format podrzavaju i Apple i Barnes & Noble. Osim u slučaju Amazon-a, ePub format je standard, svaki izdavač e-Knjige će vam bez problema konvertovati Microsoft Word dokument u ePub format, a većina će vam dozvoliti i da download-ujete konvertovanu ePub datoteku kako bi je pregledali. Za besplatno čitanje vaše ePub datoteke koristite Adobe Digital Editions.

Nakon što vašu knjigu pošaljete servisu koji će je formatirati, vi ćete je dobiti nazad u .doc formatu. Potrebno je izdvojiti vreme kako bi je pregledali i uverili se da sve izgleda dobro. Može se desiti da ste izgubili ili da se ne prikazuju neki karakteri usled korišćenje nekog ne standardnog fonta, tako da je potrebno sve dobro pregledate.

Takođe, potrebno je pripremiti više verzija, .doc datoteka će biti primarna ali sigurno da ćete želeti da imate e-Knjigu i u nekim drugim formatima kao što je PDF. Isto tako, potrebno je kreirati i isečak knjige, kao i pripremiti opis u različitim dužinama. Ovo će vam biti potrebno kada budete e-Knjigu slali prodavcu.

Napravite koricu, omot (Cover) za knjigu. Iako je vaša knjiga u elektronskom formatu, i dalje trebate kvalitetu (300 dpi) koricu za knjigu, jer će vam ova slika pomoći da promoviše svoju e-Knjigu na sajtovima prodavac a može vam doneti i dobro rangiranje na stranicama za pretragu slika. Koricu možete dizajnirati sami na primer u Photoshop-u, ili možete angažovati nekoga da to uradi za vas. Napraviti koricu, omot, za knjigu podrazumeva da imate i prednju i zadnju sliku, baš kao kod štampanog izdanja. Ovo vam je potrebno jer neki servisi to zahtevaju a takođe će to to moći iskoristiti i za štampano izdanje, ako se nekada za njega odlučite.

Što se tiče priprema za objavljivanje e-Knjige potrebno je uraditi još nekoliko stvari.

• ISBN broj – Međunarodni Standardni Broj Knjige je jedinstveni kod koji se dodeljuje svakoj knjizi. ISBN broj je obavezan za sve štampane knjige, ali on u većini slučajeve nije obavezan za e-Knjige jer ga većina prodavaca ne zahteva. Jedini razlog zašto vam je on potrebno jeste zato što na njemu insistira Apple. Kompanija koja se zove Bowker upravlja ISBN brojevima i treba reći da će vas on koštati 125 dolara.
• Napravite svoj blog – Dobar savet bi bio da napravite blog na kome bi mogli promovisati knjigu ali i sebe kao autora. Na vašem blogu bi mogli predstaviti svoju knjigu, neke njene zanimljivosti i primere kao i sve sajtove na kojima se vaša knjiga može kupiti. Takođe, korisno bi bilo iskoristiti društvene medije za promociju kako vaše knjige tako i vas kao autora. Blog i promocija na društvenim medijima svakako da će biti od velike koristi u privlaćenju potencijalnih kupaca na sajt prodavca.
• PayPal račun – Otvorite PayPal račun kako bi prodavac mogao da vam uplaćuje novac od prodaje e-Knjige.
• Cena e-Knjige – Većina e-knjiga danas prodaje se po ceni od 9.99 dolara. Naravno. vi možete staviti i veću cenu ali onda ćete od prodavca verovatno dobiti i manji procenat od prodaje. S druge strane, ako stavite nižu cenu, vaša knjiga mi mogla izgledati jeftino. Isto tako, ako je vaša knjiga kratka, do 45.000 reči, cena bi morala biti manja od 9.99 dolara. Takođe ćete naći da neki prodavci imaju klauzule po kojima ne možete naplaćivati spustiti prodajnu cenu knjige na negim drugim mestima, što praktično rezultira da imate jednu jedinstvenu cenu za sve platforme.
• Zarada od prodaje e-Knjige – Većina prodavaca će vam ponuditi između 60 i 70% od prodaje. U suštini, vaša zarada od prodaje knjige biće oko 7 dolara.
• Informišite se o svojim pravima kao autora – Online prodavci imaju različite uslove koji se odnose na prava autora e-Knjige. Stoga je veoma važo da se upoznate sa uslovima svakog prodavca kako ni na koji način ne bi bili oštećeni kao autor.
• Digital Rights Management (DRM) – Ovaj termin označava različite metode za ograničavanje korišćenja digitalnih sadržaja u cilju sprovođenja copyright-a. Najčešće vrste podataka za koje se DRM koristi su muzika, filmovi, igrice i e-Knjige. S obzirom da je piraterija realnost, na vama je da odlučite da li ćete zaštiti vašu knjigu ovom tehnologijom za upravljenje digitalnim pravima, koja u suštini sprečava da se vaša knjiga deli sa drugim čitaocima. DRM će zaključati vašu e-Knjigu na račun čitaoca i usluge od koje je knjiga kupljena. Važno je znati da jednom kada donesete odluku o DRM, na većini izdavačkih platformi nećete kasnije moći promenitu vašu odluku.
• Revizija e-Knjige – Vi u svakom trenutku možete da napravite izmene u vašoj e-Knjizi, bilo da ispravljate pravopisne greške ili da dodajete novi materijal.

Sada kada znate šta vam treba, možemo se okrenuti specifičnostima koje svaki od tri najveća izdavača zahteva.

Kako objaviti e-Knjigu za Amazon Kindle

Amazon, kao lidera na ovom tržištu, bi trebao da bude vaša prva destinacija. Uploading proces za Amazon Kindle Direct Publishing je veoma jednostavan, potrebno je obezbediti informacije o knjizi i autoru, ključne reči, isečke i svoj DRM izbor, a zatim poslati svoju knjigu na pregled. Uglavnom, vaša e-Knjige bi trebala biti online i dostupna na Amazon prodavnici u roku od 24 sata.

Amazon-ov royalty system verovatno će vam se učiniti kompleksnim, ali u suština vi ćete zaraditi oko 70 odsto od prodaje knjige pod uslovom da je njena prodajna cena između 2.99 i 9.99 dolara.

Jedna zanimljiva opcija je Amazon-ov KDP Select program. KDP Select program je opcija koja ima godišnji fond od 6 miliona dolara posvećen nezavisnim autorima i izdavačima. Ako se odlučite da vaša e-Knjiga bude ekskluzivno na Kindle Store u trajanju od najmanje 90 dana, steći ćete pravo da knjiga bude uključena u Kindle Owners’ Lending Library a moći ćete ostvariti procenat iz ovoga fonda na osnovu toga koliko često je vaša knjige pozajmljivana. Pored toga, izborom KDP Select, imaćete pristup novom setu promotivnih alata, koji ukljućuje i mogućnost da ponudite vašu knjigu besplatno u trajanju od 5 dana, svakih 90 dana. Više o ovome pročitajte na Amozon-ovim stranicama posvećenim KDP Select programu.

Amazon ima svoj format nazvan KF8 (Kindle format 8), ali otpremanja u ePub .doc datoteke takođe će raditi bez problema. Treba reći da Amazon ne zahteva da vaša knjiga ima sadržaj. Vaša e-knjiga će izgledati jednako dobro i na Kindle i na Amazon sajtu, sa opisom knjige, informacijama o autoru i tako dalje.

Barnes & Noble Nook/PubIt

Vaša zarada od prodaje e-Knjige na Barnes & Noble manja je nego na Amazon-u iznosi negde oko 65% za većinu knjiga sa cenom između 2.99 i 9.99 dolara ali Nook je dovoljno velika platforma da zaslužuju da se u nju uloži vreme potrebno za objavljivanje knjige. Procedura objavljivanje e-Knjige skoro je identična onoj za Kindle. Potrebno je popuniti obrazac i otpremiti svoju ePub .doc datoteku. Sadržaj je takođe opciona stvar kao i kod Amazon-a.

Jedna od lepih karakteristika Barnes & Noble's PubIt sistema je u tome što uključuje offline aplikaciju, Nook for PC eReading, koju možete koristiti za lakše pregledanje svoje knjige. Barnes & Noble obećava da će nakon upload-a vaša e-Knjiga biti online u roku od 24 do 72 sata.

Apple iBooks

Vaš deo od prodaje e-Knjige na Apple iBooks iznosiće 70%. Važno je da znate da vam je za direktno objavljivanje na Apple iBook potrebno da imate Mac. Vlasnici PC-a mogu se poslužiti agregatorima, kao posrednicima (poput Smashwords, Lulu itd.) kako bi rešili ovaj problem ali će to onda rezultirati sa nešto nižom provizijom od prodaje.

Da biste počeli, prijavite se za Paid Books Account (svoju knjigu možete ponuditi besplatno preko različitih mehanizama), koristeći svoj Apple ID. Popunite tražene lične informacije i pričekajte na odgovor koji će vam stići putem e-maila, kojim Apple odobrava vašu prijavu. Nakon pozitivnog odgovora sledi popunjavanje dodatnih obrazaca.

Apple zahteva da vaša knjiga ima ISBN broj i da je u ePub formatu. Iako će ostali prevesti vašu .doc datoteku umesto vas, Apple neće. Za konvertovanje vaše knjige možete da koristite bilo koji od velikog broja alata za konvertovanje knjiga u ePub format. Zatim, pomoću iTunes Producer softvera (zbog toga je potreban Mac), konačno možete da objavite vašu e-Knjigu. Objava knjige na iBookStore može potrajati danima, tako da vas to ne iznenadi.

Na kraju, da pojasnimo šta su agregatori. Agregatori se u stvari postavljaju kao posrednici između vas i prodavca a takođe mogu i sami da prodaju e-Knjige. Što se tiče korišćenja agregatora, u principu radi se o procesu koji je otprilike ista kao kod prodavaca, vaše je da upload-ujete knjigu, napravite koricu (omot, cover), napravite opis knjige i ostalo. Nakon toga agregator preuzima dalji rad sa prodavcima. Treba reći da agregatori to ne rade besplatno, njihov procenat je otprilike isti onaj koji uzima Amazon, Barnes & Noble ili Apple. Sve u svemu, koristite li usluge agregatora možete računati da ćete od prodaje e-Knjige zaraditi oko 50%.

Nadamo se da će ovaj članak biti od koristi onima koji su razmišljali o objavljivanju svoje e-Knjige.

Glazbena industrija je u 2011 godini ostvarila najbolje prodajne rezultate u posljednjih osam godina. Iako je prodaja CD-ova u padu, digitalni prodaja bilježi konstantan rast.

Globalna prihodi od prodaja glazbe smanjili su se samo tri posto tijekom prošle godine. "2011 je označena kao godina sa najmanjim negativnim rezultatom u globalnoj prodaji glazbe od 2004 godine," navodi se u godišnjem Recording Industry In Numbers izvješću.

Prihodi od prodaje “fizičke” glazbe smanjeni su se samo 8,7 posto (972 milijuna dolara). Smanjenje prihoda u 2010 godini iznosilo je 13,8 posto.

Prihodi od prodaje “digitalne” glazbe porasli su za 8 posto ili 389 milijuna dolara u 2011 godini što je porast u odnosu na 5,6 posto rasta iz 2010 godine. Ukupni prihodi od prodaje digitalne glaze u 2011 godini iznosili su 5,3 milijarde dolara što čini 31 posto ukupno prodaje glazbe.

Prodaja digitalnih pjesama i albuma porasla je za 19 posto, na 3,7 milijardi pjesama. Izvještaj navodi Australiju sa najvećim rastom od fantastičnih 60 posto. Poređenja radi, SAD je imala rast od 8% dok je Velika Britanija imala rast prodaje od 10%. Prodaja digitalnih singlova u SAD dostigla je 1,27 milijarde dolara a u Velikoj Britaniji 176,2 milijuna dolara.

U izvještaju se također navodi da su prihodi od prodaje glazbe porasli u 17 zemalja.

Glazbenu industriju očekuju još bolji dani jer su se u posljednje vrijeme stvorile nove okolnosti koje se sasvim sigurno utjecati na još veći rast prihoda od prodaje glazbe.

Pojavile su se nove usluge kao što su Spotify, iTunes Match i Facebook integracija koja će svakako pomoći u rastu Američkog tržišta glazbe. Glazbena industrija je vrlo uspješno lobirala neke nacionalne Vlade u cilju uvođenja nekih anti-piratskih mjera.

Također treba reći da se u izvještaju navodi da je prodaja glazbe u digitalnoj formi na Američkom tržištu postala primarna sa 51 posto od ukupne prodaje glazbe. U Velikoj Britaniji, prodaja digitalne glazbe dostigla je 32 posto.

Najnovije istraživanje pokazuju povećanje broja online investitora koji svesno ulažu novac u online prevare.

Istraživanje otkriva da jedan mali broj ljudi svesno pokušava da sa tkz. Ponzi šemom dođe veoma brzo do velike zarade.

Šta je ustavi ponzi šema? Ponzi šema dobila je ima po čuvenom Bostonskom prevarantu Charles Ponzi, koji je postao poznat po korišćenju ove šeme još 1920 godine. Ponzi šema je vrsta prevare u kojoj se investitori privlače da svoj novac ulože u neki posao s tim da se zarada isplačuje od njihovog sopstvenog novca ili novca investitora koji se kasnije uključuju u posao. Ustvari, ne postoji nikakav posao niti profit od tog posla, sve je prevara. Ponzi šema najčešće mami nove investitore nudeći im znatno veću zaradu od investiranja u neke druge poslove, u vidu kratkoročnog, brzog povratka ulaga i abnormalno visoke zarada. Da bi se održala ta visoka zarada potrebno je imati veliki dotok novca od novih investitora.

Ova šema je osuđena na propast jer neko na kraju biva prevaren zbog nedostatka novca koji bi došao od novih investitora.

Nedavno je u Engleskoj na 14 godina osuđen Kautilya Pruthi zbog Ponzi prevare vredne 115 miliona funti. Kautilya Pruthi je za tri godine zaradio 38 miliona funti koristeći se Ponzi šemom u kojoj je učestvovalo više od 500 investitora među kojima su glumci, bankari, sportisti i ostali. Preko svoje kompanije Business Consulting International, uspio je privući i investitore iz Australije, Novog Zelanda, Singapura i Hong Konga, obećavajući im zapanjujućih 20 odsto mesečno kamate. Priča je bila da traži investitore koji će da ulože novac koji bi se koristio za kratkoročne kredite kompanijama u nevolji, kojima je potreban novac za plaćanje neke svoje robe. Međutim, većinu novca Kautilya Pruthi je zadržavao za sebe dok je manji deo isplaćivao investitorima da misle kako zarađuju novac.

Istraživanja pokazuju da investitori sve više koriste web alate kako bi pravovremeno uočili kada je najbolje da se povuku iz šeme i unovče svoje ulaganje.

Organizatori prevare su ti koji sa ovom prevarom zarađuju novac dok većina učesnika provodi dosta vremena regrutujući nove članova u nastojanju da ostvare svoju zaradu.

Istraživači procenjuju da je oko 6 miliona dolara prošlo kroz 1600 ovakvih šema koje su uočili i pratili na Internetu.

Ove šeme nude vrlo različite stope zarade. Najveća zarada koja je nuđena investitorima bila je kamata od čak 440 odsto za 10 minuta, ali većina ostalih ovakvih prevara nudi investitorima dobit od 1% do 2% dnevno.

U istraživanju se navodi da su otkrili agregatore ili "sajtove tragače" koji su pratili Ponzi šeme, od kojih su neke trajale mesecima. Ovakvi sajtovi su investitorima nudili detalje o visini isplate koja se nudi u različitim šemama. Koristeći ove sajtove investitori su bili u mogućnosti da pravovremeno uoče kada šema počinje da se raspada i kada je vreme da povrate svoje početne investicije.

Jedina svrha ovakvih sajtova je da pomogne ljudima pri izboru gde da ulože svoj novac. Prema onome što smo vidjeli istražujući ovu materiju na Internetu, neki ljudi dobiju svoj novac nazad, a neki dobiju mnogo, mnogo više nego što su uložili. Ljudi koji dođu na ovakve sajtove uopšte nisu svesni da se radi o prevari, mnogi se veoma brzo uključuju u ovu “dobru priliku za investiranje",

izjavio je Dr Richard Clayton, jedan od eksperata za kompjutersku bezbednost koji je učetvovao u ovom istraživanju.

Takođe, on je bio veoma oprezan u izvlačenju bilo kakvih zaključaka s obzirom na nedostatak potkrepljujućih dokaza.

U svimPonzi šemama, početni investitori se oslanjaju na naivnosti kasnijih učesnika koji ne mogu biti svesni da se pridružuju finansijskoj prevari koja će ih koštati njihovog novca.

Istraživanje preporučuje da oprez kod svih vrsta investicija koje nude neverovatnu zaradu. Ako vam neka ponuda zvuči previše dobro da bi bila istina, velika je verovatnoća da se radi o prevari.

Edukacija može da pomogne ljudima da uoče ovakve šeme, kada ljudi više znaju o ovoj oblasti manje je verovatnoća da će postati žrtve prevare jer će mnogo lakše prepoznati da se radi o Ponzi šemi.

Svaka ponuda za investiranje koja nudi abnormalnu zaradu pa čak i spomenutih 1% dnevno (mnogima se to ne čini velikim procentom) jednostavno ne postoji.

Takođe, treba reći da osim Ponzi šeme postoji još veliki broj drugih načina prevare kod kojih morate biti oprezni, pa tako na Internetu se može pronaći veliki broj ponuda za online posao slanja e-mail poruka s tima da se za svaki poslati e-mail počiljalac plaća od 5 do 20 dolara! Naravno, zdrav razum i određeno znanje govori da sa ovom ponudom nešto nije u redu, da se nešto drugo krije u pozadini. U svakom slučaju najverovatnije seradi o nekoj vrsti prevare, bilo da joj je cilj doći do vaših ličnih podataka, vašeg novca (npr. članarina) ili do vaših klikova.

Sve u svemu, budite oprezni sa bilo kojom vrstom ulaganja koje vam obećava abnormalnu zaradu.

Želite li da nađete neki online posao koji bi mogli da radite sa vašim znanjem i vještinama? Postoji nekoliko popularnih freelancing servisa na kojima možete da pronađete različite poslove pisanja, dizajna, programiranja i još mnogo toga.

Najpopularniji sajtovi na kojima možete pronaći poslove koje možete raditi od kuće su Freelancer.com, Elance.com, oDesk.com i vWorker.com.

Naravno, ima tu još mnogo drugih poput Guru, Scriplance, Getacoder, 99designs.com, Fiverr.com, itd. Svaki od ovih ovih sajtova nudi poslove koje možete da radite od kuće s tim da je online zarada na Fiverr-u nešto posebno, naime na ovom sajtu sve je vrijednosti 5 dolara. 

Freelancing servisi su posrednici između onih koji nude poslove i onih koji traže posao. Svi oni koji pronađu odgovarajući posao treba da biduju tj. daju svoju ponudu za njega. Najbolja ponuda dobija posao. E sad, najbolja ponuda ne mora isključivo da znači da se neki posao odradi “za manje novca”, niti za kraće vrijeme. Najbolja ponuda može biti određeni miks novčane i vremenske ponude, ali ono što se kroz praksu na ovakvim sajtovima pokazalo kao najbolja ponuda jeste preporuka i veći broj odrađenih poslova. Kako oni koji traže posao traže pouzdane poslodavce tako i poslodavci traže pouzdane radnike. Stoga, ono što možemo preporučiti svima jeste da se registriraju na neki od ovih sajtova i počnu da traže poslove, na početku ako treba odraditi nekoliko poslova i “ispod cijene” kako bi kasnije imali preporuke sa kojima bi mnogo lakše pronalazili poslove. Najteže je početi, kasnije je sve mnogo lakše i što se tiče poslova ali i online zarade.

Generelno, za sve ove sajtove potrebna je registracija koja je kod većine besplatna. Da bi se registrirali potrebno je unijeti neke uobičajene podatke poput stručnosti, dosadašnjih poslova i sl.

Registriranjem na Elance imate mogućnost postavljanja standardnog ili premium računa. Standardni račun na Elance.com je potpuno besplatan dok za premium treba izdvojiti 10 dolara mjesečno. Mnogi korisnici navode da oni koji imaju besplatan Elance račun mnogo teže pronalaze poslove u poređenju sa onima koji imajupremium račun.

Pri registriranju na Freelancer.com treba obratiti pozornost na to što ćete upisati pod specijalnost jer na Freelance nećete moći bidovati za poslove za koje niste specijalizirani. Također ne možete dati više od 10 ponude za posao mjesečno ukoliko ne platite Freelancer pretplatu koja iznosi 24.95 dolara mjesečno.

Treba reći da na oDesk i vWorker ne postoji opcija nadogradnje računa.

Poslovi koji se mogu pronaći na Freelancer.com obično spadaju u skupinu jeftinih poslova. To znači da ćete naići na poslove koji se jako malo plaćaju, recimo 2 dolara za recenziju nekog filma koja ne može biti manja od 600 riječi. S druge strane na Elance.com poslovi se plaćaju dosta bolje, pa tako za sličan posao bi vjerojatno dobili od 6 do 8 dolara što ovisno o kvaliteti recenzije. S druge strane početniku je lakše doći do posla na Freelancer, vWorker ili oDesk nego na Elance, je on zahtjeva određenu kvalitetu i iskustvo.

Freelancing servisi poput Freelancer, Elance, vWorker ili oDesk naplaćuju svoje usluge. Plaćanje usluge nije jednokratno niti je cijena fiksna, freelancing servisi svoju uslugu naplaćuju uzimanjem procenta od vaše zarade. Naknada može biti vrlo značajan faktor za odabir freelancing servisa. Da bi vam koliko toliko olakšali izbor navešćemo neke procente plaćanja na ova četiri spomenuta freelancing servisa.

• Freelance.com naplaćuje ukupno 13% (3% poslodavcu, radniku 10%). Ukoliko radnik plaća pretplatu, procenat se smanjuje sa 10% na 3%.
• oDesk.com uzima 10 posto od vaše zarade. Dakle, ako vam poslodavac uplati 100 dolara, oDesk će uzeti sebi za uslugu 10 dolara dok će vama ostati 90 dolara.
• Elance.com ima nešto složeniju strukturu plaćanja za korištenje usluge. Elance naplaćuje 8,75% za iznose manje od 10.000 dolara i 6,75% za iznose veće od 10.000 dolara. U slučaju ako imate premium račun za njega treba da plaćate 10 dolara mjesečno.
• vWorker.com naplaćuje između 7.5% i 15% od zarade ovisno od servisa koji koristite (aukcije, privatne aukcije itd.)

Svaki od ovih freelancing servisa pruža mogućnost da zaradite novac na Internetu radeći od kuće. Nadamo se da će vas ovaj članak ohrabriti i da ćete uskoro zaploviti freelancing vodama.

Naravno, treba također reći da se novac ne zarađuje preko noći, potrebno je uložiti vrijeme i trud a novac će svakako doći kao nagrada za to.